Ribarstvo i akvakultura u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina ima veoma dugu tradiciju u uzgoju slatkovodne ribe, pastrve i
šarana, obzirom na značajno vodno bogatstvo koje čini sedam vodnih slivova, veliki
broj riječnih i planinskih jezera, te podzemnih voda. Mrijestilišta i ribogojilišta u BiH su
brojna i različitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje.

Prema lokalitetu i vrsti uzgoja ribe, ribnjaci i ribogojilišta se dijele na salmonidna,

ciprinidna i marinska. U sektoru akvakulture BiH najznačajnije riblje vrste su: pastrva
(kalifornijska pastrva, potočna pastrva i potočna zlatovčica), šarani (šaran, amur,
bijeli glavaš tolstobik), te morske (lubin, orada i zubatac) kao i mekušci (dagnje i
kamenice).

2015. godine urađena je analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini

čiju je izradu finansirala Evropska komisija, a implementirao FAO. Izrađena sektorska
analiza je rezultat zajedničkog rada domaćih i FAO eksperata, te predstavnika
nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Riba i proizvodi od ribe su jedan od strateških proizvoda životinjskog podrijetla koji

Bosna i Hercegovina može izvoziti na zahtjevno tržište EU. Kada govorimo o
ispunjavanju uvjeta, onda prije svega mislimo na primjenu međunarodnih standarda i
standarda Europske unije vezanih za područje sigurnosti hrane, kako u zakonskoj
regulativi tako i u procedurama, a naravno i proizvođači (izvoznici) sa svoje strane
ispunjavaju sve potrebne veterinarsko-higijenskei sanitarne uvjete (kao što je za ovu
granu gospodarstva standard HACCP) ali i druge potrebne standarde.

Kapaciteti za proizvodnju i eksploataciju ribe u BiH, vodno bogatstvo, hidrološki kao i

ekološki uvjeti, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka, izuzetno razvijena tehnologija
kako uzgoja tako i prerade ribe, tradicija u uzgoju i proizvodnji ribe, kao i konstantan
rast izvoza ribe predstavljaju izuzetne preduvjete za povećanje proizvodnje ribe.

Prema gruboj procjeni, 65% proizvodnje pastrve u BiH se odvija na području

Federacije, a 35% u Republici Srpskoj. Gotovo cijela proizvodnja šarana realizira se u
Republici Srpskoj. Proizvodnja morskih vrsta koncentrirana je u Neumu gdje postoje
dva kavezna uzgajališta ukupne površine 0,36 ha. Ukupna korisna površina
instaliranih kapaciteta akvakulture u BiH iznosi oko 3.113 ha.

Veličina objekata u eksploataciji ribe u Bosni i Hercegovini za pastrvske ribnjake iznos

91.026 m2 i šaranske ribnjake 2.278 ha. Prosječna proizvodnja konzumne ribe u Bosni
iznosi oko 5.000 tona. 

Propisane dozvole za podizanje ribnjaka:

1) Izbor lokacije za izgradnju ribnjaka;

2) Istražni radovi ispunjenosti prirodnih uslova za izgradnju ribnjaka;
3) Izrada idejnog projekta;
4) Rješavanje imovinsko pravnih odnosa oko predviđenje lokacije;
5) Upućivanje zahtjeva Republičkom Hidrometeorološkom zavodu FBiH,
za dobijanje Mišljenja u postupku projektovanja ribnjaka;
6) Ukoliko lokaciju za izgradnju ribnjaka naseljava neka rijetka ili
ugrožena biljna ili životinjska vrsta upućivanje zahtjeva za dobijnje
uslova od Zavoda za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine
7) Obezbjeđivanje urbanističke dokumentacije;
8) Izrada tehničke i tehnološke dokumentacije za cijeli objekat;
19) Upućivanje zahteva Javnom vodoprivrednom preduzeću za dobijanje
saglasnosti na urađen projekat;
11) Obezbjeđivanje vodoprivredne dozvole od Javnog vodoprivrednog
preduzeća;
12) Upućivanje zahtjeva za dobijanje sanitarne saglasnosti;
13) Upućivanje zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede i vodoprivrede za
dobijanje Rješenja o ispunjenosti uslova u pogledu tehničke
opremljenosti i drugih uslova u skladu sa zakonom za dobijanje
djelatnosti iz oblasti poljoprivrede;
14) Obezbjeđivanje upotrebne dozvole od strane nadleznog organa
Skupštine Opštine;
15) Zasnivanje proizvodnje.

AddThis Sharing Buttons

Share to FacebookShare to TwitterShare to LinkedInShare to ViberShare to PinterestShare to Email