3. Evoluciona biologija je od velikog znacaja danas jer je povezana sa
mnogim drugim naukama i ukazuje nam na pojedine problem sa kojima se zivi svet susrece.
Na primer: -medicinski problem (evolucija otpornosti, zajednicka
evolucija parazita i domacina, promene imunog sistema. evolucija znacajnih infektivnih bolesti) -poljoprivreda (efekat vestacke selekcije, evolucija otpornosti pestogena prema hemikalijama, znacaj geneticke varijabilnosti) -zastita zivotne sredine (promena u zivotnoj sredini koje je izazvao covek, a koje ugrozavaju vrste I njihova stanista, proucavanje otpornosti prema opasnim materijama)
11. Dokaz o evolucionim odnosima razlicitih grupa organizama pruzaju
slicnosti i razlike na molekularnom nivou. Dokaz o postojanju zajednickog pretka daje geneticki kod. Molekularni podaci sve vise zamenjuju morfoloske i fosilne podatke. Proucavanje sastava odredjenog molekula koji ima istu ili slicnu funkciju kod razlicitih grupa organizama odredjuje filogenetske odnose izmedju vrsta. Slicnosti i razlike u redosledu nukleotida u DNK I RNK, kao i amino kiselina u proteinima pokazuje stepen srodnosti vrste I koliko vremena je proslo od razdvajanja dve vrste.
12. Darvin evoluciju zivog sveta objasnjava preko zajednickog pretka od
koga su se vrste razvile putem “Porekla sa modifikacijama” I prirodnom selekcijom kao glavnim mehanizmom modifikacije. Prirodna selekcija predstavlja uspesnije prezivljavanje I razmnozavanje nekih genetickih varijanti u odnosu na druge, a u zavisnosti od uslova sredine u odredjenom vremenskom trenutku.
13. Dejstvo prirodne selekcije omoguceno je naslednom varijabilnoscu.
Prirodna selekcija oblikuje bolje prilagodjene forme uz pomoc materijala koje dobija zahvaljujuci varijabilnosti. Jedinke sa alelima boljim za opstanak prenose osobinu na svoje potomke cime raste broj jedinki sa tom osobinom, a smanjuje se broj jedinki sa ostalim varijantama zbog nemogucnosti da obezbede dovoljno sredstava za prezivljavanje.