2.111.

SAZETAK
209
2. I(RlVULJE DRUGOG HEDA
208

y2 ==2px,
p - p~lupat:aflli!ltat.
A(-a, O} B{a, 0)
x
t
:Ii
a ­ velika poluos
y, ~mala: p.oluos

Linearni ekscent.ricitet hiperbole:

e2 = a2 +b2 • Jed:ii~zba ravnalice: p

x.= -'2'
Zari~ta: ~7e, 0), F:<i(e; oy.

Numericki ekscentricitet:
e
zar~ste: FI (~, 0).
13:-­ ------------~
a
Tjeme: 0(0,0).
Poluparametar hiperbole:
b2 Jednadzba tangente parabole u tocki D(Xb yd:

p=-.
a
YIY p(X + Xl)'

Jednadzbe asimptota:
b b Uvjet dodira pravca Y = kx + f. i parabole:

Y -x, Y = --x.
a a
p::::: 2kl.

Jedhadzba tangente hiperbole u tocki D(xl' Yl):

2 2
b2 xlX a
2
YIY a b .
 3.1. PRIKAZ SKUPA 211
~

PriI:njer 1. Prikazi skup A Ciji su elementi svi parni brojevi veei od 1 i manji
od 11.
Dakle, znamo da cemo A prikazati kao A { } . A !lto cemo
staviti u viticaste zagrade? Pa naravnol Sve parne brojeve vece od 1 i
manje od 11. Dobivamo:
3. Skupovi i A = {2,4,6,8,10}.
operacije sa skupovima Redoslijed elemenata u skupu nije bitan! Mogli smo napisati i, na primjer,
A {4, 6, 2, 10, 8}.
Iako ovo poglavlje nosi naslov "skup", ne znaCi da dosada skupove nisi vidio. Vee Taj skup je isti kao onaj iz primjera 1.
smo pricali 0 skupu prirodnih brojeva N, skupu cijelih brojeva skupu racionalnih
brojeva QI, skupu realnih brojeva ~ te skupu kompleksnih, brojeva C. Nadalje, 2. Prikaii skup:
kruznicu smo na primjer, definirali kao skup svih tocaka koje su jednako udaljene (a) prirodnih brojeva N, (b) cijelih brojeva Z
od neke fiksne tocke koju zovemo sredistem kruznice. .

f~!
pomocu viticastih zagrada.

;3:
MI CII'JIMO Mislim da se toga sjeeas, ali da malo ponovimo, O! Dakle,
'Skupl
T2 .
Tg gdje tockice oznacavaju sve ostale prirodne brojeve koje nismo naveli.

T4 (b) Z { ... ,-n, ... , -1,0,1,2, ... ,n, ... }

gdje tockice oznacavaju sve ostale cijele brojeve koje nismo naveli.

Skup mozemo prikazati iii zadati opisujuCi svojstvo koje njegovi elementi
moraju zadovoljavati.

Simp je zbirka objekata koje zovemo elemenHlllu iii (':Ianovilllit. I'rimjl:i.· :L PrikaZi skup A iz primjera 1., opisujuCi svojstvo koje njegovi elementi
Skupove oznacavamo velikim slovima (na primjer, A, C, ... ), a elemente moraju zadovoljavati.
malim slovima (na prirnjer, a, b, c, .. . ). Sto je ono bilo u primjeru 1.? "Ajde", baci oko!

3.1. Prikaz skupa

Jedan od nacina prikazivanja skupa je taj da se u viticastim zagradama napisu svi
~~11
r---~
njegovi elementi, pri <:emu ih odvajamo zarezima.

A ;:; { ~o ib d ©} Ah! Da! Svi parni brojevi veei od 1 i manji od 11. No, dobro! To
moiemo i ovako zapisati:
~
~
'~oS'-'
~T ~:£M~~TI
A = {x I x je pami broj veCi od 1 i manji od
JA SAM ~~
- ill ,® !
$KuPA
'S~ ~, A. iii:
$'v.! A = {x I x ::= 2k, kEN, 1::::; k ::::; 5}.
t1
11 212 3. SKUPOVT I OPERAcrJE SA SKUPOVIMA 3.1. PRIKAZ SKUPA 213
I)

U takvim se prikazima obicno nakon elementa pise okomita erta, I, iii znak :,
a nakon toga se opisuje svojstvo koje elementi moraju zadovoljavati. Znak I iii :
cita se "takav da

PrimJer 4. Ispisi skup A zadan na sljedeCi nacin:

Skup nema nijedan element zove se prazan skup i oznacava s 0. Dakle,
A {x I x je zenska osoba iz tvog razreda}.
mozemo
~
Eh ... tu ti ne mogu pomoCi! Ali, mislim da ces se jako dobro snaCi = o.
i bez mene! Dakle, izmedu viticastih zagrada napises imena svih zenskih
Za skup A kazemo da je podskup skupa B ako je svaki element skupa A ujedno
/.
osoba iz svog razreda. Na primjer,
/:" i element skupa B. To oznaeavamo kao:
A = {Ana, Ivana, Lucija,
Mislila sam staviti "Kristina", ali necu pretjerivati!-­
\
I A~B·I
Uoci da elementi skupa ne moraju biti samo brojevi. Elementi mogu biti boje,
sportski rekviziti i sto god predstavlja neku zbirku sa zadanim svojstv~~ "f)}.'inlj(:\~T u. Odredi je Ii skup A podskup skupa B iii je skup B skupa A
Da je neki objekt element zadanog skupa oznacavamo s E, ada nije, s ¢. ako su:
A = {1,2,3,4, B = {2,4}.
Mozemo primijetiti da je skup B podskup skupa A, tj. B ~ A,
A
je svaki element skupa B ujedno i element skuoa A.

Napomenimo da postoje situacije kad skup A nije podskup skupa B niti je

Broj elemenata nekog A zove se knrdiualni broj toga i oznacava skup B podskup skupa A. Na primjer, to vrijedi za skupove:
se: k{S) (ili kS iii lSI).
A 2} i B 4}.
l). Odredi kardinalni broj
Za dva skupa A i B kazemo da su jednaki i pisemo A = B ako je A
A = {x I x je mjesee u godini}. od BiB podskup od
Dakle, ne moraS ispisati sve elemente skupa A (tj. Bve mjeseee u
godini), nego izbrojati koliko ih ima. Zakljucujemo da je:

;'
= 12,
Mozemo reCi da su dva skupa jednaka ako imaju iste elemente.
jedna godina ima 12 mjeseci!
P;·irn.l(,,'"i Jesu Ii skupovi PiS jednaki ako su:
A sto mislis, koliko elemenata imaju skupovi 1"1, il, iii recimo, neka kruznica?
Probaj prebrojati sve elemente (tocke) kru~mice x 2 + 1! P = {-1,2, S = {2, -I} ?
LH-t! lVla, naravno da su leUIl<l.IW Rekli smo da redoslijed nije bitan!
y

f
s,;;:.:c:~~,..
Pisemo P S.
," ZASOI.-I

~;.~! 8. Zadani su skupovi:

A = {1,2,3, B {x I x E 1"1, x < 5} c = {x I x E -2::; x::;

-~ Stavi ih u odnos.

(1

 3.1. PRIKAZ SKUPA

215
214 3. SKUPOVI I OPERACIJE SA SKUPOVIMA

svih podskupova nekog skupa A zove se skup skupa A i

r\,J"''''''liJe. Skupovi B i C nas nastojezbuniti, ali sad cemo mi to srediti!
Ispisimo sve njihove elemente! oznacava se s

B {1,2,3,4} i C={-2,-1,O,1,2,3,4,5}.
Sad mozemo primijetiti da vrijedi:
A = B, A ~ C B ~ C. Pri promatranju skupova obicno pretpostavljamo da su oni podskupovi nekog
fiksnog skupa koji zovemo univerzalni skup i oznaeavamo s U
Ponekad se koristi znak ct, "nije podskup", pa mozemo jos "lijepo u").
cct A cct B . Skupove mozemo prikazati i Venn···Eulerovim dijagramom. To su zapravo
nekakve slicice koje nam zorno prikazuju ocinose medu skupovima. Na
Primijeti da smo jednakost A = B zapisati i kao: promatrarno Ii skupove A i B iz univerzalnog skupa U, takve cia je A ~ B, to
A~B B~A.
mozemo zorno prikazati kao:

9. Jesu Ii jednaki skupovi U

OB
A {-2,2, B {XIX2 4}?
Hjesmjr. Ispisemo Ii skup B, dobivamo:
B {-2,2},
pa zakljucujemo da je A = B, jer je svaki element skupa A ujedno i element
B. Takoder, svaki element skupa B je ujedno i element skupa A.

Primijetimo da smo u prethodnom primjeru imali

A = 2,2}.
To lito smo element 2 pisali dva puta, ne znaci nista. bitno da skup A ima
dva razlicita elementa, -2 i 2, pa je k(A) = 2. 1. Ispisi sve elemente skupa A ako je:
P-ri,.,...iiot; da je:
(cl))A ={: I x E N, 5 S x < 9},

10 ~-~~~A, I \01 A' {x I x je rnjesec u godini ime poCinje slovom "s"},

(c) A = {x I x je visekratnik broja 3 manji od 10},
tj. prazan skup je podskup svakoga proizvoljnog skupa Al (ci) A = fx I x e..N, (x + l)(x 2)(x 4) = O}.

i,','ll W. Ispisi sve podskupove skupa istinita?

2. Koja je od sljedeCih
A = {a,b,e}. (a) 2 E {l,2,3}, (b) 11:. {-2,-1,O},

0E{~,l},
Krenimo redom!
E {2,4,6},
0, {a}, {a, b}, e}, {b,c}, {a,b,c}.
Dakle, postoji osam podskupova skufJa A. k E {x I x je slovo u rijeci "knjiga"}.
,
!V
i
216

3. Odredi kardinalni B akoje:

3. SKUPOVI r OPERACIJE SA SKUPOVIMA 3.2. OPEFtAClJE sA SKUPOVIMA

5. (a) 0, {I}, {2}, {1,2},

(b) 0, {-I}, {OJ, {I}, {-I,D}, {-l,l}, {O,l}, 0,
217

Ill}
B= { 0'4'3'2 ' (c) 0, Gl, {H, {U, H, H, H, l}, G, U, G,~,
B = {x I x je dan u tjednu}, (d) A {2, 0, {2}, {4}, {2,
(c) B = {x I x je dan utjednu Cije ime poCinje slovom "p"},
~;"
(d) B = {x I x je visekratnik broja 5}. 6. (all \U)
U
U
A B
/"".
,r:., 4. Koja je od sljedeCih
(a) {I,
istinita?

-2, 1, 3,
00
(c) B={-l,l}, (d) B={-3,3}.
5. Ispisi sve podskupove skupa A ako
u

(J
B
A = {1,2}, A 0, I},
ul Q
III}
A { 2'3'4'

6. Prikazi skupove A i B Venn-Eulerovim

(d) A = {x I x je paran broj 2 :::; x:::; 4}.

ako su:
I -1 0
(a) A = {I, 2}, B = {3,4},

A a}, B={-l,O,l},

"4 I}) B = {x I x 2 =
3.2. Operacije sa skupovima
A {x Ix +2 a}, B = {x I x = 9}.

2
skupova A i B je skup koji se dobije zdruzivanjem svih elemenata skupova
Ai B. Oznacava se s Au B.
Rjesenja Matematicki to zapisujemo ovako:

1. (a) A {5, 6, 7, (b) A = {sijecanj, svibanj. srpanj, st,udeni},

(c) A {3, 6, 9}, (d) A={2,4}.
"x E A iii x E B" znaCi da je x element iz .4 iii je x element iz
2. (a) Istina, (b) istina, (c) nije istina, (d) nije istina, (e) is tina. B iii je Dak x element oba

. Neka su:

3. (a) 4, (b) 7, 2, B je beskonaean skup.

A={I,2,3} B {3,4,5}.

4. (a) Istina, (b) istina, istina, istina, istina. Odredi AuB.

218 3. SKUPOVI I OPERACIJE SA SKUPOVlMA 3.2. OPERACIJE SA SKUPOVIMA 219

Zdruzimo sve elemente!

Rekli smo da unija samzi sve elemente skupova A i B, pa j e t

AUB {1,2,3,3,4,5},

'-.r--'''-v-'' U
A B

tj.:

AUB= {l,2,3,4,

Venn-Eulerovim to mozemo prikazati na sljedeCi naCin:

Presjek skupova A i B je skup svih elemenata tih skupova koji se nalaze i u
4 B U jednom i u drugom skupu. Oznacava se sAn B.

"'. :<:, ".":"':.

~

...........<

(])

3. Neka su:

Dakle, oznaceni dio na slid je skupova A i B. A {-1,O,2, B ::: {-2, 2,

Uniju skupova mozemo definirati i za proizvoljan broj skupova. Na primjer, Odredi AnB.
unija skupova Ah! Maeji kaSalj! Koji su elementi i u jedl10m i u drugom skupu?
Pa, naravno! -1 i 2. Zato je:
A iL2,3}, B = {1,2,a,b}, C = {3,4,b,c}
AnB {-1,2}.
je SkllP
A Un UC = {I, 2, 3,4, a, b, p~.~~ Pj~'T Neka su:
da je za svaki SkUD .4:
A=={~,~,n B = {13 11}.
Auu=~·1
6 9
Au0=A
Odredi An B.
GledaS, . .. l1esto tu smrdi ®! Pa, naravno! Skupovi A
2. Na zadanom Vel1n-Eulerovom dijagramu oznaCi AuB.
i B nemaju zajednickih elemenata. Kazemo da je njihov prazan i
pisemo:

()()U
Za Ciji je
AnB = 0.

prazan, tj.

AnB =0,

kaZemo da su
 3. SJ<UPOVI I OPEllACI.JU; SA SI<UPOVIMA 3.2. OPERACIJE SA SI<UPOVIMA 221
220

-' .
Presjek dvaju skupova prikazujemo Venn-Eulerovim dijagramom na sljedeCi i__' rimjc,r 6. Neka su:

(]JU
nacm:
A= {-~,o,2,a,b} B={O,a,c}.

Odredi A \ BiB \ A.

l' -:,;, A\B={-~,2,b}, B\A={c}.

~Ii"
H'"
(~, '';.' Neka su:
/(~ Presjek skupova mozemo definirati za proizvoljan broj skupova. Na primjer,
l_
/ presjek skupova A. = {I, 2, 3} B = {1,2,3,4}.

I
A={-l,~,2,4}, B={-1,2,5} C= {-'-1,~,2,5} Odredi A \ BiB \ A.
1,; i ;j, '," 'Iii'" A \ B = 0, jer nema elemenata koji su u skupu A, a nisu u skupu B.
i,~!:
lilli'
je:
AnBnC={-l,2},
B\A={4}.
till
rr tj. skup elemenata koji se nalaze u sva tri skupa.
Primijetimo da je za svaki skup A:
::i
t!,f Primijetimo da je za svaki skup A: A \ 0= A A \ A = 0.

A n 0= 0 An U = AJ Razliku A \ B prikazujemo Venn-Eulerovim dijagramom na sljedeCi nacin:

}Cl:
l~'ii

;fJB PriIP.il'l· r,. Na zadanom Venn-Eulerovom dijagramu oznaci skup An B n C. U

00JU W
-.~

\', j,,,.:'-, "•. Na zadanom Venn-Eulerovom dijagramu oznaci skup B \ A.

~ ~ AnB nC 0 jer ne postoje elementi koji se nalaze u sva tri
'"""
skupa.

!l;I/lika skupova A i B je skup onih elemenata koji pripadaju skupu A, ali ne

pripadaju skupu B. Oznacava se s A \ B.
()()U

IA\ B = {x I x E A i x ~ B}]

,/.-:--}:,.....­
/
; ..
 3, SKUPOVI I OPERACIJE SA SKUPOVIMA 3,2, OPERACJJE SA SKUPOVIMA ·223
222

l"Jcscn,le. Dahle, E \ A je skup svih elemenata koji skupu E, ali ,fj,;. . Doci <;laje:
ne pripaclaju skupu A. Znaci da je rjesenje cijeli skup B.

aU Pl'imjer 10. Neka su:

Odredi
A:;: {1,5,6} U {1,2,3,4,5,6}

AC =U \ A:;: {2,3,4}.
11. Neka su:
Na Venn-EuIerovom dijagramu pokazi da su skllpovi A \ E \ A. i
AnE skupovi.
A:= 2} U 2,3,4,5}.
Pticica! Skupovi su ako im je
prazan skup! Da
Odredi Au AC .
vidimo!
U \ A:;: {3,4, paje:
U
AuAC {1,2,3,4,5} U.

Primjer 12. Neka su:

A A. {-I,D, U = -1,O,1,2,3,4}.

Odredi An AC .

#\\~ ~tf)J@ ~\~ AC =U\A= {-2,1,2, paje:

An A C 0.

mozemo 111111"'"1"1 da je:

MI NEMAMO ZAJEDtJlcklH
El..eMli'tJATA! Dl$JVNkTNI
"'MO! AuAC "",U AnAc :::::0,

Doti da za dva vrijedi:

za proizvoIjni sImp A.
KompIement skupa A prikazujemo Venn-EuIerovim dijagramom na
k(A U E) :;: k(A) + k(E) - k(A n E).
naCin:

J(ompIenlellt skupa A (8 obzirom na univerzaIni skup U) je svih eIemenata

koji nisu u skupu A. Oznacava se s A C iii A.

IA C
:;: {:v. I :v E U, x Ii A}.j
11
'1
. :(1
224 3. SKUPOV1 I OPERACTJE SA SKUPOV1MA 3,2, OPEHACIJE SA SKLIPOVIMA 225
I ,~!~;;
I ' !r.i~
1::,1 ;: !:.j'·'<'Lj,', To cemo rijesiti Venn-Eulerovim dijagramom. Nacrtamo dva
pa lako uocavamo da je AU A C = Ui A n A C = 0. Takoder, primiieti da je:
skupa, E i NJ. E je skup svih ucenika koji govore engleski, a NJ skup
svih ucenika koji govore njemacki. Ta se dva skupa sijeku jer postoje ucenici
0c =Ui U C =0. koji govore i engleski i njemacki jezik. Dakle,

U = skup svih ucenika (30)

Prillljer 13. Neka su: E = skup ucenika koji govore engleski (20)
A={1,2,3} U = {l,2,3,4,5}. NJ = skup ucenika koji govore njemacki (7)
, i:!lh
'I
~!!.~,
Odredi (AC)C.

En NJ = skup ucenika koji govore i engleski i njemacki (5).

Il''/. L3oko primjecujemo da .ie:

Najprije u presjek E n NJ upisemo broj 5, a onda popunjavamo skupove
E\NJiNJ\E.
"4 C = {4,5}.

05
(AC)c je simp svih elemenata koji ne pripadaju si(upu AD, tj.:

(ACf =U\A C = {1,2,3,4,5} \ {4,5} = {1,2,3} = A.

Zakljucujemo da je opcenito:

(AC)C = A. Buduci da 20 ucenika govori engleski, a 5 smo vee upisali, preostaje nam
u skup E \ NJ upisati 20 - 5 = 15. Takoder, buduCi da 7 ucenika govori
njemacki, u skup NJ \ E upisujemo 7 - 5 = 2. Dobivamo:

P";"',kr t Neka su:

U
A={-I,O,I},
Odrecli:

(a) (A n B)c,
(d) AC\B,
B={-2,-1,0}, C={0,1,2}

(b) (AuCf,
(e) (A \ B)c.
U = {-3, -2, -1,0,1,2, 3}.

(c) (AUBf,
(Jj
F Dakle, 15 + 5 + 2 = 22 ucenika govori barem jedan od ta dva jezika, pa ih
(a) AnB = {-I,O},paje (AnB)c = {-3,-2,1,2,3}. 30 - 22 = 8 ne govori nijedan od ta dva jezika.

(b) A.UC={-1,0,1,2},paje (AUC)c = {-3,-2,3}. Sjeti se da uredeni par (a, b) cine dva objekta Ciji je redoslijed bitan. Prvi
element je a, a drugi b.
(c) .-'tuB = {-2,-I,O,I}, paje (AUB)c = {-3,2,3}.
T3okoder, dva su uredena par30jednaka ako su njihovi elementi na odgovaraju­
(d) At' = {-3, -2,2, 3}, pa je A C dm mjestima jednaki. Dakle, prvi element prvoga uredenog para mora biti jednak
i'Inii

iI!!'
\ B = {-3, 2, 3}.

prvom elementu drugoga uredenog para. Takoder, drugi element prvoga uredenog
(e) A \B = {1},paje (A \B)c = {-3,-2,-1,0,2,3}. para mora biti jednak drugom elementu drugoga uredenog para. Matematicki,
~;.
(a, b) = (c,d) akoje a= c b = d.
J[~' :";""1"1 Od 30 ucenika u razredu, 20 ih govori engleski jezik, 7 njemacki i 5
i;),
oba jezika. Koliko ucenika ne govori nijedan od ta dva jezika?
~.

I
~·

'J~i,l.i"j
I ! ~ :I
I i'il

ll~u ~~" I
226 3. SKUPOVI I OPERACIJE SA SKUPOVIMA 3.2. OPERAOIJE SA Sl<UPOVIMA 227

Kartezijev produkt skupova A i B skup je svih ure.denil1parova ciji je .prvi 4. Zad1'mi su skupovi: .

element iz skupa A, a drugi element iz skupa B. Oznacava se s A x B (Citaj "A

puta B" ili "A kartezijanski B"). A = {x I x je visekratnik broja 4 manji od

B = {x I x je kvadrat prirodnoga broja, x S;

C {x I x je visekratnik broja 3 manji od 31}.

Odredi:

(a) (AnB)u (AnC) \ B, (AUB) \ c.

Primjer 16. Odredi Kartezijev produkt skupova A i B ako su:
5. Na sljede6mVenn-Eulerovim dijagramima oznaci i1 n B:

A x B
A

{(I,
{l, B={2,4,6}.

4), (1,6), (2, (2,4), 6)}.

(a)

tQJU (b)

bd J
U

Uocimo da je k(A) = 2, k(B) = 3 i x B) = 2· 3 = 6.

~
Opcenito,

~
l·k(A~)···~···k(]):kc1¥J

--------------~~~r---------------
1. Odredi Au n ako su: 6. Na sljedeCim Venn-Eulerovim oznaci (A. U B) \ C:

A { 2'3 5} ,B {57}
1, 2, 2 2, 2 3, 2 '

A={xlxEN,2S;.'CS; B {x I x E -2 < x < 3}.

2. Odredi An B rum su:

A= {-2'3 2'I 3} 2 ' B =
{Ix x~ 4:'
I}

<J

A = {x I X Z - 9 = O}, B = {x I 1=
7. Neka su:
A H.2,3, B O,2} u= -l,O,I,2,3,4}.
3. Odredi A \ B ako su:

Odredi
A= O,l}, B= 0,1},
(a) U B)c, (b) (A \ Bf,
A Ix I x je paran broj}, B IXEN,IS;xS;
(c) (B \A)o n (A \ B), (d) (AnBfn UB).
 228 3. SKUPOVI I OPERACIJB SA SKtiPOVIMA
229

----~-

6.

~u
8. (a) Od 100 studenata, 75 studenata ima mobitel, 45 ih ima racunalo, a 35 ih

. -. '.. . . cO'.,U

ima i mobitel i raeunalo. KoUko studenatanema ni mobitel ni faeunalo?

(b) Od 1000 TV gledatelja, 600 ih gleda vijesti, 500 ih gleda zabavne emiBije,
a 300 gleda oboje. Koliko gledatelja gleda vijesti ili zabavne emisije?

9. Odredi Kartezijev produkt skupova: B

@J <! . B

(a) A= {1,2,3}, B ={a,b,c},

A {Ana, Iva}, B = {Ivan, Luka, Marko}. 7. (a) -3, -2}, (b) -3,-2,-1,0,

~1, {-1,O,l,3,4}.
Rjesenja
8. 15, 800.
3 57} '
1. (a) AUB= { 1'2,2'2,3'2
9. (a) {(l,a), (l,b), (2, a), (2, b), (2, (3, a), (3, b), (3, e)},
A f2.3,4,5}, B {-1,0,1,2}; AUB={-1,0,1,2,3,4,5}.
(b) {(Ana, Ivan), (Ana, (Ana, Marko), (Iva, Ivan), (Iva,

2. B={-~,n; AnB=
II
n, (Iva, Marko n.

A {-3,3}, B{- , 3 AnB=0

3
3.3. Sazetak
3. (a) A \ B = 0,
(b) A {2,4,6,8,10, ... }, B={1,2,3,4, A\ B {6, 8, 10, 12, ...}. aEA a je element skupa A.

a fJ. A - a nije element skupa -A.

4. Skupovi RU:

A= f4.8, 12,16,20,24, B = 0.4,9,16,25, 36}, f/J - prazan skup, U - univerzalni skup.

C = {3, 6, 9,12,15,18,21,24,27,

~~~ A je podskup od B:

(a) 4,6,9,12,15, 16,18,21,24,27,30}, {12, --

"--"

5. Rjesenje
{1,4,8,16,20,25,28,36}.

je 0,
@U
(a)

tQjU (e)

cd peA) partitivni skup (skup svih podskupova).

 If!"·:l:

230 3. SKUPOVI I OPERACI.JE SA SKUPOVIMA 33. SAiETAK 231

J
Au0 A, AUU U.

(
An0 0, Anu A.

Disjunktni skupovi: A.n

/) Razlika skuDova: A \ B
Ix €
= {x A x ~ B}.
4'
u

1\
 4.1. 233

tablica se moze popuniti na 8 naCina! Jesmo Ii to

raspisivanja svih mogucih· komhinacija· odgovora.?

na nacin: na koliko nacina mogu od-~"~'

2 nacina! Naravno! Mogu zaokruziti (a) ill

predstavlja pitanje, imamo slicicu:

4. Kombinatorika • • •
t t
na 2 naeina
U poglavlju 0 skupovima razmatrali sma probleme prebrojavanja elemenata: u na 2 nacina na 2 nacina
s konacnim brojem elemenata (ah, da! Tako se to kaze, onako, matematic­
Sada cemo se baviti orebroiavaniem nacina na koje se ti elementi mogu Broj svih moguCih kombinacija je:

, dakle, n.rt:)hrAi!l'tn:~n elemenata. 2 . 2 . 2 = 23

= 8.
toga, ponovimo jOil malo "ono

';'iluji;r ,Koliko se troslovnih kodnih rijeCi moze sastaviti od 5 slova, A, B, C,

4.1. Prebrojavanje D, E, tako da se slova
ponavljaju, (b) ne ponavljaju?
P";",i,··'· i Test se sastoji od 3 zadatka. Svaki zadatak se
odgovora (a) iIi (b). N a koliko se naeina moze popuniti tablica odgovora? /{Y';"·UJe. Neka svaka tockica oznacavajedno mjesto u rijeci!
Kako bismo to zorno prikazali, pretpostavimo da test • • •
ovako:
1. (a) 2. Ca) 3. t t
tu mozemo
1.
tu mozemo
(b) (b) tu mozemo
staviti 5 slova staviti 5 slova staviti 5 slova.
Tablica odgovora je:
Broj svih mOgUClll
Pitanje
Odgovor 5 5,5 = 125.
Pitamo se: "na koliko se natina moze popuniti stupac "Odgovor"?". Prado­
timo to grafitki: • • •
1. pitanje 2. pitanje 3. pitanje
_~ (a)
Odgovori
(a), (a), (a)
t t tu mozemo
t
(a) (b) tu mozemo tu moiemo
(a), (a), (b) staviti 5 slova staviti 4 slova staviti 3 slova
(a) (a), (b), (a) slova osim slova osim
(a), (b), (b) onog na prvom onih na prvorn
i drugom mjestu)
(b), (a), (a)
\~ (~
(b), (a), (b)
Broj svih moguCih rijeci je:
(b),
(~ (~
(b), (b) 5,4·3 60,

n
 234 4. KOMBINATORIKA 4.1. PREBROJAVANJE 235

.Prillljer 3. Koliko ima cetvilroznamenkastih brojeva kojima je prva znamenka Skica!

neparan broj? . A
I /o!?
/' I
Znamenke su: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9! Neka svaka tockica ~

I
I

oznacava mjesto jedne znamenke! I

I

• • • • I

t ----------J~ B
tu mozemo tu mozemo Dahle, iz svakog vrha mozemo povuCi 2 dijagonale. Ali, pazi! Dijagonala
staviti znamenke staviti sve znamenke. koju 8mo povukli iz vrha Au vrh B isto je sto i dijagonala iz vrha B u vrh
1,3,5,7,9. Dakle, 10 znamenki! A. Dakle, svaku dijagonalu rabmamo dva puta! Zato je broj 8vih dijagonala
Dakle, 5 znamenki! jednak:
svih moguCih cetveroznamenkastih brojeva s trazenim svojstvom je: broj vrhova --5 . 2-- broj dijagonala iz jednog vrha
5·10·10·10 5000. 2

.J. Koliko prirodnih brojeva izmeau 100 i 999 ima razlicite znamenke? i
dijelimo s 2 jer smo gore svaku
isto kao da nas tko pita koliko ima troznarnenkastih brojeva s
razliCitim znamenkama! dijagonalu racunali dva puta
• • • tj. 5.
t
tu mozemo
t
tu mozemo
t
tu mozemo
G. Koliko dijagonala ima konveksni n-terokut?
Skica!
staviti sve znarnenke staviti 9 znamenaka staviti 8 znamenaka
osim O.
9 z,llamenki!
(sve osim one
na prvom llljcstn)
(sve osim onih
na prvom i
.
,.,~
./ ...,
I
I
i I
I
I

drugom ,
, I
I
I / /
" I r ... .,.
Broj svih troznamenlv'1Stih s trazenim svojstvom f 1-;.<__ '"

9·9·8 648.
Iz svakog vrha mozemo povuci (n-3) dijagonale. BuduCi da imarno n vrhova,
to je ukupno n(n - 3) povucenih dijagonala. Kako smo 8vakU racunali dva
Opcenito, nacelo multiplikacije glasi: puta, tu vrijednost moramo podijeliti 8 2. Dakle, ukupan je broj dijagonala:
n(n - 3)
Ako se prvo mjesto moze popuniti na nl nacina, drugo mjesto na nz 2
mjesto na nk nacina, tada se svih k miesta moze
popuniti na
nl . nz'" nk
-----'------11 Zadaci 1-1- - - - - - ­
1. Test se sastoji od
nacina.
5, (b) 10
zadataka. SVaki se zadatak rjesava zaokruzivanjem odgovora (a), (b) iii
'I. Koliko dijagonala ima konveksni peterokut? Na koliko se nacina moze popuniti tablica odgovora'?
 236 -1. KOMBlNATOlUKA 4.2. PERMUTAC1JE BEZ PONAVLJANJA 237

2. Koliko se kodnih duljine 5 slova sastaviti od 6. 5000, 6000.

'B, C, D; M,P, Q, R,
7. (a) 288, 360.
tako da se dopusta slova?
8. (a) 30, 54.
3. Koliko ima pel;e[()Znamlen'Kastlh
(a) kojimaje prva znamenka 5,
(b) kojima je prva znamenka 7, 4.2. Permutacije bez ponavljanja
(c) kojima su prva i znamenka Jt:Ullall.t:,
Cd) kojima su prva i znamenka neparan se, nista strasno! Sarno spedjalni slucaj onoga sto 8i vee nauCio! Promotrimo
primjer!
4. Koliko najvise ima autooznaka za Zagreb ako se svaka oznaka
Autosalon priprema izlozbu i zeli izloziti tri model a automobila: Audi,
od Mercedes i BMW. Ti se modeli moraju poslagati u jedan niz. Na koliko 5e to nacina
(a) tri znamenke (osim 000) i dva slova (od njih 22), moze uCiniti?
(b) cetiri znamenke (osim 0000) i jednog slova (od njih 22)? To smo vee radili! Neka svaka tockica oznacava jedno mjesto u
nizu!
5. Koliko ima troznamenkastih brojeva koji imaju iste znamenke kao i broj • • •
(a) 250, (b) 342?
t t t
6. Koliko ima brojeva kojimaje zbroj prve i zadnje znamenke tu mozemo tu mozemo
5, stavi ti bilo staviti 1
od 3 modela preostali model
7. Koliko ima troznamenkastih brojeva ne sadrze znamenku modela
1, 27
Dakle, izlozbeni se niz moze formirati na:

j 8. ResLOl'an brze hrane raspOlaze

3·2·1 6
i

s 5 vrsta 3 vrste llarezaka i 2 vrste naCina: AMB, ABM, MAB, MBA, BAM, BMA.
s 3 vrste kruha, 3 vrste narezaka, 2 vrste sira i 3 vrste salate.
~; Koliko razlicitih sendvica nudi taj restoran ako koristi 8ve
Na koliko se nacina moze kreirati cetveroclani niz od elemenata skupa

!
~ .. ,
Rjesenja
S {1,2,3,4}
tako da se brojevi ne ponavljaju?
, . ?
mz. cetiri tockice!
1. (a) 243, (b) 59049.
• • • •
2. 3125, (b) 7776.

3. (a) 10000, (b) 10000, (c) 4536, (d) 25000.

t
tu mozemo tu mozemo
t tu mozemo
t t
tu mozemo
staviti jedan staviti jedan staviti
4. (a) 483516, (b) 219978.
od 4 od 3 raspoloziva od 2 raspoloi.iva
5. (a) 4, (b) 6. broja broja broja
 239
4. KOMBINATORIKA 4,2. PERMUTACIJE BEZ PONAVL.lANJA
238 -----------------------------------------------------------------
. U prethodnim smo primjerima promatraIi razmjestaje kod kojih bilo
Broj nacina na koJi se /Iloze. kreirati cetvero{:lani niz je:
dopusteno ponavljanje elemen/ita. Recimo, u primjerll2. nije bio dopuSt~ raz­
4 . 3 . 2 . 1 = 24. mjestaj 2114. Takvi razmjei§taji zovu se permutacije bez ponavljanja.
MozamO ih i ispisati:
1234 2134 3124 4123
1243 2143 3142 4132
1324 2314 3214 4213
1342 2341 3241 4231
1423 2413 3412 4312 "n 1 Na koliko se nacina moze na policu pet razlicitih
POS10Zltl
\
1432 2431 3421 4321 To je isto kao da je postavljeno pitanje: "Na koliko se nacina
elementi skupa S = {I, 2, 3, 4, 5} mogu posloziti u niz?". Odgovor je ...
T'ri n' in' ::;. Na koliko se nacina moze kreirati n-clani niz elemenata skupa
hajde. .. sigurna sam da znaS Q!
n0
s= {1,2,,,,,n}
~~@q"
tako da se brojevi ne ponavljaju?

Hm ... treba nam n tockica!

5! 1.2. 3.4.5 120.

vv<
• • •
t t t
tu mozemo
tu mozemo tu mozemo
staviti jedan od staviti jedan od staviti jedan Pduljer i'!. Koliko permutacija mozemo napraviti od rijeCi SKUP?
n raspolozivih - 1) raspolozivih raspolozivi broj
41 1 . 2 . 3 . 4 == 24.
brojeva brojeva
I',i H Na koliko nacina moze 8 osoba sjesti na khlDU tako da Ana i Ivan
JlClcina na koji se moze kreirati n-clani niz je:
sjede zajedno?
n·(n-1)·(n 2),·,2,1. Dakle, u je 8 osoba, s tim da Anu i Ivana mozemo smatrati
"jednom osobom" (buduCi da se ne smiju odvajati), paje u igri 7osoba. Oni
Broj - 2) . ,·2· 1 oznacavamo sa n! i citarno "en faktorijela".
17.(11­ mogu sjesti na klupu na 7! nacina. No, jos morarnO uzeti u obzir i raspored

=i~~]
Ane i Ivana. Nije isto sjede Ii oni ovako:
n! = 1 . 2· 3 ... (n
• • • (Ana Ivan) • • • 7!

Uoci da je I! 1, a uzima se da je
iii:
O! = 1.
• • • (Ivan • • • 71

cia nam je u tim primjerima bio vazan pOl'edak Recimo, u primjeru Dakle, 8 osoba, s tim da Ana i Ivan budu uvijek zajedno, na klupu moze
nije isto sto i niz 4123 (iako je, reeimo, skup {2, 1,4, 3} = {4, 1, 2, 3}), sjesti na
2! ·71 (1 ·2) . (1 ·2·3·4·5·6·7) == 10080

Svaki pojedini razmjestaj svih clemertata nekog skupa, pri cemu je nacina.
bitan poredak tih elemenata, jest jedna petmutadja toga skupa.
7. Na koliko nacina mogu 4 osobe sjesti oko okruglog stoIa?

-t,
2- "cT "r
/'
--;;? I
 4.2. PERMUTAGIJE BEZ PONAVLJANJA
241
4. KOMBlNATORIKA
240

Kad je okrugli stol u pitanju, onda, na primjer, rasporede (za 4 !P. Skrati razlomak
(n + 1)1
osobe) 01)!'

:0
4
2

3
DI
3 2 ~d
2 1
~d
1 4 (n
Dakle, polako. .. Primijeti da je:

+ 1)1 ,1 ·2·3··· (n -
~
2)(n - 1) . n(n
, + 1) n(n+
(n ­
(n - I)!
smatramo istima, pa problem rjesavamo tako da fiksiramo jedno mjesto, a
preostale 3 osobe smjestimo na 31 nacina. Sada je razlomak jednak:

Opcenito, n osoba rnozerno na, (n - 1)1 nacina srnjestiti oko olmudoe: stoIa. (n+l)1 (n 1)ln(n+l)=n(n+
(n-l)! (n-l)!
ima n elClllenata. Ako tom skupu oduzmemo dva elementa,
permutacija srnanji se 90 puta. Koliki je n?
Dakle, to bi izgledalo otprilike ovako:
1. Trgovina raspolaze sljedeeim proizvodima:

(n 2)! n! par skija, bicikl i gimnastiCka sprava,

(b) par cipela, hlace,

Iz Na koliko se naCina ti proizvodi mogu posloziti u jedan izlozbeni niz? Parovi

n! 1·2·3· .. (n - 2), . (n 1) . n (n 2)1 (n 1) . n

proizvoda smatraju se jednirn proizvodorn.

(n
slijedi da je:
~OlikO razlicitih (ne nuzno suvislih) rijeci mozemo konstruirati od sIova
(n _ 2)1 = (n - 2)1 (n - 1) . n STOL, (b) TEPIH?
Ponavljanje slova nije dopusteno.
strane sa (n te cijeIi izraz pornnozirno sa 90.
daje: ~N a koliko se nacina moze lla policu posloziti
90 = (n
t (a) 4 razlicita para cipela, (b) 6 razlicitih suvenira?
iii:
n(n 1) - 90 = 0
- n - 90 = O.
~a koliko razliCitih naCina moze
, (a.) 6 osoba stajati 11 redu pred salterom,
Rjesenja BU; (b) 6 080ba stajati u redu pred salterom tako da Iva i Luka uvijek budu jedan
1± do drugoga u redu?
111.2
5. Koliko irna cetveroznamenlmstilt brojeva sastavljenih od znarnenki
1 ± 19 1, 2, 3 i 4, (b) 0, 2, 5, 6,

2
ako se znamenke ne smiju ponavljati?

pa je:
_ 20 10, 18
n1 - 2 n2 -9. 6. Rijesi jednadzbu:
(a) (n + 2)\ ;::: 132· n!, (b) (n + 3)! = +
Uzimamo samo pozitivno rjesenje jer je n broj elemenata. Dakle, n ;::: 10.
 4. KOMBINATORl!(A 4.3. PERMUTAOIJE S PONAVLJAN.JEM 243

Rjesenja ,u perm1:ltaciji!
PROfo'\\Je:I'lI~\ ",1'10
MJ1i:STAJ Al.\ .)\:0
f'eR.MuTAel)A OI;TALA
1. (a) 31, (hl 41. \~r,,1

1Ja?~

2. (a) 4!, (b) 5!.

3. (a) 41, (b) 61.

i~1f

4. (a) 6!, (b) 2· 5!.

5. (a) 41, (b) 3·31.

Pretpostavimo da su i CD razliCite jedinice. Tada bi broj per­
6. (a) n=10, (b) n 7.
mutacija bio 31 6, a nizovi su:

mCD2 CDw 2 2wCD

2CD CDZw 2CDw
4.3. Permutacije s ponavljanjem
Koliko imamo istih nizova? Isti su nizovi:
o cemu je ovdje rijeC? SHeno kao i kod permutacija bez ponavljanja, ali s malom
razlikom !lto elementi ciji razmje!ltaj trazimo nisu razlieiti. IIlCD2 CDW2 2 niza
2CD CD2W 2 niza
I'rilujer L Na koliko se naCina moze sastaviti troclani niz znamenaka 2 niza
2wCD 2CDw
(a) 1, 2 i 3, (b) 1, 1 i 2?
Dakle, svaka su dva niza jednaka jer su W i CD zamijenili mjesta! N a
Ispisi te nizove. koliko nacina 00 i CD mogu biti poredani u nizu? Na 2, tj. 2! naNna.
i CDw·
(a) To znamol Broj nacina je 3! = 1 ·2·3 6, a nizovi su: Dakle, ukupan broj razlicitih nizova znamenaka 1, 1 i 2 dobivamo
tako da broj permutacija 3! 6 podijelimo sa 2, tj. sa 2!, smo svaki
123 213 312 niz racunali dva puta! Za§to smo svaki niz racunali dva puta? Jer
132 231 321 smo razlikovali niz u kojemu je poredak jedinica wCD i CDIIl, a to .ie,
zapravo, isto!
Na kraju zakljucujemo da je broj permutacija znamenaka 1, 1 i 2
(b) Broj naeina jos ne znas izracunati jer ti jos nisam rekla kako, ali mislim jednak;
da neees imati problema s ispisivanjem nizova 01 31
21 = 3.
112
121 Prtl :,~. Na koliko se nacina moze sastaviti cetveroclani niz znamenaka
211
1, 1, 1 i 2?
Hm. .. primijeti da nemamo 3! 6 nizova iako su u igri permutacije
triju elemenata. To je, naravno, zato sto se broj 1 pojavljuje dva puta Ispisi te nizove!
 4.3. PERMUTACIJE S PONAVI,JANJEM
245
4. KOMBINATORlKA
244

3. Na koliko se naCina moze sastaviti cetveroelani niz znamenaka

Rjesenje. Razmisli!. To bi trebalo biti nesto s/ieno primjeru 1. (b)! No, dobro!
lspisimo najprije nizove smatrajuci ove ifi jedinice razlicitiriu£! OznaCimo ih 1, 1, 2 i 2?
sa

!IJ, CD, (1) i 2.

lspisi te nizove!
Nizovi su (pogledaj primjer 2. iz tocke 3.2.1 [I] neka bude isto sto i 1, CD lspisirno nizove smatrajuCi dvije jedinice i dvije dvojke razlieitima!
isto sto i 2, (1) isto sto i 3, te 2 isto sto i 4, Trazimo sve permutacije skupa Oznaeimo ih sa
ill, CD, I]] i @.
S={1,2,3,
Nizovi su (pogledaj primjer 2, iz toCke 3.2.):
CD!IJ(1) 2 (1)!IJCD 2 2 illCD(1)
!IJCD(1) 2
CDO] 2 (1) (1)!IJ 2 CD 2 ill(l)CD CD!IJI]]@ I]]!IJCD@ @!IJCD[]J
!IJCD 2 (1) !IJCDI]]@
CD (1) 0] 2 (1)CDITl 2 2 CDO](1) I]]!IJ@CD @!IJI]](1)
ill(1)CD 2 !IJCD@I]] CD!IJ@I]]
2CD CD(1) 2 ITl (1)CD 2 ill 2 CD(1)0]
!IJI]]CD@ CDW!IJ@ I]]CDfIl@ @CD!IJ[]]
CD 2 0](1) (1) 2 mCD 2 (1)O]CD CDI]]@!IJ []Jc:!XIDOJ @CD[]J[IJ
2 CD(1) WI]]@CD
2 (1)CD CD 2 (1)[]] (1) 2 CDo] 2 (l)CD!IJ !IJ@CDI]]
CD@!IJI]] []J@IllCD @[]J!IJ(1)
!IJ@I]]CD CD@WW []J@CD!IJ @[]JCDrn

Dakle, ako te tri jedinice smatramo razliCitima, onda je broj permutacija

jednak 4! = 24. Dakle, ako dvije jedinice i dvije dvojke smatramo razliCitima, broj per­
No, te jedinice nisu razliCite! Svaki smo niz racullali 6 puta! Na primjer, rnutacija je jednak 4! 24. No, te dvije jedinice i te dvije dvojke nisu
prvi niz
razlicite! Svaki smo niz raeunali 4 puta! Na primjer, prvi niz
2

!IJ(1)[]J@
je isto sto i

,~"~ 2
je isto sto i

CD[]](1) 2
!IJCD@[]J

CD(l)[]] 2 (1)!IJ[]J@

(1)[lJG) 2 CD!IJ@[]J
(1)CD!IJ 2 Zai3to nam se to dogodilo? Zato sto smo iste razmjestaje dviju jedinica !IJ i
Zai3to nam se to dogodilo? Zato sto sma iste razmjestaje jedinica !IJ, CD i CD, te dviju dvojki []J i @ smatrali razlicitima! Ako dvije jedinice, IT] i (1),
(1) smatrali razliCitima! A koliko ima takvih razmjestaja? Ako jedinice ill, smatramo razlicitima, njihovih razmjestaja irna 2, tj. 21. Ako dvije dvojke,
[]J i @, smatramo razlieitirna, njihovih razmjestaja ima 2, tj. 2!.
CD i (1) smatramo razlieitima, razmjestaja ima 3! = 6.
Dakle, ukupan broj razliCitih permutacija znamenalm 1, 1, 2 i 2 je:
Dakle, ukupan broj razlieitih perrnutacija znamenaka 1, 1, 1 i 2 je:
4! 24 24
4! 24 4 2!2! = 2.2 = 4" = 6.
3! .
Te BU permutacije: 1122, 1212, 1221,2112,2121,2211.
Te su permutacije: 1112, 1121, 1211, 2111.
Sada cemo lako odgovoriti na pitanje: "KoIiki je broj razlicitih permutacija n
Sada cemo lako odgovoriti na pitanje: "Koliki je
elemenata u kojima se jedan element pojavljuje 7"1 puta, a drugi element 1'2 puta?".
elemenata u kojima se jedan te isti element pojavijuje r

Pa naravno!
n!
n!
rl! 1'2!
r!
246 4. I(OMBINATORIKA 4.3. PERMUTACIJE S PONAVLJANJEM 247

, Qpcenito, slijedi: Primjer o. Koliko se razIicitih eetveroznamenkastih parnih brojeva moze dobiti
k6risteci znamenke 1, 2, 2, 4, svaku samb jedatiput?
Vkupan broj razlicitih cetveroznamenkastih brojeva

-2 4! 1. 2.3 .4 =3 . 4 12.
P4 2! 1.
Nas zanimaju samo parni brojevi! Dakle, moramo oduzeti one oblika

*** L

...........-
znamenke 2, 2 i 4
;"'0'';'" Kolilw se razlicitih peteroznamenkastih brojeva moze dobiti koristeCi
znamenke 1, 1,2, 3 i 5, svaku samo jedanput? Koliko ima razlicitih nizova znamenki 2, 2 i 47 To znaS1 Bravo! Ima ih
i;i' '. Problem je isti kao da smo pitaIi: "KoIiko rilZlicitih nizova mozemo
-2 3! 1· 2·3
dobiti od znamenki 1, 1, 2, 3, 57". Sada znaS! Permutacije s ponavljanjem P3 2! 1.2 3.
od 5 elemenata pri cemu se element "1" javlja dva puta! Dakle,
()! 1.2.3 .4.5 Dakle, cetveroznamenkastih brojeva oblika * * * 1 ima onoliko koUko ima
:= 2! = 3 .4.5 = 60. razliCitih nizova koje smjestamo na * * * , a njih ima P~ := 3.
Na kraju, broj razlicitih parnih cetveroznamenkastih brojeva koje moze­
Pl'in!jer 5. Koliko se raz!icitih peteroznamenkastih brojeva moze dobiti koristeci mo dobiti koristeCi znarnenke 1, 2, 2 i 4 je:
znamenke 0, 1, 1, 2 i 3, svaku samo jedanput? -2 -2
P4 P3 12 3 = 9.
Iz prethodnog primjera znaS da je broi razlicitih nizova kon se
sastoje od znamenki 0, 1, 1, 2 i 3 jednak:
7. Koliko se razlicitih sesteroznamenkastih brojeva veCih od 667710 moze
-- ~
2!
= 3.4.5 60. dobiti koristeCi iste znamenke?
Vedh od 667 710? Razmisli! To Stl oblika
Medutim, tu smo uracunaIi i nizove koji poCinju nulom, a takvi nizovi ne
predstavljaju broj. Dakle, te nizove ne uzimamo u obzir! Koliko je takvih ** **
67 '-v--' 7*****.
'-v--"
nizova? Vh, uh! Polako! Razmisli! To su nizovi oblika znamenke znarnenke
6, 7, 1 i 0 6, 6, 7, 1 i 0
0* ***
'--v--'
znamenke 1, 1,2 i 3 V slucaju 67 * * * *, na * * * * smjestarno 'cetiri razlicite znamenke 6, 7, 1 i
0, Pa to mozemo uCiniti na 4! nacina.
Koliko ima razlicitih nizova znamenki 1, 1, 2 i 3? Eh, to znas! Takvih nizova
ima: V sillcajll 7 * * * * * , na * * * * * smjestamo znamenke 6, 6, 7, 1 i 0, pa
" ". . . 5! ".
p24 41 1 . 2 . 3 . 4 = 3 . 4 = 12 to mozemo llC1ll1tl na 2! nacma.
2! .
Dakle, ukllpan broj sesteroznamenkastih brojeva trazenih svojstava
Dakle, peteroznamenkastih brojeva oblika 0 * * * * ima onoliko koliko ima
razlicitih nizova koje smjestamo na * * * *, a njih ima p!
= 12.
4!
5!
+ -, = 1. 2.3 .4+
1 ·2 . 3 ·4· 5
_ 24 + 3 . 4 . 5 24 + 60 = 84.
Na kraju, broj razlicitih peteroznamenkastih brojeva koje mozemo dobiti 2. 1·
koristeci znamenke 0, 1, 1, 2 i 3 je:
-2 -2 Primjel' 8. Koliko se razlicitih rijeci moze sastaviti od svih slova rijeci BARAT
P5 P4 60 12 = 48. (rijeci ne morajtl imati smisao)?
 248 4. KOMBlNATORlKA 4.4. KOMBINACIJE BEZ PONAVI,JAN.IA 249

nista strasno! Isto kao i dosad, sruno sto su umjesto brojeva 2. (a) P; =3, (b) P; - p! = 16.
1.1 igd siova.Br'bj svih moguCih rijeci' je:
ill
5! 1 . 2 . 3 ·4 . 5
3. (a) 5, (b) 42.
2T 1 .2 = 3 ·4 . 5 60.

4. (a)· p~02,2 = 151200, (b) P~32.2.2 = 389188800, (c) 181440.

-~--------II Zadaci 1-1- - - - - - - - -

~KOliko se razlicitih moze dobiti koristeCi sve zadane znamenke sruno 5. (a) p~~.25 = 1.2641061.10 14 , (b) p~~.20.10 1.4159979. 10 21 .
.V jedanput:
4,4 i 5, 3, 5, 7 i 7, (c) 3,3,6,7 i 7, 6. (a) 20, (b) 3024, 10080, 25200.
4, 4, 5, 6, 8, 8 i 8, 0,4,;) i 5, (f) 0, 4, 4, 5, 6 i 67

Koliko se razlicitih ncparnih brojeva moze dobiti korist~Ci sve zadane znamenke Lj
sruno jedanput:
Konlbinacije ponavljanja
(a) 1, 2, 2 i 6, (b) 2, 3, 3, 3 i 5? Da bismo uocili razliku izmedu permutacija i kombinacija promotrimo sljedeci

3. Koliko se razlicitih veCih od ,. Neka je:

4450, 112200
S {l,2,3;4,5}.

moze dobiti koristeCi Bve zadane znamenke sruno jedanput?

(a) Koliko ima razlicitih troclanih nizova sastavljenih od elemenata skupa S7
(b) Koliko ima razlicitih troCianih pods!<upova sastavlienih od elemenata sku­
4. Koliko se razlicitih moze sastaviti iz svih slova rijeci pa S7

(a) MATEMATIKA,
u nizu.
(b) KOiVIBINATORIKA,
(e) EKONmvIIJA
• • •
(rijeci ne moraj II imati smisao)?
t t
tu mozemo tu mozemo tu mozemo
5. Vrtlar sadi cviiece na 50 oznacenih Na koliko nacina moze posaum staviti jedan od staviti jedan od staviti jcdan od
25 ruza i 25 20 ru~m) 20 tulipana i 10 kala? 5 elemenata preostala 4 preostala 3
elementa element a
6. Izracunaj
broj razlicitih troclanih nizova
--5
(b) P g , (e)
-·l3
(d) P IO '
5·4·3= mozemo napIsaL1
5.4.3.2.1 -,
tl. 60.
2·1 2!
Rjesenja
no buduCi da trazimo troclane
1. (a) P; 3, (b) p! e= 12, p~.2 = 30, a ne nizove, bitan! Dakle, na primjer, nizovi
(d) 420,
-2
P" - 9, p~,2 _ p;,2 = 150.
123, 132, 213, 231, 312 i 321
250 4, KOMBlNATORIKA 4,4. KOMBINACTJB BBZ PONAVLJANJA 251

predstavljaju samo jedanpodskup,. mjE'sto u nizu (imamo l' mjesta!)

• • .'
{1,2,3} ~ SI

To znati da smo niz 123 brojali 6 puta! lsto vdjedi i za svaki drugi niz
t t t
tu mOZemo tu mozemo tu moZemo
od tri clana koji smo brojali u zadatku (a). Dakle, u ovom smo zadatku staviti jedan od staviti jedan od
staviti jedan od
(b), svaki niz brojali 6 puta! A zaSto nam se to dogodilo? Zato sto kod preostalih preostalih
11. elemenata
podskupa razliCiti razmjestaji triju elemenata nemaju nikakvu ulogul (11. - 1) elemenata (11. - l' + 1) elemenata
Koliko ima razlicitih razmjestaja triju elemenata? Pa naravno! 3! = 6.
Ukupan razlicitih nizova jednak je:
11.(11. - 1) ... (11. - l' +
Kako svaki niz ima l' elemenata, ami trazimo podskupove u kojima poredak
nije bitan, znaci da smo svaki niz brojali 1'! puta. Dakle, da bismo dobili
broj razlicitih podskupova sa l' clanova, gornji izraz moramo dijeliti sa d.
Dobivamo:
M\ SMO SVI 11.(11. - 1)··· (11. - l' + 1)

I'STI POD5KI..)P
1'!

-{[ l1 p2J p li> lr To mozemo napisati kao:

11.(11.-1)"'(11.-1'+1)(11. 1') .. ·2·1 n!

1'1(11.-1') .. ·2·1 =1'!(n 1')!'
Jos malo, pa smo na krajul Da bismo dobili broj razlicitih
skupova troclanoga skupa S, rjesenje zadatka (a) moramo podijeliti sa
6, tj. s 31. Dakle, broj tih podskupova je jednak: Dakle, bro j razliCitih 1'-Clanih podskupova skupa od 11. elemenata jednak je:
11.1

5!
1'1 (11. - 1-)1'

5! 51
2! 3! mozemo pisati i kao) 3! 2"
a krace ga oznacavamo sa (;) (Citaj: "11. povrh 1''') i zovemo binomnirn
Kad to izracunamo dobit cemo: tom.
Kako smo definirali da je O! =: 1, onda je:
5!
3! 2! 11.) n! 11.!
(o = Ol(n-O)! = 1. = 1,
Sada ciicli problem rnozemo poopciti' dakle:

Nekaje:
S = {I, 2,. , , , @8

Koliko ima razlicitih 1'-Clanih podskupova skupa S?

Takoder,
Nadimo najprije broj razlicitih nizova sa l' Clanova (dakle, pret­ 11.) 11.1 11.1 n! = 1,
postavimo da je poredak bitan!). Neka svaka toCkica predstavlja jedno ( 11. n! (11. n)! ·1
252 4. KOMBINATORIKA 4.4. K01v!BlNAcr.m BEZ PONAVL.1ANJA 253

BuduCi da 3U svi elementi podskupa razliciti, kazemo da su to kombinacije

bez ponavljanja. Broj svih kombina.cija r-tog razredaod n .elemenata oznacavamo

~
sa K~.

Uoci da je:

Broj kombinacija,bezp~navljanj~r~t6gta:zi-eda:odrfel~rnenata jednak
je:

n ) n! n! (~r
(n r = (n r)![n - (n - r)]! = (n - r)! (n - n + r)!

= (n-r)!r!
n! n! (n)
r '
Na koliko se nacina iz grupe od 8 osoba moze izdvojiti grupa od 4
osobe?
To je isti problem kao i u zadatku: "Koliko ima cetveroClanih
(~) (n nr) podskupova skupa od 8 elemenata'?". To

4 (8) 8! 8·7·6·5 . 4! 8 . 7· 6 . 5 8 . 7·6·5

Kg 4 4!4! 4!4! 70.
:~. Izracunaj:

(a) (~), (b) (~). Primjer 5. Na koliko fie na,cina iz grope od 8 osoba. moze izdvojiti grupa od 4 iIi
vise osoba?
p
Polako! Razmisli! 4 ili vise osoba?! To znaci 4, 5, 6, 7 ili 8, zar
6) 61 6 . 5 . 4! 6.5 6.5 ne? Pa, idemo redom!
(a) ( 2 = 2!4! = 2T4! 2! = . = 3·5 == 15.

6) _ ~ _ 6· 5 . 41 6 .5 _ 6 .5 _ Ki = (!) broj naCina odabira grupe od 4osobe,

( 4 - 4121 - - 1. - 3 5 15.

Isto, vidis?
J(~ = G) = broj nacina odabira grupe od 5 osoba,

Kg (!) == broj naeina odabira g;rupe od 6oBoba,

0
0 o ot:(EHnn- r1
== (~) == broj naCina odabira grape od 7osoba,

K~ = G) = (ne moramo ni racunati) =1

= broj naCina odabira grupe od 8 osoba.
grupu od 4 iii vise osoba mozemo odabrati na
Svaki podskup od r elemenata skupa od n elemenata zove se

nacija r-tog l'azrcda od n elemenata.

(!) + (~) + (:) + (~) + (:)

 ,,:?

KOMBlNATORIKA 1.4. KOMBINACIJE BEZ PONAVLJANJA 255

254

Primjel'~. Odredi broj elemenata skupa S ako je broj kombinacija bez ponavlja­
naeina.. Izraeunajmo to!

nja drugog razreda eleIllena.ta toga skupa jednal<; 45.

8) 8! 8 . 7 .6 .5 8 . 7 . 6 . 5

:=_= - =70 Neka je broj elemenata skupa S jednak n. Tada je:

(4 4141 - ...

8)
(5
81 6·7·8
5131 = 1 . 2 . 3 56
K~ == (~) = 45,
8) 81 7·8 tj.:
(6 61 21 = . := 28 n! n(n-1)
2! (n _ = 2 == 45,
(~) = 81 ~=8 paje:
n(n-l) 90
(:) 1. -n - 90 O.
Rjesenja su:
Ukupno, 163 nacina.

Primjer (L U koliko se najvise tocaka moze sjeci 10 prava.ca iste ravnine? 1± VI - 4 . 1 . (-90) 1± v'361 1 ± 19
nl,2 == 2 = 2 == -2-'
Rjesel1je. Tocka presjeka odredena je dvama pravcima. Na koliko naCina od
10 pravaea mozemo odabrati 21 To ZllaS, zar ne? . pa je:

nl == lU, n2 = -9.

K10
2 - = ~ = 9·10 45.
­
2 2!8! 1· 2 Buduei da je n broj elemenata, uzimamo da je n 10.
Dakle, 10 pravaea moze se sjeCi u najviSe 45 tocaka. Ako meau njima
ima paralelnih, iii se, npc, tri pravea sijeku u jednoj tocki, tada ee broj --------------~Iz~~---------------
toi':aka sjetist.a biti mallji. Z"to jc pitanje i postavljeno "U koliko se
toc"ka . .. '?". 1. Izracunaj:

h·i . Iz grupe od 6 zena i 4 muskarea t.reba odabrati povjerenstvo koje se

sastoji od 2 zene i 2 muskarea. Na koliko se nacina to moze uciniti?
(a) G)' (b) (~), (~O), .G~)'
Moramo od 6 zena odabrati dvije. To mozemo uciniti na 2. Neka je:

K~ G) = 6!
(a) S
(b) S
{1,2,3,4,5,6,7,8},
{xIXEN, xjeparanbroj, 2~x~10})
naCina. Takoc1er, od 4 muskarea, moramo oelabrati elva. To mozcmo ui':initi (c) S = {A,B,C,D,E,F}.

na

2
K4 = 2
(4) 41

3·4

2121 == 1. 2 = 6
Koliko ima razlicitih cetveroclanih podskupova od S?

naema. Broj naCina na koji mozemo odabrati grupu od dvije zene i dva 3. Na koliko se nacina iz grupe od:
muskarca (a) 6 s portai3a, (b) 10 sportai3a, ( c ) 12 sportasa,
(:) .G) = 15·6 = 90. moze form irati momcad od 5 clanova?
 ~

4. KOMBINATOH.IKA -1.5. KOMBINAGIJl'J S PONAVL.JJ\NJ.EM 257

256

4. Na koliko se nacina iz ponude od 20 proizvoda moze

(c) 12,

6. G) . (12°) ~ 450, G)· cn 2100.

5, 10,
7. (a) 12, 20.
iIi vise proizvoda?

5. KoUko trokuta moze odredivati 8. (a) C;) C8 4

) c:) (:),
(b) 15

9,
tocaka iete ravnine?

C42 ) C48 ) C44) C40)C:) C42 ) (:) G)·

6. Iz grupe od 5 matematicara i 10 ekonomista treba odabrati povjerenstvo od
(b) 2 matematical'a i 4 ekollomista. 405. Kornbinacije : :; ponavljanjenl
(a) 3 matematicara i 2 ekOll0l111S
Na koliko se naCina to moze uCiniti'? Kod kombinacija bez ponavljanja racunali smo broj razliCitih podskupova s r ele­
menata skupa od n elemenata. Ako promatramo grupe od r elemenata skupa S od
n elemenata, tako da svaki element skupa S mozemo uzeti vise puta, onda je
7. Odredi broj elemenata skupa S ako je broj kombinacija be~ ponavljanja

o kombinaciiama s ponavljanjern r-tag razreda skupa od n elemenata. Uoci da u

razreda elemenata toga skupa jednak:
r moze biti manji, jednak ili veti od n.
(a) 66, (b) 190.
1. Koliki je razlicitih troclanih skupina znamenaka ciji 8U elementi
8. Na koliko nacina mozemo 32 razlicite karte podijeliti
S= 2,3},
(a ) na 4 igraca po 8 kar ata, (b) na 8 igraca po 4 karte?
cemu se svaki od tih elemenata moze uzeti vise puta?
Rjesenja Broj takvih skupina ne znas unaprijed izracunati jer ti nisam
--...-.--.--~ .'.-' ...,-.~ ..-~-.. -.----,.- ..-----~""",.~"~..--,~---~~~~,,----~..~.~ pokazala. No ll1o:i;es ill ispisati! Kaka hi to isla? Radi jednostavllosti,
(b) 20, 210, ,155. to u obliku lliza!
1. (a) 5,
111 112 113 122 123 133 222 223 233 333
2. (a) (!) = 7O, (b) (!) = 5, (c) (:) = 15.
ukupno imamo 10 takvih skupina znamenaka!

3. (a) G) 6, (b) (150 ) 252, (c) cn 792.

Kako sada doci do formule za kornbinacije s ponavljanjem? Pa necemo valjda
ispisivati sve kombinacije?!
Necemo, necemo! Krenimo mi na posao! Prornatrajmo, na primjer,
4. ( a ) CD) 6 + .. + CO)
5 + CO) 20 '
20 )
( 10 + ( 20 )
11 +" . + ( 20 )
20 ' S {1,2,3,'i,

(c ) CO)
12 + CO)
13 + ... + CO)
20 . kombinaciju s ponavljanjem 10. razreda, III 33 444 55. Zapisimo tu kombinaciju
u malo drugaCijem obliku, na sljedeCi nacin: na mjesto svakog elementa stavimo
simbol a onoliko puta koliko se taj element ponavlja. Ondje gdje je prijelaz s
5. (a) (~) = 84, (b) 455 jednoga na drugi element, stavimo okomitu ertu. Ako se element uopce ne po­
 258 4, KOMBINATORlI{A 259
- ----- 4,5, KOMBINAOIJE S PONAVLJANJEM

javljuje, ne pisemo simbola, Kombina,cija 111 33444 55 izglfilda ovako: odgoyara kombinaciji
111 3 3 444
111111111 5,
5 5
a a a
i
! I
a a a a a a a Jasno? Naravno daje sadajasno!
Dakle, primijeti da je broj simbola a jednak 10, a broj crtica jednak 4, Broj
tu nismo napisali nista razlicitih razmjestaja ovih simbola a i crtica I. jednak je broju permutacija s ponav­
jer se element 2 ne pojavljuje ljanjem od 14 elemenata, meau kojima ima 10 elemenata prve vrste (simbol a) i 4
elementa druge vrste (crtica I), tj,:
Uh! To je malo zbunjujuce?! Napisimo, recimo, kombinaciju 2233334444 na -IQ,4 14! =
___
opisani na[;in! P14 = 10!4!
2 2 3 3 3 3 4 4 4 4
i a a
a a a a a a a a l ! Ako pretpostavimo da je n broj elemenata skupa S za koji trazimo kombinacije s
ponavljanjem r-tog razreda, tada nam iz prijai:lnjeg primjera slijedi da je:

'
tu nista ne pise tu nista ne pise
n 5, r = 10.
jer se broj 1 ne jer se broj 5 ne Broj simbola a je r, a broj crtica I je n - 1 (tj. u primjeru je n ­ 1 = 5 - 1 4),
pojavljuje u kombinaciji pojavljuje u kombinaciji Ukupan broj elemenata cije razmjestaje trazimo je:

Sad je jasnije, zar ne? Primijetimo da je sad broj kombinacija s ponavljanjem n+r ':"1,
zapravo jednak razlicitim razmjestajima simbola a i crtica I, Na primjer, razmjestaj
u nasem primjeru,
I a a a a I I a a a Ia a a n +r - 1 = 5 + 10 ­ 1 = 14,

odgovara kombinaciji
Dakle, broj kombinacija s ponavljanjem r-tog razreda skupa od n elemenata
2222 444 555 ! je broju razliCitih raz~jestaja (n + r" 1) elemenata medu kojima ima r
Slazes se? Ako se ne slazes, "ajde", procitaj ponovno, malo pazljivije, BVe 0 zapisu elemenata prve vrste (simbol a) i (n ­ 1) elemenata druge vrste (crtica I), tj,:
pomocu simbola a i okomite crtice I, Ja eu te prieekati, Q!

( ..
pr,n-l
n+r-l
+~ - 1).
~
MAt.o C\J PRICE:KA'T1
VA" SE TO'S,v€
"St.EGN~" v 61AVI!
Broj kombinacija s. ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata jednak

"fj
je:
~=(n+~ 1).
2. Koliki je broj razlicitih cetveroClanih skupina znamenaka, ciji su ele­
menti iz skupa
Nadalje, na primjer, razmjestaj
S == {I, 2, 3},
a a a a a a a a a I I Ia pri cemu se svaki od tih elemenata moze uzeti vise puta?
 261
4. KOMBINATORIKA 4.5. KOMBINACIJE S PONAVLJANJEM
260

J.lJ('.~,.:Il.JC. Dakle,
hj(:~cnj(;. Ha, hal Sad to znamo! UoCimo da je n
trazeni bioj:
3 i r = 4. Tada je
(
n+ 2'-1) .' = 36
2

~3 = (3 + 4-1) (6)
4 =
4 = ~
4! 2! = ~
2 =
15. (n; = 1) 36

i, (n + I)!
Te su skupine jednaka (radi jednostavnosti ih pisemo kao nizove):
2! (n _ I)! = 36

1111 1112 1113 1122 1123 1133 1222 1223 .~t~~

n(n + 1) = 36 1. 2
1233 1333 2222 2223 2233 2333 3333
n(n + 1) = 72
U slasticarnici se prodaje sladoled od cokolade, vanilije, jagode i n2 +n - 72 = O.
ljesnjaka. Jedan je kupac zatrazio sladoled sa 3 kuglice;. Na koliko nacina moze
slasticar ponuditi kupca? Rjesenja te kvadratne jednadzbe su:
fljC'Senje. Neka je:
-1±~1.(-72) _ -1±.J289 _ -1±17
s = {C, V,J,LJ}.
nl,2 = 2 - 2 - 2

Siadoled moze biti sastavljen kao ecc, CVJ, CVV, i tako dalje. Dakle, tj.

trazimo kombinacije s ponavljanjem treceg razreda od 4 eleinenta. Njihov nl = 8, n2 = -9.

je broj jednak:
Kako je n broj elemenata, n = 8.
-3
K4
= (4 + 3-1)
3
= (6) = ~ = 4· 5.6= 2
3 3! 3! 1.2.3 O. JJ\.)~ oVo ,
BAS BEZ~ZLEt-J:,.
. MoRA' cv JOS
U cvj8c:arnici se lJrodaju ruze, tulipani, karanf1li i gerberi. Kupac j8 jE'DNOM SVc
zatrazio buket od 5 cvjetova. Na koliko naCina moze cvjecar posluziti kupca? " / PRocIT....T1 !
Srce moje malo, sye ti je to isto! Siadoled, cvijece, cokolade,
bomboni! G! Dakle, neka je:

s= {R,T,K,G}.

Buket moze biti sastavljen kao RRRRR, RRRKK, RTTTG, i tako dalje.
Dakle, trazimo kombinacije s ponavljanjem 5. razreda od 4 elementa. Njihov ------------------------~I Zadaci rl------------------------­
je broj jeclnak:
1. Koliki je broj razlicitih

K: = (4+~-1) = (~) = 5~~! = ~:~:~ =56. (a) troCianih, (b) peteroCianih,

(d) osmeroclanih
(c) sedmeroclanih,
Koliki je broj elemenata skupa S ako je broj kombinacija s ponavlja­ skupina znamenaka Ciji su elementi iz skupa S {1,2,3,4,5}, pri cemu se
njem 2. razreda elemenata toga skupa jednak 36? svaki element moze uzeti vise puta?
 262 4. KOMBINA:I'ORIKA 4.6. VARIJACIJE BEZ PONAVLJANJA 263

2.. U voc~nici se prodaju jab~ke, kruske, naraI:!ce, sljive igrozde. Jedan je kupac Takve smo primjere vee rjesavali u poglavlju 3.1. Neka je svaka
~:
zatraiio tockiCa jedno'mjesto u nizu.
(a) 2 kg, 3 kg, 5 kg, 6 kg • • •
voca. Na koliko nacina moze vocar ponuditi kupca ako se voce prodaje u mjerici
po 1 kg?
t t
tu stavimo tu stavimo
tu stavimo

jedan od moguCih
jedan od jedan od
3. Na koliko nacina moze 5 miseva pobjeci kroz 5 elemenata
preostala 4 preOstaia 3
elementa elementa
2, 4, 7

rupa u zidu?
Broj razlicitih troclanih nizova
5·4·3= 60.
4. Koliki je broj elemenata skupa S ako je broj kombinacija s ponavljanjem 2.
razreda elemenata tog skupa jednak: Opcenito, broj razlicitih 1'-clanih nizova od n elemenata pri cemu je poredak
Ca) 55, (b) 120? bitan i pri cemu se elementi ne ponavljaju jednak je:
-1)· .. (n-r+1).
Rjesenja U primjeru 1. je bilo n = 5 i r 3, pa je broj nizova bio:

1. (a) 35, 5· (5 - 1) . (5"'- 2) = 5 '4·3= 60.

(b) 126, (c) 330, (d) 495.
Primjer 1. smo mogJi rijesiti i tako da smo najprije iz skupa S od 5 elernenata
2. (a) 15, (b) 35, 126, 210. odabrali 3 na

3. Uputa: n broj rupa, r = broj miileva.

G)

nacina i sve to, buduci cia je poredak bitan, pomnozili sa 3!. Dobili bismo
(a) 6, (b) 56, (e) '162.
5) .3 l 5f. 3' 5! 3.4.5 60
(3' . 2! .
4. (a) 10, (b) 15.
OpCenito,
n) n! n! n(n-1)· .. (n-r+1)·(n-r)!
( r·r'
'
·r'. -
(n ­ r)! (n - r)!
4.6. Varijacije bez ponavljanja
- 1) .. · (n - r' + 1).
Kod kombinacija bez ponavljanja trazili smo r-clane podskupove od n elemenata.
BuduCi da smo trazili podskupove, poredak nije bio bitan. Sada cemo ponovno
traziti 'r-clane skupine od n elcmenata, <lli ce flam J)oredak biti bit all l Ti.. trazit Svaki niz od r elelnenata iz skupa od n razlicitih elemenata,
cemo r-[:lane nizove od n elemenata, gdje je r n. se elementi ne ponavljaju, a poredak je bitan, predstavlja
bez DOll<wliania r-tog razreda od n elemenata.
L Koliko ima razlicitih troclanih nizova elernenata skupa

S {1,2,3,4,5}? Broj takvih varijacija oZllaeavamo sa V;.

Takoder, vec smo izveli da je vari­
jacija bez ponavljanja r-tog razreda od n elemenata zapravo permutirana kombi~
Elementi se ne ponavljati. nacija bez ponavljanja r-tog razreda od n elemenata.

ii
264 4. KOMBINATORIKA 4,7. VAlUJACIJE S PONAVLJANJf£M 265

Broj varijacija bez p~navljanja 1'-tog r'}Zreda od n elemenata 3. Koliki je broj elemenata skupa S ako je broj varijacija bez ponavljanja drugog
. razreda jednak:

I V; == n· (n-l) .. , (n -1'+ 1). 9927

4. Na koliko nacina mogu jedan za drugim

2, Koliko rijeCi od 4 slova mozemo sastaviti od 30 slova abecede tako da
se nijedno slovo ne ponavlja? (a) dvoje, (b) troje

Neka tockica oznacava mjesto u od 9 ljudi uCi u tramvaj na ista vrata?

• • • • 5. Koliko se
t t t (a) troznamenkastih, (b) peteroznamenkastih
tll mozemo tu mozemo moze sastaviti od znamenki 0, 2, 3, 5, 6, 7 i 9 ako se u zapisu svakog
staviti jedno staviti jedno Iloiedina znamenka iavlia sarno iedanDut'i
od 30 raspolozi vih od preostalih
slova 29 slova 28 slova 27 slova
Rjesenja
Ukupan broj takvih rijeci jednak je:
1. (a) 720, (b) 95040,
V3~ = 30,29·28·27 657720.
2, (a) 30, (b) 360.
Koliko se troznamenkastih brojeva moze sastaviti od znamenki 0, 1,
2, 3, 4 i 5 ako se u zapisu svakog broja pojedina znamenka javlja sarno jedanput? 3. (a) 21, (b) 32.
moguCih troznamenkastih brojeva koji se mogu sastaviti 4. (a) 72, (b) 504.
od zadanih znamenaka je V63 , Medu svim tim troznamenkastim
nalaze se i oni koji pocinju znamenkom 0, Broj onih troznamenkastih 5. (a) Vl-V62 180, (b) V75 - 1164 = 2160.
koje pocinju znamenkom 0 je Prema tome, moze se sastaviti:
V63 - vl = 6·5·4 - 5 . 4,3 120 60 = 60
troznamenkastih brojeva. 4.7. Varijaeije s
I ovcjje je, kao i u prethodnom zapravo 0 nacelu
Primijeti da je kod varijacija bez ponavljanja zapravo rijec 0 nacelu multipli­
Podsjetimo se primjerom!
kacije.
P"illlj'" I. Koliko se troznamenkastih brojeva moze sastaviti od znamenki 1, 2,
3 i 5 ako se u pojedinog broja znamenka smije uzeti vise puta?
(,.

1. Neka jedna tockica oznacava mjesto u nizu.

• • •

2, Koliko ima varijacija bez ponavljanja

tu mozemo
/
(a) drugog, (b) cetvrtog staviti jednu od
4 znamenke se znamenke mogu
razreda elemenata skupa S {A, C, D, E, F}?
 266 4. KOMBINATORJKA 4.7, VARIJACIJE S 267

Broj troznamenkastih broje va je: ~~

Neka je tockica jedan odgovor.
• • • • • •
4·4·4 43 = 64.
t
tu moiemo
~~ t /~
i tu mozemo
Dakle, kao i kod varijacija bez ponavljanja, i ovdje trazimo r-clane nizove od staviti jedan od staviti jedan od
n elemenata pri cemu je poredak bitan, ali se elem:enti smiju ponavljati. 2odgovora 2odgovora

Broj nacina je:

Svaki niz od r elemenata iz skupa od n razlicitih elemenata pri cemu
se elementi smiju ponavljati i poredak je bit an , zove se varijacija s ~ = 26 =64.
ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata.
Pr'irnj;~f' f,. Na pitanja nekog testa odgovara se zaokruzivanjem odgovora A iIi
B. Od koliko se pitanja test sastoji ako ga, odgovarajuCi na sva pitanja, mozemo
Broj takvih varijacija oznaeavamo s V~, a jednak rijesiti na 1024 nacina?
Broj nacina rjesavanja

2n 1024
2n
n= 10.
2. Kocku (cije su plohe oznacene brojevima od 1 do 6) bacamo tri puta
uzastopce. Koliko ima razlicitih mogucih ishoda?

~ARI~ACI~Iil? ~~" ~
Hj<",ejenjt'. Prvo bacanje ima 6 mogucih ishoda. Isto vrijedi i za drugo i za
trece bacanje. Ukupan broj moguCih ishoda je:

~
'\IRhJIilM'E ~!!
~, BAS VA~\VO I

v~ 6:J 6·6·6 2iG. ..' :: !;; "

.9

". 0:'.0 -;:"'.

Koliko ima troznamenkastih brojeva koji u svom ne sadrie

znamenku 2?
Odnosno, mogli smo pitati: "Koliko ima troznamenkastih brojeva
koji se mogu sastaviti od znamenki 0, 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9, pri cemu je
1. Koliko se Ii~d}lCiJ

ponavljanje znamenki dopusteno?". Taj je broj jednak:

(a) troznamenkastih, (b) cetveroznamenkastih
v~ 93 92 729 - 81 = 648.
brojeva moze sastaviti od znamenki 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 aka se u zapis pajedinag
..........-­ znarnenka smije uzeti vise
broj trozllamenkastih brojeva koji pocinju sa 0

2. Kaliko se
4. Test 5e sastoji od 6 pitanja na koja se odgovara zankruzivanjem (a) cetveroznamenkastih, (b) peteroznamenkastih
odgovora A iii B. Na koliko se naeina test moze rijesiti ako se odgovara na sva
brojeva moze sastaviti ad znarnenki 0, 1, 2, 3, 4 i 6 aka se u zapis pojedinog
pitanja?
znamenka smije uzeti vise puta?
 4. KOMBlNATORII<A 4.8. BINOMNI TEOREM 269
268

odredenih izraza. Na primjer:

3, Novcic se baca
c·,

3,
5 (a+W = a+b
puta uzastopce. Koliko ima razlicitih moguCih ishoda uzastopnog bacanja (a + b)2 a2 + 2ab + b2
novCica?
(a + b)3 = a3 + 3a2 b + 3ab2 + b3 •
4. Koliko ima cetveroznamenkastih brojeva u svom zapisu ne sadrze: Voci daje:
znamenku 1, (c) znamenke 1 i 2?
znamenku 0, (a+ b)2 = (a + b)(a + b)

5. Ako je mogucih ishoda prilikom bacanja kocke

(a + b)3 = (a + b)2(a + b),
(a) 46656, 1679616,

pa gornje izra?le mozemo dobiti mnozeci navedene zagracle. Takoder,

koliko se puta uzastopce kocka bacala?

(a+ = (a+ + b),

Rjesenja pa dobivamo:
(a+ W a4 + 4a3 b + 6a2 b2 + 4ab3 + b4 ,
1. (a) 343, (b) 2401.
Sada nije tesko izracunati ni

2. (a) 64 63 = 1080, 4
(b) 6".;.. 6 = 6480. (a + b)5' (a+ b)4(a + b).

(b) 32.
Slijedi da je:
3. (a) 8,

(c I 3584.

(a + b)5 = a5 + 5a4 b lOa3 b2 + lOa 2 b3 + 5ab4 + b5.

4. (a) 6561, (bl 5832,
NastavljajuCi opisani postupak, mozemo dobiti impresivnu (@) listu binomnih raz..
5. (a) 6, (b) 8 voja..
No, postoji li neka univerzalna formula za bilo koji eksponent n E N?
l«'ld sam vee postavila to pitanje, pretpostavljas da takva formula i postoji, zar no?
Kako doCi do nje?
4.8. BinOInni teorelTI Na primjer, promotrimo clan a3b2 u razvoju (a+b)5. Mozemo ga napisati kao:
mozemo jos nesto nauciti!
Sada, kad znamo sto je to binomni a3 b2 = a' a· a· b· b.

jOS ~ES;,..O
ZA .... /MI.-JIVO ", HM '. ,..
BAs SAM
-Z .... A-r' ZSI.-,).-!A ,
7 f Koliko imamo Clallova oblika a3 b2 ? Onoliko koliko ima permutacija s ponavljanjem
od aaabb! A koUko ih ima? hna ih:
51 5 .4 .3 . 2 . 1
-= =10.
3! 2! 3·2 . 1 ·2·
Promotri binomni razvoj (a+b)5! Kojije koeficijent uz a 3 b2 ? 10. Ha?! Na dobrom
smo putu, zar t.i se ne cini? Voci jos nesto! Slijedi da je:

V odredenim je situacijama potr.ebno izraz (a + b)", n E N, !lapieati kao zbroj

51 G) (iIi) = (D·
 4. KOMBlNATORIKA 4.8. BINOMNI TEOREM 271
270

Dakle, u binomnomrazvoju (a+b)5, zbroj e~ponenata 11 svakom clanuje 5. Uoci! Izr~cunajmo JOB binomne k('!f'.1icijente:
Izrazi su:

C) ab
.
C)
. .'
(~) :=: 1, (7) _~-7
1 - 1!61 - ,
a
5 bO imaih 51 =
5!0! O· = 1,
4 1 imaih 4!5!11 = 1 == 5,
7) _ ~
7) _ ~ 6.7 = 21 5·6·7

ab
3 2 irna ih C)
51
=2. = 10,
3121
ab 2 3 ima ih 5! =
2131 C)
3 = 10,
( 2 . - 21 51 1.2 '
( 3 - 3!41 35,

G) G) G) = G)
= C)
= =35, =21,

ab
1 4
5!

(!) = 5, aOb 5
ima ih 51 1.

Sadaje:
ima ih 015! 5
G) G) = =7, G) = (~) 1.

(~)a5bO + G)a b + e)a b + G)a b + G)a b

Umjesto a stavimo x i umjesto b, -yo Dobivamo binomni razvoj:
(a+ 4 1 3 2 2 3 1 4
+ G)a O 5
b •
(x - y? (x + (_y»7
Opcenito vrijedi billOIlllli teorem: = 1· + 7x6( _y)1 + 21x5( _y)2 + 35x4( _y)3
+ 35x3(_y)4 + 21x2(_y)5 + 7x( _y)6 + 1. X O( _y)7
=: x 7 7x 6 y + 21x5y2 35x4 y3 + 35x3 y 4 _ 21x 2 y 5 + 7xy6 y7.

Primjer 2. Odredi koeficijent Clana:

(a) a5 b4 u binomnom razvoju od (a +

(b) x 4y7 u binomnom razvoju od (x y)l1.

Rjesenje.

(a) Zbroj eksponenata je 5 + 4 = 9, pa je n = 9, ilto mozemo procitati i iz

Desna strana u binomlloJ formuli pred"tavlja biIlOlllUi raz\'()j. Uoci da je izraza (a + b) 9 . Koeficijent je "n povrh eksponent od b" , tj.:
ekspollenata u svakom clanu razvoja 71., pa je op(;i (:lan u binomnom razvoju 9) 9! 6 . 7 .8 . 9
(4 126.

(71.\ .n-.kb
\k/+
k
.... ,..' .k= 0, ,.,n.
(b) Zbroj eksponenata je 4 + 7 11, pa je n = 11. Tu moramo paziti jer
imarno minus izmedu x i y, tj. u binomnom razvoju je a = x, a b -y,
pa je odgovarajuci clan razvoja:

= cnX4(-1)7y7 = (~) . (_1)y7

Ispisi binomni rar.voj za
C:)x 4 (-y?
(x y?
Vratimo Ii se U oznake od ranije, imamo cia je a x, b -y i = (-1)C71)X4y7 =: _(~)x4y7.
n :=: 7. Binomni je razvoj jednak:

(a+b)7 = (~)a7bO + G)a b + G)a b + G)a b

6 1 5 2 4 3 Kakoje:
11) _ 11! _ 8· 9 . 10 . 11
( 7 - 7! 4! - 1· 2 . 3 .4 330,
+G)a b + G)a b + G)a b + G)a b7
3 4 2 5 1 6 O
koeficijent uz X
4
y7 je ....:330.
 4.8. BINOMNJ TEOR15M 273
4. KOMBINATORIKA
272

P l'imjeI' ;). Odredi broj podskupova skupa sa n elemenata.

Ispisimo sad koeficijente u binomnim razvojima na malo drugatiji nacinI
Uzmimo da je u igri skup
•.
(a+W 1 1
(a+W 1 2 1 s= {1,2, ... ,n}.
(a+W 1 3 3 1 Kao prvo, prazan skup \IJ je jedan podskup. Jednoclanih podskupova ima
(a+W 1 4 6
10
4
5
1
1
(kombinacije bez ponavljanja!): (7). Dvoclanih podskupova ima: (~).
(a+ h )5 1 5 10
Opcenito, k-clanih podskupova ima:
Kazemo da smo binomne koeficijente napisali pomocu Pascalovog trokuta! Njega
lako dobivamo! Primijeti da u svakom novom retku elemente dobijemo tako da (~), k ~ n.
~h~~;;~~ "gornja dva" elementa, te rezultat napisemo ispod, izmedu njih! Na
Ukupan podskupova
4 6 3 3
10
iii
6 \~O"OJI>
~"\ MoJ 11':OKuT.
I
1+ (~) + + ... + (n: 1) + (~)
Svaki redak pocinje i zavrsava s 1.
+ (7) + (~) + ... + (n n1) +
== (to mozemo napisati kao)

CD, , /CD In. 10 + (7) In - l

.1 1 + (;) I n- 2 .12

CD" /@" /CD + .. +(n:l)11'ln-l+(~)10'ln

CD" /®" /®" /CD (binomni razvoj) = (1 + l)n = 2n.
CD".' /G)" /®" /G),,~, Dakle, uklljJ:tll s (,lr,'!.tIC'llat.n. je
1 5 10 10 5 1

Opcenito, Pascalov trokut ima sljedece retke:

(~)
(~) (~) (~) 1. Ispisi binomni razvoj za: r'~

+ 2)5, (2x-5y)4, {(d»){3x 2Y?·

(~) (~)
(a - b)5, (x
(!) ',,-_/

G) G) G) (!) 2. binomni razvoj za:

(x+ ~r) 1
( -::1; -x
)5 ,

2 =)6 +­ ab)4
(7) : 2) (n: 1) (~) (c)
2 '

-------..
 4. KOMBINATORIKA 275
274

3.. Is~iSi binomni razvoj za:

...
((,1;2 + 2)4, (x 3 +y2t

4. Odredi peti Clan u binomnom razvoju od:

(a) ((,1;2 - 2y)9, G~i)Vi + y)lO,
(~+ x2r, (d) (Vi +lf1jJ5.
5. Odredi clan sadrzi:

8
b u binomnom od (a+ b)lO,

b8
u binomnom razvoju od (2a ­
(c) y7 u binomnom razvojuod (3x+2y)9,
(d) y8 u blnomnom razvoju od (2x + y2(

Rjeaenja

1. (a) as _ 5a 4 b + lOa 3 b2 - 10a2b3 + 5ab4 - b5 ,

(b) x 5 + 10x 4 + 40x 3 + 80x 2 + 80x + 32,
16x4 160x 3 y + 600x 2 y2 - 1 OOOxy3 + 625y\

(d) 2187x 7 10 206x6 y+ 20 412x 5 y 2 - 22 680x4 y 3 + 15120x y 4

- 6048x
2
l +1 128y7.

4 2 4 1 Permutacije s ponavljanjem:
2. x +4x + 2" + +6,
x
1 5 10 3 5
(b) - 5 +--10x+5x - x ,
x X
6
64 96 + 60 +-x
(c) -6 -
15 2 - -3x 4 +--20
x
x 4 8 64 ' Kombinacije bezPonavljanja:

(~f +4(~r +4(~r + G)4 +6. ~= (~).

~,~~-------~-~"";"'-"";"''''''''-'--
3. (a) x 8 + + 24x4 + 32x 2 + 16 ,
X15 + 5x 12 y2 + lOx 9 y 4 + lOx 6 y 6 + 5X 3 y 8 +
. Kombinacije s p.onavljanjertl:

4. 2016x 10 y\ 210x 3 y4, (c) 35x 5 , 5VXyW·

5. (a) (b) 180a2bB , (c) 41472x 2 y 7, (d) 60x 2 y 8.

 4. KOMBlNATORIKA
276

J"~-

5 .L-Vjerojatnor
/
U svijetu oko sebe sigurno nailazis na situacije ciji kraj ne mozes predvidjeti. TIi
i mozes predvidjeti, ali nisi bas siguran da ce se upravo takav kraj i
Binomni teorem: Onda kazes: "Najvjerojatnije ce se dogoditi ... " Hi "Velikaje sansa da se
dogodi ... " iii "Prognoze kazu da ce se dogoditi ... ". Radi se 0, naoko, slucajnim
(a + b)n I ',·la%O + + (~)an-2b2 t·,. dogadajima. Na primjer. dobitak na lutriii, automobilska spol
tome sHcno,

. +(~)~~1f"i'
~
""~WfZfA. ~
Do51LA 'S.NA
. M.UJON \(.viJA IJA
D .' v v ~VTR,,)l !

Y::"r'R'
JI'. 1S111 RA\)'~e.,
MISIe-A!

Brojpodskupova s n elerrienata: 2n.

, .......-...../ ....."' .. ~
~

5.1. Dogadaji
je dio matematike koji proucava takve situacije. Jedan od osnovnih
u teoriji vjerojatnosti je pokus iH eksperiment.

Poknc; je neka aktivnost ima jedan ili vise ishoda. Ishod

je

Ako pokus ima sarno jedan ishod, onda se taj ishod zove sigurall dogadaj. Ako
na nogometnom igralistu bacimo loptu u zrak, ona ce sigurno pasti na tio. Doganaj
koji se sigurno nece dogoditi zove se !l('lllll,II;U(: dO)2;ac1aj. Ako bacimo loptu u zrak,
 278 5. VJEROJATNOST 5.1. DOGADAJI 279

Prhnjer 2. Odredi dogadaje za prostor elementarnih dogadaja iz primjera 1.:

ona sigutno neee ostati lebdjeti uzraku!
It (a) "izvucen je mobitel novijeg tipa",
/ ~ _~ QSTAT .tv --;:,
r:
~~u:z._I<.U! "izvucen je mobitel starijeg tipa" .
~ Dakle, dogadaj je podskup skupa

E = {NI,Nz,Ng,8b82}'

(a) Koji elementi, tj. elementarni dogadaji iz skupa E opisuju dogadaj

"Izvucen je mobitel novijeg tipa"? Dakle, moze biti izvucen NI, N2
iii N 3 • Svi oni znace "Izvueen je mobitel novijeg tipa", pa taj dogadaj
matematicki zapisujemo:

Dl {Nl ,Nz ,N3 }.

Mozemo prornatrati i sljedecu situaciju: bacimo Ii loptus centra u zrak, hoce (b) Dogadaj "Izvucen je mobitel starijeg tipa" matematicki zapisujemo:
Ii ona pasti na lijevu iIi na desnu polovicu igralista? 'Ill postoje dva moguca ishoda
pokusa, dva dogadaja i ne mozemo sa sigurnoscu reCi koji ce se od njih ostvariti. D2 = {8I,82 }.
TakaV dogadaj zove se slueajni dogadaj. '.
Za ishode pokusa kazemo da BU to, zapravo, elementarni dogadaji. Skup svih' Nemoguc dogadaj je, dakle, skup koji ne sadizi ilijedan eleinentatiri dogadaj;
mogucih ishoda nekog pokusa zove se prostor elementarnih dogadaja. tj. nemoguc dogadaj je

~
Primjer 1. Pretpostavimo da iz vreCice izvlacimo mobitel (Uau! Dobio si mobitel
na dar! Ali, pazi ... ). U vretici je 5 mobitela, pri cemu su 2 starijeg modela.
Odredi prostor elementarnih dogadaja.
Dakle, pokus je izvlacenje mobitcla. Oznacimo s N l , N2 i N3 Takoder, siguran dogadaj je skup koji sadrzi sve clement arne dogaaaje, tj.
tri nova modela, a sa 8 1 i dva starija modela. Ishod pokusa moze biti: sigman dogadaj je
izvukao si Nb izvukao si N 2 , izvukao si N3, izvukao si 8 1 Hi izvukao si 8 2 ,

~.]
tj. matematicki receno, prostor elementarnih dogadaja je:
E = {N1 ,N2 ,Ng ,8J,8z }.

3. Vredca sadrzi eetiri znamenke, 1, 2, 3 i 4. Iz vrecice najprije izvlacimo

Dogadaj je podskup prostora elementarniq dogadaja. broj. Ne vracajuci izvuceni broj u vredcu, izvlacimo jos jedan broi. Ishod
izvlacenja je uredeni par brojeva.
. lKOJE du SLEM~NTARNe
1)0 GA.f>A.>e.0 DAISRAT I
(a) Odredi prostor elementarnih dogadaja.

Odredi dogaaaj: "prvi je broj veti od drugog".

C? ZA "'vo~ 1)oGA-£)A~?
(c) Odredi dogadaj: "prvi je broj jednak drugo~" .
0° Radi jednostavnosti, uredeni cemo par pisati kao niz.
(a) 1?= {12, 13, 14,21,23,24,31,32,34,41,42,43}.
Dakle, to su svi moguCi ishodi pokusa!
280 5. VJEHOJATNOST 5.1. DOGADAJI 281

Odaberimo one uredene parove u kojima je prvi broj veti ad drugog! Primijeti da su dogadaji zapravo A znas da sa skupovima mozes
• vrsitineke operacije (sjecaS Ii se?).
1)1 {21,31,32,4I,42,43}.
OPERI\,-I.}'!"? Sl<vf'oVI \
(c) Kako vracanje znamenki u vrecicu nije dozvoljeno, nikad nam 5e nece
dogoditi da je prvi izvuceni broj jednak drugome. Radi se 0 nemogucem
dogadaju, pa je
.ooc( riM ••. NE1ll:TO .sE
I-SAZIRIi' u MI\GI..I,..
AflA!

PRIS£.')EK I ut-lh>A,

1)2 = 0. \<'OMPL.SME"NT!

, JA 5A'"
)-J"6"MO&UC
DoGA£lAJ
!
,

dogadaj:
~
~f!

Prostor elcmentarnih dogadaja isti je kao i u

_/svAI<A
'""\. CAS'! ,.

5. Odredi

4. lsto kao i u primjeru 3., ali je vracanje znamenki u vrecicu dozvoljeno. (a) "pao je broj veci od 2", "pao je broj manji iii 2".
Dakle, ~ = {1,2,3,4,5,
(a) ~ {11,12,13,14,21,22,23,24,3I,32,33,34,4I,42,43,44}. (a) 1)1 = {3,4,5,
Dakle, to su svi moguCi ishodi poktisa!
JA SAM
(b) 1)1 == {2I,3I,32,4I,42,43}. ( ~1{'VRAi-l ne, ne! Nismo jos gotovi s ovim primjerom! Sto sam ti, zapravo, htjela pokazati?
rOGA-f)AJ]
(c) 1)2 {II, 22, 33, 44}. Aka prostor elementarnih dogadaja smatramo univerzalnim skupom, tada mozes
&~ .
1)2 ~ \ 1)1,
tj. je komplement skupa 1)1 s obzirom na univerzalni skup ~. Dakle,
Bacamo kocku cije sa OZllaccne od 1 6
Odredi prostor clementarnih uV5,,"u"'J""
1)2 1)f·
Odredi dogadaj:
Kazema da je 1)2 suprotan dogadaj od 1)1'
Odredi je veti iii jednak od 3" .

Odredi UV&"'U'"J manji od 7".

Dogaclaj koji se ostvaruje ako i samo ako se dogadaj 1) ne ostvari zove
sc s1[prolni dOJ"Cno2i od 1) i oznacava s

(a) {shod bacanja kocke je "pao je lleki broj". A koji broj moze pasti? Mogu
brojevi 1, 2, 3, 4, 5 i 6. Dakle, prostor elementarnih dogaclaja je:

~ = {1,2,3,4,5,6}.

(b) 1)1 = {2,4,6}.

(c) 1)2 = {3,4,5,6}.

(d) 1)3=~={1,2,3,4,5, To jc siguran UVoo,ua.J

 ~.~1 5.1. DOGADAJI 283
282 5. WEROJATNOST

Prhnjer 7. Prostor elementarnih dogadaja istije kao i u primjeru 5. Odredi Dakle, E = {I, 2, 3, 4, 5, 6}.
~~: . ' . . ...... . t DI = {2, 4, 6}.

(a) "pao je broj veci od 3",

D2 = {1,3,

"poo je paran broj",

Primijeti da je:

"poo je broj koji je paran iIi veti od 3" ,

Dl nD2 = 0.

"pao je broj koji je paran i veti od 3",

drugim
u pokusu kocke ti se dogaaaji ne mogu istodobno
(e) "pooje koji je neparan i veti od 3" . ostvariti.
Hj<'f:ClIje, Dakle, E {1,2,3,4,5,6}.
, . ,- .

Dogadaji D i F BU met!usobno iskljueivl .66 F':::;

Dl == {4,5,6}.

Dz {2,4,

(c) D3 {2,4,5,6}. Primijeti daje D3 = Dl U

1. Od 6 proizvoda, 2 su neispravna. Izvlaci se jedan proizvod. Odredi:
(a) prostor elementarnih dogadaja,

dogadaj "Izvucen je ispravan proizvod",

dogadaj "Izvucen je.neispravan proizvod" ,

(d) dogadaj "Izvueen je proizvod" .

(d) D4 {4,6}. Primijeti daje =D j nD 2 •

2. Od 6 proizvoda 2 su neispravna. Izvlace se dva proizvoda. Odredi:

(a) prostor elementarnih dogadaja. Koliki mu je kardinalni

dogadaj "Izvueena su dva ispravna proizvoda" ,

dogadaj "Izvueen je jedan i jedan neispravan proizvod" ,

{5}. do. je Do Dl \ D 2 ·
dogadaj izvueen ispravan proizvod" .

Dogadaj D \ F ostvaruje se ako se ostvari dogadaj Dine ostvari 3. Iz grupe od dva mladica i tri djevojke, odabire se ekipa od dvije osobe. Odredi:
dogadaJF. .
(a) prostor elementarnih dogadaja. Koliki mu je kardinalni

dogadaj "Odabrane su dvije djevojke",

Takoder primijeti da je, recimo, dogadaj "Ekipa je mjestovita" ,

(d) dogadaj odabrana nijedna djevojka".

Kazemo da se Dl eim se ostvari Ds Hi da dogadaj D5 iIi 4. NovCie se baca t.ri puta. Moze pasti pismo (P) iIi glava (G). Odredi:
dogadaj D 1 • (a) prostor elementarnih dogadaja. Koliki mu je kardinalni broj?
Prirnjer Prostor elementarnih dogadaja isti je kao i u primjeru 5. Odredi (b) dogadaj "Nije palo pismo" ,

dogadaj: dogadaj "Dva puta je palo pismo i jedanput glava" ,

"pao je paran "pao je neparan dogadaj "Glava je paia barem dva puta" .

 5. VJERO.JATNOST 5.1. DOGADAJI 285

284

5. U vreCiei je deset kugliea oznacenih brojevima od 1 do 10. Iz vrecice se izvlaCi (b) DI {hh, IlIa, Id4, hh, 12 14, IsI4},
." 1 . . . '
jedna kuglka. 'Dani su sljedeCi dogadaji:' . (e) D2 = {IINI , hN'2, IzNI, IzN2, IaN1 , IsN2 , I4NI, 14 Nz},

Dl "Izvaden je I" ,
D3 = {NI N 2 }.

D2 = "Izvaden je 4" ,

Ds = "Izvaden je neparan broj",

3. Oznacimo mladice s MI, M2 i Ms, a djevojke s DI i Dz·
D 4 = "Izvaden je visekratnik od 2".
(a) E = MI1I13, MIDI, M 1D 2, M2}'''{3,

·1l?

M2DI, MzDz, MaD!, M3D2, D1Dz},

Jesu Ii istinite sljedece

~'il
D2 ~ D 4 ,
keEl = ( ~)

l
~l
Dj~

;,' )1 (e) D4 ~ D3 i D4 se meclusobno

d (b) DI = {D1Dz},

;" ',~:
!f~1 6. U vrecici je 5 kugliea oznaeenih brojevima od 1 do 5. Iz vreCiee se najprije D2 {MIDI, MIDz, llhDI, M2D2, MaDI, M3 D z},

;
;i:,~
:~ izvlaci jedna kuglica i potom vra(:a. Tada se po put izvlaci kugliea. Ds {MIM2' Mdlf.1, M2M3}.

Ishodi tih dvaju izvlacenja su uredeni brojeva. Odredi:

(a) prostor elementarnih dogadaja. Koliki mu je kardinalni braj? 4. Ca) E = {GGG, GGP, GPG, PGG, GPP, PGP, PPG, PPP},
3
(b) dogadaj "Prvi je broj paran" , = 2 ,

dogadaj D 2 : "Drugi je broj paran"; D! {GGG},

dogadaj Ds: "Oba su broja (e) D2 = {GPP, PGP, PPG},

(e) dogadaj "Barem jedan je paran". (d) D3 = {GGG, GGP, GPG, PGG}.

7. Za dogadaje iz zadatka 6. ispitaj jesu Ii istinite sljedece tvrdnje: 5. Da, da, (e) ne, (d) da.
D j ~ D4 , (b) D2, (e) DI ~
:Iii~
~ ~.<-~
~ l<'1
(d) D j UD 2 =D,I, (e) D:J D 1 flD 2 . 6. (a) E 12.13.14,15,21,22,23,24,25,31,32,33,
t~~ 34,35,41,42,43,44,45,51,52,53,54,
dl! 8. Aka 811 Db D3 i D4 dogadaji iz zadatka 6., dogadaje: keEl = 52,

D1 U D 2 , (b) \ D3 , (e) Dl DI 22,23, 24,25,41,42,43,44,45},

(c) D2 14,22,24,32,34,42,44,52,54},

'~ Rjesenja
;j~ D3 = {22,44},

j
]. Oznai':imo ispravne proizvode s II. 12 , h i L1 • a ueispravne K NI i N2 · D'I = {12, 14, 21, 22, 23,24,25,32,34,41,42,43,44,45,52,

E = {II,h,hJ4,N1 ,Nd, Dl {h,12,Ia,

7. (a) Da, (b) da, ne, da, (e) da.
(e) D2.= (d) Da E dogadaj!).

II 2. E {hh, hh, IJ4, IINI , lJN2, Ida, 12 14, hNI ,

8. (a) Barem jedan broj je paran. Sarno je jedan broj paran.

'I~ hN2 , 1314, hNI , hN2, 14 N I, 14Nz , N I N2}, = (~), (e) Oba su broja parna.
ttl'
-!lj)
~r
 286

5.2. Vjerojatnost dogadaja

5. VJEROJATNOST

Nakon. sto smo doznaIi sto su dogadaji, mozemo se pitati: "Kolika je mogucnost
r .5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 287 .

da se taj dogadaj i ostvari?" .

Pl'imjcr 1. Bacamo kocku Cije BU plohe oznacene brojevima od 1 do 6. Prostor .r SRo.) POVO'-~I'I!H
elementarnih dogadaja je: o~ BROJ Moc::.UC-IH
E {I, 2, 3, 4,5, 6}. o
o
(a) Odredi dogadaj "Pao je broj 2".
(b) Odredi dogadaj "Pao je paran broj". t:;e"OI'lOST'AV>JO!

Koji clogaaaj, po tvom misljenju, ima vecu mogucnost ostvarenja7

({.Jc~('Jlj('.
Dakle,
(a) D j {2}. Dakle, cia bi se ostvario dogadaj D~, pokus mora imati
ishod 2, tj. mora pasti broj 2! Taj ishod zovemo povol,inim ishoclom za
dogadaj D j •

(b) D2 =: {2,4,6}. Dakle, da bi se ostvario dogadaj D2, pokus mora imati

ishode 2, 4 iii 6. Dakle, za dogadaj D2 postoje tri povoljna ishoda.
Sto onda mislis? Koji dogadaj ima vecu mogucnost ostvarenja? Pa, dogadaj
D 2 , naravno! I to tri puta vecu mogucnost od dogadaja DI!
Prirnijeti da ce narn za racunanje vjerojatnosti biti potrebni k&rdinalni brojevi
dogadaja!
2. Kock& se baca jedanput. Njezine su plohe oznacene brojevirna od 1
do 6. Kolik& je vjerojatnost da

I
Zanima nas mozemo Ii svakom dogadaju pridruziti neki broj koji ce mjeriti (a) ce pasti broj 6, (b) nece pasti broj 67
mogucnost njegova ostvarenja!
Prostor elementarnih dogadaja je
SMRc! JA IMAM 'relu 1
SANSV ot> n::S"'J E= {1,2,3,4,5,
2A~
~ pa je broj svih moguCih ishoda n k(E) = 6.

~ ~ I Dogadaj "Pao je broj 6" jc skup

DJ {6}.
Dakle, irnamo jedan povoljan ishod jer je k(DJ) 1, tj. m = 1. Vjero­
Intuitivno, rnogucl1ost ostvarenja dogaaaja DI iz prirnjera 1. bila bi: jatnost
P(D I ) :::= m = k(DJ) = 1
k(Dd 1
n keEl 6
keEl =: 6'
(b) Dogaaaj "Nije pao broj 6" je skup
a za dogadaj D 2 ,
k(D2) 3 1 D2 = {I, 2, 3, 4,
k(E) = 6 = 2' Dakle, irnamo pet povoljnih ishoda jer je k(D 2 ) 5, tj. m = 5. Vjero­
pri cemu su k(DI) broj povoljnih ishoda za dogadaj Db k(D2) broj povoLinih jatnost je:
ishoda za dogadaj D2 i k(E) broj svih rnoguCih ishoda. Sada mOZemo navesti tzv. P(D ) m:::= k(D 2 ) _ 5
klalli(,nu 2
n keEl - 6
 O. V.JERO.JATNOST 5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 289
288

(c) Dogadaj "Paa je broj 2 iIi broj veti od 3" je skup

Ds {2,4,5,6}.
Dakle, imamo cetiri povoljna ishodajer je k(Ds) = 4, tj. m = 4. Vjero­
jatnost
a vjerojatnost nemoguceg dogadaja 0, P(Ds) m = ~ _ 2
n 6 - 3'

da je Ds Dl U D2 i Dl n D2 = 0. Nadalje,
1 1 1+3 4
+ F(D'l1. - + - = - - = -
6 2 6 6
= -32 = P(Ds).
,:,1.1 Za sve ostale dogadaje D, buduti cla je

1,ji)i k(D) k(E), Vjerojatnost unijc D U F dvaju doga(laja D i F koji se medusobno

(D n F = 0), jednaka jezbroju vjerojatnosti tih dogadaja!
1:;II.IIUCU/

t "..1
.:)
'.'j da lVlatematicki,
,·1

P dwj(:)' :L Kocka se baca jedanput. l'4Jezme su oznacene brojevima od 1 PI:imjer 4, Kolika. je vjerojatnost da zbroj brojeva na dvije kocke koje se bacaju
. do 6. Kolika je vjerojatnost da ce pasti broj: istodobno bude manji od 5? . .
(a) 2, (b) veti od 3, jednak 2 iii veti od 3? Prostor elementarnih dogadaja je
H.i(::~'lll.i('. Prostor elementarnih dogadaja je E 21,22,23,24,25,26,31,32,33, 36,
51,52,53,54,55, 62,63, 66}.
E {1,2,3,4,5,6},
Broj mogncih ishoda je n = k(E) = 36. Primijeti da nismo morali isniF<ivfl.t.i
pa je broj svih mogaCiit ishoela n k(E) 6. sImp E. Doyoljno narn je odrcditi njegov kardillalni a on je
(a) Dogadaj "Pao jc broj 2" je skup broju varijacija s ponavljanjem drugog razreda od 6 elemenata! Ako svaka
tockica predstavlja jednu kockll, tada je:
Dl {2}. • •
nOVOIlaJ1 ishod je k(D 1 ) = 1, tj. m = 1. Vjero­
~ /

m 1 tu moze pasti jeelau od 6

n 6 brojeva, pa je Ilkupan broj mogllCih

ishoda jednak G' 6 = 36.

(b) Dogadaj "Pao jc veti od 3" je

je manji od 5" je
Dz {4,5,
Dl=
Dakle, imamo tri povoljna ishodajer je k(D2) = 3, tj. m 3. Vjerojat­ ishoda je 6, je = 6, m 6.
nost je:
P(D2) = m = ~ _ 1 =m
n 6 - 2' P(Dd 6
n 6'
290 5. VJEROJATNOST 5.2. V,JEROJATNOST DOGADAJA 291

Primjer Na polici se nalazi 10 mobitE'la, od toga su dva neispravna.. nacina. Vjerojatnost je:
(a) Ako kupimo jedan mobitel, izraeunaj vjerojatnost da je ispravan.
Aka kupimo dva mobitela, izracunaj vjerojatnost da su oba ispravna.
P(D3)
G) G) 8·2 16
(c) Ako kupimo dva mobitela, izracunaj vjerojatnost da je jedan ispravan, a
jedan neispravan. C20)
@Et:I..JIIIT ........T I

( ) P(D ) = broj povoljnih ishoda broj ispravnih mobitela 8 ~ Primijeti da smo vjerojatnost dosad 11­
a I 1.' __ ... ",L •. L ". .L.. __ • . _ 1•.. _. 10 5 prikazivaJi kao razlomak. No, vjerojat· /
~.

Broj mogllCih ishoda je broj svih mognCih dvoClanih poclskupova

nost rnozemo prikazati i kao decimalni
broj, ali i kao arr ~~ %
od 10 elemenata, a njih je: Tako, na primjer, vjerojatnost ~
4
mozemo pisati kao (1 podijeJi sa 4) 0.25
C2 ) = 1O!
0
9· 10 = 45. iii, nakon mnozenja sa 100, kao 25%.
Prostor elementarnih dogactaja u kojemu svaki elementarni dogactaj ima jed­
naku vjerojatnost, zove se klasicni prostor elementarnih dogadaj<;t. Oosad smo i
Broj povoljnih ishoda je broj svih dvoclanih podskupova skupa od 8
prornatrali sarno takve prostore. No, to ne mora uvijek biti pravilo.
elemenata (8 ispravnih mobitela), a njih je:
Na primjer, jedan razred pise test. Sto ti se cini, kojih ce ocjena, riakon
objavljivanja rezultata, nekako, najvise biti? Pa i sam Zllas da je uglavnom najveci
G) = 8! 7·8 = 28. broj onih ucenika koji su dobili ocjenu 3, nakon toga slijedi broj :uc:cnika koji su
dobili 2 iii 4, pa je najmanji broj ucenika koji su dobili 1 iii 5. Oakle, u igri je pet
moguCih ishoda pokusa "Oaj uccniku ocjenu" , ali je vjerojatnost njihova ostvarenja
Vjerojatnost je:
razliCita.
V'lIoRo.lAT ....OST 'OA

P(D
2
) = G) 28

C2 )
0
45

Prirnijeti da l1am se U ovom primjeru nije isplatilo ispisivati prost-or

elementarnih dogadaja, kao ni dogadaj D 2 • Izra{:ullali smo samo njihovc
kardinalne hrojeve! Isto cemo napraviti i pod

Rai"lmamo broi Dovolinih ishoda! Na koliko naf:in3 mo7,el1lO odabrati Mill 11

~
neispravall lllobitel? .Jedan ispravan mobitel
nacina, a jedan neispravCln na (~) nacina.
Prema tome, jedan ispravan i jedan ncispravan mobitel mozemo izabrati
na:

G) G)
= 8· 2 16
Radi takvih pokusa koji
dimo i
klasicni prostor elementarnih dogactaja, uvo­
 5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 293
292 5. VJEROJATNOST

Promatrajmo nekipokus s pros to rom elementarnih dogadaja E.

1 Primijeti da je Dl ~ D2 i da je:
". .." ' . ' J
. _. ''''1 _ ",~ ,,_ "" .".-. _.-" ''-' ,__ 0"' • P(D 1 ) :::; P(D 2 ) !

m,:;
II"
TIl BuduCi da je bilo koji dogadaj D podskup skupa elementarnih dogadaja E i
)j
;·i!'
;,1 P(E) = 1,
Bucluci cla je to opcn clefinicija vjerojatnosti, ona vrijecli i za klasicni prostor
~j elementarnih clogadaja koji cemo uglavnom i promatrati. slijedi da je:
j Iz opce definicije vjerojatnosti slijede i neka njezina svojstva. Promotrimo P(D) :::; P(E),
sljedeCi prirnjer!
::ii tj. P(D) :::; 1. Kako je P(D) vjerojatnost, to je P(D) ~ 0, pa je:
Primjer 6. Na polici se nalazi 6 dzepnih racunala. Dva dzepna racunala imaju

~~~
:i;i plavu rnasku, tri crvenu i jedno zelenu. Ako kupirno jedno dzepno racunalo, odredi

I1III
vjerojatnost da +~3h~b

(a) dzepno racunalo ima plavu masku,

Vec smo napomenuli da se vjerojatnost moze prikazati kao razlornak iii deci­
11~ I
(b) dzepno racunalo irna plavu iii zelenu rnasku. malni broj (pa je to onda neka vrijednost izmedu nule i jedan), a pokatkad i kao
Rj(~;dljf'. Dakle, kupujemo jedno dzepno racunalo! Kakvu masku ima to postotak (pa je to onda neka vrijednost izmedu nule i sto). Mi cerno je uglavnom
':
I,i dzepno racunalo? Broj moguCih ishoda je 6, jer je to ukupan broj dzepnih prikazivati kao razlomak.
~!! racunala, tj. prostor elementarnih dogadaja je:
,I"!,
I: E = {Pl , P2 , C l , C 2 . OJ, Zl},
I~; i

'j!

~
a k(E) = 6.

~ij (a) Broj povoljnih ishoda je 2, jer je dogadaj Dl slmp

Dl = {P1 ,P2 },
~A. S"""" poD51<v P
!;
a k(Dt) = 2. Vjerojatnost je: oD 8 I PA J\:: MOJA

r;!l. "oERO.}""TNOS,... MAN,}'"

2 1 OD N'}EGO'le!
P(DIJ = 6" = 3' SMRc., AuuuH !!t
~j
;
~:
N' (b) Broj povoljnih ishocla je 3, jer je clogadaj D2 simp
~l . \',',,\;y. I Na polici se nalazi 10 zarulja, od toga su 4 neispravne. Ako kupis
I
I D2 = {P1 ,P2 ,Zd, jednu, koja je vjerojatnost da si kupio
a k(D 2 ) = 3. Vjerojatnost je: (a) ispravnu, (b) neispravnu?
3 1 llil"~:I'Il.l'·' Kupis zarulju. Broj moguCih ishoda je 10, jer toliko zarulja ima
P(D2) = 6" = 2' na polici.
!~~1
ii
"II
j:,

1:

!Hi
294 5. V.JEROJATNOST 5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 295

Broj povoljnih ishoda je 6, jer toliko ispravnih zarulja ima na polici, pa

1
Broj povoljnih ishoda je 1, jer je dogadaj D 2 : "Pao je broj djeljiv sa 4"
je vjerojatnost dogadaja DI : "Kupio sam ispravnu zaruljui ' jednaka.: skup {4}. Vjerojatnost je: .
6 3 1
P(Dd = 10 = S' P(D z ) =

(b) Broj povoljnih ishoda je 4, jer toliko neispravnih zarulja ima na polici, pa (C) Broj povoljnih ishoda je 3, jer je dogadaj D g : "Pao je paran broj iIi broj
je vjerojatnost dogadaja D'J;: "Kupio sam neispravnu zarulju" jednaka: djeljiv sa 4" skup {2, 4, 6}. Vjerojatnost je:

P(D 2 ) 1~ ~ 3 1
P(D3) = 6 = 2'

Primijeti da su DI i D2 l.tU!:)<".i.A.tt:t,p, tj.:

Primijeti da je:

DI nD2 = 0 DI UD2 = E. Dg DI U

ali:

Kakoje 1, to
DI n D2 i: 0

P(D! U D2) = peE)

jer

P(D I ) + P(D 2 ) 1. DI nD 2 = {4}.

U IlaSem je primjeru Znamo da je za dva dogadaja D iF, takve da je D n F = 0,'

3 2 P(D U F) = P(D) + P(F).

P(D l ) = 5 P(D 2 ) = 5'
ciji je zbroj jednak 1. No, u naSem je primjeru DI n D2 i: 0.

Neka je D dogadaj. Tada je DC suprotan dogadaj i vrijedi: Opcenito, za dva dogadaja D i F koji se medusobno ne iskljucuju DnFi:
vrijedi da je:
.... -.. -.-~-.----------,

[P{DC) = 1 - P(D).
P(D U F) = P(D) + P(F) - P(D n F).

Pl'irlljC'· 8. Kocka se baca jedanput. Njezine su plohe oznacene brojevima od 1 U naSem je primjeru:
do 6. KoUka je vjerojatnost da ce pasti:
1
(a ) paran broj, P(D I U D 2 ) peDs) = 2'
broj djeljiv sa 4, 1
(e) paran iii broj djeljiv sa 47
P(Dd 2'
1
Bacis kocku. je pao? 11lUlSUW,H ishoda je 6, ier toliko P(D z) = 6'
ima ploha.
1
(a) Broj povoljnih ishoda je 3, je dogactaj D I : "Pao je paran sImp nD 2 ) 6
{2, 4, 6}. Vjerojatnost je:
Pitamo se, je Ii:
3 1
P(D l ) 6' 2 P(D I U D z ) 7 = P(Dd + P(D 2 ) - peD l n D z ) 7
 liT
5. VJE:ftO;JATNOST 5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 297
296

3. Ucenicirna nekog razreda od 30 ucenika ponudeno je ucenje engleskog

Uvrstimo! i talijanskog jezika, Svaki llcenik mora odabrati barem jedan jezik, Ako je 20
,I ' 1 1 1
2=7=2+6-6 ucenika odabralo engleski i 15 ucenika talijanski, kolika je vjerojatnost da je ucenik
odabrao
!2 ?
.
!2
(a) sarno engleski, (b) sarno talijanski, oba jezika?
1 1
Prikazimo problem Venn-Eulerovim dijagrarnorn.
2 2'

!j;'

~~
w!
1~
~I
l
E

20-x

'I),·
"
~I)'
':'

i,
" , Dakle, ako x ucenika odabere oba jezika, onda (20 x) uCenika uCi sarno
i:
(I· i (15 - x) ucenika uci sarno taliianski. Kako svaki ucenik mora
E E odabrati barem jedan jezik, vrijedi daje:
(20 - x) + x + (15 x) = 30
= (D n F) U (F n DC) 35 - x 30
DUF DU(FnD c ) F

.\/ ~/

x 5.
Dakle, 5 ucenika uCi oba jezika, 20 5 = 15 ucenika uCi sarno engleski, a
disjunkt.ni disjunktni 15 - 5 = 10 ucellika uci sarno talijansld. Sada, su vjerojatnosti sljedece:

P(F) = P(D n + P(F n IG 1

P(DU = P(D) + P(F n
30 2'
OduzimajllCi te dvije dobivamo: 10 1

p(DnF)­ nD C 3'
P(D U F) - P(F) P(D) + n ),
5 1
(c) 30 6
P(D UF) = +P(F) ­ n
Primijeti da dogaaaji
'loa k dogaaaja Dl ,D2 ,···, D k , vrijedi da je:
: "Ucenik uci sarno engleski",
P(D l U D2 U ... U Dd )+ + ." + P(Dk). D2 : "Ucenik uci sarno
"Ucenik uci oba
Ako je uz to i
Dl UD 2 U ... UDk = cine potpunu klasu UUI'.o.U"'J pa vrijedi:
kazemo da dogadaji D 1 , D 2 , • •, Dk cine w,t.rlllW1 IdiiSIl <io!l:(t(1aja i 1 1 1
P(Dd + P(D2) + P(D3) = 2 + 3" + 6 = 1.
+ P(D 2 ) + ... + P(Dd = L
298 5, VJEROJATNOST
5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 299

Primjel' 10. Kolika je vjerojatnost da je 2. U vrecici se nalazi 10 kuglica <\'6nacenih brojevima od 1 do 10. Izvlaci se jedna
kuglica. Odfedi vjerojatnost da je:
(-It = 1, (b) (-It 0
(a) izvucen paran broj,
ako je n E N, 1 :s n :s 20?
Dakle, prostor elementarnih dogadaja je (b) izvucen broj djeljiv sa 5,

izvucen broj veci od 3 i manji od 6,

15 {1,2,3" .. ,19,20}.
izvucen neparan broj iii sa 3,

(a) Dogadaj

D1 : "(_1)n = 1"
~
(e) izvucen paran broj djeIjiv sa 4.

je skup ii
3. . se kocke istadobno. Plahe su im oznacene brojcvima od 1 do 6.
Dl {2,4,6,8,10, 14,16,18, 1j
Odredi vjerojatnost:
jer je na paran broj jednako L Vjerojatnost jc:
(a) da je zbraj brojeva na kocke manji ad 6,
10 1 (b) daje zbroj brojeva na kocke yeti od 10,
P(Dd =;)f\ '2
da.je broj na prvoj kocki manji ad na drugoj
(b) Vjerojatnost je nuIa, tj. rijec je 0 nemogucem dogadaju. (_l)n moze (d) da su brojevi na dvije kocke jednaki,

biti jednako 1 ill -:-1, ali nikalto. O.

. (e) da su brojevi na dvije kocke razliCiti.

0 0
o ((--1) u. := 5 -1
l-1,
J {4
po.ro. Y\
u ne f'o.ro.n
4. Na polici se nalazi 15 zaruIja, od toga su 4 neispravne.
(a) Ako kupimo jednu zarulju, odredi vjerojatnost da je ona ispravna.
(b) Ako kupimo dvije zarulje, odredi vjerojatnost da su obje ispravne.
zaruljc, udredi vjerojatnost da l1 eispravne.

~
::!,p"O!
RU

,.)y­ (d) Ako kupimo tri zaruIje, odredi vjerojatnost da su sve ispravne.
,
(e) Aka tri odredi vjcrojatnost da su dvije ispravne i
neispravna.

5. U kutiji se nalaze 4 bijele, 5 crnih i 4 crvene Izvlacimo trL Kolika je

vjerojatnost da su to

1. Kacku bacamo jedanput. Plohe kocke oznacene su brojevima ad 1 do 6. Odredi (a) 3 3 erne, (c) 1 bijela i 2 crvcne,
:jeroiatllost da ce: 2 erne i 1 crvena, (e) 1 bijela, 1 crna i 1 crvcna?
pasti broj 3, pasti paran
(c) pasti neparan broj, pasti sa 3, 6. Ucenicima nekog razreda od 35 ucenika ponudeno je igranje kosarke i rukome­
tao Svaki ucenik mora odabrati barem jedan sport. Ako je 25 ucenika odabralo
broj manji od 3, (f) pasti paran broj iii broj od 3, kosarku i 20 ucenika rukomet, kolika je vjerojatnost da je ucenik odabrao
nece pasti 2 i 3? sarno kosarku, (b) sarno (c) kosarku i rukomct?
 300 5. VJEROJATNOST &.3. UV.JETNA VJEROJATNOST 301

7. Kolika je v)erojatnost da odabrani peteroznamenkasti broj:

5.3. Uvjetna vjerojatnost .
ne sadrzi znamenku 0, ne sadrzi znamenku 1,
Vjerojatnost, pa joil i uvjetna? Sto Ii je sad to? Probajmo to pokazati na nr;n->i"rn
(c) ne sadrzi znamenke 2 i 3,
1. Kocka se baca jedanput. Njezine su plohe oznacene brojevima od 1

(d) da mu je zbroj prve i zaclnje znamenke 5? do 6. Ako je paa neparan broj, kolika je vjerojatnost da je to prosti

Rjf~8ell,ie. Prostor elementarnih dogadaja je

8. vjerojatnost da
E = {1,2,3,4,5,6}.
(a) (-1)"=-1, nEN, 1 71,:510,
_,: treba vidjeti koji su povoljni ishodi za dogadaj D 1 : "Paa je neparan
1 (-1)" = 2, n E N, 1:5 n :5 broj") a nakon toga, koji su povoljni ishodi za dogadaj D 2 : "Pao je prost

i 1, n E N, 1:5 71, :5 15,

broj"! Dogadaj Dl je skup

= {1,3,

I
(d) (if' 1, i n E N, 1:5 71, :5 16,

Njega sada smatramo prostorom elementarnih dogadaja za dogadaj D 2 •

I' (i)Zn = 1, i
n E N, 1:5 71, :5 1O?

Prosti broj je broj djeljiv samo s 1 i samim sobom, a razlicit je od L Dakle,

iz skupa Dl izdvojimo proste brojeve. Tada je:

I!
"

I,
Rjesenja
= {3,5}.
1 1 2 2

~,
1

1.
6' (b) 2' 2' (d) 3' (e) (f) 3' (g) 3' Dogadaj "Paa je prost broj uz uvjet da je paa neparan oznacavamo sa

3 3
Dzi
2. (a) 2'
5' 5' (d) 5' (e)
citamo "dogadaj Dz uz uvjet da se ostvari dogadaj D 1". U naiiem je

1
5 1 5
primjeru

;). (a) 4' (b) 12

6' 6
2

P(D2 I DtJ =
3

1
2 33

4. (a) 10
(c) 35' (d) 91'

(e) 44
Primijeti da je D2 = D2 n
2
5
20 40
Vjerojatnost dogadaja D uz uvjet da se ostvario dogadaj F zove se
5. (a) 143' 143'
(e) 143

m-jdll<l dogadaja D uz uvjet F i oznacavamo sa

~7' 2
P(D
6. (a) 7' (b)

(c) ­
7

D uz uvjet F).
6561
729
(c) 1792
1

7. (a) 10000'
(d)
Primijeti da bi
"Paa je prost , ali bez uvjeta

1
1
da je paa neparan

: 8. (a) 2' (b) 0, 1, (d) 4' (e) 2'

I' 3 1

6 2

1111
I!':n
302 5. VJEROJATNOST 5.3. UVJETNA VJEROJATNOST 303

. '.Je:
Jer Primijetimo da je k(E) .=.25, sto smo mogli dobiti i kao broj varijacija s
Dl = {2, 3, 5},
ponavljanjem drugog razreda od pet elemenata.

•
a
Dogadaj Dl n D2 je skup

E= 2,3,4,5,6},

pa je k(Dd 3, a k(E) = 6.
D 1 nD z == {BIBll BIBz, BIBa, BzBI , B 2 B z, B 2 Bg, B3BI; B 3 B z, B3B3}

pa je k(Dl n D2 ) == 9.

Dogadaj DI je skup

P(D n F) , P(F) '" O. DI {BIBI , BIB z, BIB:l , BIGI , B 1 G2 )

P(D! F) P(F)
B 2 Br, B 2 B 2 , BZB3, BzGl, B 2 GZ ,
B3BI, B3BZ' BsB3, B3GI, B3GZ},

',
'ZA ". clJ ~ ..-oBoM pa je k(Dt) = 15. Iz svega ovoga imamo:

J V K.t4C
u"~"T
vz.
1'A
'Dof>t:=S po
M ..... E
P(D I n D2 ) k(Dl n D 2 ) _ 9
k(E) - 25
MOTOP'O"'..{

~
~
P(Dr) = k(Dt} _ 15 3
·JIII";;"" . k(E) - = 5'
• ~Jl!foIE'k'

~.!l'. IN'E"'!
Sada
9
Prilnjel' 2. U vrecici se nalaze 3 bijeJe i 2 erne kugliee. Najprije se izvadi jedna
P(D z I Dr) = P(D z n Dr) _ 3
kugliea i vraca se u vreCieu. Nakon toga, se ponovno izvlaCi jedna kugliea. Ako je P(Dd - 3"' 5
11 prvom izvlacenju izvucena bijela kugliea, kolika je vjerojatnost da je u drugom
takoder izvu(;cna bijela kllglica'~
5

Definiramo dogadaje:
da smo zadatak rnogli rijesiti uzimajuCi simp DI kao prostor
elementarnih dogadaja za dogada'
Dl ; "U prvom je izvlacenju izvucella bijela kugliea"

Dz : "U drugom je l'7.v,,,(>pn izvucena kugliea" ..

k(D2) _ ~ = ~.
P(D z I D I ) k(Dt) - 15 5
Trazimo I Dl)! Prema definiciji:
P(D ID ) = P(D 2 n Dr) .l'l iliij U' :;. 60 ad 100 klijenata neke tvrtke su zene. Takoder, 75 od 100 7.ena
2 1 P(Dt)'
nesto kupe od te tvrtke. Kolika je vjerojatnost da je odabrani klijent zena i da je
Dogadaj Dz n Dl iii (da izgleda malo Ijepse ©) DI n D2 je dogadaj "U prvom nes to kll pila?
i drugom izvlacenju izvucena je bijela kuglica". Ako bijele kllglice oznacimo
Definirajmo dogactaje:
sa Bil Bz i B.3, a erne sa G, i Gz, prost or elementarnih dogadajaje:
E = {BlB I , BlBz, BIBs, BIGI, BIGz, DI : "Odabrani je 7.ena"
BzBl , B 2 B 2, B 2 B s, BZGIl BzGz, Dz : "Odabrani je nesto kupio".
B 3B l , B3B2, B3Bg) BgGl ) B 3 G2,
Mi moramo izracunati vjerojatnost
GlB I ) GlBz, GlBa, GIGI ,
GZBl' G2Bz, GZB3) GzGI , G2 GZ}. P(D 1 n D2)'
 304 5. VJgROJNfNOST 5.3. UVJETNA VJBROJATNOST 305

1z formule za vjerojatnost:
(b) Dogadaj D 2 : "Drugi put je pala glava" je
p(D2nDt}
Dz {GG, PG},
P(D2 1
P(D l )
sJijedi da 2 1
n D I ) = P(D I )· I D I ), P(D z ) = 4 2
Doga(iaj D3: "Oba je puta pala glava" je skup
nD 2 ) . P(D 2 I Dl)'

Buduci da su 60 od 100 klijenata to je:

= {GG},

60 3 tj.
100 5' D3 = DI n
Ako je zena, 75 od 100 njih nesto kupi, pa paje:
1
75 3 peDs) = 4'
I DI ) = 100 = 4,'
Trazimo:
Sada je vjerojatnost da je odabrani iena i da je nesto jednaka: 1
3 3 9 p(DznDd 4 1
P(D I n D2) = P(D I ) .
DI) 5'4==20'
P(Dzl
P(D I ) I =2
2
Za dogadaje D i F vrijedi da
daje:

1~(D n F) = P(D) 'P(F I D). P(D I

1 1 1
n Dz) = 4' = '2 . 2 P(Dd . P(D z).

Talwc1er,
NovCie bacamo dva puta. Ivloze pasti glava, iJi piSmo, P. Odredi 1
da je: P(D 2 2 = P(D2)'
prvi put pala

I',
drugi put glava, Za dogadaj D Wemo da je llC7,avisan od dogadaja F ako je
,Ii!
(c) oba puta pala glava,
J
(d) drugi put pala glava uz uvjet ela je pfvi put
P(D I F) =
Za dva novcica prostor elementamih elogac1aja je
Iz formule za uvjetnu vjerojatnost, slijedi da. je onela i dogadaj F nezavisan
E {GG, GP. PG, PP}. od dogadaja D, pa su olli medusobuo nczavisni.
Doga(iaj D j • "Prvi put je pala glava" je simp Takoder
I
= {GG, GP}, Za medusobno nezavisne dogadaje D i F vrijedi da je
I; pa
",: 2 1 n F) P(D) . P(F).
P(D I ) 4' = 2'
'
306 5. VJEROJATNOST 5.3. UVJETNA VJEROJATNOST 307

Dakl~, u. prirnjel;'u4" vjerojatnost <j.ogadaja "Oba je .puta pala glava" je

l' ',\
Napornena: uz prostor elementarnih dogadaja dogadaj D2 bio bi:
umnozak:
Dz = (15,25,35,45,55~65,75,85)95)105),
1 1 1
2'"2 = 4: Bitno je da je pao broj 5,

/
OJ1:LWOt5U d a je

prvi put pala glava

"
vjerojatnost da je
drugi put paia
I
~i
:1
bitno koji je broj izvucen!

P(Dz) = k(D z ) _ 10
k(E) - 60
1
6'

;·'j·1li'.i'·j' 0. V vreCici 5e nalazi 10 kuglica oznacenih brajevima od 1 do 10. Iz

vrcCiee izvlacimo jednu kuglieu i istodobno baeamo koclm cije su plohe oznacene l Njezine su od 1 do 6.
brajevima od 1 do 6. Kolika je vjerojatnost da cemo iz vreCice izvuci broi 5 i da 1. oznacene
ce IJri bacanju kocke broj 5?
Hjei;enje. Definiramo dogadaje: (a) da je pao broj djeljiv sa 3 uz uvjet da je i sam neparan braj,
Dl : "Izvucen je broj 5" da je pao paran uz uvjet da je veci od 3.
D2 : "Pao je broj 5",
se nalaze 2 bijele i 2 erne kugliee, Najprije se izvadi kugliea
'fraZimo P(D! n D z ), Znamo da je i vrati u vre6icu. Nakon toga se ponovnoizvlaci jedna Denniramo
1 , 1 dogadaje:
P(D l ) = I P(D z ) 6
Kako su dogadaji Dl i Dz nezavisni, to je
Dl : "V prvom je izvlacenju izvucena bijela kugliea" )

1 1 D2 : "V drugom je izvlacenju izvucena bijela kuglica" )

P(D l nD z ) = . P(D z ) = 1 D3 : "V prvom je izvlacenju izvucena erna kugliea" ,
6 60'
Nez.avisnost dogadaja mozcmo provjeriti promatrajuCi vjerojat­ D4 : "V drugom .le izvlaceniu izvucena erna
nost, na primjer, P(D z I Dl)!
Prostor elementarnih dogadaja E ima 10 ' 6 = 60 elemenata. Odredi
BU elementi svi ure(teni parovi s prvom koordinatom iz vreCice i drugorn P(D 2 I D 1 ), P(D z I D 3 ),
koordinatom s koeke,
(e) P(D4 Cd) P(D z
Dr = (51,52,53: 54,55, 56)
Bitno je da je izvucen broj 5. 3. V vreCici se nalazi 10 kugliea oznacenih brojevima od 1 do 10. Iz vrecice
Nije bitno koji je broj izvlacimo jednu kuglieu i istodobno baeamo tetraedar su plohe oznacene
brojevima od 1 do 4. Kolika je vjerojatnost da cerna
To je sada prostor elemelltarnih dogadaja za doga(1aj D 2 , pa je:
iz vreCiee izvuCi braj manji od 3 i da ce prilikom bacania tetraedra
Dz = {55}, braj 2,
(b) iz vreCiee izvuCi broj 3 i da ce pasti braj rnanji od 4,
k(D z ) 1
P(D 2 I D l ) = k(Dl) 6' iz vreCiee izvuCi broj veci od 5 i da ce pasti broj manji od 3,

a to je isto sto i P(Dz), pa BU dogadaji nezavisni! (d) iz vreCice izvuCi braj od 10 i da ce braj veCi od nule?
 5, VJEROJKfNOST
, 5.4. PONAVLJANJE POKUSA

No, isti smo problem mogli rijesiti i na sljedeCi nacin! Promatrajrno sve
moguce povoljne ishode i izraeunajmo njihove vjerojatnosti!
309

1 1 1
GGP -.-~- ­1
o. 2 2 2 8

9
u,au,~::' 1 ~jatno"t da

I padne pismo

5.4. Ponavljanje pokusa

pokusa, ali toga mozda nisi bio svjestan jer smo
1 1 1 1
nacin. 0 cemu je Promotri sljedeCi primjer. CPG
i 2 2 2 8

~jatooot
G, i pismo, P.

I
i "J~jH.v'i" ",. Novcic. se baca dva puta.

Kolika je vjerojatnost da su i

'(l<'.'· ui e Ah, macji kasalj! To smo vee mnogo puta Prostor vj&ojatnoo::'

glava
1 d,
padne glava
elementarnih dogadaja je
vieroiatnast da
E = {GG, GP, PG, PP},
padne
a nas je skup
Dl = {GP, PG}. III 1
je tada jednaka:
PGG 222 8

/'
~f
Ii;
I~
) =
2
4
1
2

No, al{() novcic bacamo, recimo, 100 puta, pa necerno valjda ispisivatl sve
uredene 100-torke? Sigurno postaji neki drugi nacin na koji se maze izracunati
vjerojatnost da
padne
" v jerojatnost da
padne glava
'Iill
vjerojatnost nekog dogadaja pri ponavljanju pokusa?! Promotrimo

Novcit: se baca tri puta. Kolika je vjerojatllost da je glava pala dva

DefinirajIllo dogadaje:
puta, a jedanput'?
Prostor elementarnih je Dl : "Dva puta je pala jedanput pismo" ,

E GPO,
a nas je uu\taUdl
D1 =
pa je vjerojatnost:
P(D 1 )
GPP, PCP, PPC, DJ : "Prvi put je pala glava, drugi put je pala glava,
treCi put je palo pismo" ,
D3 : "Prvi put je pala glava, drugi put je palo pismo,
tre6 put je pala glava" ,
D4 : "Prvi put je put je pala glava,
k(Dl) = ~. treci put je
k(E) 8
 5. VJEROJATNOST 5.4. PONAVLJAN.m POl(USA 311
310

N\>, 1 moze pasti i drugi ili treCi put. Ako padne drugi put, ,onda je vjero­
Primijeti da je:
jatnost:
Dl=D 2 uD 3 U D 4' 5 1 5 25

Kako se dogadaji D 2 , D3 i D4 medusobno iskljucuju, to je: 6 6 6 216'

a ako padne treci put:

1 1 1 3 5 5 1 25
P(D!) = P(D 2 ) + P(D3) + P(D4) = 8 + 8 + 8 = 8' 6" 6" 6' = 216'
Vjerojatnost da ce 1 pasti samo jedanput je vjerojatnost da' ce pasti prvi iii
Primjer 3. Kocka se baca cetiri puta. Kolika je vjerojatnost da svaki put padne drugi iii treCi put, tj. jednaka je zbroju:
broj 2? 25 25 25 25 (3) 25 25
Hi"."'li.l(~. Vjerojatnost da ce pri jednom bacanju kocke pasti broj 2 je ~ 216 + 216 + 216 = 3 . 216 = 1 216 = 72'

Sada je vjerojatnost trazenog dogadaja:

Zasto smo napisali C)? Zato sto je to broj nacina na koje mozemo broj 1
vjerojatnost vjerojatnost smjestiti u troclani niz.
da ce drugi put da ce cetvrti put
pasti broj 2 pasti broj 2 Priwjpr 5. Kolikaje vjerojatnost da u 5 bacanja kocke tocno dva puta padne broj
manji od 3?
/
""
Hjc;;cnje. Brojevi manji od 3 su 1 i 2, pa je vjerojatnost dogadaja "U jednom
1 1 1 1 1 je bacanju pao broj manji od 3" jednaka:
_. - ' _.­

"

6 6 6 6 1296 2 1
6 3

/
vjerojatnost
da ce prvi put
vjerojatnost
da ce treCi put
Vjerojatnost suprotnog dogadaja, tj. dogadaja "U jednom je bacanju pao
broj veCi iii jednak od 3" jednaka je:
pasti broj 2 pasti hroj 2 2 1 2
1 - - = 1 - - = -.
6 3 3

,j. Kocka se baca tri puta. Kolika je vjerojatnost da ce broj 1 pasti sarno Ako tockicama oznaCimo jedno bacanje, onda nam niz

jedanput?
• • • • •
H.il'~"l'.i('. Pretpostavimo da ce 1 pasti prvi put! Vjerojatnost takvog doga­
predstavlja 5 bacanja. Zelimo da broj manji od 3 (tj. brojevi 1 iii 2) padne
daja je:

155 25
tocno dva puta! Dakle, zelimo oznaCiti tocno dvije tockice! Na primjer, ako
-
6 6 6 216 oznaCimo ovako:
• x x

"
• •
/
vjerojatnost vjerojatnost znaCi da je broj manji od 3 pao drugi i cetvrti put. Na koliko nacina mozemo
da ce prvi da treCi put oznaciti dvije tockice? Sjeti se, sjeti se! Pticica! Na
put pasti 1 nece pasti 1
vjerojatnost
da drugi put
G)
nece pasti 1 naCina!
 rl'

I
312 S. VJEROJATNOST 5.4. PONAVLJANJ],; POKUSA 313

Takoder, na tockicu koju srno oznacili

----------~------,IZadaci~1----------------­
1
'1',..
3' 1. NovCic se baca 10 puta. Kolika je vjerojatnost da ce
f (a) tocno 4 puta, tocno 7 puta?
ana tockicu koju nisrno oznacili,
2
2. Kocka se baca
3'
Dobivamo: (a) 5, (b) 9

2 1 212
- ______

3 3 333
0­

2Gr puta. Kolika je vjerojatnost da ce parni broj pasti tocno 3 puta?

Kad zbrojirno sve te pojedine vjerojatnosti, YJ"LV.I""Ol1V" se traZi 3. Kocka se baca

kaje: 4,

(DGrUr, puta. Kolika je

da ce od 3 sarno ]eaaIlDUl>

5! 1 8 4,5 8 80 4. Vjerojatnost uspjeha operacije je ~. Kolika je vjerojatnost da ce ona

9 2'243=
(a) 2 puta uspjeti, (b) 4 puta uspjeti

Sad cerno dati formulu. ako se ponavlja 5 puta?

Vjerojatnost da se u n nn"~uli",, '-'VElOo""'J D ostvari tocno k puta
jednakaje: 5. U 1"""llU"" da ce se roditi djeeak je 49 Kolika je vjerojatnost da obitelj s
3
(~)pkqn-k, nerna UJ""Ca,lill.,
(b) nerna djevojcicu,

((') il1m 2 djecaka i 1 djevojcicu?

je
p=
Rjesenja
a
q = P(Dc) 1 p,
1
(~o) Gro.
Vjerojatnost da ce proizvod biti neispravan je 6 Ako se
uzorak od 15 proizvoda, kolika je vjerojatnost da ce rnedu njima biti 2 neispravna
proizvoda?
n k ::::: 2, p = ~, pa je
q=l-p==l
1
(3
5
(3
(b) en (~) ar­
Vjerojatnost
(b) (~) (D 4 G).
a
CnGfGr (;)c:r UOIO)
314 5. VJEROJATNOST 5.0. VJEROJATNOST "BAREM JEDAN" 315

5.5. Vjeroj~tnost "barem jedan" Vjerojatp.ost da cebroj 5 Pru;lti u jednom .hacanju 3e .

Idemo mi odmah na primjer, pa kud puklo da puklo ©! 1

6'
Primjer 1. Vjerojatnost uspjeha operacije je ~, Kolika je vjerojatnost da ce u 4
pa je vjerojatnost da ce pasti u dva bacanja:
ponavljanja, operacija uspjeti barem jedanput?

Da ce operacija uspjeti barem jednaput, znaci da ce uspjeti jeclan­

put, dvaput, triput iii cetiri puta! No, dogadaj "uspjeti harem jedanput"
G)GY~,
suprotan je dogadaju "niti jedanput". Vjerojatnost da operacija nece uspjeti
a vjerojatnost da ce pasti u tri bacanja:
je:

3 1

a da nece uspjeti niti jedanput:

1- - =­
4 4'
G)Gr
G) , or = ~,~. ~,~ 2~6'
Dakle, vjerojatnost da ce operacija uspjeti barem jedanput je;
Sada je vjerojatnost cia ce broj 5 pasti dva iii tri puta jednaka:

3) (1)25
( 2 '6 '6 +
'-v-'
(3) (1)3
3 '6
1 5 1
3· 36 . 6 + 216
16
= 216 2

= 27'

Kada imamo slucaj

1 255

1- 256 256'
."ill" , onda zbrajamo

Kolika je vjerojatnost da u pet bacanja kocke broj 4 barem '1,Vjerojatnost cia je proizvod neispravan je 12' Provjerava se uzorak
jedanput? od 30 proizvoda. Kolika je vjerojatnost da su medu tim proizvodima barem dva
Suprotan dogadaj od "Broj 4 je pao barem jedanput" je "Broj 4
ispravna?
nije paa niti jeclanput". Vjerojatnost da broj 4 nece pa.'lti u jednom hacanju
Dobra, dobro! Sada znas! Ova nije slucaj "barem jed an" , vee
je
"barem elva"! "Barem dva" mad dva, tri i taka dalje do 3D! Do 3D?! Pa
5

necemo valjda nabrajati do 3D?! Ma, necemo! Vise nam se isplati promatrati
6'
suprotni dogadaj "Najvise jeclan ispravan proizvod", Najvise jedan maci da
ada nee:e u 5 bacanja je:
nema ispravnih proizvoda iii da postoji sarno jedan! Eh, tu se vee lakse dise!

5) (~) 5 ~.~.~,~.~ 3 125

Vjerojatnost da je proizvod neispravan je 1~' pa je vjerojatnost da je

( 56 66666
proizvod ispravan jednaka:

clogadaja "Braj 4 je pao barem jedanput" 1 1 11.

12 12

3125 4651

Sada je vjcrojatnost cia nema ispravnih proizvocla, tj. da su svi proizvodi

1- 7776 == 7776'

neispravni jednaka:

Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke broj 5 padne barem dva (~O) c12 ro,
a vjerojatnost da postoji jedan ispravan proizvod je:
f\Y'''·I:j,'. Pazi! Barem dva puta! Nije vise "barem jednom"! Namjerno sam
primjer stavila u ovu tocku kako bi uocio razliku! Sto znaci "barem clva
puta"? Znaci dva puta iii tri puta! (30)
1 12
11 . (..!..)
12
29

'

 v·

316

vjerojatnost da u uzorku nema ispravnih proizvoda ili da postoji samo

.izvod jednaka .
5. VJEROJATNOS'T
,
,,'
fj'!;. VJERDJATNOST "BAREM mDAN"

-------11 Zad~ci 1 - 1- - - - - ; - - - - ; - - ­
317

(2-)30 11 1 ' 29 1. Vjerojatnost gadanja u metu je: Kolika je vjerojatnost da ce meta u 10

o 12 + 1 12 gadanja biti pogodena:
Dogadaj "Barem dva ispravna proizvoda" suprotan je dogadaju "Niti (a) barem jednom, (b) barem 8 puta, ( c) barem 2 puta?
iii jeda:q. ispravan proizvod", pa je njegova vjerojatnost 1\:j(lm:l,K~t:
2. Kolika je vjerojatnost da u
1_ [(3~) (112)30 + eO) 11 C12)29] :::: [CI2) 30 .11 (12)
1_ 30
1
30] f:., (a) 5, (b) 10
bacanja kocke, broj 6 padne barem jednom?
: : 1-330 (121) 30
~ 1.
3. Kolika je vjerojatnost da u
(a) 4, (b) 6

1
PrilDjt';" ~" 'jerojatnost da je neispravan je 20' Koliko proizvoda treba bacanja kocke paran broj padne barem jednom?

odabrati za provjeru da bismo s vjerojatnoscu od ~ tvrditi barem

4. Kolika je vjerojatnost da u
proizvod neispravan?
5, (b) 7

Rjt'8<'llje ..TraZimo broj ptoizvoda! Oznacimo ga sa n. Vjerojatnost da nema

neispravnih proizvoda onda je: ­ -bacanja kocke broj 1 padne harem dva

(19)"
20 ' 5. Vjerojatnost da je proizvod neispravan je 2 Provjerava se uzorak od 20
proizvoda. Kolika je vjerojatnost da je mOOu proizvodima
pa je vieroiatnost da barem jedan neispravan proizvod jednaka:
(a) barem jedan, (b) barem tri

1 -­ " ispravna?

1 Rjesenja
To mora biti jednako 2' tj.:
10 .!\10 (10) ~(.!)9J.
1- (­ 19)"
I,
I
1 1. (a) 1 l~) 1 II I + 1 5 5
20 2

(2019)" ; : ; 2 I log
2. (a) 1 (~r, 1 (~ro.

n
19 1 3. (a) 1 Gr, (b) 1- Gt
20 2
1
11, 2
4. (a) 1 II ~)5 + (~HG)l (b) 1 [ar+G)HVl
log
r?)20. 2\ 2 \
G~r (225 )
20 23 19
5. (a) 1 (b) 1 + + 2)
25
tj. kakoje n E N, n:::: 14.
 5. V.1ERO.JATNOST 5.6. FORMULA POTPUNE VJEROJATNOSTI 319

5.6. Formula potpune vjerojatnpsti

f
I
. paje:
27 61
Promotdmo primjer, pa ce nam biti jasno 0 eemu je djec. P(D I ) == + 500 1500'

Pl'im.jol' 1. Tvrtka. proizvodi hladnjake u dva pogona, A i B. Pogon A u

proizvodi 400 hladnjaka., a pogon B 350. Proizvodni podaci pokazuju daje vjerojat­
nost neispravnosti proizvoda u pogonu A 20' au pogonu B, 1~0' Svi se hladnjaci
1

transportiraju u centralno skladiste. Ako odaberemo jedan hladnjak iz skladista,

koUka. je vjerojatnost da je neispravan?
II Formula

P(Dd = P(HI)P(D 1 I HI) + P(Hz)P(Dl I H 2 } .

zove se formuJa potpun€ vjerojatnosti. Dogadaji HI i H2 su au

Po odabira, postoje mogucnosti: se ostvaruje sarno jedna od njih.
HI : "Izabran je hladnjak iz pogona A" Opcenito, neka. su HI, .. , Hk hipoteze. Tada je za dogadaj D:
Hz : "Izabran je hladnjak iz pogona B".
P(D) P(H1)P(DI Hd + P(H2 )P(D I H 2 ) + ... +PCih)P(D
Ukupan proizvedenih hladnjaka. je 400 + 350 = 750, pa je:
P(H ) == 400 .~ P(H ) == 350 == 7 Iz formule za uvjetnu vjerojatnost znamo da je za neki indeks i:
I 750 15' z 15
Dogadaj vjerojatnost trazimo je P(Hi I D) = P(Hi n D) peD n H;) = P(Hi)P(D IHi) ,
P(D) P(D) . P(D) '.
DI : "Izabran je neispravan hladnjak".
pa
Hm. .. Nije svejedno je Ii hladnjak proizveden u pogonu A iii pogonu B!
Dakle, ako je hladnjak proizveden u pogonu A, vjerojatnost da je neispravan
je
1
P(Dtl Hd
a ako je proizveden u pogonu B,
Ako umjesto P(D) naplsemo:

3
P(D I I Hz) = 100'
P(H1)P(D I + ... + P(Hk)P(D I Hk),

Onda su dogadaji:
dobivamo:
DI n HI : "Izabran je neispravan hladnjak iz pogona A" ,
DI n H2 "Izabran je neispravan hladnjak iz pogona B".
P(Hi I D) P(Hi}P(D r Hi). .' . ,
Kako se dogadaji DI n HI i DI n Hz medusobno iskljucuju, to je: P(HI)P(D IHI) + ... + P(H,,)P{PLIik),

P(Dd = P(D 1 n Hd + P(D I nHz).

ful'lllulll, pomocu koje mozemo izracunati vjerojatnost hipoteze Hi uz
Iz formule za uvjetnu vjerojatnost znamo da je: da se ostvario dogadaj D.
812 :.!. Neka. vrijede uvjeti iz primjera 1. Pretpostavimo da smo odabrali
P(D I n Hd P(HI ) . P(D I I HI) 15' 20 = 75
hladnjak i da smo utvrdili da je neispravan. Kolika. je vjerojatnost da je taj
7 3 7 hladnj ak proizveden u pogonu A?
n H 2 ) = P(H2 ) . P(D I I H 2 ) = . 100 500'
320 5. V.JEROJATNOS'T.'
l, ".7. STATISTICKA DEFINICIJA VJEROJATNOSTI 321

Rjesenje. Zapravo trazimo P(H1 IDd! Pr~ma Bayesovoj je formuli: 5.7. Statisticka definicija vjerojatnosti
P(HI I Dd = . P(HdP(D I I Hd ._ . __ .
I! Ovdje je zapravo rijec 0 iskustvu! Iskustvo?! Pretpostavimo da provodimo pokus
j koji se moze ponavijati beskonacno mnogo puta i da je stirn pokusom povezan
= (to smo vee izracunaii u primjeru L) I dogadaj D. No, mi necemo pokus ponavljati beskonacno mnogo puta, nego cemo
ga, recimo, najprije ponoviti 3000, pa 5000, pa onda 6000 puta. Promotrimo
8 1 2 j sijedeCi primjer.
15 20 _ 75 _ 40
'pl'imjer 1. Vrsi se testiranje lijeka na uzorku od n osoba i promatra se dogadaj
8 1 7 3 - ~ - 61
D: "Lijek je pomogao osobi" .

15 . 20 + 15 . 10 1500
Ispisimo sljedecu tablicu:

--------------11 Zadaci 11-------------­ n 6000

1. Trgovina prodaje mobiteie. Od 100 mobiteia, 70 ih je proizvoc1aca M 1 , a 30

f(D) 4801
--
1 f(D)
proizvodaca M 2 · Vjerojatnost neispravnosti mobiteia proizvodaca Ml je 25' 0.806667 0.802 0.800167
n
a proizvodaca M2 1~0' Ako u toj trgovini bez isprobavanja kupimo jedan
pri cemu je
mobitei, koiika je vjerojatnost da je neispravan?
f(D) - broj osoba kojimaje lijek pomogao, tj. broj ostvarenja dogadaja D.
2. Neka vrijede uvjeti iz zadatka 1. Pretpostavimo da smo kupili mobitei i utvrdili Taj broj zove se frekvenelja j(D) dogadaja D.
da je neispravan. Kolika je vjerojatnost da je taj mobitei proizveden kod
proizvodaca f(D) _ relativna frekveIlcija dogadaja D.
n
(a) M I , (b) M2?
UoCi da se vrijednosti f(D) priblizavaju vrijednosti 0.8, pa cemo reCi da je vjero­
:3. U jednoj Sll vreCici 3 erne i 1 bijeia kugliea, u drugoj 6 crnih i 3 bijeie, a u n
jatnost da je iijek pOlIlogao osobi jeelnaka 0.8.
trecoj 2 erne i 4 bijeie. Siucajno se oelabire jeelna vreCiea i iz nje vaeli kugliea.
Kolilca je vjerojatnost da je izvadena kugliea erna? To je tzv. statisticka clcfillicij,' vjerojatnosti.

4. Neka vrijede uvjeti iz zadatka 3. Pretpostavimo da smo izvadili kugiieu i Vjerojatnost dogadaja D jednaka je njegovoj reiativnoj frekvenciji.
utvrdili da je erna. Kolika je vjerojatnost da smo tu kuglicu izvadili iz prve
vreCiee?
----------;1 Zadaci f- I- - - - - - - ­
Rjesenja
l. Rezultati testiranja neispravnosti proizvoda dani su u sljedecoj tabliei.
37
1. 1000 n 1000 2000 3000

28 9 f(D) 310 605 902

--
2. (a) 37' (b) 37
f(D)
0.31 0.3025 0.30067
n
4. ~
7
3. 12 7 Kolika je vjerojatnost da je proizvod neispravan?
322 5. VJERO.JATNOST 5.8. SAZETAK
323

2. Rezultati testiranja ko1iarkaSa dani su u sljedecoj tablici.

n 1000 2000 3000

feD) 840 1698 2549
feD)
0.84 0.849 0.84967
n

pri cemu je n broj 8utova na kos, a feD) broj koseva. Kolika je vjerojatnost

da ce kosarkaS dati kos?

Bernoullijcva. formula:
Rjesenja

1. 0.3. 2. 0.85.

5.8. Sazetak

peE) = 1, P(0) = 0, 0::; P(D) ::; 1.

Statisticka definicija vjerojatnosti (relativna frekvencija dogadaja D):
Vjerojatnost suprotnog dogadaja:
feD)
n

Vjerojatnost unije:

P(D u F) = P(D) + P(F) P(D n F).

Uvjetna vjerojatnost:

PCl) qF) ,
P(DI F)=p(p) P(F) ¥ o.