Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nanuka

Teološki smjer

Treći semestar, prvog ciklusa studija

Uvod u studij islamske civilizacije

2018/2019

Zadaća iz predmeta uvod u studij islamske kulture i civilizacije

Mentor: ass. Azra Kulenović student: Bekir Mehić - 3937

Priznavanje drugog i njegova legitimnost ne ovise o vjeri u ispravnost njegova stava-objasni

Na samom početku bitno je reći da islam legitimnost drugog ne uvjetuje vjerom u ispravnost
njegovih stavova i ubjeđenja, islam priznaje drugog bez obzira na njegova ubjeđenja. Razlog
za ovakav stav islama ogleda se u nekoliko činjenica a ona najvažnija je priznavanje
ograničenosti ljudskog rasuđivanja. Islam uči da jevrejske i kršćanske knjige sadrže jedan dio
izvorne Božanske poruke samo mi ne znamo koji je to dio. Također ne treba zaboraviti da je
Poslanik samo jedan u nizu poslanika koje je Bog slao na zemlju, i da je islam vjera
kontinuiteta. Muhamed a.s je pozivao ashabe da ukoliko ne nađu određene propise u
Kur'anu i Sunnetu mogu da se pozovu na predaje ''Baštinika Knjige''. Dalje islam uči da je Bog
čovjeka uzdigao iznad ostalih svorenja i podario mu dostojanstvo. Ako motrimo povijesno
uočit ćemo da je dokument sačinjeni između Poslanika i nemuslimna Medine jedan od
najranijih ugovora koji uključuje princip tolerancije. Dokument kojeg neki smatraju i prvim
pisanim dokumentom garantovao je nemuslimanima slobodu savjesti, vjeroispovjesti i
suđenja prema zakonima vlastite vjere. Treba još napomenuti i osmanski način uređenja
odnosa među različitim vjerskim zajednicama poznat kao millet-sistem, koji je vremenski i
prostorno bliža instanca primjene ovog načela.

Zaključak: Iz svega gore kazanog mogu primjetiti da islam ne osuđije nekoga zbog njegove
vjere ili ubjeđenja koja on zastupa. Treba da poštujemo ta njegova ubjeđenja ma kakva ona
bila. Mi koji kažemo da slijedimo Muhameda a.s i Kur'an to možemo naći i u njegovom životu
i kroz njegov primjer odnosa prem nemuslimanima pa se tako i trebamo ponašati. Nažalost
žalosno je što to muslimani danas često zaboravljaju i svoj ''islamijjet'' dokazuju
ugrožavanjem prava muslimana.

Dodatna literatura:

Alija Izetbegović, Islam između istoka i zapada, Svjetlost Sarajevo,Rijaset islamske zajednice u R BiH,
Izdavačka djelatnost El-Kalem, Sarajevo, 1984

Samir Khalil Samir, Islam na Zapadu – cijena suživota,prevela: Aleksandra Marija Chwalowsky,
Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Zagreb, 2015

Fra Luka Marković, Treći sukob ili susret islama i kršćanske civilizacije, Rabić, Orašje, 2013
 Na koji način Ronald Ingelhar i Pippa Noris testriraju Hantingtonovu tezu o sukobu civilizacija

Huntingtonovu tezu oni ispituju na osnovu zemalja koje su obuhvaćene SIV a koje oni
kategoriziraju u devet glavnih savremenih civilizacija, uglavnom na osnovu historijskog i
vjerskog naslijeđa svakog društva, prije svega oni su došli do zaključka da demokratija uživa
pozitivan imidž svuda u svijetu, oni zaključuju da podržavanje demokratije ne podrazumijeva
podržavanje svih njenih normi. Dalje oni su ispitivali jednakost spolova u civilizacijama koje
su uzeli u razmatranje. Nadalje oni su posmatrali na koji način jedno društvo posmatra tj
kako gleda na pojavu homoseksalizma. Dvojca autora su zaključila da svaka tvrdnja o
''sukobu civilizacija'' utemeljena na fundamentalno različitim političkim ciljevima kojima teže
zapadna i islamska društva predstavlja pretjerano pojednostavljenje dokaza. Oni smatraju da
je Hunitington u pravu kada tvradi da su kulturne razlike zadobile novu važnost, te da bi to
moglo dovesti do novih sukoba. Kako ni tvrde, iako skoro cijeli svijet izržava podršku
demokratiji, još ne postoji koncenzus oko samoizražavajućih vrijednosti, kao što su društvena
tolerancija, jednakost spolova, sloboda izražavanja i interpersonalno povjerenje koje je jedno
od najvažnijih za demokratiju.

Zaključak: Smatram da je demokratija jedan od pozitivnih političkih sistema danas za razliku

od diktatura, monarhija i kraljevina svakako sa određenim izmjenama u tim demokratijama,
što se tice jednakopravnosti spolova ja bih se više složio sa Murradom Hofmannom da treba
postojati određena razlika između muškarca i žene ali nikako na diskriminatoran način. Što
se tiče same pojave homoseksualima moj stav je da je to jedna izopačena i nenormalna
pojava koju ne smijemo podržati ni pod razno a najbolje smo o tome obavjšteni u Kur'anu šta
se desi sa narodom kod koga se pojavi homoseksualizam.

Dodatna literatura:

Ahmed Zeki Jemani, Žena u islamu, preveo: Mustafa Jahić, El-Kalem, Sarajevo, 2007

Khurshid Ahmed, ''Demokratija: Islamski politički sistem'', Preporod, 2015, str 19

Khalid Ahmed, ''Usporedba šerijata i demokratije na Zapadu'', Preporod, 2015, str 34

 Karakteristike uprave, razvoj i položaj društva u muslimanskom svijetu – tekst Fikret Karčić

Slabo upravljanje i spor razvoj u velikom djelu muslimanskog svijeta pomogli su u

kompliciranju odnosa sa zapadom. Muslimanska uprava je općenito loša u odnisu na
zapadnu, ali to je većinom rezultat njihovih pogrešaka iz domena ekonomske politike,
masovnih i neodrzivih programa za nezaposlene kao i lošeg obrazovanja itd. Međutim tome i
doprinjela i decenijska a u nekim zemljama i stoljetna kolonizacija određenih muslimanskih
zemalja. Elementi dobre uprave uključuju posvećenost javnom dobrui blagostanju naroda ,
efikasno pružanje javih usluga, vladavinu prava, transparentnost itd. U muslimanskom
svijetu iako postoje veoma bogati i imućni muslimani i što uprava brine o siromaštvu u
zemljama poput naftom bogatih Bruneja, neujednačeni prihodi i siromaštvo su veoma
rasprostranjeni u muslimanskom svijetu i na taj način otežava položaj i razvoj muslimana.

Zaključak: Muslimani iako imaju u svojim glavnim izvorima Kur'anu i Sunnetu poruke i načine
kao da upravljaju i odnose se prema drugim muslimanima zaboravljau tu činjenicu. Smatram
da muslimani ne bi smjeli dozvoliti siromaštvo iako je to danas rasprostranjena pojava u
muslimanskom svijetu zbog samog stuba vjere-zekata koji poziva na davanje siromašnima,
muslimani se često bogate zaboravljajući na onaj svijet ugledajući se na zapad međutim kada
treba ugledati se na zapad u nekim pozitivnim aspektima uprave i socijalne pomoći
jednostavno to zaboravljaju ili odbacuju.

Dodatna literatura:

Ali A. Allawi, Kriza islamske civilizacije, preveo: Mirnes Kovač, Dobra knjiga, Sarajevo, 2012

Murad Wilfried Hofmann, Islam u 3. Mileniju, preveo: Vedad Smailagić, Libris, Sarajevo, 2014

Edib Smolo,Uvod u islamsku ekonomiju i finansije, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013