RAST

MIKROORGANIZAMA
Rast mikroorganizama:

• posljedica je stalnih sintetičkih procesa i

akumulacije energije u stanicama
mikroorganizama pri čemu dolazi do
povećanja veličine (određenu vrstu)

Proces se sastoji od:

- biosinteze strukturnih metabolita -
ugljikohidrata, proteina, masti
- sinteze i izgradnje citoplazme i ostalih
staničnih tvari
- povećanje stanične mase
• brzina rasta mo. uvjetuje i brzinu
razmnožavanja

Kod bakterija, rast je jednak umnožavanju broja stanica

tj. individua u populaciji,
kod višestaničnih organizama rast se očituje u
povećanju veličine organizama

Brzina rasta ne može se održati neograničeno

zbog:
a) iscrpljivanja hranjive podloge
b) nakupljanja toksičnih produkata
metabolizma
c) stanice stare i odumiru
Generacijsko vrijeme (g): prosječna vrijednost
vremena nužna za djeljenje stanica

Može se odrediti izravno iz dijagrama u kojem u je

prikazan logaritam broja stanica ovisno o vremenu
 Bk = B p x 2 n
(B -konačni broj živih; B -početni broj živih; n-broj generacija)
k p

n = t/g

(t-vrijeme uzgoja; g-generacijsko vrijeme)

g = t log2 / log B – log B

k p

(Primjer: 1 živa stanica na početku; nakon prvih pet

5
udvostručenja (generacija) bit će 2 odnosno 32 potomka)
Mikroorganizmi: Temp. °C Generacijsko
vrijeme
Bacillus stearothermophilus 60 11 min
Escherichia coli 37 20 min
Pseudomonas putida 30 45 min

Vibrio marinus 15 80 min

Mycobacterium tuberculosis 37 12 sati

Saccharomyces cerevisiae 30 2 sata

Bakterijska krivulja rasta

vrijeme i oblik svakog dijela krivulje i broj živih

stanica različiti su u ovisnosti o vrsti bakterija
Određena je faktorima okoline: temperaturom,
hranjivom u podlozi, pH

Kod normalnog rasta mo. imamo 5 osnovnih

faza:
1. LAG –faza rasta
2. Logaritamska faza
3. FAZA USPORENOG RASTA
4. MAKSIMALNA STACIONARNA FAZA
5. FAZA ODUMIRANJA
KRIVULJA RASTA
1. LAG – faza rasta
faza suzdržanog rasta
prelazno razdoblje
tijekom tog razdoblja ne
povećava se broj stanica već
rastu da bi pri kraju te faze
dostignut maximalan rast;
sintetiziraju potrebne enzime
–rast veća dimenzije stanice,
veći sadržaj proteina, DNA,
suhe tvari
nema nakupljanja otpadnih
produkata metabolizma

Opisuju se kao fiziološki mlade stanice;

propusne prema tvarima u svojoj okolici i velik
udjel slobodne vode; osjetljive na toksičke
agense i povišenu temperaturu
2. LOG – logaritamska faza (eksponencijalna faza)
okolišni uvjeti pogodni dijeljenje stanica, ubrzava
rast; stanica podjele binarnim cijepanjem (nova
generacija) dijeljenje se zbiva stalno u maksimalnim
iznosima, a poveća geometrijskom progresijom
Tijekom rasta hranjive tvari se troše, a
nagomilavaju se otpadni produkti metabolizma
Prijeko je potrebno u odabranim vremenskim
razmacima određivati broj živih stanica, da bi se
moga odrediti kraj logaritamske faze rasta
3. FAZA USPORENOG RASTA- Stacionirana faza
rasta
podjednak rast i ugibanje stanica krivulja rasta ne pada naglo ,
oslobađanje nutrienata, energetski metabolizam,
komercijalno važni produkti biosinteze (enzimi i
antibiotici)
4. MAXIMALNA STACIONARNA FAZA
Ugibanjem velikog broja stanica oslobađaju se
hranjive tvari koje služe kao hrana stanicama
koje dalje rastu , stvaraju se uvjeti koji
ubrzavaju odumiranje stanica; nagomilavanje
toksičnih otpadnih produkata (npr. kiseline) i smanjenje
esencijalnih hranjivih tvari
5. LOGARITAMSKA FAZA ODUMIRANJA
broj odumrlih premašuje broj novo stvorenih; smanjuje se
geometrijskom progresijom koja je obrnuta onoj u logaritamskoj
fazi rasta; liziranje stanica (autolitički enzimi) na vrlo mali dio
otpornih stanica ili populacija potpuno izumire;teški uvjeti
hranjivoj podlozi koja mijenja boju i pH te fizičke i kemijske
osobine (osuši)
Određivanje rasta mikroorganizama

Mikrobni rast: povećanjem mase ili broja stanica

(ovisi o organizmu koji sudjeluje)
Analitički postupci:
-usporedno praćenje mikrobnog rasta
izračuna se suha masa stanice, staničnih proteina ili udjel
dušika te mjeri apsorpcija svijetlosti tijekom prolaska kroz
suspenzije mikroorganizama
Posredno i neposrerdno određivanje broja
mikroorganizama
Određivanje broja živih mikroorganizama
● Broj živih stanica radi procjene živih i/ili infektivnih mo. u
određenom materijalu

● Osniva se na pretpostavci da će se iz svake žive stanice

porasti jedna kolonija mo.

● Kulture mo. razrijede se u tekućoj hranjivoj podlozi ili

fiziološkoj otopini NaCl- a (koncentracije C=0,95)

i prenese u okoliš gdje će proizvesti neki vizualan učinak

(na čvrstoj hranjivoj podlozi porasti kolonije,

a u tekućoj do zamućenja)
Kolonije mikroorganizama:
porast na čvrstoj hranjivoj podlozi =
stvaran broj živih stanica
Uzorak često valja razrijediti, jer sadržava prevelik broj živih
stanica (serija decimalnih razrjeđenja (omjer 1:10)
CFU (Colony Forming Units)- jedinice
koje tvore kolonije
CFU = broj poraslih kolonija/ V uzorka x
recipročna vrijednost decimalnog
razrjeđenja (jed. x mL-1)
Statistički valjan uzorak, koji sadržava između 30 i
300 jedinica koje tvore kolonije
Posredni način određivanja broja
mikroorganizama-turbidimetrija

Mikrobna kultura raste; povećanje zamućenja tekuće podloge;

suspenzija stanice manje ili više mutna- raspršuje svjetlost;
Veća količina stanica raspršuje više svjetla, a ona uzrokuje veće
zamućenje.
Mjerenje turbiditeta (zamućenja) pomoću KOLORIMETRA i
SPEKTROFOTOMETRA- mjeri se količina izgubljenog svjetla
tijekom prolaska kroz uzorak.
Intenzitet emitiranog svjetla se uspoređuje se sa intenzitetom
svjetla emitira čisti uzorak – i taj odnos se OPTIČKA GUSTOĆA
 RAZMNOŽAVANJE
MIKROORGANIZAMA
RAZMNOŽAVANJE BAKTERIJA

I) NESPOLNO
binarno cijepanje ili jednostavno dijeljenje ili
IZOMORFNO dijeljenje , najveći broj bakterija

tvorbom dviju novih stanica od jednog roditelja

Vrijeme potrebno za udvostručenje broja
mikroorganizama u populaciji naziva se vrijeme
udvostručenja ili generacijsko vrijeme
Binarno dijeljenje
uključuje tri procesa:

A) ELONGACIJA -
produljenje
stanice; sintetizira
se materijal koji
se ugrađuje u st.
stjenku i
membranu te se
one izdužuju
b) REPLIKACIJA DNA –
duplikacija staničnih
kromosoma

c) PODJELA STANICA
uvlačenje stanične
stijenke i membrane te
formiramje septuma
Raspodjela staničnog
materijala u dvije
stanice te odvajanje
dvije nove stanice.
OBLICI RAZMNOŽAVANJA
Binarna fisija

Pupanje

Filamentozno razmnožavanje
II) SPOLNO
radi se o REPRODUKCIJI (najbolje je izučena kod
Escherichie coli)

- dvije stanice poslije niza dijeljenja se sjedinjuju,

razmjenjuju sadržaj ili se slijevaju u jednu
jedinku.
Slijevanje protoplasta odvija se kopulacijskim
kanalom ili mostićem

- Stanice se prepoznaju pomoću F+ (Hfr) FAKTOR

FERTILITETA kojeg nosi muška stanica
Muška stanica F+

Ženska stanica F-
Stvaranje seksualnog ili kopulacijskog mostića
između muške i ženske stanice
Prijenos genetskog materijala iz muške u žensku
stanicu
 Odvajanje stanica
-Ovaj proces kod E. coli u laboratorijskim uvjetima traje
9 sati