TRANSKRIPT- Slovenski jezik v Reziji 1.

Dio ( to vidjeti jeli rezija ili je Becija)

Rezijansko narečje, Tersko i Nadiško nariječje u Vidimskoj pokrajini, Prekmursko
narečje u Porablju se uporablje u pisnom obliku tvori most između lokalnog
nariječja I slovenskim knjiznim jezikom. Ruski jezičar Aleksandar Duličenko, je to
nazvao Knjizne mikro jeziki u Ruskom jeziku. Literaturni mikro jeziki od 1981
godine je član njegove monografije taj termin se uvodi u Slovistično jezikoslovlje.
Problem tog pojma je sto Duličenkovi knjizni mikro jeziki nisu jasno deinirani,
Duličenko do same pojave imenuje jezike manjih etničnih skupina I ne razdjeli ih
na mikro jezike. Doličenko s atim svojim pristupom postavlja Da Rusi na jednoj
strani tako geneološko djeljenje Slovenskih jezika, izjednačava na primjer Lužiško
Srpščino I Kašupščino sa Rezijansko , Benesko Porabsko slovenscino, Muližansko
Hrvaščino Kršćansko Hrvaščino Bantsko Bulgarščino , Rusiščino I podobni
idiome. Ne definira dovoljno dobro mirko jezik na području slovistike, I ta
njegova nova jezička pojava postavlja pod pitanje. Za slovenski prostor bi u
Videmskoj pokrajini I porablju možda bilo bolje upotrebiti pojam PiSNA
NAREČJA, NAREČJA KOJA SE ZAPISUJU to jeste koji imaju neku vrstu uloge
ili Knjizni mikro jezik ili cijeli pojam MiKRO JEZIK . Tu dolazi do mjesanja
Geneoloških pojama kod Slovenaca, npr. Slovenski jezik, Lužiško Srpski jezik,
Ruski jezik, Makedonski jezik, Šupski , Ukrajinski jezik, pod koje imenujemo sva
nariječja koja imaju neku posebnost. Kraće Slovenski jezik definiramo kao sva
Slovenska nariječja koja imaju neke skupne značilnosti koje se povezuju u
Slovenščino . To vrsno pojavi mešamo sa nekim takim pisnim narecjima koji se
pojavljuju na obroblju nekega jezikovnog ozemlja. U znanosti se to klasificira u
dvije klasivikacije geneološka kot sociolingvistični koje je slavistika dovoljno
razradila dobro razradila I nema potrebe da se u sljedećem času to iznova
problematizira I nanovo definirala. Oni se nalaze u Solvici u Reziji ovaj sto prica s
enalazi gdje se govori Prezijansko nariječje slovenskog jezika. To narečje je jedno
od mnogih narecja koje se govori na slovenskom jezikovnom ozemlju. Razvijalo
se , I oblikovalo skupa sa Sjevernim Slovenskom nariječjima, Koroskim
narecjeima. Rezijani I Korosci za rijeci tast, tasca koriste test, tesca, dan-den. Po
romonizacoji Železne doline koja povezuje Zilsko I Rezijansko dolino I ta narečja
koja su najbliža, pa se Rezijanscina počela mjenjati kao njena Juzna narečja to
jeste njena susjedna narečja Opsoško,Tersko, Nališko I Podobno, tako da je danas
uvrstamo u Primorsku riječnu skupinu na podlozi promjena koje su se dogodile u
njoj , Rezijansčinu karakterise tipična primoska intonacija, I mnogi romanizmi iz
susednih jezika knjizna italijanscija. Rezijanscina ima klasičnu slovensku
konstrukciju, poznaju dvojinu. Pozna srednji spol I ostale značilnosti koje imaju
ostala slovenska nariječja . Za govornike je Rezijansko narečje malo teže za
razumjeti, radi broja Romanizama koje u osrednjem slovenskom prostoru ne
poznamo. Osrednja slovenska narečja imaju veliki broj germanizama koja su
arhaična, koje u posljednjem časun naromještaju Romanizmima. I mnogo oh je
više nego u tradicionalnom okolju sto ih je bilo. (npr. Tu navesti koje od ovih sto
govore strani kao jezik odnosno koje narecje mozemo bolje da razumijemo. )

Za raziku od Goriške i Težaške pokrajine u Italiji koje su bile karakteristične po

vojnoj , je Rezija skupa sa Benečijom postala dio Italijanskog kraljevstva 1866 g.
Zato Italijanska država je ostala PRI DRUGAČNOM STATUSU dugačnom status
ZBOG Rezije i Benečije u odnosu na ostale djelove Slovenske zemlje.. Kad su
zacele pobude za Leško manjšino je Italijanska država vedno zavraćala da bi to
bila uključena Vidovska pokrajina. To jeste Rezija, Benečija Vidovska i Kanavska
dolina zato je bio značajan zakon v tisuć ena-. . Sa tim zakonom su Goriška I
Težaška pokrajina pridobile Reziju sa tim su bila Narečja u Reziji I Benečiji
prznata kao Slovenska Narečja I uključena u sve Slovenske okvire. Na to je iz leta
tisuć sedam Deželni zaštični zakon bio zakon koji se nadovezivao na jezikovne
Različitosti Rezijanščine , Nadiških, Terskih i Kanavske doline. I to je ostalo
otvoreno, neznamo da li se to odnosi na Slovenski jezik ili na neka lokalna narečja
s obzirom na jezike. Ali to je bez dvojbe deo slovenskog jezika. Rezija je danas dio
Slovenske etničke zemlje I zaštitnik je slovenske manjine. Jezikoslovci govore da
to što se govori u Reziji je slovensko narečje. Sam zakom predviđa da je Rezija
uključena, oni su veseli da je tako to govori ova žena jer se Zaštitnim zakonom
dalo u pravi put. Zaštitni zakon za slovensku manjšinuvreijedi u 32 općine iz v
tisuć ena je najviše pri samoj implikaciji najviše doprinio u Reziji. Leta 2009 je
smako sedž kineze, zato se augusta 2010 pojavila pobuda za isključenje Rezije iz
Zaona manjšine ( ove godine na netu provjeriti). Ovo leto je bilo problematično u
njemu su počeli konflikti zbog dvojezične iskaznice. Dovelo je do fizičnih
obračuna, kasnije je občina ljudima na kućne adrese slala upitnike u kojima je
pitala narode o njihovim narodnim občutcima. To je bio prodir u intimu ljudi. Na
općinskom svetu je bilo velika saglasnost za isključenje Rezije iz Zaštitnog Zakona
o slovenskoj manjšini, ali to je bilo protuzakonito, jer to zakon ne dozboljava.
Tako da je I danas Rezija predmet pobude za njeno isključenje. U Vidovskoj
pokrajini nisu imai slovenske šole. Bila je stara navada u Trstu i Novoj Gorici. 20
GODINA nazad su začeli put za priznanje jezika, I sada imaju dvojezičnu skolu sa
italijanskim I slovenskim jezikom, Ali I ta škola je udaljena od rezije 1h:30 minuta
vožnje tako da je teško staršima da vode djecu do Špetra – mjesto u kojem je škola,
Na sastancima se zalažu I ističu potrebu jedne dvojezične škole u Reziji. Govornik
priča kako se u školi dok je on išao malo govorilo o tome, nisu znali šta govore I
šta su odnosno kome pripadaju. Malo znaju o svojoj zgodovini to je po meni
historiji ali to provjeriti sta znači I to je za njih problem. Govornik je napisao 2
knjige zbog toga da upoznaju svoje korijene. Misli da će ljudi spoznati šta govore
tek onda kada budu znali svoju zgodovinu. Vrlo važno je to da su uključeni u
Organizacije Slovenske manjine I te organizacije im koliko toliko pomažu. Već
Trideset godina prisustvuju Slovenskih programa sedeža raja u Trstu. Reziju skupa
sa Beneškom Slovenijom na jednoj strani I Porablja na drugoj strani odvaja od
srednjeg prostora samo drugačija SOCIO-LINGVISTIČNA situacija, Za taj prostoj
je veoma značajno stanje Diglosije dvojezičja u kombinaciji sa dvojezičnosti
obzirom na bilingvizam. To je da govornici Rezijanskog narečja poznaju samo
niski registar svoje materinščine, to je Rezijansko narečje Slovenščine. Jer im
država u kojoj žive ne nudi izobrazbu, škole, bogoslužbe, uprave. U knjiznem
jeziku materinščine. Kako je to recimo na Goriškom i Tržaškom u Italiji sa
obzirom na Koroškiu Austriji ili na Uporablju na Mađarskom. Rezijani ne poznaju
pravilni slovenski knjižni jezik jer sve im je na Talijanskom. Oni zbog toga što
poznaju samo svoje Rezijansko narečje ne poznaju kulturu I zgodovinu
Slovenskoga jezika i Slovenskoga naroda I nemaju oblikovane slovenske narodne
običaje I tradiciju. To im predstavlja problem u idenifikaciji, to jeste sta su, kako se
izjašnjavaju da su. Njihov župnik je Talijan dolazi iz VIPNA OVAJ grad ne pisati
odakle je, nezna u Rezijanščini njihova apoteka je na Talijanskom jeziku, ali oni
imaju svoje crkvene pjesme stare slovenske koje su bile poznate po cijeloj
sloveniji, a sada s utu oslate kod njih, Navodi primjere pjesama za Veliku noć I
Božić. U crkvi imaju dozvolu da čitaju Evanđelja u Rezijanskom jeziku. To je
svake nedelje- Govornici slovenskoga jezika bih se razumjeli sa Rezijancima, ako
bih govorili o stvarima koje su vezane za Tradicionalno- Vaško okolje. Navodi da
bihsvako razumio šta je to krava, šta je mliko, trava, travnjak, nebo, koja boja je
zelena, bela, črna. Rezijanski jezik bi bilo teško za razumjeti ako se govori o nekim
strukovnim civilizacijskim terminima. Za primjer navodi “ štedilnik”- “Špahert”. “
Lampa” , “ Svetikla” , “ Lič”. U reziji upotrebljavaju Romanizme I danas.
Kulturno društvo Rozejanski ljudi, svako leto pripravlja calendar sa svojim
narečjen, Jednom godišnje ili više puta imaju glasino “ Naš glas od ljeta 2005
godine. Imaju knjige za djecu, Izdali su knjige us vom narečju gradivo zbora je u
narečju, pisateljica Silvana Paleti piše knjige, napisali su knjigu koja je bila
predviđena kao slovnica Hana Stenvika. Poznati su u svijetu po svom plesu,
muzici, ali ljudi ne skrbe za njihovu kulturu, muziku, Prica ovaj govorinik, da za
razumjevanje situacije u Reziji treba dodati da su se vjenčavali samo međusobno,
ali sada nije tako on osobno je oženjen Furlankom i u njegovoj obitelji se govore
tri jezika, narečja. Žena s adjecom govori u Furleanščini, on u Rezijanščini a treći
jezik je Italijanski jer su u Italiji. Stanje sa kojim se susreću danas u Reziji je
posljedica historiskog iskustva koje imaju ( to malo vidjeti) I današnjeg stanja,
situacije u Italiji I Vidovskoj pokrajini, Rezija je bila BeNEŠKA SLOVENIJA,
Porablje na drugoj slovenije. U osrednjem slovenskom prostoru je bio veoma bitan
čas druga polovica 19. St. Gdje se iz Austrije tj. Austro – Ugarske oblikuje
Slovenski Knjizni jezik. Nova slovenscina koja se godine 1848 godine skupa sa
njemačkim jezikom počela upotrebljavati u državi kao urarni jezik . Do
humanizacije jezika nije doslo, U drugoj polovini 20 st. Italijanska država nije
uradila dovoljno da bi Slovenščinu zaštitila, Odnosno da bi Rezijanima dala priliku
da spoznaju svoj knjižni jezik. fff