isparivači (kod tlaka različ

- zatvoreni isparivač različitog od atmosferskog)

UPARAVANJE
ugušćivanje je tehnološ
- ili uguš tehnološka operacija kojom se grijanjem - Toplina koja se troš
troši na uparavanje smjese mož
može se
tekuće smjese do temperature ključ
tekuć ključanja dio otapala prevodi koristiti jednostruko i viš
višestruko
povećao maseni udio krute tvari u
u parovito stanje da bi se poveć
smjesi
- Postrojenje u kome se smjesa uparava jednostrukim

uparivači ili isparivač

isparivači
koriš
korištenjem pare zove se jednostepena isparna stanica,
stanica, a
- uređaji se nazivaju uparivač uparavanje jednostepeno uparavanje.
uparavanje. Supara se pri tome
ne koristi! Supara se ispuš
ispušta u atmosferu!
tekuće smjese
- SUPARA je para koja nastaje uparavanjem tekuć
isparivača
- Potrojenje u kojem se suparom iz prethodnog isparivač
- smjesa se uparava pri atmosferskom tlaku i pri tlaku slijedećeg naziva se viš
većem ili manjem od atmosferskog
uparava smjesa slijedeć višestepena isparna
već
stanica tj. viš
višestepeno uparavanje.

isparivači (pri atmosferskom tlaku)

- otvoreni isparivač

- Toplina supare mož

može se višvišestruko koristiti
termokompresijom ili se supara iz ISPARNE STANICE JEDNOSTEPENO UPARAVANJE
često koristi za grijanje drugih postrojenja i ona se naziva
oduzeta para (ekstra para).
para).
količina smjese, koja nije osjetljiva na
- mala se količ
isparivač se grije
-kod jednostepenog uparivanja isparivač poviš
povišene temperature, uparava pri
suhozasićenom parom preko parnog plaš
suhozasić plašta ili grijalice s atmosferskom tlaku, a supara se pušpušta u
cijevnim registrom atmosferu

načinu razvođenja poč

-U ovisnosti o nač početne smjese isparivač se grije suhozasić
- isparivač suhozasićenom vodenom
uparavanje se mož
može provoditi u isparnim stanicama s parom preko parnog plašplašta ili grijalice s

istosmjernim,
cijevnim registrom

protusmjernim i

paralelnim spojem. - sustav koji se uparava, izraž
izražava se u kgt
(tvari) s.t. u jednom kgs (smjese) i u kgv
(otapala) na jedan kgt s.t.

 
1  kg t 
a) x =   Jednadžba toplinske bilanse ima oblik:
1+ x 
kg s 

 
b) x = 1 − x  kg

v 
 Q = m p ⋅ ip + m s ⋅ c s ⋅ t s =

t 
  
x kg
= m v ⋅ i v + (m s c s − m v c 1 )t sn + m p ⋅ c k ⋅ t k + Q g + Q 
W 
 
k

Bilansa krute tvari:

 
  Utrošak ogrijevne pare:
ms xs = (ms − mv)×xsn kgt 





s 




 
ms- količina smjese koja se uparava u m p = m v ⋅(i v − c 1 ⋅t sn ) + m s ⋅ c s ⋅(t sn − t s) + Q g + Q k  kg p

jedinici vremena ip − c k ⋅ t k  s 

c , c , c J kg ⋅ C specifične topline polazne

xs - maseni udio krute tvari u polaznoj smjesi O
s 1 k



ms − mv  - količina vode koja ispari u jedinici vremena smjese, kondenzata i
kondenzata iz supare
xsn - maseni udio krute tvari u konačnoj sjesi
t,t ,t,t [ O
C] = početna i konačna
Količina vode koju treba ukloniti iz smjese: s sn p k

temperatura smjese, temperatura

  
mv = ms ⋅1− xs kgs

ogrijevne pare i kondenzata

 xsn  s 

1
 Supara koja se izdvaja iz smjese je pregrijana, a ne
mp, mv kg s = maseni protok ogrijevne
  suhozasićena para.
pare i supare
Temperatura supare je jednaka temperaturi ključanja smjese.
ip, iv J kg  = entalpija ogrijevne pare i supare
  Uparavanje u JIS-u se obično provodi pod vakuumom da bi
se smanjila temperatura ključanja smjese.
Q g , Q k W  = gubici topline u okolini i toplina
 

koncentrac iji smjese -kod JIS-a supara se uvodi u barometarski ili površinski
kondenzator gdje se održava tlak, koji odgovara odabranoj
Za uparavanje 1 kgv vode pri atmosferskom tlaku u JIS temperaturi kondenzacije, dok se zrak i drugi plinovi, koji se
potrebno je približno 1,1 kg ogrijevne pare kondenziraju udaljuju iz hvatača kapljica pomoču vakuum
pumpe
Količ ina topline koja prolazi kroz ogrijevnu površinu isparivača
određuje se iz jednadžbe: -pri uparavanju u vakuum se za grijanje može iskoristiti
ogrijevna para niskog tlaka.
Q = (ip - ck·tk)·m p W 

-kod vakuum uparavanja možemo ugustiti smjesu VIŠESTEPENO UPARAVANJE

koja ima visoku temperaturu ključanja
- u šećeranama (uguščivanje rijetkog soka), mljekarama,
-kod atmosferskog tlaka takve smjese mogu izazvati tvornice voćnih sokova, paradajz soka
neželjene sporedne procese: oksidaciju, karamelizaciju,
ošečerenje, itd. - znatno se smanjuje utrošak ogrijevne pare po 1 kg isparene
-uslijed snižene temperature ključanja gubi se i manje topline
vode

- osnovni princip je u tome da se suparom iz I isparivača (koji

u okolinu
se grije svježom parom) uparava smjesa u II isparivaču, u
kome uslijed sniženog tlaka smjesa ključanja ima nižu
temperaturu nego u I isparivaču

- dalje se iz II isparivača supara koristi za III, iz III za IV

isparivač, itd.

- najrašireniji su tro- i četverostepene isparne stanice

- za I isparivač treba 1,1 kgp za 1 kgv , a za II 0,5 kgp / kgv , za
III 0,3 kgp / kgv , za IV 0,25 kgp po kgv , itd.
- pri istosmjernom spoju se polazna smjesa i ogrijevna para
uvode u I isparivač, pri protustrujnom polazna smjesa se uvodi
- isparivač je zatvorena cilindrična posuda u kojoj se nalazi u zadnji isparivač i pumpom prebacuje prema I isparivaču, a
grijač, suparni prostor i hvatač kapljica kod paralelnog spoja se u SVAKI isparivač uvodi polazna
smjesa i u njemu uguščuje do konačnog sastava
-smjesa se dovodi u isparivač kroz određeni otvor,
-u međuspremni prostor grijalice se uvodi ogrijevna para koja
- u industriji se uglavnom primjenjuju isparivači s istosmjernim
spojem, a paralelni kod kristalizacije (industrija šećera)
kondenzira i predaje toplinu isparavanja r (J/kg) smjesi koja
optiče u cijevima, pri tome smjesa ključa i nastaje SUPARA
NIŽEG TLAKA od tlaka ogrijevne pare
- protustrujni se rijetko koristi, uglavnom za smjese čiji se
viskozitet znatno povećava s porastom masenog udjela suhe
- kondenzat koji je nastao kondenzacijom ogrijevne pare u
grijalici odlazi u kondenzacioni lonac, a odatle u sakupljač
tvari u smjesi
kondenzata

2
Toplinska bilansa I isparivača Bilansa topline II isparivača:

Q1=m p1·(ip1–ck1·tk1)=m s·(cs1·ts1 - cs·ts)+mv1·(iv1–c1·ts1)+Qk1+Qg1[W ] Q2=(mv1-mo1)·(iv1-ok2·tk2)=(ms-mv1)·(cs2·ts2-cs1·ts1)+mv2·(iv2-c2·ts2)+

toplina koju para toplina dogrijevanja toplina nastajanja supare toplina koju supara predaje toplina pregrijavanja toplina nastajanja
predaje smjesi smjese smjesi u II isparivaču (dogrijavanja) smjese smjese

m p1 = količina suhozasićene pare kgp s
+Qk2+Qg2 W 

 
 

ip1 = entalpija suhozasićene pare Jkg p-1 

  Bilansa topline III isparivača:
tp1 = temperatura suhozasićene pare O
 C 
  Q=(mm2-mo2)·(iv2-ck3·tk3)-(ms-mo1-mo2)·(cs3·ts3-cs2·ts2)+
m o1, mo2, mo3 = količina supare u I, II, III isparivaču  kg s 
toplina supare II isparivača toplina pregrijavanja
koju predaje smjesi III isparivača (dogrijavanja) smjese
+mv3·(iv3-c3·ts3)+Qk3+Qg3 W 
toplina nastajanja supare  