PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJA – PRERADBA

POLIMERANIH MATERIJALA

PODLOGE ZA VJEŽBE

PERO RAOS
JOSIP STOJŠIĆ
Projektiranje tehnologija - vježbe

Sadržaj
1 INJEKCIJSKO PREŠANJE .................................................................................................... 2

1.1 TIJEK PROCESA INJEKCIJSKOG PREŠANJA ........................................................... 2

1.2 SUSTAV ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE ...................................................................... 4

1.2.1 Ubrizgavalica ............................................................................................................ 5

1.2.2 Kalup za injekcijsko prešanje .................................................................................... 8

1.2.3 Temepriralo (Uređaj za održavanje temperature kalupa) ........................................ 13

2 PARAMETRI PROCESA INJEKCIJSKOG PREŠANJA ................................................... 14

2.1 TEMPERATURA TALJEVINE .................................................................................... 14

2.2 TEMPERATURA KALUPNE ŠUPLJINE .................................................................... 14

2.3 TLAK UBRIZGAVANJA I VRIJEME TRAJANJA UBRIZGAVANJA .................... 14

2.4 NAKNADNI TLAK I VRIJEME DJELOVANJA NAKNADNOG TLAKA ............... 15

3 UTJECAJ NAKNADNOG TLAKA I VREMENA DJELOVANJA NAKNADNOG

TLAKA NA MASU OTPRESKA ........................................................................................... 16

3.1 ISPITNI MATERIJAL ................................................................................................... 16

3.2 SUSTAV ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE .................................................................... 16

3.3 PRECIZNA VAGA RADWAG PS600 R2 .................................................................... 17

3.4 PLAN I REZULTATI POKUSA ................................................................................... 18

4 LITERATURA ...................................................................................................................... 20

1
Projektiranje tehnologija - vježbe
1 INJEKCIJSKO PREŠANJE
Injekcijsko prešanje ciklički je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne
tvari potrebne smične viskoznosti u temperiranu kalupnu šupljinu. Polimerna tvar očvršćuje u
kalupnoj šupljini u proizvod fizikalno - geliranjem i/ili hlađenjem (plastomeri) ili kemijski -
polimeriziranje i/ili umreživanjem (duromeri i elastomeri).

Injekcijskim prešanjem se mogu prerađivati svi polimeri (plastomeri, duromeri i elastomeri),

metali i keramika s polimernim tvarima kao vezivom.

Tim se postupkom u jednom ciklusu od tvari ili materijala pravi tvorevina koja se najčešće
može rabiti odmah ili uz vrlo malu naknadnu obradu.

1.1 TIJEK PROCESA INJEKCIJSKOG PREŠANJA

Osnovna zadaća postupka injekcijskog prešanja polimernih taljevina pravljenje zadanog

otpreska, što se zbiva tijekom jednog ciklusa koji se sastoji od pet glavnih faza: (slika 1.1).

Zatvaranje kalupa: poslije čišćenja i podmazivanja kalupa, mehaničkim ili hidrauličkim

sustavom za zatvaranje vrši se zatvaranje kalupa, primiče se mlaznica jedinice za pripremu
taljevine i ubrizgavanje tako da nalegne na otvor uljevnog tuljca kalupa.

Ubrizgavanje taljevine: Nakon primicanja mlaznice, blokira se vrtnja pužnog vijka, te pužni
vijak aksijalnim pomicanjem prema naprijed ubrizgava taljevinu u kalupnu šupljinu.

Naknadni tlak: Završetkom ubrizgavanja, kad su sve kalupne šupljine popunjene, snizi se
tlak ubrizgavanja na naknadni tlak. Naknadni tlak sprječava povratak taljevine iz kalupa. Pri
injekcijskom prešanju plastomera naknadni tlak djeluje do trenutka kad se spojno mjesto
između kalupne šupljine i uljevnog sustava toliko ohladi i očvrsne da više nije moguć protok
taljevine.

Priprema taljevine: Nakon isteka naknadnog tlaka, mlaznica se odmiče od kalupa i pužni
vijak se ponovno počinje okretati. Polimer u čvrstom stanju dobavlja se uvlačnoj zoni pužnog
vijka koji ih zahvaća i potiskuje prema naprijed. Toplina potrebna za postizanje potrebne
smične viskoznosti polimerne taljevine, dovodi se grijalima i pretvaranjem mehaničkog rada
trenja pužnog vijka u toplinsku energiju uslijed smicanja materijala duž površine pužnog vijka
i stjenke cilindra. Vrijeme hlađenja plastomernog otpreska često je dulje od vremena
naknadnog tlaka, pripreme taljevine i vraćanja jedinice za ubrizgavanje. Zato je tijekom

2
 Projektiranje tehnologija - vježbe
dopunskog vremena hlađenja jedinica za pripremu taljevine i ubrizgavanja zaustavljena,
čekajući početak slijedećeg ciklusa.

Otvaranje kalupa i izbacivanje otpreska: Kad se otpresak dovoljno ohladi, kalup se otvara,
vadi grozd (otpresak s uljevnim sustavom) iz kalupne šupljine. Prije novog ciklusa potrebno
je neko vrijeme za čišćenje i podmazivanje kalupa, ulaganje umetaka u kalupnu šupljinu i
slične operacije.
1
10 2

9 3

8 4

7 5
6
Slika 1. Ciklus injekcijskog prešanja

Tablica 1. Ciklus injekcijskog prešanja ispuniti tablicu na temelju dosadašnjih predavanja iz

polimera

1. Zatvaranje kalupa 6. Dopunsko vrijeme hlađenja

2. Približavanje mlaznice 7. Odmicanje mlaznice

3. Ubrizgavanje 8. Otvaranje kalupa

4. Završetak ubrizgavanja 9. Izbacivanje otpreska

5. Djelovanje naknadnog tlaka 10. Priprema taljevine

3
Projektiranje tehnologija - vježbe
1.2 SUSTAV ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE

Da bi injekcijsko prešanje plastomera bilo moguće potreban nam je sustav za injekcijsko

prešanje plastomera, koji se sastoji od osnovne i dopunske opreme. U osnovnu opremu se
ubrajaju ubrizgavalica, kalup i temperiralo (slika 2), a u dopunsku opremu pripadaju svi oni
uređaji koji potpomažu proces injekcijskog prešanja: [1]

a) Uređaji za pripremu granulata

Toj skupini pripadaju različite vrste sušare, grijala za predgrijavanje granulata, miješalice i
dozatori boje, te transporteri granulata.

b) Uređaji za pripremu kalupa

Da bi se pripremio za početak proizvodnje, kalup je potrebno predgrijati na određenu

temperaturu, ovisno o vrsti prerađivanog polimera. Kalup se najčešće predgrijava u posebnim
komorama ili s pomoću temperirala.

c) Uređaji za transport i manipulaciju otprescima

Tijekom izradbe sitnih otpresaka različitim se vibratorima odvaja otpresak od uljevnog

sustava. Nadalje se primjenjuju transporteri za otpremu otpresaka od ubrizgavalice do mjesta
uskladištenja.

d) Oprema za regranulaciju

Prešaonice su gotovo uvijek opskrbljene odgovarajućim mlinovima. U slučaju preradbe

polimera koji se mogu ponovno preraditi, uljevci i otpadni materijal regranuliraju se na licu
mjesta.

4
Projektiranje tehnologija - vježbe

Ubrizgavalica

Kalup

Sušilica za polimerni
granulat

Temperiralo

Slika 2. Linija za injekcijsko prešanje ispuniti sliku na temelju dosadašnjih predavanja iz

polimera

1.2.1 Ubrizgavalica
Danas je u svijetu niz proizvođača strojeva za injekcijsko prešanje. Svaki je proizvođač
razvio neka svoja specifična konstrukcijska rješenja. Stoga je prije odabira ubrizgavalice
neophodno potrebno proučiti koja će se vrsta polimera najčešće prerađivati, kakav oblik i
volumen proizvoda, te potrebna proizvodnost. Najznačajnije tehničke karakteristike
ubrizgavalica:
1) Volumen ubrizgavanja
2) Maksimalni kapacitet plastificiranja
3) Specifični pritisak ubrizgavanja
4) Sila zatvaranja kalupa
5) Sila držanja kalupa
6) Razmak između vodilica
7) Minimalna visina kalupa
8) Maksimalna visina kalupa
9) Hod nosača kalupa
10) Način izbacivanja

5
Projektiranje tehnologija - vježbe
11) Način zatvaranja kalupa[1]
Suvremene ubrizgavalica za preradbu polimera izvedene s pužnim vijkom sastoje se od četiri
osnovne jedinice [1]

 jedinice za pripremu i ubrizgavanje taljevine

 jedinice za zatvaranje kalupa
 pogonske jedinice i
 jedinice za vođenje i reguliranje procesa.

Jedinica za Jedinica za pripremu i

zatvaranje kalupa ubrizgavanje taljevine

Pogonska jedinica Jedinica za vođenje i

reguliranje procesa

Slika 3. Osnovne jedinice ubrizgavalice ispuniti sliku na temelju dosadašnjih

predavanja iz polimera

Jedinica za pripremu i ubrizgavanje taljevine smatra se njezinim osnovnim dijelom. Služi

za taljenje polimera radi postizanja potrebne sposobnosti tečenja, a zatim brzo ubrizgavanje
taljevine djelovanjem visokog tlaka u kalupnu šupljinu. Najvažnija komponenta jedinice za
pripremu taljevine je pužni vijak. On je odgovoran za prenošenje, grijanje, miješanje i
ubrizgavanje polimernog materijala, u nekim specijalnim slučajevima također i za
odzračivanje. Strojevi s izravnim injekcijskim prešanjem pomoću vijka prvi puta su
upotrijebljeni 1956. godine. Vijak osigurava razmjenu topline između „vrućeg“ cilindra i
„hladnog“ materijala kontinuirano miješajući i preuređujući materijal u navoju vijka. Za
dobro doziranje, površina vijka bi trebala biti puno glatkija nego cilindar. [1]

Cilindar je cijev koja formira vanjske granice navoja vijka. Za potrebe injekcijskog prešanja,
cilindar opskrbljuje većinu topline potrebne za taljenje polimera. To se postiže putem
električnih pojasnih grijača spojenih na vanjski dio cilindra. Gustoća snage uobičajenih

6
Projektiranje tehnologija - vježbe
keramičkih grijača je oko 6 do 8 W/cm2. U zoni mlaznice i glave cilindra, liskunom izolirani
pojasni grijači se koriste za prilagodbu manjim promjerima; imaju gustoću snage od oko 4
W/cm2. Pošto je poželjno izbjeći prerano taljenje polimernog materijala u lijevku za doziranje
i prvih par navoja vijka, ova zona mora imati hlađenje. Posebna pozornost je posvećena
održavanju temperature stijenke cilindra unutar ± 2 K. Mlaznica, komponenta jedinice za
omekšavanje, pritisnuta je o uljevni tuljac kalupa prije ubrizgavanja. Ona usmjerava
polimernu taljevinu u kalup. Oblikovana je da formira čep koji pritišće tuljac. Njen prednji
dio može biti ravan, ili češće, kuglasti da osigura nepropusnu vezu s tuljcem. [1]

Zadaća je mlaznice povezati cilindar za taljenje i kalup. Mlaznica je navojem spojena na

cilindar za taljenje, tako da se lako može promijeniti. Otvor mlaznice kroz koji teče taljevina
obično je u obliku krnjeg stošca, kojemu je šira strana okrenuta prema cilindru za taljenje.
Polimerna taljevina prolazi kroz mlaznicu pri visokim brzinama. Pri tome dolazi do dodatnih
gubitaka tlakova i intenzivnog smicanja polimernog materijala. Zbog toga se preporučuju
kratke mlaznice s kratkim, relativno širokim kanalima. Gubitak tlaka i energije zahtijevanih
za kontrolu temperature mlaznice su nepovratni gubici u procesu. Osim standardnih zadataka,
mlaznice također moraju zatvoriti, miješati, filtrirati i ubrizgavati. Postoje: [1]

- otvorene mlaznice

- zaporne mlaznice

- klizno zaporne mlaznice

- vijčano zaporne mlaznice

- iglično zaporne mlaznice

- filtrirajuće mlaznice

- mlaznice za miješanje

Zadaća jedinice za zatvaranje kalupa jest dovođenje u dodir pomičnog i nepomičnog dijela
kalupa, tj. Zatvaranje kalupa, održavanje u dodiru dijelova kalupa za vrijeme ubrizgavanja i
djelovanja naknadnog tlaka, otvaranje kalupa te potiskivanje ohlađenog otpreska iz kalupne
šupljine. [1]

Pogonska jedinica sastoji se od elektromotora i/ili hidromotora, hidrauličkih pumpi i

cilindara, temeljna zadaća joj je osigurati potrebne pogone za npr. rotaciju pužnog vijka,

7
Projektiranje tehnologija - vježbe
ubrizgavanje polimerne taljevine u kalup, otvaranje i zatvaranje kalupa, izbacivanje otpreska
iz kalupne šupljine.

Jedinice za vođenje i reguliranje procesa služi za kontroliranje i podešavanje parametara

injekcijskog prešanja kao što su temperatura cilindra, vrijednosti tlaka ubrizgavanja,
naknadnog tlaka, sila zatvaranja i sl. (slika 4).

Slika 4. Jedinica za vođenje i reguliranje procesa injekcijskog prešanja

1.2.2 Kalup za injekcijsko prešanje

Glavna funkcija kalupa je praoblikovanje i strukturiranje oblika otpreska uz zahtijevanu
kvalitetu površine. Kalupi se mogu izrađivati na dva načina. Prvi jest da jedan proizvođač
izrađuje sve elemente kalupa u vlastitoj alatnici, a drugi način je da se normirani elementi
kupe, a izrađuju se samo specifični dijelovi, i to oni koji oblikuju dijelove kalupne šupljine.
Danas se kalupi uglavnom izrađuju tako da se standardni dijelovi (kalupne ploče, izbacivala,
vodilice) kupuju a u alatnicama se izrađuju specifični dijelovi kao što je kalupna šupljina.
Izbor kalupa ovisi o slijedećim parametrima: [2]

 vrste prerađivanog polimera,

 postupak prerade,
 oblik i izmjere otpreska,
 ukupno potrebna količina otpreska,
 proizvodnost kalupa i kakvoća otpreska,

8
Projektiranje tehnologija - vježbe
 postupak izrade kalupne šupljine.
Kalupi za injekcijsko prešanje uglavnom se sastoje od pomičnog i nepomičnog dijela kalupa.
Nepomični dio kalupa je fiksan, dok se pomični otvara pomoću sustava za otvaranje i
zatvaranje kalupa.

Pomični dio kalupa Nepomični dio

kalupa

Slika 5. Kalup za injekcijsko prešanje ispuniti sliku na temelju dosadašnjih predavanja iz

polimera

Kalup je sam po sebi kompliciran i kompleksan sustav koji se sastoji od niza podsustava. Ti
podsustavi su:

 kućište kalupa
 kalupna šupljina
 uljevni sustav
 sustav za vađenje otpreska
 sustav za temperiranje
 sustav za odzračivanje
 sustav za vađenje i centriranje.

Kućište kalupa za injekcijsko prešanje polimernih taljevina čini slog ploča i elemenata za
njihovo povezivanje, koji zajedno čine nosivu konstrukciju kalupa. Ploče koje tvore kućište
kalupa prikazane su na slici 6. Sve ploče kućišta kalupa moraju biti međusobno paralelne.

9
Projektiranje tehnologija - vježbe
Kućište kalupa mora svojom izvedbom omogućiti sigurno pričvršćenje kalupa na
ubrizgavalicu i preuzeti sve sile koje djeluju na kalup. Od oblika i dimenzija otpreska, broja
otpresaka koji će se injekcijski prešati u nekom kalupu i stupnja automatiziranosti rada kalupa
zavise oblik, dimenzije i konstrukcijska izvedba kućišta kalupa. Rabe li se normirana kućišta,
znatno se skraćuje vrijeme izradbe kalupa, a ona su usto i jeftinija od kućišta pojedinačne
izradbe. [1]

Slika 6. Dijelovi kućišta kalupa [1]

(1 – naslon, 2 – centrirana puškica, 3 – vodeća puškica, 4 - vodeći zatik, 5 – nepomična stezna

ploča, 6 – prsten za centriranje, 7 – vijak, 8 – nepomična kalupna ploča, 9 - pomična kalupna
ploča, 10 – temeljna ploča, 11 – odstojna letva, 12 – ploča izbacivala, 13 – potisna ploča, 14 –
pomična stezna ploča)

Kalupna šupljina je prazan prostor između pomičnih i nepomičnih dijelova kalupa u koji se
ubrizgava polimerna taljevina potrebne smične viskoznosti. Oblik kalupne šupljine identičan
je obliku otpreska načinjenog u toj kalupnoj šupljini. S obzirom na broj otpresaka koji se
istodobno injekcijski prešaju i broj točaka ubrizgavanja, razlikuju se slijedeći načini
ubrizgavanja u kalupnu šupljinu:

a) Izravno ubrizgavanje

b) Posredno ubrizgavanje

Pri rasporedu kalupnih šupljina u kalupu treba težiti tome da put od uljevka do
kalupnih šupljina bude što kraći i jednak za sve kalupne šupljine. Kad put tečenja taljevine ne
bi bio jednak za sve otpreske, taljevina je različite temperature i tlaka pri ulasku u kalupne
šupljine, što dovodi do različitog skupljanja, nejednakih dimenzija i različitih mehaničkih
svojstava. [1]
10
Projektiranje tehnologija - vježbe

Funkcija kalupne šupljine je:

 razdioba plastomerne taljevine

 definiranje oblika i dimenzija otpreska
 definiranje kvalitete površine otpreska

Slika 7. Kalupna šupljina

Uljevni sustav čine jedan ili više kanala koji će polimernu taljevinu što brže i bez turbulencija
provesti od mlaznice ubrizgavalice do kalupne šupljine. Ako je uljevni sustav nepravilno
dimenzioniran može doći do problema pri tečenju polimerne taljevine ili čak i do zastoja.
Zbog uljevnog sustava nakon otvaranja kalupa dobijemo tzv „grozd“ (slika 8)., koji se sastoji
od otpreska i uljevnih kanala.

11
Projektiranje tehnologija - vježbe

Uljevni kanal

Otpresak Ušće

Zdenac

Uljevak

Slika 8. „Grozd“ ispuniti sliku na temelju dosadašnjih predavanja iz polimera

Sustavi za vađenje otpreska mogu biti sastavni dio kalupa ili djelovati izvan njega kao
dodatna oprema. Prema načinu djelovanja, sustavi za vađenje otpreska mogu biti:
 mehanički
 hidraulički
 mehaničko-hidraulički
Kod kalupa za injekcijsko prešanje polimera najčešće se koriste mehanički sustavi za vađenje
otpreska.

Načini vađenja kod mehaničkog sustava za izbacivanje otpreska:

 izbacivalom štapićastog oblika

 izbacivalom oblika puškice
 izbacivalom tanjurastog oblika
 pločastim skidalom
Da bi se osiguralo točno vođenje i nalijeganje pokretnog dijela kalupa na nepokretni,
primjenjuju se različiti sustavi za vođenje i centriranje. Postoji vanjsko i unutrašnje
centriranje. Vanjsko centriranje je potrebno radi točnog pozicioniranja kalupa na nosače
kalupa ubrizgavalice, a izvodi se pomoću prstena za centriranje.

12
Projektiranje tehnologija - vježbe

Vanjsko centriranje
(prsten za centriranje) (prsten
za centriranje)

za centriranje)

a)
b)
Slika 9. Sustav za vođenje i centriranje kalupa ispuniti sliku na temelju dosadašnjih
predavanja iz polimera
Sustav za unutrašnje centriranje se najčešće sastoji od vodećeg zatika, vodeće puškice i
centrirne puškice. Služi za vođenje i centriranje kalupnih ploča i ostalih elemenata kalupa
prilikom otvaranja ili zatvaranja.

1.2.3 Temepriralo (Uređaj za održavanje temperature kalupa)

Temperiralo je uređaj koji optočnim zagrijavanjem ili hlađenjem kapljevine održava
temperaturu stjenke kalupne šupljine stalnom.

Idealan sustav za temperiranje bi trebao biti tako izveden da održava jednoliko temperaturno
polje u kalupu, što ima utjecaj na kakvoću otpreska i proizvodnost sustava. Temperatura
kalupne šupljine ovisi o toplinskim svojstvima materijala kalupne šupljine, dimenzijama
kanala za temperiranje, temperaturi taljenja, temperaturi okoline, temperaturi i brzini strujanja
medija za temperiranje i vremena hlađenja otpreska.

Prema području radnih temperatura, temperirala za injekcijsko prešanje plastomera mogu se

podijeliti na temperirala za:

- Niske temperature medija, -20...40 °C

- Srednje temperature medija, 20...95 °C

- Vrlo visoke temperature iznad 140 °C [1]

13
Projektiranje tehnologija - vježbe
2 PARAMETRI PROCESA INJEKCIJSKOG PREŠANJA
Svi elementi sustava za injekcijsko prešanje utječu na svojstva i kvalitetu otpreska. Stoga da
bi dobili dimenzijski stabilne otpreske uz minimalno zahtijevanu kvalitetu svi parametri
moraju biti optimalno podešeni. Glavni parametri injekcijskog prešanja su:

 Temperatura taljevine
 Temperatura kalupne šupljine
 Tlak i vrijeme ubrizgavanja
 Naknadni tlak i vrijeme djelovanja naknadnog tlaka

2.1 TEMPERATURA TALJEVINE

Temperatura taljevine izravno utječe na mehanička svojstva i dimenzijsku stabilnost otpreska.

Temperatura taljevine određuje svojstva plastomerne taljevine: viskoznost, entalpija i
specifični obujam. Sniženjem temperature taljevine opada i tlak u kalupnoj šupljini, a
istodobno se skraćuje i vrijeme učvršćivanja ušća. To je i dobra i loša posljedica jer se
skraćenjem vremena učvršćivanja ušća smanjuje ciklus injekcijskog prešanja ali se smanjuje
vrijeme tijekom kojeg se može utjecati na svojstvo otpreska. [3]

2.2 TEMPERATURA KALUPNE ŠUPLJINE

Temperatura stjenke kalupne šupljine utječe na: stanje površine, mehanička svojstva i
dimenzijsku stabilnost otpreska. Također utječe i na proizvodnost i ponovljivost procesa.

Kada se govori o temperaturi stjenke kalupne šupljine, bitno je reći kako se ne radi o jednoj
temperaturi već o temperaturnom polju koje se ciklički mijenja. Maksimalna temperatura
stjenke kalupne šupljine se postiže u trenutku dodira taljevine sa stjenkom, zatim kako se
toplina odvodi od kalupa medijem za temperiranje i zbog temperaturne razlike sa okolišem,
temperatura stjenke kalupne šupljine opada da bi dostigla svoj minimum nakon otvaranja
kalupa. Temperaturna vrijednost koja se uzima u proračunima kalupa je zapravo aritmetička
sredina maksimalne i minimalne vrijednosti. [2]

2.3 TLAK UBRIZGAVANJA I VRIJEME TRAJANJA UBRIZGAVANJA

Tlak ubrizgavanja zbog otpora tečenju taljevine u uljevnom sustavu i kalupnoj šupljini
tijekom ciklusa injekcijskog prešanja nije konstantan. On raste od vrijednosti okolnog tlaka do
svoje maksimalne vrijednosti koju je moguće samo predvidjeti pomoću određenih računalnih
simulacija. Stoga se tlak ubrizgavanja opisuje pomoću podataka o minimalnom i
maksimalnom, raspoloživom tlaku ubrizgavanja. [3]

14
Projektiranje tehnologija - vježbe
Vrijeme ubrizgavanja sačinjavaju vrijeme potrebno za popunjavanje kalupne šupljine
plastomernom taljevinom, vrijeme stlačivanja taljevine i vrijeme održavanja maksimalnog
tlaka u kalupnoj šupljini. To je vrijeme u pravilu vrlo kratko no bitno za kvalitetu otpreska.
[2]

2.4 NAKNADNI TLAK I VRIJEME DJELOVANJA NAKNADNOG TLAKA

Najvažniji razlog naknadnog tlaka je dodavanje polimerne taljevine u kalup u cilju smanjenja
stezanja materijala nastalog uslijed hlađenja. Time se sprečavaju greške poput mjehuravosti ili
usahlina . Vrijednost i trajanje naknadnog tlaka imaju velik utjecaj na dimenzijsku stabilnost i
optička svojstva otpreska. [3]
Određivanje optimalne vrijednosti naknadnog tlaka temelji se na jednostavnom mjerenju
izmjera otpreska, kao i na vizulanom pregledu (izostanak usahlina). Ako ne postoji
mogućnosti mjerenja tlaka u kalupnoj šupljini, tada postoji drugi način određivanja
maksimalnog korisnog djelovanja naknadnog tlaka, na način sustavnog promatranja težine
otpreska i trajanje naknadnog tlaka. Poslije vremena korisnog djelovanja naknadnog tlaka ne
dolazi do povećanja težine otpreska (slika 10). Naknadni tlak u kalupima razlikuje se ovisno o
položaju u kalupu, jer se gubici tlaka javljaju tijekom puta tečenja. [3]

Slika 10. Određivanje optimalnog vremena djelovanja naknadnog tlaka [3]

15
Projektiranje tehnologija - vježbe
3 UTJECAJ NAKNADNOG TLAKA I VREMENA DJELOVANJA NAKNADNOG
TLAKA NA MASU OTPRESKA
U eksperimentalnom dijelu rada analiziran je utjecaj naknadnog tlaka i vremena djelovanja
naknadnog tlaka na masu otpreska od polimernog materijala.

Pritom treba naznačiti da je riječ o naknadnom tlaku podešenom u hidrauličkom sustavu

ubrizgavalice, a ne u kalupnoj šupljini. U svrhu dobivanja željenih podataka proveden je
pokus injekcijskog prešanja uzoraka za ispitivanje rastezne čvrstoće.

3.1 ISPITNI MATERIJAL

Tablica 2. Glavne karakteristike ispitivanog materijala odabrati jedan polimerni materijal i

pronaći podatke na web stranicama proizvođača – svaki student mora imati drugačiji materijal
– ukoliko se pojavi materijal koji je već bio u nečijem seminarskom radu, vratiti ću seminar
na doradu.

Lustran ABS 663

Gustoća 1,05 g/cm3

Indeks tečenja (230 °C, 3,8 kg) 4,5 g/10 min
Temperatura postojanosti oblika 96 -102 °C (pri 0,46 MPa,debljini
12,7 mm)
Temperatura taljenja 246-274 °C
Temperatura kalupa 43-66 °C
Naknadni tlak 34-82 MPa

3.2 SUSTAV ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE

U eksperimentalnom dijelu rada korištena je ubrizgavalica BOY XS koja se nalazi u

Laboratoriju za preradbu polimernih materijala na Strojarskom fakultetu u Slavonskom
Brodu. BOY XS je ubrizgavalica Njemačkog proizvođača Dr. Boy GmbH idealna za mikro
ubrizgavanje plastomera i elastomera. Glavni tehnički podaci ubrizgavalice dani su u tablici 3.
pronaći podatke na web stranicama proizvođača.

Tablica 3. Tehničke karakteristike ubrizgavalice

BOY XS 100-14
Sila zatvaranja kalupa 100 kN
Maks. raspon između steznih kalupnih ploča 250 mm

16
Projektiranje tehnologija - vježbe
Razmak između priječnica 160 mm
Promjer pužnog vijka; L/D 16,9 mm
Maksimalni volumen ubrizgavanja 15,3 cm3

Za hlađenje kalupa korišteno je temperiralo Regloplas 90 S, glavne karakteristike temperirala

dane su u tablici 4. pronaći podatke na web stranicama proizvođača.

Tablica 4. Tehničke karakteristike temperirala

REGLOPLAS 90S
Medij za temperiranje Voda
Maksimalna izlazna temperatura 90°C
Maksimalni protok pumpe 75 kW, 2K
Maksimalni tlak medija za temperiranje 70 l/m, 5,4 bar

3.3 PRECIZNA VAGA RADWAG PS600 R2

Za vaganje uzoraka korištena je vaga RADWAG PS600 R2 (slika 11), koja se nalazi u
Laboratoriju za preradbu polimera na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Mjerna
preciznost vage je 1 mg.

Slika 11. Vaga Radwag PS600R2

17
 Projektiranje tehnologija - vježbe
3.4 PLAN I REZULTATI POKUSA

Opisati svojim riječima što je naknadi tlak i kako vrijednosti naknadnog tlaka utječu na masu
otpreska. Skicirati kvalitativno dijagram ovisnosti Mase otpreska o Naknadnom tlaku (onako
kako mislite da bi trebao ići)

Opis:

Naknadni tlak odnosno djelovanje naknadnog tlaka posljednja je faza krivulje tlaka u
kalupnoj šupljini. Ova faza ima najveći utjecaj na dimenzijsku stabilnost otpreska.

Masa otpreska rast će porastom vrijednosti naknadnog tlaka.

Masa otpreska

Naknadni tlak, bar

18
 Projektiranje tehnologija - vježbe
Opisati svojim riječima kako vrijeme djelovanja naknadnog tlaka utječu na masu otpreska.
Skicirati kvalitativno dijagram ovisnosti Mase otpreska o Vremenu naknadnog tlaku (onako
kako mislite da bi trebao ići).

Opis:

Vrijeme djelovanja naknadnog tlaka proporcionalno je masi otpreska, odnosno duljim

trajanjem naknadnog tlaka postiže se veća masa otpreska
Masa otpreska

Vrijeme naknadnog tlaka, s

19
Projektiranje tehnologija - vježbe
4 LITERATURA
[1] Rogić, Ana; Čatić, Igor: Injekcijsko prešanje polimera, Zagreb; Društvo plastičara i
gumaraca-Biblioteka Polimerstvo, 1996. 121 str.

[2] Čatić, Igor: Izmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje plastomera, Zagreb;
Društvo plastičara i gumaraca-Biblioteka Polimerstvo; 1985, 248 str.

[3] Johannaber, Friedrich: Injection molding machines: A user´s guide, Munich, Carl Hanser
Publisher; 2008, 283 str.

20