Che voće, kineski dud (Cudrania/Maclura tricuspidata)

Pripada porodici dudova, Moraceae zajedno sa vrstama kao što su crni i bijeli dud
(Morus), smokva (Ficus), maklura (Maclura pomifera), jackfruit (Artocarpus heterophyllus).

Che voće ili kineski dud je podrijetlom iz istočne Azije. Listopadni grm ili nisko stablo koje
može narasti do 7m. Mlada stabla imaju trnje po sebi dok odrasla stabla nemaju. Listanje i
cvatnja se javljaju u kasno proljeće. Postoje muške i ženske biljke pa su za stvaranje plodova
potrebna oba spola. Cvjetovi se pojavljuju u lipnju. Zelene su boje i veličine graška su. Muški
cvjetovi postaju žuti nakon što pelud sazrije. Biljka se oprašuje putem vjetra. Muške biljke
povremeno mogu imati i ženske cvjetove pa stoga mogu plodonositi. Plodovi su okruglasti,
veličine 2-5cm, crvene boje sa 3-6 malih sjemenki, samooplodne sorte nemaju sjemenki.
Sazrijevaju na jesen, dok u toplijim krajevima i kasnije. Plodovi kada su potpuno zreli, jako su
ukusni poput mješavine lubenice, smokve i duda . U hladnijim krajevima gdje listovi ranije
otpadaju, plodovi ostaju na stablu i izgledaju atraktivno pa ponekad su čak i pod snijegom.
Ova voćka je otporna na niske temperature (-25˚C). U toplijim krajevima, biljka je zimzelena.

Biljke se sade na sunčanim pozicijama i na razmaku 3x4m. Otporna je na vjetar. U

nasadu, zastupljenost muških i ženskih biljaka bi trebala biti otprilike 25% muških i 75%
ženskih biljaka. Po izboru tla biljka nije zahtjevna ali preferiraju topla, dobro drenirana tla.
Donekle je otporna na sušu ali u vrijeme vegetacije u nedostatku vode, trebalo bi
navodnjavati. U slučaju dužeg perioda suše bez navodnjavanja, dolazi do defoliacije tj.
otpadanje listova i do opadanja nezrelih plodova. Jedanput godišnje je potrebno gnojiti
Italpollininim gnojivom Fruttorto 4:4:4 ili Guanito 6:15:3 u kasno proljeće. Stabla se mogu
orezivati na željeni oblik. Grane koje su se formirale prošle sezone, trebaju se skratiti na pola.
Biljke cijepljene na podlogu maklure (Maclura pomifera) su više robusnije i uspravnog rasta.

Biljka nema bolesti niti štetnika.

Odraslo stablo može roditi i do 180 kg plodova. Plodovi se beru kada su potpuno zreli i tada
su najukusniji. Od svih potencijalnih kooperanata mi bi otkupili plodove zbog iznimno velikog
interesa naših partnera

Nutritivna vrijednost u 140g ploda:

 Kalorija 60.2
Vitamin A 35.0 UI
Vitamnic C 51.0 mg
Vitamin E 1.2 mg
Vitamin K 10.9 mcg
Riboflavin 0.1 mg
Niacin 0.9 mg
Folna kiselina 8.4 mcgc
Kolin 17.2 mg
Kalcij 54.6 mg
Željezo 2.6 g
Magnezij 25.2 g
Fosfor 53.2 g
Kalij 272 mg
Natrij 14.0 mg
Cink 0.2 mg
Selenij 0.8 mcg
Ugljikohidrati 13.7 g
Masti 0.5 g
Omega-3 masne kiseline 1.4 mg
Omega-6 masne kiseline 288 mg
Proteina 2.0 g
Voda 123 g

Ljekovita svojstva kineskog duda:

Stručnjaci tvrde da kineski dud zaslužuje biti uvršten u superhranu, jer sprječava starenje
organizma i pomaže kod mnogih bolesti. U narodnoj medicini koristi se protiv upale
mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te
kod ugriza insekata. Njegov sok dobar je za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za
ispiranje kod upala grla i usta.Čaj od lista crnog duda za dijabetes.

pomlađuje organizam, tjera parazite, regulira razinu šećera u krvi, smanjuje rizik od
degenerativnih bolesti, jača bubrege, čisti jetru, pomaže kod zatvora, poboljšava krvnu sliku,
ublažava simptome gripe i prehlade, pomaže kod trovanja hranom, alkoholom, gljivama,
sprječava nastanak sijedih vlasi, ubrzava zarastanje rana, koristi se protiv visokog tlaka.