PodizanjeNasadaVocnjaka2006 PDF

PODIZANJE NOVIH NASADA VOĆNJAKA
HRVATSKI ZAVOD ZA
POLJOPRIVREDNU
SAVJETODAVNU SLUŽBU
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
PODIZANJE
NOVIH NASADA VOĆNJAKA
(TEHNOLOŠKO-EKONOMSKE SMJERNICE)
mr. sc. Ivka Veić

Suradnici:
Ivo Batinović, dipl. inž.
Jadranka Berić, dipl. inž.
Lada Bičak, dipl. inž.
Zdravko Bušić, dipl. inž.
Robert Črep, dipl. inž.
Gordana Dragun, dipl. inž.
Anđelka Hodalić, dipl. inž.
Ivo Juras, dipl. inž.
Žarko Kovačić, dipl. inž.
Štefanija Lovrenčić, dipl. inž.
Ante Marić, dipl. inž.
Franjo Meštrović, dipl. inž.
Zdravko Miholić, dipl. inž.
mr. sc. Marina Mikšić
Blaženka Mozer, dipl. inž.
Vera Novaković, dipl. inž.
Ivica Prpić, dipl. inž.
Dražan Rakušić, dipl. inž.
mr. sc. Marija Ševar
Ivica Šnajder, dipl. inž.
Stanko Štambuk, dipl. inž.
Anđelko Vrsaljko, dipl. inž.
Recenzija:
Dr. sc. Ante Biško
Dr. sc. Ivo Krpina
Tehnički urednik:
Vanda Čuljat, dipl. inž.
Lektor:
Ivan Martinčić, prof.
Tisak:
Birotisak d.o.o., Zagreb
Nakladnik:
Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu službu
Kačićeva 9/III, Zagreb
Telefon: 385 (0)1 4882 700
Fax: 385 (0)1 4882 701
e-mail: hzpss@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr
Naklada: 500 primjeraka
Zagreb, prosinac 2006.
1
Drugo izdanje
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb
UDK 634.1/.7:658.5>(035)
338.439.4:634.1/.7>(035)
VEIĆ, Ivka
Podizanje novih nasada voćnjaka :
(tehnološko-ekonomske smjernice) / Ivka
Veić ; suradnici Ivo Batinović ... et.
al>. - 2. nepromijenjeno izd. - Zagreb :
Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu službu, 2006.
Bibliografija
ISBN 978-953-6763-12-2
I. Voćarstvo -- Priručnik II. Voćarstvo --

Ekonomsko gledište
2
SADRŽAJ
Predgovor .................................................................................................................... 5
Recenzija ..................................................................................................................... 6
1. UVOD ................................................................................................................... 7
2. VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................... 7
3. PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA ........................................................... 8
4. KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA .......................................................................... 9
5. ODRŽAVANJE I NJEGA .......................................................................................... 9
Održavanje tla .............................................................................................. 9
Gnojidba ...................................................................................................... 9
Navodnjavanje ............................................................................................ 10
Zaštita od vremenskih nepogoda ................................................................... 10
Oprašivanje voćaka ..................................................................................... 11
6. MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU ........................................................................... 12
Strojevi za pripremne radove ........................................................................ 12
Strojevi za obradu tla .................................................................................. 12
Strojevi za sjetvu i održavanje zatravljenih voćnjaka ....................................... 12
Strojevi za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja ................................................ 12
Alati za rezidbu ........................................................................................... 12
Strojevi za berbu ........................................................................................ 12
Voćarski traktor .......................................................................................... 12
Planiranje poljoprivredne mehanizacije .......................................................... 13
7. EKONOMIKA PODIZANJA VOĆNJAKA .................................................................. 13
8. MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA KONTINENTALNO PODRUČJE ............................... 15
Jabuka ....................................................................................................... 17
Kruška ....................................................................................................... 20
Breskva i nektarina ..................................................................................... 23
Šljiva ......................................................................................................... 26
Marelica ..................................................................................................... 29
Trešnja ...................................................................................................... 32
Višnja ........................................................................................................ 35
Orah .......................................................................................................... 38
Lijeska ....................................................................................................... 41
3
Europski kesten .......................................................................................... 44
Jagoda ....................................................................................................... 46
Malina ....................................................................................................... 49
Kupina ....................................................................................................... 52
9. MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA MEDITERANSKO PODRUČJE ................................. 59
Jabuka ....................................................................................................... 61
Breskva i nektarina ..................................................................................... 65
Šljiva ......................................................................................................... 69
Marelica ..................................................................................................... 75
Trešnja ...................................................................................................... 78
Višnja maraska ........................................................................................... 81
Badem ....................................................................................................... 84
Smokva ..................................................................................................... 86
Mandarina .................................................................................................. 88
Kivi ........................................................................................................... 91
10. ZAKONSKA REGULATIVA .................................................................................... 94
11. LITERATURA ....................................................................................................... 94
4
PREDGOVOR
Brošura "Podizanje novih nasada voćnjaka" Pisati kratko i jasno poput recepta zahtijeva
predstavlja tehničko-tehnološke i ekonomske od stručnjaka znanje i iskustvo. Njihovu
smjernice budućim investitorima za podizanje vještinu potvrdio je recezent dr. sc. Ivo
voćnjaka. Krpina, koji je uložio puno truda da se na
kvalitetan način prezentira spomenuta
Napisali su je poljoprivredni savjetnici
materija. Na njegovu nesebičnom trudu u ime
specijalisti voćarstva Hrvatskog zavoda za
autora brošure izražavamo najveću
poljoprivrednu savjetodavnu službu na
zahvalnost.
temelju vlastitog stručnog iskustva i
korištenjem suvremene domaće i strane S druge strane, autori brošure dali su svoj
literature. obol "Operativnom programu podizanja
trajnih nasada u Republici Hrvatskoj" na
Nastojali smo prezentirati najvažnije vrste
našem putu ulaska u EU.
voća kontinentalnog i mediteranskog
područja. Jednostavnim stručnim izričajem
obrađeni su sortiment, agrotehnika, zaštita
od štetočinja i ekonomska isplativost
podizanje nasada.
Ravnatelj
Za razliku od stručnih knjiga iz voćarstva koje dr. sc. Ivan Katalinić
detaljno obrađuju svaku od pojedinih
spomenutih tema naša je zadaća ovom
brošurom usmjeriti budućeg investitora na
kvalitetan izbor dugogodišnjeg nasada. Zagreb, prosinac 2004.
5
RECENZIJA
Knjiga, stručne brošure, priručnika, vodiča i Ova knjiga izlazi u pravo vrijeme
savjetnika – uratka respektabilnog broja preoblikovanja hrvatske poljoprivrede,
naših znanstvenika i stručnjaka, djelatnika mijenjanja ekstenzivne u radno kapitalno
HZPSS. intezivnu proizvodnju, kao što je voćarska.
Uz to, skori ulazak u Europsku uniju, naša
Prije iznošenja ocjene napisanog u knjizi posjedovna struktura s premalim gos-
PODIZANJE NOVIH NASADA VOĆNJAKA podarstvima, ekološkim uvjetima s mo-
(Tehnološko – ekonomske smjernice), želim gućnošću uzgoja suptropskog, mediteranskog
zahvaliti ravnatelju HZPSS, dr. sc. Ivanu i kontinentalnog voća, izrijekom upućuje na
Kataliniću, autorici mr. sc. Ivki Veić i tu proizvodnu granu.
suradnicima, na ukazanoj časti i povjerenju
Ambiciozan Operativni program podizanja
za stručnu prosudbu njihova prvog
višegodišnjih nasada u RH s 20.500 ha
zajedničkog djela iz područja voćarstva,
voćnjaka (od čega samo maslinika 5.500 ha)
istovremeno i opsežna i jezgrovita.
zahtijeva puno volje, umješnosti, truda,
novca, pa i upravo ovakve literature.
Na dvadesetak stranica navedeni stručnjaci,
specijalisti za pojedina područja kao što su Koristim priliku izraziti vjeru u uspjeh ove
priprema terena i podizanje nasada, kakvoća knjige, kao i Operativnog programa podizanja
sadnog materijala, održavanje i njega višegodišnjih nasada u RH, ali apeliram na
voćnjaka, mehanizacija u voćarstvu, maksimalno zalaganje HZPSS-a, poljo-
ekonomika voćarske proizvodnje, te privrednih fakulteta, državnih poljoprivrednih
stručnjaci za pojedine voćne vrste – od zavoda i vlasti, napose vlasti, jer ona može
jabuke do maline, s modelima za okupiti i zadužiti sve stručne potencijale, od
kontinentalno i mediteransko proizvodno akademika, sveučilišnih profesora, doktora
područje, vrlo su stručno, znalački i s znanosti (bez obzira gdje bili zaposleni), do
osjećajem za mjeru prikazali ono najvažnije, savjetnika iz HZPSS-a, na oživotvorenju
što će sasvim sigurno izazvati pozornost zacrtanog voćarskog programa.
stručne javnosti te interes proizvođača – onih
kojima je to životno opredjeljenje, i onih koji
dr. sc. Ivo Krpina
će se potaknuti ovim vodičem odlučiti za
voćarstvo, to lijepo, unosno ali i zahtjevno
zanimanje. U Zagrebu, 22. siječnja 2005.
6
1. UVOD
su za svaku voćnu vrstu: ekološki uvjeti;
Uspješan, dobro informiran i bogat
podloge i sortiment, uzgojni oblici - sustavi
poljoprivrednik cilj je rada svih zaposlenika
uzgoja; zaštita od štetočinja i troškovi
Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu
podizanja nasada. Drugi dio priručnika
savjetodavnu službu. Zadaća svakog
podijeljen je na dva dijela na voćne vrste
savjetodavca je pružanje kvalitetnih
kontinentalnoga područja i voćne vrste
informacija i obrazovanje poljoprivrednika.
mediteranskoga područja. Na kraju priručnika
Donošenje Operativnog programa podizanja
popisani su važeći zakoni i pravilnici
višegodišnjih nasada Vlade Republike
namijenjeni proizvođačima voća. Priručnik je
Hrvatske bio je dodatni motiv za izradu
kombinacija tehnologije i ekonomije jer
tehnološko-ekonomskih smjernica za
ukratko obrađuje modernu tehnologiju
podizanje novih nasada voćnjaka
podizanja voćnjaka, ali daje i ekonomske
namijenjenih poljoprivrednicima. U ovom
pokazatelje i troškove podizanja voćnjaka.
priručniku obrađeno je ukratko sve što bi
poljoprivrednik poduzetnik trebao znati pri Brošuru su napisali i pripremili djelatnici
donošenju odluke o sadnji voćnjaka. Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu
savjetodavnu službu kao svoj doprinos
Priručnik je podijeljen u nekoliko cjelina. U
uspješnijem i bržem podizanju voćnjaka u
prvom dijelu opisani su svi radovi, postupci,
Hrvatskoj.
mehanizacija i oprema pri podizanju
voćnjaka. U drugom dijelu priručnika opisani
2. VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Republika Hrvatska svojim ekološkim Tablica površine plantažnih voćnjaka u
Hrvatskoj
uvjetima omogućuje proizvodnju kvalitetnoga
kontinentalnoga, mediteranskoga pa čak i Voćna vrsta Površina ha
suptropskog voća. Jabuka 2902
Kruška 390
Danas Hrvatska ima prema statističkim Breskva 663
podacima oko 70.000 ha voćnjaka, što je oko Višnja 695
2,2 % od poljoprivrednih površina. Od Šljiva 4283
ukupnih površina voćnjaka, 95 % voćnjaka u Trešnja 503
vlasništvu je obiteljskih poljoprivrednih Orasi 1674
gospodarstava. Prema statističkim podacima Lijeska 450
u Hrvatskoj je tijekom 2003. godine Badem 783
proizvedeno: jabuka 58.054 tona, krušaka Mandarinka 1000
7600 tona, višanja 6947 tona, bresaka 6631 Smokve 404
tona, šljiva 42.826 tona, trešanja 5030 tona, Jagode 237
oraha 3487 tona, badema 1567 tona, Kupina 50
mandarina 11.102 tona, limuna 449 tona, Malina 77
naranača 491 tona, smokava 4037 tona, Ukupno 14.111
jagoda 4900 tona i malina 950 tona.

Izvor: dr. sc Ivo Krpina
Usporedbom podataka o proizvodnji voća u

Objektivno prema podacima dr.sc. Ive Krpine
Hrvatskoj od 1997. do 2003. godine vidljivo
Hrvatska ima samo 10-15 tisuća hektara
je smanjenje te dohodovne proizvodnje.
plantažnih voćnjaka.
7
Proizvodnja odabranih vrsta voća (tone)
Voće 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Jabuka 57.541 72.361 66.752 81.339 32.461 59.143 58.054
Kruška 9.796 11.556 10.027 10.081 6.734 7.594 7.600
Breskva 6.836 8.813 10.211 9.330 9.046 10.120 6.631
Šljiva 47.117 83.143 38.030 39.857 39.631 20.543 42.826
Višnja 6.032 8.265 8.453 7.566 8.169 6.542 6.947
Trešnja 4.715 6.241 6.370 5.870 4.496 5.873 5.030
Mandarina 15.740 21.714 18.210 19.361 18.995 16.057 11.102
Smokva 5.543 6.127 6.042 4.890 4.658 4.658 4.037
Orah 3.154 4.700 4.772 4.908 3.255 2.783 3.487
Badem 2.033 2.138 3.315 2.808 2.574 2.616 1.567
Jagoda 2.838 3.574 4.842 3.960 4.039 4.843 4.900
Izvor: DZS RH i Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja (2003.)
Proizvodnja voća podmiruje tek dio potreba Važno je naglasiti da je proizvodnja voća
Republike Hrvatske, a samodostatnost radno intenzivna djelatnost koja
kontinentalnog voća bila je oko 80 % u proizvođačima osigurava razmjerno visoke
razdoblju od 1997. do 2001. U ukupnoj prihode po jedinici površine.
vrijednosti uvoza poljoprivrednih i Uspjeh u voćarskoj proizvodnji možemo
prehrambenih proizvoda, voće i prerađevine postići ako poštujemo struku i tehnologiju
sudjeluju s oko 10 % (Nacionalni program za uzgoja te ako proizvod uspijemo prodati i
poljoprivredu i seoska područja, 2003) . naplatiti u skladu s pravnim propisima RH.
3. PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA

Da bi se utvrdila fizikalna, kemijska i Na temelju rezultata analize i preporuke za
pedološka svojstva tla, prva aktivnost u popravak opskrbljenosti tla hranivima,
pripremi terena jest analiza tla. Ako se provodi se meliorativna gnojidba. U toj
kemijskom analizom utvrdi da je tlo kiselo, gnojidbi daju se organska (stajski gnoj,
obavlja se kalcifikacija. Kalcifikaciju kiselih humus, kompost) i mineralna gnojiva (2/3 od
tala potrebno je obaviti najmanje 3 mjeseca ukupne preporučene količine) s više fosfora i
prije sadnje. Pri kalcifikaciji tla ne smije se kalija (NPK).
ukupna količina vapna dodati odjednom (ako
Duboko rahljenje tla provodi se dubokim
se dodaju veće količine) zbog nagle promjene
oranjem, podrivanjem ili rigolanjem (60-90
reakcije postoji opasnost da se blokiraju neki
cm) s unošenjem gnojiva. Duboko rahljenje
mikroelementi i poremeti rad mikroorga-
tla obavlja se za izrazito suhog vremena
nizama. Kalcifikacija se ne smije izvoditi ako
(ljeto ili jesen) prije sadnje. Prije dubokog
se istovremeno u tlo ne unosi i organska tvar.
rahljenja tla teren je potrebno poravnati.
Godišnje se smije dodati najviše do 3 t/ha
Konačnu pripremu zemljišta treba obaviti
kalcij-karbonata ili 1,5 - 2 t/ha gašenog
neposredno prije sadnje te dati preostalu 1/3
vapna ili 1 t živog vapna. Količina naravno
gnojiva.
ovisi o pH vrijednosti, tipu tla, dubini
unošenja, vrsti i meljavi materijala koji se Nakon pripreme terena obavlja se
koristi za kalcifikaciju. Temeljem dosadašnje iskolčavanje (‘markiranje’) redova i sadnih
prakse, istraživanja i preporuke proizvođača mjesta.
kod jače kiselihn tala preporuča se dozu
Sadnja se obavlja ručno ili strojno. Može se
povečati za 2-3 puta.
izvoditi u jesen ili u proljeće. Bitno je da u
8
vrijeme sadnje temperatura nije ispod nule. Suvremeni uzgoj jabuka, krušaka, malina,
Prednost dajemo jesenskoj sadnji. Razmak kupina zahtjeva naslon tj. uzgojnu konstruk-
sadnje biti će obrađen za svaku voćnu vrstu ciju (armaturu), a preporučuje se da se
posebno. postavi u godini sadnje. Armatura se izrađuje
Preporučuje se da se ograda postavi u godini od drvenih, betonskih ili metalnih stupova,
sadnje radi sprječavanja šteta od divljači. sidara, zatezača, pocinčane žice i bambusovih
Ograda se najčešće izrađuje od drvenih, štapova.
betonskih ili metalnih stupova i žičane mreže.
4. KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA

Pri nabavi sadnog materijala mora se paziti prerezu treba biti svijetlo žuta, a ne smeđa,
na njegovu kakvoću. Pri kupnji sadnog što je znak smrzavanja ili sušenja korijena.
materijala u rasadniku sadnice je potrebno
pregledati, pri čemu treba paziti da je Korijenov sustav vrlo je osjetljiv na
nadzemni dio biljke dobro razvijen te da je smrzavanje i na isušivanje, na što je
normalne boje kore (bez oštećenih dijelova potrebno paziti pri transportu sadnica.
kore), normalno razvijenih pupova. Korijenov
Nabavljene sadnice za planirani voćnjak
sustav treba imati nekoliko osnovnih debljih
potrebno je do sadnje utrapiti te ih obvezatno
korijena obraslih sitnim korjenčićima koji su
važni za primitak sadnice. Boja korijena na zaštititi od miševa, voluharica i zečeva.
5. ODRŽAVANJE I NJEGA
zatravljuje se i održava malčiranjem 4-6 puta
Održavanje tla tijekom vegetacije.
U nasadima gustog sklopa nakon sadnje Gnojidba

međuredni prostor obrađuje se jednu do tri
godine, a zatim se zatravi sjetvom travno- Za optimalnu i redovitu rodnost voćaka
djetelinskih smjesa. Na nagnutim terenima potrebno je opskrbiti voćke hranivima
gdje postoji mogućnost veće erozije, tlo se tijekom cijele godine.
zatravljuje prve godine. Međuredovi se
Kalcizaciju kiselih tala treba provoditi u jesen
malčiraju nekoliko puta godišnje, a trava
dodavanjem vapna u tlo.
ostaje na tlu kao zelena gnojidba. Trake u
redu u prve dvije do tri godine okopavaju se, Količina i vrijeme unošenja hraniva ovisi o
a nakon toga tlo ispod voćaka tretira se analizi tla, lista i ploda te o planiranju
herbicidima. Preporučuje se da se tlo uz proizvodnje. Makrohraniva (dušik, fosfor,
voćke prvih godina freza radi unošenja kalij, sumpor, kalcij i magnezij) i
gnojiva i popravljanja vodno-zračnog režima. mikrohraniva (željezo, bakar, mangan, cink
bor, molibden i kobalt) prijeko su potrebna u
ishrani za postizanje visokih prinosa te čine
U nasadima širokog sklopa (orah, kesten) tlo osnovnu gnojidbu.
se zatravljuje travno-djetelinskim smjesama
Prihranu voćkama dobro je davati preko
odmah nakon sadnje, a mogu se uzgajati i
sustava za navodnjavanje jer su gnojiva u
neke međukulture. Ostavlja se zaštitni pojas
topivoj formi bolje dostupna biljkama.
širine 2,5 -3,0 m koji se obrađuje tri do četiri
godine nakon sadnje, a kasnije se Folijarna gnojiva samo su korekcija osnovne
primjenjuju herbicidi. Međuredni prostor gnojidbe.
9
Proizvođač bi trebao svake 3-4 godine gustoći sklopa, broju stabala po hektaru. Ti
napraviti kemijsku analizu tla, a folijarnu troškovi povećavaju se za troškove: kopanja
analizu svake godine i prema preporuci bunara, akumulacija, opreme za pumpanje
gnojiti. Na tržištu Republike Hrvatske postoji vode i još neke troškove.
velik broj mineralnih gnojiva koja se koriste u
višegodišnjim nasadima, a razlikuju se po Zaštita od vremenskih nepogoda
cijeni od regije do regije. Za organsko gnojivo
(stajski gnoj) ne postoji tržište u Hrvatskoj, Mraz i tuča vremenske su nepogode koje
nego se stajski gnoj pribavlja među najčešće oštećuju voćke. Od tuče nasade je
poljoprivrednicima na privatnoj osnovi. najbolje štititi postavljanjem zaštitnih mreža.
Mreže se mogu postaviti jedino u nasadima
Navodnjavanje gustog sklopa pri uzgoju na slabo bujnim
podlogama. Troškovi postavljanja protu-
Za intenzivne voćarske kulture, kao što su gradnih mreža za jedan hektar nasada jesu
jabuka, kruška, jagoda, kupina, breskva, oko 75.000,00 do 80.000,00 kn.
nektarina, stolna šljiva i dr., navodnjavanje
je obvezatna mjera u proizvodnji. Za manje Od mraza voćke najčešće stradaju u početku
intenzivne kulture, kao što su orah, kesten, kretanja vegetacije. Da bi se izbjegla
lijeska nije prijeko potrebno navodnjavanje, oštećenja u tom razdoblju, treba se
ali njime se prinos znatno povećava, osobito pridržavati preporuka za izbor povoljnih
u krajevima gdje su godišnje oborine manje položaja za uzgoj pojedinih voćnih vrsta, koji
od 900 mm. Naravno, važan je i raspored tih su navedeni u poglavlju "ekološki uvjeti" za
oborina tijekom vegetacije. svaku pojedinu vrstu. Ako se ipak mraz
Danas se najčešće rabe dva sustava pojavi u početku vegetacije, može se provesti
navodnjavanja - sustav kap po kap i kišenje. dimljenje, koje ima učinka do - 1,5 ºC.
Primjenom kapanja troši se manje vode i ono Najučinkovitija zaštita od mraza u početku
može poslužiti za primjenu tekućih gnojiva. vegetacije može se provesti sustavom za
Kišenje može poslužiti i za zaštitu od mraza. kišenje (antifrost sustav) koji ujedno služi i
Sustav kap po kap pogodan je i zbog toga što za navodnjavanje.
za njega ne treba veća akumulacija vode. Za
sustav kišenja troši se više vode u kratkom Iznimno voćke mogu stradati i od ekstremno
razdoblju. niskih zimskih temperatura, što se najčešće
događa na lošijim netipičnim voćarskim
položajima u kotlinama i ravnicama na nižim
nadmorskim visinama.
Navodnjavanje voćnjaka
Troškovi postavljanja dijela sustava za

Mreže za zaštitu od vremenskih nepogoda
navodnjavanje kapanjem (glavne i dovodne
cijevi, ventili, kapaljke, filteri i sl.) u
voćnjacima kreću se od oko 16.000,00 do Oštećenja u fazi vegetacije mogu nastati i
20.000,00 kn. Navedeni troškovi ovise o zbog visokih temperatura, kada se na
plodovima javljaju ožegotine. Protiv nastanka
10
ožegotina dobar učinak imaju zaštitne mreže, moraju izlaziti iz košnice. Tijekom dana pčela
a i sustav kišenja, kad se voćke za ekstremno posjeti 2000-3000 cvjetova. Bira voćnu vrstu,
visokih temperatura jednostavno kišenjem primjerice ne voli krušku, te ju je za
rashlade. oprašivanje kruške potrebno podvrgnuti
dresuri. Uspjeh oprašivanja ovisi i o broju
Od svih vremenskih nepogoda najbolji način
postavljenih košnica po 1 ha; ovisno o voćnoj
zaštite jest osiguranje nasada kod
vrsti i intezitetu cvatnje. Najčešće je po
osiguravajućih društava.
hektaru potrebno 3-6 košnica.
Oprašivanje - oplodnja Bumbari (Bombus spp.) također su dobri
oprašivači. Imaju krupno tijelo prekriveno
Pri intenziviranju voćarske proizvodnje i dlakama. U proljeće se javljaju pri
proizvodnji iste voćne vrste na većim temperaturi od +5 oC, što je od osobite
površinama u monokulturi ne smije se važnosti za oprašivanje ranih vrsta voćaka.
osloniti samo na oprašivače iz prirode, nego Tijekom dana posjete 4500-5600 cvjetova. U
se moraju poduzeti mjere za bolji uspjeh vrijeme cvatnje bumbara je premalo i dok
oprašivanja. Postavljanjem košnica za pčele bumbari ojačaju svoja legla, tj. povećaju
medarice, bumbare, kućica i staništa za brojnost zajednice, cvatnja je često već
solitarne pčele može se postići značajan završena. Preporučuje se postavljanje
uspjeh pri oprašivanju. Poznato je da od košnica za bumbare u blizini voćnjaka.
uspjeha oprašivanja ovisi krupnoća ali i Solitarne pčele Osmia rufa i O. cornuta
količina prinosa voća. idealne su za oprašivanje voćaka. Gnijezda
zasnivaju u šupljinama barske trstike
Oprašivanje je proces prenošenja peluda na
(Phragmites communis) ili u izbušenim
tučak istog ili susjednog cvijeta na istom ili
drvenim oblicama. Ženke zasnivaju svoja
drugom stablu, iste ili neke druge sorte.
gnijezda u tunelima koje pregrađuju i
Prema porijeklu peluda pri oprašivanju voćne
zatvaraju blatom. Optimalna duljina tunela
vrste i njihove sorte dijelimo u dvije grupe: jest 16-18 cm, a promjer otvora 8 mm.
samooplodne ili autofertilne i stranooplodne Solitarne pčele aktivne su tijekom cvatnje
ili autosterilne. Samooplodne sorte voćaka voćaka. Ne izabiru voćnu vrstu, važno je da
oprašuju se vlastitim peludom (iz istog je voćka blizu te su od osobite važnosti za
cvijeta, s istog stabla ili s drugog stabla iste oprašivanje kruške, trešnje, jagode i dr. Prag
sorte). Stranooplodne sorte voćaka oprašuju aktivnosti tih pčela je 5 ºC, na 10 ºC aktivne
se uz pomoć peluda neke druge sorte. su, a pri temperaturi od 12 do 15 ºC vrlo su
Najveći broj samooplodnih sorti imaju aktivne. Poznato je da pri tim temperatura
breskva, marelica, jagoda, malina i crni ribiz, pčela medarica ne leti. Opseg je njihova leta
nešto manje šljiva i višnja, a gotovo sve sorte 200-250 m. Tijekom dana posjete do 5600
jabuke i kruške jesu stranooplodne, kao i cvjetova. Za oprašivanje 1 ha komercijalnog
većina sorti trešnje. nasada jabuke potrebno je 800 kokona
solitarnih pčela (500 ženki i 300 mužjaka).
Pelud s cvijeta na cvijet voćke prenose kukci Kućice treba postaviti u voćnjak na razmak
(entomofilno) ili vjetar (anemofilno). Sve od 100 m.
voćne vrste oprašuju se s pomoću kukaca,
osim oraha i lijeske, koji se oprašuju vjetrom.
Poznato je da su za uspješno oprašivanje

potrebne pčele, ali tome mogu doprinijeti i
drugi kukci: bumbari, solitarne pčele, ose,
leptiri, kornjaši itd.
Pčela medarica (Apis mellifera) živi u košnici.

U proljeće izlijeće kada su temperature zraka
više od 12 oC, aktivna je na 15 oC, a
najaktivnija na 20 oC. Letačice donose nektar
- hranu za maticu i podmladak. Stvaraju
rezerve hrane te pri nižim temperaturama ne
11
Mužjak solitarne pčele čeka ženku partenokarpni razvitak plodova(plodovi rastu

i bez sjemenki).
Osim navedenog, u novije vrijeme svjedoci
smo i primjene hormonskih pripravaka za
6. MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU
Suvremena voćarska proizvodnja zahtjeva
Strojevi za aplikaciju sredstava za
visoku mehaniziranost. Pri izboru
zaštitu bilja
mehanizacije treba voditi računa o njezinoj
kvaliteti, učinkovitosti i isplativosti. Atomizer (raspršivać) je osnovno sredstvo za
aplikaciju sredstava za zaštitu bilja, a ujedno
Strojevi za pripremne radove pri može služiti i za primjenu folijarnih gnojiva.
podizanju voćnjaka Za manje nasade preporučujemo nošene
atomizere, a za veće voćnjake vučene
Prilikom krčenja starih, biološki dotrajalih
atomizere. Osim atomizera mogu privremeno
nasada podignutih na generativnim
poslužiti u manjim voćnjacima i drugi tipovi
podlogama potrebno je koristiti bagere. U
prskalica. Za primjenu herbicida u redu rabe
pripremnim radovima za podizanje novog
se posebno prilagođeni traktorski atomizeri.
voćnjaka potrebno je upotrijebiti traktore
jačih snaga (120 i više KS) za čišćenje terena
Alati za rezidbu
od prethodne vegetacije i dubinsko rahljenje
tla. Za te operacije potrebni su odgovarajući Rezidba voćnjaka obavlja se osim ručnim
priključci: plugovi rigoleri, podrivači, daske za škarama i škarama s pogonom na zrak,
ravnanje terena. Ostale operacije u škarama s pogonom na električnu energiju
pripremnim radovima mogu se izvesti manjim (baterije). Komprimirani zrak potreban za rad
traktorima, a od priključaka potrebni su pneumatskih škara dobije se iz kompresora
razbacivači mineralnog i organskog gnojiva i pri radnom tlaku od 9 do 11 bara. Škare su
često razbacivači materijala za kalcifikaciju. spojene s kompresorom plastičnom
savitljivom cijevi. Kompresor može biti
Strojevi za obradu tla u voćnjacima pogonjen preko priključnog vratila traktora ili
posebnog benzinskog ili diezelskog motora.
Osnovna obrada tla, jesensko i proljetno
Snaga motora za pokretanje kompresora
oranje obavlja se trobrazdnim ili više-
može biti 10-20 KS. Škare se mogu pokretati
brazdnim voćarskim plugovima. Međuredna
i električnom energijom, iz prenosive
ljetna obrada (kultivacija) obavlja se
baterije, koja bi trebala imati dovoljan
kultivatorima, koji moraju biti takvih
kapacitet za cjelodnevni rad.
dimenzija da se obrada može obaviti u
najviše dva prohoda. Za uništavanje korova
Strojevi za berbu
unutar reda rabe se roto-freze s hidrauličnim
pomakom. Za voćne vrste koje se koriste za industrijsku
preradu (višnja, trešnja, šljiva) berba se vrši
Strojevi za sjetvu i održavanje mehanizirano tresačima. Tresači dobivaju
zatravljenih voćnjaka pogon preko priključnog traktorskog vratila
koje proizvodi vibracije koje se prenose na
Zatravljivanje u voćnjaku izvodi se sijačicama
stablo s skojeg se plodovi otresaju na platna
trava, a budući da se sjetva trava izvodi
(cerade). S platna se plodovi prebacuju na
samo jedan put, preporučujemo
elevator, gdje se strujom zraka pomoću
unajmljivanje sijačice za tu namjenu. Za
ventilatora odstranjuju sitne grančice i lišće.
košnju trava preporučujemo malčer koji
Za ručnu berbu (breskve, marelice, jabuke,
ujedno usitnjava i grančice nakon rezidbe.
kruške i dr.) koriste se platforme, koje mogu
Mogu se rabiti i roto-kosilice s bočnim
biti vučene i samohodne. Te platforme se
hidrauličnim pomakom (s ticalom) za košnju
ujedno koriste za rezidbu voćaka.
12
Voćarski traktor Voćarski traktor
Potrebna snaga traktora ovisi o poslovima Planiranje poljoprivredne

koje treba obavljati, o uvjetima u voćnjaku mehanizacije za nasad od 3 do 5 ha:
(npr. nagib terena, veličina nasada, vrijeme Traktor snage preko 65 KS,
uporabe, radni sati/god.). Treba izabrati Plug,
snagu traktora koja će biti najbolje Kultivator,
iskorištena. Osnovni zahtjevi koje bi trebao Deponator min. gnojiva s podrivačem,
zadovoljavati voćarski traktor jesu vožnja, Atomizer(raspršivač) nošeni, 1000 l,
pogon, podizanje i nošenje priključnih Škare za rezidbu pneumatske, električne,
strojeva, odnosno mehaniziranje što većeg Traktorska prikolica,
broja radnji u proizvodnji. Roto freza s bočnim pomakom,
Osnovni zahtjevi za voćarski traktor: Malčer s roto-udračima,
Snaga - više od 65 KS; Tresač (prema potrebi).
Pogon na sva četiri kotača iste veličine;
Mjenjač (što više brzina, prilagođen radu Mehanizacija koju OPG može unajmiti za
raznovrsnih strojeva) usluge:
Priključno vratilo (540;1000 okr./min); Podrivač,
Kabina (ergonomski oblikovana, Plug jednobrazdni, dvobrazdni, dubina
klimatizirana, dobra vidljivost, filtracija 50-60 cm s prednjom vučom, traktor
zraka kabine); snage 160-200 KS s prednjom vučom,
Reversor (koji omogućuje promjenu Stroj za bušenje jama,
smjera kretanja pokretom jedne ručice); Stroj za zabijanje stupova (armatura,
Pumpa hidraulična, minimalnog ograda),
kapaciteta 45 litara, tri para hidrauličnih Ostala mehanizacija prema potrebi.
priključaka;
Nova oprema i strojevi veliko su opterećenje
Gume: za svakog voćara, stoga je udruživanje u
Radijalne, strojne prstenove, ili unajmljivanje
Pritisak u gumama (minimalano mehanizacije za uslugu, jedan od načina da
preporučen). se smanje troškovi proizvodnje, a
istovremeno iskoriste sve prednosti
suvremene mehanizacije. Potrebno je izabrati
kvalitetne strojeve za rad u voćnjaku,
maksimalno ih koristiti i redovitim
održavanjem produžili njihov radni vijek.
7. EKONOMIKA PODIZANJA DUGOGODIŠNJIH NASADA

Novac potreban za ulaganje može biti vlastiti
Ulaganje u podizanje dugogodišnjeg
ili posuđeni. Jedini smisao ulaganja u bilo
nasada
koju poljoprivrednu proizvodnju jest
Podizanje dugogodišnjeg nasada - voćnjaka, očekivani dohodak koji će se ostvarivati u
redovito zahtijeva višegodišnje ulaganje trenutku postizanja punog kapaciteta
novca u proizvodnju koja će pune proizvodne proizvodnje. U voćarstvu se za pojam "puni
učinke ostvarivati tek kroz nekoliko godina. kapacitet proizvodnje" rabi izraz "puna
13
rodnost". Ostvarujući dohodak kroz razdoblje nematerijalne. U tom smislu materijalni su

pune rodnosti, investitor očekuje povrat troškovi npr.: sadnice, mineralno i organsko
uloženih sredstava te ostvarivanje dohotka ili gnojivo, kolci, stupovi, žica, pletivo i sl.
dobiti. Naravno, ulaganje u podizanje Nematerijalni troškovi jesu troškovi rada i
dugogodišnjeg nasada nije jedino ulaganje na usluga, npr.: sadnja, prskanje, okopavanje,
obiteljskom gospodarstvu koje se bavi ili se obrada tla i sl. Ti troškovi vrednovani su kao
planira baviti voćarstvom. Na primjer tu su oportunitetni troškovi. Pri stvarnom podizanju
još i ulaganja u opremu, mehanizaciju, nasada neke od navedenih troškova može se
sustav za navodnjavanje, sustav za obranu izbjeći, ali iznimno se mogu pojaviti i neki
od tuče i mraza, gospodarski objekti (za dodatni troškovi. Ipak, može se očekivati da
strojeve, pesticide, ambalažu, alate) itd. neće nastati veća odstupanja od vrijednosno
iskazanih visina ukupnog ulaganja.
Visina ukupnog ulaganja u podizanje nasada
ovisi o nizu čimbenika. Neki od tih čimbenika Kalkulacije pokrića varijabilnih
jesu: izbor tehnologije, izbor sorte, izbor troškova
podloge, zemljište, lokacija nasada, položaj i
Pokriće varijabilnih troškova (PVT) jedan je
nagib terena, svojstva tržišta itd.
od ekonomskih pokazatelja dohodovnosti
Svako ulaganje pa tako i ulaganje u svake pojedine proizvodnje zastupljene na
dugogodišnje nasade popraćeno je brojnim OPG-u. Na gospodarstvu koje se bavi
rizicima. U voćarstvu su to npr.: rizici tržišta, voćarstvom pokriće varijabilnih troškova
rizici vremenskih prilika ili neprilika i sl. Neke računa se za svaku pojedinu voćnu vrstu. U
od mogućih rizika gospodarstvo može voćarskoj proizvodnji pokriće varijabilnih
amortizirati ili pak svesti na najmanju troškova iskazuje se mjernom jedinicom
moguću mjeru. Ipak, ulaganjem u podizanje Kn/ha. Formula za izračun vrlo je
dugogodišnjeg nasada potencijalni ili već jednostavna:
iskusni proizvođač ulazi u područje
poduzetništva u kojem oduvijek vrijedi PVT = Ukupan prihod (na 1 ha) -
pravilo: "no risk no profit" odnosno "bez - Ukupni varijabilni troškovi (na 1 ha)
rizika nema profita". U ovom priručniku sadržane su standardne
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja kalkulacije pokrića varijabilnih troškova za
se odluče baviti suvremenom voćarskom sve voćne vrste koje su u sustavu poticaja,
proizvodnjom trebaju biti adekvatno osim za smokve, badem i rogač, na bazi 1 ha
opremljena, imati dovoljno znanja i proizvodne površine u kontinentalnom i
sposobnosti za upravljanje proizvodnjom te mediteranskom području Republike Hrvatske.
imati dostupnost kvalitetnim stručnim U kalkulacijama su skraćeno prikazani
informacijama. tehnološki normativi i očekivani rezultati,
Svaki važniji stručno-tehnološki propust pri izraženi količinski i vrijednosno. Na primjer,
možemo vidjeti očekivane prinose, cijene,
podizanju višegodišnjeg nasada ne može se
naknadno promijeniti niti nadoknaditi pa učinke rezidbe i berbe, troškove gnojiva,
greška traje dok nasad postoji. zaštitnih sredstava i sl. Na taj način svaku
pojedinu voćnu vrstu možemo uspoređivati
Troškovnici podizanja dugogodišnjih kroz sve stavke kalkulacije. U kalkulacijama
nasada pokrića varijabilnih troškova pokušali smo
izraziti dohodovnost proizvodnje po hektaru
U ovom priručniku daje se pregled troškova u
za svaku voćnu vrstu. Tako je u
razdoblju investicijskog ulaganja za svaku
kalkulacijama iskazana stavka "dohodak".
pojedinu voćnu vrstu. Na kraju razdoblja
Potrebno je napomenuti da su kod izračuna
ulaganja iskazani su sveukupni troškovi
dohotka u obzir uzeti fiksni troškovi vlastite
podizanja nasada pojedine voćne vrste. U
mehanizacije, ali nisu uzeti u obzir troškovi
troškovnicima podizanja voćnjaka vide se
amortizacije nasada te ostali fiksni troškovi
vrijednosno iskazane pojedine stavke
koji se neminovno pojavljuju na razini cijelog
ulaganja po godinama, za 1 ha novog
gospodarstva. Ovi fiksni troškovi variraju od
nasada. Iz tablica je razvidno da troškove
možemo podijeliti na materijalne i
14
slučaja do slučaja, stoga ih je radi velikih potencijalnim voćarima da, uz vlastito znanje
odstupanja teško uvrstiti u kalkulaciju. i iskustvo, koriste usluge, savjete i pomoć
Treba napomenuti da je kalkulacija pokrića institucija i savjetodavnih stručnjaka, jer
varijabilnih troškova jedan od kvalitetnijih jedino na taj način, kao potencijalni
kriterija pri donošenju odluke o ulaganju u investitori, mogu dobiti kvalitetnu informaciju
pojedinu proizvodnju. o tehničko-tehnološkim pretpostavkama i
zakonitostima te ekonomskim učincima
Pojednostavljeno, svako ulaganje u novu
svakog pojedinog ulaganja.
proizvodnju te ekonomski učinci ulaganja
"priča su za sebe". Stoga se preporučuje svim
15
8. MODELI ZA KONTINENTALNO PODRUČJE

JABUKA
KRUŠKA
BRESKVA I NEKTARINA
ŠLJIVA
MARELICA
TREŠNJA
VIŠNJA
ORAH
LIJESKA
JAGODA
MALINA
KUPINA
16
17
JEZGRIČAVO VOĆE
JABUKA
Ekološki uvjeti Sustav uzgoja
Klima Suvremeni voćnjaci gustog sklopa sade se na
U našoj zemlji uzgoju jabuka odgovaraju razmak redova 3,0 do 3,2 m, a u redu na
uvjeti umjereno kontinentalne klime, stoga se razmak 1,0 do 1,2 m. Razmak sadnje
može uzgajati do 800 m nadmorske visine. određen je podlogom, visinom cijepljenog
Godišnje potrebe jabuka za vodom mjesta, tipom tla, bujnošću sorte i nagibom
zadovoljava 700-1100 l oborina na m2. terena. Preporučujemo jednoredni sustav
Jabuka podnosi niske zimske temperature i uzgoja. Uzgoj jabuka na slabo bujnim
do -35 C. Osjetljiva je na kasne proljetne podlogama zahtijeva naslon, tj. uzgojnu
mrazove u fazi cvatnje i zametanja plodova, konstrukciju. Postavlja se u godini sadnje kao
oštećenja nastaju već na –2,2 C do –1 C. i ograda.
Tlo
Za uspješan uzgoj najbolja su propusna,
prozračna, duboka ilovasta tla, lakšeg
mehaničkog sastava bez suviška vode, sa 1-5
% humusa i s pH 5,5-6,5.
Položaj
U kontinentalnom dijelu pogodne su južna,
jugoistočna i istočna strana, a nepovoljne su
sjeverna i sjeverozapadna ekspozicija.
Najbolji su tereni gdje okolni reljef ima veći Vitko vreteno
nagib, a voćnjak što manji nagib, najviše 15
Vitko vreteno pokazalo se najboljim uzgojnim
% jer takvi brežuljkasti položaji imaju
oblikom za slabo bujne podloge i gustu
ujednačenu temperaturu zraka. Također su
sadnju. Njegova svojstva jesu deblo visine
pogodne ravnice priobalnog područja većih
60–70 cm, skelet je voćke provodnica i
rijeka zbog povoljnog utjecaja vodene
spiralno raspoređene osnovne grane. Ukupna
površine na temperaturne oscilacije.
je visina stabla oko 2,5 m. Takav uzgoj
Sorte i podloge formira se kroz prve tri godine svijanjem i
Danas se u podizanju nasada rabi otklanjanjem grana od provodnice,
vegetativna slabo bujna podloga M9, jer prorjeđivanjem i pinciranjem jednogodišnjih
ispunjava sve zahtjeve intenzivne mladica. Voćka daje rod već u drugoj godini
proizvodnje. Izbor podloge M9 upućuje na nasada. Osim vitkog vretena prikladni su i
sustav sadnje u gustom sklopu. Za teža tla vretenasti grm te super vitko vreteno
preporučuje se podloga MM106 te vretenasti Zaštita od štetočinja
grm kao uzgojni oblik.
Najvažnije bolesti jabuka jesu krastavost
Budući da je jabuka stranooplodna potrebno
plodova (Venturia inaequalis), pepelnica
je u nasadu imati i sorte oprašivače. Odabir
sorte treba temeljiti na tržišnim i proizvodnim (Podosphaera leucotriha) i bakterijska palež
kriterijima. Prema vremenu dozrijevanja (Erwinia amylovora). Suzbijanje tih bolesti
sorte dijelimo na: ljetne, jesenske i zimske. provodi se svake godine. Rokovi za suzbijanje
Ljetne sorte: Vista Bella, Mantet, Jerseymac, određuju se praćenjem klimatskih i fenoloških
Summerred; jesenske i zimske: Elstar, prilika u voćnjaku. Poslove praćenja pojave
Gloster, Golden Delicious, GD klon B, Gala, tih bolesti i signalizaciju rokova i mjera
Galaxy, Jonagold, Fuji, Braeburn, Idared, suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja
Granny Smith, itd. Preporučujemo zimske i HZPSS-a. Preporuke za zaštitu jabuka
jesenske sorte jabuka, crvene boje kožice djelatnici objavljuju na lokalnim radio-
ploda, slatkokisele, sočne, blago aromatične, stanicama i na internet stranici Zavoda
koje se mogu dugo čuvati u hladnjači. www.hzpss.hr.
18
Najznačajniji štetnici jabuka jesu jabučni Štete u voćnjaku mogu činiti ptice,
savijač (Cydia pomonella), savijači voluharice, poljski miševi i divljač. Smanjenje
(Tortricidae), lisni mineri (Leucoptera tih šteta provodi se plašenjem ptica,
malifoliella i dr.), lisne uši (Aphidae), crveni suzbijanjem poljskih miševa I voluharica
voćni pauk (Panonycus ulmi) i druge grinje. zatrovanim mamcima i protiv divljači
Suzbijanje se provodi na osnovi praćenja ograđivanjem voćnjaka.
pojave štetnika, klimatskih i fenoloških prilika
Štetni korovi u voćnjaku konkurencija su za
u voćnjaku. Poslove praćenja pojave tih
prostor, hranjva i vodu. Suzbijanje korova
štetnika i signalizaciju rokova i mjera
provodi se mehaničkim ili kemijskim
suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja
(herbicidima) mjerama zaštite.
HZPSS-a i objavljuje ih u medijima.
JABUKA
Regija: kontinentalna Površina: 1 ha
Broj stabala/ha: 2.700 Razmak sadnje: 3,5 x 1 m
Trajnost nasada: 20 godina Podloga: M9
Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm
GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha
Poravnavanje terena 1.250,00 Međuredna obrada 1.400,00
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje prskalicom 1.440,00
Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Vezivo 200,00
Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 3.560,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 600,00
Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 1.450,00
Organsko gnojivo 4.550,00 Okopavanje u redu 4.050,00
Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO 14.350,00
UKUPNO 23.902,00 TREĆA GODINA kn/ha
PRVA GODINA (priprema, sadnja i armatura) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 2.400,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Održavanje tla u redu 1.650,00
Poravnavanje terena 700,00 Sredstva za zaštitu bilja 7.850,00
Dovoz i razvoženje kolaca 240,00 Vezivo 300,00
Dovoz i razvoženje sadnica 250,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 4.725,00
Međuredna obrada 1.080,00 UKUPNO 18.325,00
Mineralno gnojivo 575,00 SVEUKUPNO 171.244,00
Kolci 10.800,00
Sadnice 48.600,00
Vezivo 520,00
Sredstva za zaštitu bilja 1.980,00
Iskolčavanje terena 755,00
Priprema sadnica za sadnju 600,00
Istovar sadnica 100,00
Sadnja 5.500,00
Okopavanje u redu 4.050,00
Prskanje 1.950,00
Dovoz stupova i žice za armaturu 500,00
Stupovi za armaturu 14.000,00
Pocinčana žica 5.250,00
Sidra 600,00
Zatezači 600,00
Postavljanje armature 3.402,00
Žičano pletivo za ogradu 4.800,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada jabuke
Stupovi za ogradu 4.760,00
iznosi 24.000,00 kuna,
Postavljanje ograde 2.835,00 a na područjima s težim uvjetima
UKUPNO 114.667,00 gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.
19
Jabuka
Trajnost nasada: 20 god. Starost nasada: puna rodnost
Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Podloga: M 9
Kalkulacija pokrića var. troškova EUR/ha,

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 35.000,00 40.000,00 45.000,00

Klasa 1 2,70 kn 28.000,00 32.000,00 36.000,00
Klasa 2 1,25 kn 7.000,00 8.000,00 9.000,00
Prosječna cijena, kn/kg 2,41 2,41 2,41 0,32
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI PRIHOD, kn/ha 86.850,00 98.900,00 110.950,00 13.186,67
Nadosađivanje, 20 kom. 20 kn/kom. 400,00 400,00 400,00 53,33
Mineralna gnojiva, kn/ha 804,00 1.006,50 1.342,00 134,20
Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 9.487,00 9.487,00 9.487,00 1.264,93
Sanduci
15 kg, 3,8 kn/kom. 8.866,67 10.133,33 11.400,00 1.351,11
kapaciteta
Vezivo, 40 kg, 25 kn/kg 1.000,00 1.000,00 1.000,00 133,33
Berba, 70 kg/h, 25 kn/h 12.500,00 14.285,71 16.071,43 1.904,76
Rezidba, 350 h, 35 kn/h 12.250,00 12.250,00 12.250,00 1.633,33
Ostali troškovi, kn/ha 1.000,00 2.000,00 3.000,00 266,67
UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha 46.307,67 50.562,55 54.950,43 6.741,67
PVT, kn/ha 40.542,33 48.337,45 55.999,57 6.444,99
Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 4.719,86 4.856,71 4.993,56 647,56
Dohodak, kn/ha* 35.822,47 43.480,74 51.006,01 5.797,43
Dohodak uz različite cijene:

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 2,20 1,00 29.512,19 25.480,74 30.756,01 3.397,43
Cijena srednja, kn/kg 2,70 1,25 35.822,47 43.480,74 51.006,01 5.797,43
Cijena viša, kn/kg 3,20 1,50 51.572,47 61.480,74 71.256,01 8.197,43
*U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su
uključeni u kalkulaciju)
20
KRUŠKA
bakterijsku palež, trulež korijena te fero-
Ekološki uvjeti klorozu (podnosi najviše 2 % aktivnog
vapna). Podloga BA 24 – bujnija je od
Klima
podloge EMA. Bolje podnosi suha i teška tla.
S obzirom da je u većini naše zemlje klima Kvaliteta ploda i dolaženje u rod isti su kao i
umjereno kontinentalna, uzgoj kruške nije na podlozi EMA, kompatibilna je s
ograničen, osim u planinskim područjima Viljamovkom. Sorte koje nisu kompatibilne
iznad 800 metara nad morem. Kruška treba saditi na međupodlozi Gelertova,
podnosi temperature i do - 20 C, a neke Pastorčica i Hardenpontova. Preporučujemo
sorte i do -30 C. Međutim, kao i druge sljedeće sorte krušaka: Etruska, rana
voćke, kruška je osjetljiva na kasne zimske Morettinijeva, Klapova, Santa Marija,
mrazove početkom vegetacije, a s obzirom da Viljamovka, Abbe Fetel, Passe Crassane. Kod
dosta rano cvate, preporučujemo sadnju na nas je poželjno uzgajati sve kvalitetne sorte
visinama od 180 do 800 m. Brežuljkasti svih doba zriobe, vodeći računa o mogućnosti
tereni imaju bolju osvjetljenost i toplinu, što i količini vremenskog plasmana.
kruški odgovara. Treba težiti postavljanju
redova sjever - jug. Sustav uzgoja
Kruška ima posebne zahtjeve i prema Za nove plantažne nasade treba izabrati vitko
relativnoj vlažnosti zraka; optimalna vlažnost vreteno zbog slijedećih razloga : rano dolazi
zraka ljeti je 60-70 %. Kod relativne vlažnosti u rod, velika početna rodnost, visoka i
zraka ispod 30 % treba orošavati. redovita rodnost, dobra kvaliteta plodova,
jednostavno održavanje uz minimalan
Tlo
utrošak ljudskog rada. Razmaci sadnje se
Teška i nepropusna tla te laka i pjeskovita tla kreću od 3,2 do 3,5 m red od reda, a 1,0 do
nepovoljna su za uzgoj kruške. Kruška na 1,5m u redu.
sjemenjaku osjetljiva je na visoku razinu
podzemne vode te joj odgovaraju ocjedita tla
na blagim padinama.
Najpovoljnija su ona tla koja imaju: duboki

aktivni sloj (100-120 cm), odnos gline i
pijeska 60:40, pH 5,6-6,5, sadržaj humusa
3 % i sadržaj vapna do 2,5 % ako je podloga
dunja ili do 5 % ako je podloga sjemenjak
kruške.
Položaj
Važan je izbor ekspozicije i inklinacija terena.

Najbolje su južne i jugoistočne strane s Vitko vreteno
nagibom do 15 %. Treba izbjegavati niske i
zatvorene položaje. Vjetar je važan čimbenik Zaštita od štetočinja
u proizvodnji krušaka. U cvatnji velike štete
nanose hladni i topli vjetrovi. Blagi vjetrovi Najvažnije bolesti kruške jesu krastavost
poželjni su jer smanjuju opasnost od mraza. plodova kruške (Venturia pirina) i bakterijska
palež (Erwinia amylovora). Od štetnika
Sorte i podloge najvažnija je kruškina buha (Psylla pyrisuga i
Psylla piri). Ostale bolesti i štetnici isti su kao
Podloga EMA – daje stablo osrednje bujnosti,
i kod jabuke te se primjenjuju gotovo iste
rano dolazi u rod, osrednje je otporna na
mjere zaštite.
niske temperature, osrednje je osjetljiva na
21
KRUŠKA (jesensko-zimska)
Broj stabala/ha: 2.350 Razmak sadnje: 3,5 x 1,2 m
Trajnost nasada: 20 godina Podloga: dunja MA
Uzgojni oblik: vretenasti grm
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 1.250,00
PRVA GODINA (priprema, sadnja i armatura) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 4.550,00
Poravnavanje terena 700,00 Vezivo 300,00
Međuredna obrada 1.080,00 Održavanje tla u redu 1.650,00
Mineralno gnojivo 480,00 UKUPNO 13.325,00
Sadnice 70.500,00 SVEUKUPNO 175.919,00
Vezivo 520,00
Sadnja 4.700,00
Prskanje 1.950,00
Stupovi 14.000,00
Sidra 500,00
Zatezači 500,00
Postavljanje ograde 2.835,00
UKUPNO 124.372,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada kruške iznosi 24.000,00 kuna,
a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.
22
Kruška
Trajnost nasada: 20 god. Starost nasada: puna rodnost
Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Podloga: dunja MA

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 10.000,00 20.000,00 30.000,00

Klasa 1 4,00 kn 8.000,00 16.000,00 24.000,00
Klasa 2 2,50 kn 2.000,00 4.000,00 6.000,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI
39.500,00 76.500,00 113.500,00 10.200,00
PRIHOD, kn/ha
Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 6.366,00 6.366,00 6.366,00 848,80
Sanduci
8 kg, 3 kn/kom. 3.750,00 7.500,00 11.250,00 1.000,00
kapaciteta
Vezivo, 40 kg, 25 kn/kg 1.000,00 1.000,00 1.000,00 133,33
Berba, 50 kg/h, 25 kn/h 5.000,00 10.000,00 15.000,00 1.333,33
Rezidba, 250 h, 35 kn/h 8.750,00 8.750,00 8.750,00 1.166,67
PVT, kn/ha 12.363,00 39.708,00 67.053,00 5.294,40
Dohodak, kn/ha* 8.646,68 35.717,98 62.789,28 4.762,40

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 3,50 2,00 3.646,68 25.717,98 47.789,28 3.429,06
Cijena viša, kn/kg 4,50 3,00 13.646,68 45.717,98 77.789,28 6.095,73
23
KOŠTIČAVO VOĆE
BRESKVA I NEKTARINA
Ekološki uvjeti
Breskva je danas rasprostranjena u svim

krajevima svijeta umjerene klime, premda
njezina povijest započinje u Kini. Republika
Hrvatska nalazi se u području pogodnom za
uzgoj bresaka i nektarina, no unatoč tomu
naša proizvodnja ne zadovoljava ni približno
naše potrebe za breskvama i nektarinama.
Sorte i podloge
Uzgojni oblik vaza
Kao podloga pretežito se rabi generativna
S obzirom na bujnost podloge, uzgojni oblik i
podloga vinogradarska breskva. Vinogra-
karakteristike sorti, preporučuje se sadnja u
darska breskva rabi se zbog više razloga: razmaku 4,5 x 3,5 m pa je za jedan hektar
najbolja je i najraširenija podloga za breskvu,
potrebno oko 600 sadnica.
visoka je kvaliteta plodova, dobra je
Uzgojni oblik poluslobodna palmeta ubraja se
kompatibilnost sa sortama te visoka je i u plošne uzgojne oblike. Taj uzgojni oblik
redovita rodnost. Najveći nadostatak te
razvija skeletne grane u horizontalnoj plohi,
podloge jest taj što vinogradarska breskva
može imati 5 – 6 etaža, visina je provodnice
predstavlja populaciju, a varijabilnost takva 3,5 m. Razmak sadnje za taj uzgojni oblik
materijala dosta je velika. Vinogradarska
jest 4,5 x 3 m, dakle treba 740 sadnica za 1
breskva dosta je zahtjevna prema tlu. Traži
ha.
bogata, topla tla, dobrih vodozračnih odnosa. U kontinentalnom dijelu Hrvatske za sadnju
I dakako, ono što je najbitnije, ta podloga ne
je najpovoljnija sredina veljače, odnosno
podnosi više od 5 % fiziološki aktivnog vapna
vrijeme nakon ekstremnih zimskih
u tlu. temperatura.
Pri izboru sorata treba paziti na više
elemenata, ali svakako su najvažniji kvaliteta
plodova, prinos i konkurentnost plodova
pojedine sorte na tržištu, te introdukcija
novih sorti po zahtjevima tržišta. U skladu s
time, za podizanje nasada izabrane su ove
sorte: Early Red Haven, Caldesi 2000, Red
Haven, Cresthaven, Venus, Fayett i dr.
Sustav uzgoja
U plantažnoj proizvodnji breskve i nektarine

na kontinentu vaza je najčešći uzgojni oblik. Uzgojni oblik slobodna palmeta
Vaza je najčešći uzgojni oblik u Italiji,
najvećem svjetskom proizvođaču bresaka. Zaštita od štetočinja
Taj uzgojni oblik karakteriziraju tri postrane
Najvažnije bolesti breskve i nektarine jesu
grane bez provodnice. Iako je taj uzgoji oblik
kovrčavost lista (Taphrina deformans),
bio često kritiziran kao zastarjeli uzgojni oblik
pepelnica (Sphaerothea pannosa) te palež
breskve, danas se proizvođači u Francuskoj i
cvijeta i izboja (Monilia laxa). Zaštitu od tih
u Italiji sve više vraćaju tom uzgojnom
bolesti najbolje je provoditi preventivno
obliku.
24
praćenjem vremenskih i fenoloških prilika u insekticidima na osnovi praćenja pojave

voćnjaku. štetnika, klimatskih i fenoloških prilika u
Od štetnika u nasadima breskve i nektarine voćnjaku.
treba pratiti pojavu breskvina savijača (Cydia Poslove praćenja pojave ekonomski važnih
molesta) i breskvina moljca (Anarsia štetočinja, signalizaciju rokova i mjera
lineatella). Oni izazivaju vršno oštećenje suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja
mladica i izboja, a kasnije “crvljivost ploda”. HZPSS-a i objavljuje ih u medijima
Suzbijanje se provodi selektivnim
BRESKVA I NEKTARINA
Broj stabala/ha: 630 Razmak sadnje: 3,5 x 4,5 m
Trajnost nasada: 16 godina Podloga: P. Persica
Uzgojni oblik: vaza
Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 1.000,00
Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Stupovi za ogradu 4.760,00
Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Sadnice za nadosađivanje 440,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00
Organski gnoj 4.550,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00
Troškovi analize tla 700,00 Nadosađivanje sadnica 100,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Rezidba zimska i ljetna 1.260,00
UKUPNO 23.902,00 Postavljanje ograde 2.835,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Okopavanje u redu 1.250,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 UKUPNO 19.140,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 TREĆA GODINA kn/ha
Poravnavanje terena 700,00 Međuredna obrada 1.400,00
Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Raspršivanje atomizerom 1.260,00
Međuredna obrada 1.080,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.580,00
Mineralno gnojivo 250,00 Rezidba zimska i ljetna 4.150,00
Sadnice 13.860,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00
Sredstva za zaštitu bilja 740,00 UKUPNO 9.940,00
Iskolčavanje terena 280,00 SVEUKUPNO 75.072,00
Sadnja 2.520,00
Okopavanje sadnica 1.250,00
Prskanje 550,00
UKUPNO 22.090,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada breskve i nektarine iznosi 16.800,00 kuna,
25
Breskva

Trajnost nasada: 16 godina Starost nasada: puna rodnost
Uzgojni oblik: vaza Podloga: P. Persica

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 15.000,00 20.000,00 25.000,00

Klasa 1 5,00 kn 12.000,00 15.000,00 18.000,00
Klasa 2 3,00 kn 3.000,00 5.000,00 7.000,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Mineralna gnojiva, kn/ha 468,00 671,00 873,00 89,47
Sanduci
5 kg, 2 kn/kom. 6.000,00 8.000,00 10.000,00 1.066,67
kapaciteta
Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 9.375,00 12.500,00 15.625,00 1.666,67
Rezidba, 190 h, 35 kn/h 6.650,00 6.650,00 6.650,00 886,67
PVT, kn/ha 41.120,00 55.792,00 70.465,00 7.438,93
Dohodak, kn/ha* 37.480,00 52.015,00 66.549,00 6.935,33

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 4,50 2,50 29.980,00 42.015,00 54.049,00 5.602,00
Cijena viša, kn/kg 7,50 3,50 68.980,00 92.015,00 115.049,00 12.268,67
26
ŠLJIVA
sjeverozapadne i sjeverne ekspozicije lošije
Ekološki uvjeti su. Nagib terena naročito je bitan i zbog
primjene mehanizacije. U uzgoju šljive
Klima
naročito je bitna primjena tresača, s tim u
Šljiva se može uzgajati gdje se niske zimske svezi najbolji su nagibi do 15 %.
temperature spuštaju i do -28 ºC, pa čak i do
-30 ºC, a u kraćem razdoblju šljiva može
podnijeti i do -35 ºC. Budući da takve Sorte i podloge
temperature nisu česte na bilo kojem
Izbor sorte prije svega je određen namjenom
području Hrvatske, šljiva se u nas može
proizvodnje. Postoji osnovna podjela na
uzgajati bez ograničenja. Međutim, važna je
stolne sorte, koje su krupnog ploda, i sorte za
nadmorska visina, naročito zbog pojave
preradu. Sorte za preradu klasificiraju se
mrazova u vrijeme bubrenja pupova i
prema namjeni, tj. za sušenje, za rakiju itd.
cvatnje. Pupovi se u vrijeme otvaranja
U nas najraširenija je sorta Bistrica, međutim
počinju smrzavati na -1,1 ºC, a pozebu
ona je ugrožena virusom šarke šljive, pa
potpuno na -5,5 ºC. Otvoreni cvjetovi i mladi
preporučujemo sorte uglavnom tolerantne na
tek zametnuti plodovi počinju se smrzavati na
taj virus.
-0,5 ºC, a smrzavaju se potpuno na -2,2 ºC.
Budući da šljiva počinje cvasti na Preporučujemo ove sljedeće sorte:, Čačanska
nadmorskim visinama višim od 200 m tek ljepotica, Čačanska najbolja, Valjevka,
krajem travnja i početkom svibnja, vrlo je Grossa di Felisio (Empress), President i dr., te
mala opasnost od smrzavanja u tijeku sorte koje još nisu na sortnoj listi: Elena,
cvatnje, jer su u tom razdoblju minimalne Presenta, Sugar top, Valerija, Hanita, Firenze
temperature oko -1 ºC. Dakle, za kontinen- 90, Topper, Topking, Tegera, Katinka i dr.
talno područje Hrvatske preporučujemo
Postoji niz podloga za šljivu, međutim one
sadnju šljive na nadmorskim visinama od 200
moraju zadovoljavati dobru kompatibilnost,
do 500 m, a može se uzgajati i do 700 m nad
gusti sklop sadnje (mala bujnost), dobro
morem.
ukorjenjivanje i otpornost na različite
ambijentalne uvjete. U novije vrijeme
Tlo uglavnom se rabe vegetativno slabo bujne
Za uzgoj šljive važno je da je tlo duboko, podloge, kao što su: Ferlenain, MrS 2/5, Pixi,
prozračno i pogodnih fizikalno-kemijskih Ishtara - Ferciana, a od srednje bujnih
karakteristika. Budući da u našoj zemlji Myrobalana B i Myrobalana 29C.
postoji više različitih tipova tala, za
ocjenjivanje pogodnosti za uzgoj šljive
obvezatno treba napraviti analizu tla
Sustav uzgoja
uzimanjem uzoraka s parcele na kojoj se želi Sustav uzgoja određen je razmakom sadnje i
saditi. Rezultati analize tla pokazat će može li uzgojnim oblikom. Ovisno o namjeni, postoje
se u takvu tlu uzgajati šljiva i kakve su različiti sustavi uzgoja šljive. Općenito se
korekcije tla potrebne s obzirom na kiselost i može reći da se stolne sorte, koje zahtijevaju
hranidbeni sastav. Na većini naših tala može ručnu berbu, uzgajaju u gustom sklopu na
se uzgajati šljiva uz manje ili veće korekcije. slabobujnim podlogama. Industrijske sorte
prilagođene za strojnu berbu uzgajaju se u
Položaj širem sklopu na srednjebujnim i bujnim
podlogama. Stolna šljiva na slabobujnoj
Za uzgoj šljive položaj je vrlo važan jer osim
podlozi može se uzgajati u sklopu 3,5 x 1,5
klimatskih karakteristika nekog područja,
m, u uzgojnom obliku modificirani vretenasti
uključujući i nadmorsku visinu, položaj
grm. Za srednje bujne i bujne podloge
određuje uvjete uzgoja. Najpovoljnije su
najbolji je prostorni piramidalni uzgojni oblik
južne ekspozicije blagog nagiba, zatim
uz razmak sadnje 5 x 5 ili 5 x 4 m.
jugoistočne, istočne i jugozapadne, a
27
Zaštita od štetočinja Poslove praćenja pojave ekonomski važnih

štetočinja, signalizaciju rokova i mjera
Najvažnije bolesti šljive u nas jesu šarka
suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja
šljive (Plum Pox Virus), monilija (Monilia laxa
HZPSS-a i objavljuje ih u medijima.
i M. fructigena), šupljikavost lista
(Clasterosporium carpophilum), plamenjača Mladi nasad može ugroziti divljač (divlja
šljive (Polystigma rubrum), olovna bolest svinja, srna, jelen i zec). Od njih se nasad
(Stereum purpureum) i rogač šljive (Taphrina štiti postavljanjem ograde, a zatrovanim
pruni). Od štetnika koji napadaju šljivu mamcima nasad se štiti od štetnih glodavaca
najvažniji su šljivina osica (Hoplocampa sp.) i (voluharica).
šljivin savijač (Grapholita funebrana).
ŠLJIVA
Broj stabala/ha: 500 Razmak sadnje: 5 x 4 m
Trajnost nasada: 25 Podloga: P. Myrobalana
Uzgojni oblik: popravljena piramida
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 360,00
Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 350,00
Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 120,00
Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje 1.000,00
PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 800,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Prskanje 360,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00
Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska 500,00
Dovoz i razvoženje kolaca 100,00 Okopavanje 1.000,00
Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 UKUPNO 3.210,00
Međuredna obrada 1.400,00 SVEUKUPNO 65.447,00
Mineralno gnojivo 260,00
Kolci 1.500,00
Sadnice 11.000,00
Vezivo 300,00
Sredstva za zaštitu bilja 250,00
Sadnja 2.100,00
Prskanje 120,00
UKUPNO 31.955,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada šljive iznosi 16.800,00 kuna,
28
Šljiva - prerada
Regija: RH Površina: 1 ha

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 10.000,00 20.000,00 25.000,00

Cijena, kn/kg 1,90 1,90 1,90 0,25
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI
21.500,00 40.500,00 50.000,00 5.400,00
PRIHOD, kn/ha
Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67
Skupljanje, 100 kg/h, 25 kn/h 2.500,00 5.000,00 6.250,00 666,67
Rezidba, 110 h, 35 kn/h 3.850,00 3.850,00 3.850,00 513,33
PVT, kn/ha 10.305,96 26.236,46 33.783,96 3.498,19
Dohodak, kn/ha* 8.125,82 23.782,62 31.193,27 3.171,02
*Ambalaža: povratna te stoga nije obračunat trošak.

Cijena niža, kn/kg 1,80 7.125,82 21.782,62 28.693,27 2.904,35
Cijena srednja, kn/kg 1,90 8.125,82 23.782,62 31.193,27 3.171,02
Cijena viša, kn/kg 2,00 9.125,82 25.782,62 33.693,27 3.437,68
uključeni
29
MARELICA
Ekološki uvjeti Sorte i podloge
Klima Od generativnih podloga primjenjuju se

sjemenjaci marelice, vinogradarske breskve
U razdoblju zimskog mirovanja marelica
te sjemenjaci različitih sorti i tipova šljiva. Od
može podnijeti do -30 °C. Međutim, vrlo je
vegetativnih podloga rabe se: Myrobalana
osjetljiva na mrazove u početku vegetacije.
29C, INRA džanarika GF 31, INRA Ringlo GF
Vrlo rano cvate te temperature od –1,1 °C do
1380, Marianna 2624. Zbog česte pojave
–5,5 °C mogu prouzročiti štete. Pozeba
apopleksije i lošije kompatibilnosti s nekim
zametnutih plodova javlja se pri temperaturi
podlogama često se rabe razne međupodloge.
od 0 °C do -2 °C. Osjetljiva je na hladne i
olujne vjetrove. Od sorata preporučujemo: Krupna rana,
Mađarska rana, Mađarska najbolja,
Tlo
Kečkemetska ruža, Čačansko zlato i dr. po
Za uzgoj marelice prikladna su duboka tla. mogućnosti kasnije cvjetajuće sorte.
Najbolje uspijeva na dubljim, dobro ocjeditim
i lakšim tlima, koja su dobro opskrbljena Sustav uzgoja
hranjvima, neutralne do slabo alkalne
reakcije. Marelica se može uzgajati kao popravljena
vaza i poboljšana piramidalna krošnja.
Položaj Razmak sadnje u tih uzgojnih oblika je 7 x 5
S obzirom na rano cvjetanje i osjetljivost na m, s malim prilagodbama u odnosu na pad
mraz treba birati položaje na kojima nema terena i osvjetljenost položaja. Ako se uzgaja
mrazova, a to su nadmorske visine od 180 do kao palmeta kosih grana, razmak je 5 x 4 m.
500 metara, s blagim nagibom terena. Nagib
terena treba biti dovoljan da se ne zadržava
Zaštita od štetočinja
hladan zrak, ali ne veći od 15 – 20 %. Najvažnije belesti i štetnici marelice u
Marelica je osjetljiva prema hladnim kontinentalnom dijelu jesu apopleksija
vjetrovima te treba birati zaklonjene položaje (Eutypa armeniaca), monilija (Monilija laxa i
ili saditi vjetrozaštitne živice. M. fructigena), šupljikavost lista (Stigmina
carpophilea), lisne uši (Aphidae) i breskvin
moljac (Anarsia lineatella).
30
MARELICA
Trajnost nasada: 16 godina Podloga: P. Myrobalana
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje 1.000,00
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Stupovi za ogradu 4.670,00
Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00
Organski gnoj 4.550,00 Nadosađivanje sadnica 100,00
Troškovi analize tla 700,00 Rezidba zimska i ljetna 720,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Okopavanje 1.050,00
UKUPNO 23.902,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00
PRVA GODINA (priprema i
kn/ha UKUPNO 17.415,00
sadnja)
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 TREĆA GODINA kn/ha
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00
Poravnavanje terena 700,00 Raspršivanje atomizerom 640,00
Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Sadnice za nadosađivanje 500,00
Međuredna obrada (4x) 1.400,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.480,00
Mineralno gnojivo 250,00 Nadosađivanje sadnica 100,00
Sadnice 11.000,00 Rezidba zimska i ljetna 1.650,00
Sadnja 2.050,00
Prskanje 550,00
UKUPNO 19.070,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada marelice iznosi 16.800,00 kuna,
31
Marelica

Uzgojni oblik: popravljena piramida Podloga: P. Myrobalana

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 8.000,00 12.000,00 16.000,00

Klasa 1 7,50 kn 4.500,00 7.500,00 12.500,00
Klasa 2 4,00 kn 1.500,00 2.500,00 3.500,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Sanduci
5 kg, 2 kn/kom. 3.200,00 4.800,00 6.400,00 640,00
kapaciteta
Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 5.000,00 7.500,00 10.000,00 1.000,00
Rezidba, 90 h, 35 kn/h 3.150,00 3.150,00 3.150,00 420,00
PVT, kn/ha 22.395,00 43.592,00 79.790,00 5.812,27
Dohodak, kn/ha* 18.755,00 39.815,00 75.874,00 5.308,67

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 6,50 3,50 13.505,00 31.065,00 61.624,00 4.142,00
Cijena viša, kn/kg 8,50 4,50 24.005,00 48.565,00 90.124,00 6.475,33
uključeni u kalkulaciju).
32
TREŠNJA
trešanja s tom podlogom imaju
Ekološki uvjeti kompatibilinost. Otporna je prema niskim
temperaturama i bakterijskom raku korijena.
Klima
Osjetljiva je prema gljivičnim bolestima.
Pri podizanju nasada trešanja treba znati da
Prunove je vegetativna podloga koja ima
trešnja ima određene zahtjeve prema klimi,
veću otpornost prema niskim temperaturama
prvenstveno prema temperaturi i oborinama.
od podloge F 12- 1. Bujna je podloga.
Prema niskim temperaturama trešnja je
Colt je srednje bujna vegetativna podloga.
dosta otporna, podnosi apsolutni minimum do
Ima dobru kompatibilnost sa svim sortama
– 28 °C, ako takve temperature ne traju
trešnje. Koristi se za uzgoj trešnje u gustom
predugo.
sklopu, odnosno za podizanje intenzivnih
Trešnja voli veću količinu vlage, posebno u dugogodišnjih nasada.
fazama rasta ploda. U doba zrenja velike
Nasad se mora podići s više sorata da bi se
količine oborina dovode do pucanja plodova,
osiguralo oprašivanje i oplodnja.
što vrlo nepovoljno utječe na kvalitetu
plodova. Sorte koje se preporučuju za podizanje
intenzivnog nasada jesu: od ranih sorata
Tlo
Burlatova i Lionska rana; od srednje ranih
Trešnja za normalan rast i razvoj preferira sorata Van, Sue, Stella, Napoleonova i
duboka, dobro drenirana i plodna tla koja Sunburst; kasne sorte Bing, Lapins,
sadrže dosta organske tvari. Može se podići Germersdorfska, Hedelfinger, Droganova žuta
nasad i na ilovasto glinastom tlu, ali na i Lambert.
odgovarajućim podlogama (Prunus avium –
divlje trešnje). Najbolje uspijeva na tlu Sustav uzgoja
neutralne do kisele reakcije uz pH 5,5–7,0.
Karbonatna i alkalična tla nisu prikladna za Za podizanje intenzivnog nasada trešnje na
uzgoj trešnje, jer na njima trešnje obolijevaju podlozi F12/1 preporučuje se uzgojni oblik
od kloroze. popravljena piramida s razmakom sadnje
4,00 x 3,50 m.
Položaj
U kontinentalnim krajevima za trešnje nisu
pogodne ravnice, naročito zatvorene udoline.
Jugozapadna i zapadna ekspozicija nisu
pogodne za podizanje nasada trešanja jer što
je trešnja izraziti heliofit.
Sorte i podloge
Od generativnih podloga, najviše

primjenjivana podloga za trešnju jest Prunus
avium, jer je otporna prema niskim Uzgojni oblik popravljena piramida
temperaturama. Vrlo je dobra podloga za sve
sorte trešanja jer ima s njima dobru
kompatibilnost. Ta podloga odgovara i za Zaštita od štetočinja
uzgoj trešnje na težim tlima. Razvija dosta
U intenzivnim nasadima trešanja treba
dubok korijen. Podloga Prunus mahaleb
obratiti pažnju na cvjetnu
(rašeljka) dobro podnosi sušu, a jako je
moniliju(Sclerotinija laxa) i kozičavost lista
osjetljiva na višak vlage u tlu, što uzrokuje
(Blumeriella japii) a od štetnika treba pratiti
sušenje i propadanje korijena.
pojavu lisnih ušiju (Aphidae) i trešnjine
Od vegetativnih podloga rabi se F 12/1. muhe(Rhagoletis cerasi).
Razvija srednje bujna do bujna stabla. Sorte
33
TREŠNJA
Broj stabala/ha: 710 Razmak sadnje: 4 x 3,5 m
Trajnost nasada: 25 godina Podloga: Colt
Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska, ljetna i povijanje mladica 1.500,00
Organsko gnojivo 4.550,00 Okopavanje 1.250,00
PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00
Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska, ljetna i povijanje mladica 1.980,00
Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Okopavanje 1.250,00
Međuredna obrada 1.400,00 UKUPNO 6.930,00
Mineralno gnojivo 260,00 SVEUKUPNO 84.327,00
Kolci 1.450,00
Sadnice 21.300,00
Vezivo 100,00
Sadnja 2.840,00
Prskanje 550,00
UKUPNO 44.695,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje i višnje iznosi 16.800,00 kuna,
34
Trešnja

Trajnost nasada: 25 Starost nasada: puna rodnost
Uzgojni oblik: Popravljena piramida Podloga: Colt

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 13.000,00 16.000,00 18.000,00
Cijena, kn/kg 6,00 6,00 6,00 0,80

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI PRIHOD, kn/ha 80.500,00 98.500,00 110.500,00 333,33
Sanduci
20 kg, 3 kn/kom. 1.950,00 2.400,00 2.700,00 320,00
kapaciteta
Berba, 20 kg/h, 25 kn/h 16.250,00 20.000,00 22.500,00 2.666,67
Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500,00 3.500,00 3.500,00 466,67
PVT, kn/ha 51.055,00 63.652,00 71.650,00 8.486,93
Dohodak, kn/ha* 47.415,00 59.875,00 67.734,00 7.983,33

Cijena niža, kn/kg 5,00 31.915,00 41.375,00 47.234,00 5.516,67
Cijena viša, kn/kg 7,00 57.915,00 73.375,00 83.234,00 9.783,33
35
VIŠNJA
teža tla, Prunus mahaleb za lakša tla i Prunus
Ekološki uvjeti cerasus, koji se rjeđe upotrebljava zbog
mogućeg izbijanja izdanaka. Kao podloga rabi
Klima
se tamo gdje je korijen manje zahtjevan na
Višnja dobro podnosi niske temperature i do prozračnost tla pa se može saditi na težim i
– 30 °C, a jednako podnosi i visoke vlažnijim tlima. Od vegetativnih podloga
temperature + 35 °C. upotrebljava se podloga F 12/1 i Colt.
Važan je raspored oborina u razdoblju
Za podizanje intenzivnog nasada višnje
vegetacije, kao i za trešnje.
preporučujemo vegetativnu podlogu Colt.
Tlo
Preporučene sorte za podizanje nasada
Pri podizanju nasada višanja tlo bi trebalo višnje: Rexselle, Heimanova konzervna,
imati bar 2 % humusa u gornjem sloju da bi Keleris 14, Keleris 16, Oblačinska samo za
se što bolje razvio korijen, a trebalo bi imati i industriju.
dosta fosfora i kalija. Najbolje uspijeva na
tlima slabo kisele do neutralne reakcije. Za Sustav uzgoja
uzgoj višanja odgovaraju pjeskovita, ilovasta
i ilovasto-glinasta tla. Nakon analize tla, Za intenzivni nasad preporučuje uzgojni oblik
gnojidba se provodi prema preporuci. popravljena piramida i razmak sadnje 4,00 x
3,50 m.
Položaj
U kontinentalnom dijelu za višnje su pogodni

i niži položaji, jer bolje podnosi niže
temperature. U intenzivnim nasadima višnje najvažnije su
bolesti cvjetna monilija (Sclerotinia laxa) i
Sorte i podloge kozičavost lista (Blumeriella japii), a od
štetnika treba pratiti pojavu lisnih ušiju
Podloge višnje mogu se razmnožavati
(Aphidae).
vegetativno i generativno. Od generativnih
podloga upotrebljavaju se Prunus avium za
36
VIŠNJA
Trajnost nasada: 25 godina Podloga: Colt
Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje 1.250,00
Organsko gnojivo 4.550,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00
Troškovi analize tla 700,00 UKUPNO 7.300,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 TREĆA GODINA kn/ha
UKUPNO 23.902,00 Međuredna obrada 1.400,00
PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Raspršivanje atomizerom 1.750,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Okopavanje 1.250,00
Poravnavanje terena 700,00 UKUPNO 4.950,00
Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 SVEUKUPNO 80.847,00
Međuredna obrada 1.400,00
Kolci 1.450,00
Sadnice 21.300,00
Vezivo 100,00
Sadnja 2.840,00
Prskanje 550,00
UKUPNO 44.695,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje i višnje iznosi 16.800,00 kuna,
37
Višnja - prerada
Uzgojni oblik: Popravljena piramida Podloga: Colt

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 10.000,00 15.000,00 18.000,00

Klasa 1 4,50 kn 8.000,00 12.000,00 14.400,00
Klasa 2 2,50 kn 2.000,00 3.000,00 3.600,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI
43.500,00 64.000,00 76.300,00 8.533,33
PRIHOD, kn/ha
Berba, 30 kg/h, 25 kn/h 8.333,33 12.500,00 15.000,00 1.666,67
Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500,00 3.500,00 3.500,00 466,67
PVT, kn/ha 23.071,67 38.202,00 46.800,00 5.093,60
Dohodak, kn/ha* 19.431,67 34.425,00 42.884,00 4.590,00

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 3,50 2,00 10.431,67 20.925,00 26.684,00 2.790,00
Cijena viša, kn/kg 5,50 3,00 28.431,67 47.925,00 59.084,00 6.390,00
38
LUPINASTO VOĆE
ORAH
Klima Preporučujemo ove sorte: Geisenheim 139,

Elit, Jupiter, Šejnovo, Apollo, Saturn,
U razdoblju zimskog mirovanja orah može
Šampion, Franquette, Ezsterhazi II i
podnijeti do -29 ºC, ali oštećenja mogu
Novosadski kasni. Orah se uglavnom uzgaja
nastupiti i na -25 ºC ako hladno razdoblje
cijepljen na sjemenjake Juglans regia.
traje dulje i ako nastupa naglo nakon toplijeg
razdoblja. Orah se može uzgajati u cijelom
Sustav uzgoja
području kontinentalne Hrvatske, ali, kao i za
ostale voćne vrste, treba izbjegavati kotline i Pri uzgoju za plod razmaci su sadnje veći, a
ravnice zbog mrazišta. U proljeće mladi pomotehnikom formiraju se stabla s niskim
plodovi pozebu na -1,1 ºC, mladice izdrže i deblom i širokom krošnjom, a pri
do -2 ºC ako zahlađenje traje kratko. Muški kombiniranom uzgoju sadi se gušći sklop i
cvatovi u polenaciji izdrže i do -3 ºC. Orah se formiraju se visoka debla, koja su kasnije
može uzgajati i do 1000 m nad morem. pogodna za preradu. Na plodnim tlima za
proizvodnju ploda preporučujemo sklop 10 x
Tlo
10 m, a na siromašnijim tlima 8 x 8 m, tj. po
Orah dobro uspijeva na dubokim tlima, dobro ha 100 do 160 sadnica.
opskrbljenim humusom, slabo kisele do
neutralne reakcije (ph 6,0 do 8,0). Prije Zaštita od štetočinja
podizanja nasada oraha treba napraviti
analizu tla i prema analizi obaviti korekciju Najčešće bolesti oraha jesu crna pjegavost
tla. (Xantomonas juglandis), koja je češća u
kišnim godinama, a uzrokuje je bakterija, i
Položaj siva pjegavost (Marssonina juglandis), koju
Orah je dosta zahtjevan prema položaju jer uzrokuje gljiva; pri jačem napadu lišće
može pozepsti od kasnih proljetnih mrazova. otpada ljeti.
Dakle, treba birati položaje koji izbjegavaju Od štetnika najvažniji je orahov savijač
kasne proljetne mrazeve, a to su veće (Laspeyeresia amplana), koji uzrokuje
nadmorske visine (najpovoljniji su tzv. "crvljivost" plodova.
vinogradarski položaji). Također su bolje
južne ekspozicije blago nagnute tako da se Štetočinje u nasadu u rodu jesu i puhovi i
ne zadržava hladni zrak. vjeverice, koji jedu plodove. Međutim, šteta
je veća tek pri pojavi velikih populacija tih
štetočinja, a one su česte ako se nasad oraha
nalazi u blizini šume.
39
ORAH
Regija: kontinentalna
Trajnost nasada: 40 godina Podloga: Juglans regia
Uzgojni oblik: popravljena piramidalna krošnja
Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba 250,00
Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje u redu 1.000,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 380,00
Poravnavanje terena 700,00 Okopavanje u redu 1.000,00
Dovoz i razvoženje kolaca 100,00 UKUPNO 3.080,00
Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 SVEUKUPNO 68.252,00
Kolci 620,00
Sadnice 15.500,00
Vezivo 200,00
Sadnja 1.550,00
Okopavanje oko sadnica 1.000,00
Prskanje 250,00
UKUPNO 35.020,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada oraha iznosi 16.800,00 kuna,
40
Orah, u ljusci


Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 3.000,00 4.000,00 5.000,00

Cijena, kn/kg 10,00 10,00 10,00 1,33
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI
32.500,00 42.500,00 52.500,00 5.666,67
PRIHOD, kn/ha
Vreće kapaciteta 10 kg, 1 kn/kom. 300,00 400,00 500,00 53,33
Skupljanje, 20 kg/h, 25 kn/h 3.750,00 5.000,00 6.250,00 666,67
Rezidba, 50 h, 35 kn/h 1.750,00 1.750,00 1.750,00 233,33
Ostali troškovi, kn/ha 500,00 1.000,00 1.500,00 133,33
PVT, kn/ha 24.554,42 32.637,92 40.721,42 4.351,72
Dohodak, kn/ha* 22.704,72 30.760,85 38.816,98 4.101,45

Cijena niža, kn/kg 8,00 16.704,72 22.760,85 28.816,98 3.034,78
Cijena viša, kn/kg 12,00 28.704,72 38.760,85 48.816,98 5.168,11
41
LIJESKA
Klima Lijeska se može razmnažati vegetativno i

generativno. Budući da se nisu dovoljno
Za dobar rast i razvoj te redovitu rodnost
istraživale podloge za lijesku, intenzivni
lijeska traži puno svjetla i topline od feno faze
nasadi sada se uzgajaju na vlastitom
pupanja (veljača, ožujak) pa do zriobe
korijenu, što se pokazalo jako dobro.
plodova. Na povišene temperature lijeska nije
posebno osjetljiva. U fazi mirovanja podnosi - Za podizanje intenzivnog nasada
28 °C. S obzirom da cvatnja kreće već u preporučujemo ove sorte: Rimski, Istarski
siječnju, veljači, muški cvatovi podnose dugi, Haleški div (oprašivač), Tonda di
temperaturu od - 7 °C do 10 0C, a ženski Giffoni, Camponica (Tonde Tempestiva
cvatovi u cvatnji podnose od – 7 °C do - 8 Napolitana), San Giovani, Tonda Gentile della
°C. Lijeska traži dovoljno vlage u tlu i u zraku Lange, Tonda Romana, Nocchione
tijekom cijele godine, a potrebno joj je od (oprašivač).
800 do 1000 mm oborina. Lijeska je biljka
Važno je napomenuti da se nasad mora
svjetlosti i sunčanih položaja, ne voli hladne
podići s više sorata da bi se osiguralo
vjetrove u vrijeme cvatnje.
kvalitetno oprašivanje i oplodnja. Lijeska ima
Tlo posebno razvijene ženske cvjetove, koji
ranije počinju cvasti, te posebno muške
Lijeska traži umjereno vlažno, srednje
cvjetove (rese), koji kasnije cvatu na istoj
duboko i humusno tlo. Podnosi i karbonatne
sorti.
ilovače, koju mogu biti i skeletna tla. Dobro
uspijeva i na plitkim tlima, pogotovo ako
Sustav uzgoja
imaju dosta vlage. Ne podnosi visoku razinu
podzemne vode. Najbolje joj odgovaraju Za intenzivni nasad lijeske preporučuje se
rastrestita, pjeskovito ilovasta tla, neutralne uzgojni oblik modificirani grm, sa četiri
reakcije, iako je optimalan pH 6,5 – 7,5. osnovne skeletne grane i razmak sadnje 5,00
Iznad pH 8 pojavljuju se ferokloroza. Nakon x 4,00 m.
obavljene analize tla, gnojidba se obavlja u
skladu s preporukom. Zaštita od štetočinja
Položaj Najvažnija bolest jest bakterioza
Poznato je da lijeska rano kreće pa je (Xanthomonas corilya), koja napada sve
potrebno ublažiti i utjecaj tih nepovoljnih nadzemne dijelove. U zaštiti protiv te bolesti
čimbenika. Nepovoljne su nizine, posebice treba saditi zdrav sadni materijal, a pri
tzv. mrazne doline, zatim južne eksplozije. rezidbi dezinficirati alat.
Sigurniji su povišeni položaji, područja uz Od štetnika je najvažniji ljeskotoč (Balaninus
potoke i rijeke jer na njima ta kultura kasnije nucum), a javljaju se lisne uši (Aphidae) i
cvate i manja je mogućnost štete od mraza. ljeskova strizibuba (Oberea linearis). Zaštita
Povoljnije su sjeverne i istočne ekspozicije od se provodi na osnovi praćenja pojave tih
zapadnih i južnih. štetnika.
42
LIJESKA
Trajnost nasada: 40 godina Podloga: vlastiti korijen
Uzgojni oblik: modificirani grm
Dovoz sadnica za
Poravnavanje terena 1.250,00 100,00
nadosađivanje
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje leđnom prskalicom 550,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba 500,00
Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje oko sadnica 1.000,00
Sadnice 9.000,00
Sadnja 2.200,00
Okopavanje oko sadnica 1.000,00
Prskanje 250,00
UKUPNO 28.475,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada lijeske iznosi 16.800,00 kuna,
43
Lijeska

Uzgojni oblik: modificirani grm Vlaga: 8 %

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 2.000,00 2.500,00 3.000,00

Cijena, kn/kg 7,50 7,50 7,50 1,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Mineralna gnojiva, kn/ha 687,00 893,00 1.100,00 119,07
Skupljanje, 7 kg/h, 25 kn/h 7.142,86 8.928,57 10.714,29 1.190,48
Rezidba, 60 h, 35 kn/h 2.100,00 2.100,00 2.100,00 280,00
PVT, kn/ha 3.259,14 4.517,43 5.774,71 602,32
Dohodak, kn/ha* 1.169,14 2.427,43 3.684,71 323,66

Cijena niža, kn/kg 7,00 169,14 1.177,43 2.184,71 156,99
Cijena srednja, kn/kg 7,50 1.169,14 2.427,43 3.684,71 323,66
Cijena viša, kn/kg 8,00 2.169,14 3.677,43 5.184,71 490,32
44
EUROPSKI KESTEN
kestenom, koji su otporni na rak kestenove
Ekološki uvjeti kore. Te sorte europsko japansko kineskih
kestena karakterizira: vrlo krupni plodovi,
Klima, tlo, položaj
otpornost na rak kore, brzi dolazak u
U cijelom području središnje Hrvatske kesten rodnost(3-5 godina), visoka rodnost,
se nalazi u sklopu prirodnih acidofilnih biljnih jednostavno cijepljenje, podnose skromna tla
zajednica hrasta kitnjaka i kestena, te u i sušu, osjetljivi su na kasne mrazeve,
neutrofilnoj zajednici hrasta kitnjaka i trebaju oprašivače. Sorte: Mariquele,
običnoga graba. Zanimljivo je da kestena Manaral, Bournette, Marsol, Precoce Migoule,
nema u dolinama koje su vlažne i hladne. Marilhac, Bouche de Betizac, Primato,
Njegov areal rasprostranjenja otprilike je 200 Lusenta, Maridonne itd.
do 600 m nadmorske visine. U nas se kesten
praktično ne uzgaja, nego je njegovo Sustav uzgoja
iskorištavanje svedeno na eksploataciju
Pomotehnikom se formiraju stabla s niskim
šumskog kestena. Međutim, u svijetu, napose
deblom i širokom krošnjom. Na plodnim tlima
u Italiji i Kini, napravljeno je puno na selekciji
preporučujemo sklop 10 x 10 m, a na
boljih sorti kestena te se u tim zemljama
siromašnijim tlima 8 x 8 m, tj. po ha 100 do
uzgaja u intenzivnim nasadima.
160 sadnica.
Sorte i podloge
Preporučujemo sljedeće sorte: Marrone
Najvažnija bolest kestena jest rak kestena
di Caprese Michelangelo, Marrone di
(Cryphonectria parasitica), koji uzrokuje
Marandi, te sorte koje još nisu na sortnoj
propadanje stabla kestena. Pojava te bolesti
listi: Marrone fiorentino, Antrodoco,
može se smanjiti sadnjom zdravog
Triora, San Giorgio, Savatue, Bouche
deklariranog sadnog matrijala, orezivanjem
rouge.
zaraženih dijelova i dezinfekcijom rana.
Kesten se uglavnom uzgaja cijepljen na
Od štetnika najvažniji su savijači (Pammene
sjemenjak, u novije vrijeme pojavljuju se i
fasciana, Cydia sp.) i kestenova pipa
slabobujne podloge.
(Balaninus elephas) kao uzročnici "crvljivosti
Osim europskih sorata kestena i marona koje ploda". Tretiranje se provodi na osnovi
napada i uništava rak kore, postoje križanci praćenja pojave tih štetnika.
europskog kestena s japanskim ili kineskim
45
KESTEN
Broj stabala/ ha: 150 Razmak sadnje: 8 x 8 m
Trajnost nasada: 50 Podloga: sjemenjak kestena
Uzgojni oblik: slobodna krošnja
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 480,00
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje leđnom prskalicom 80,00
Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Stupovi za ogradu 4.760,00
Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 325,00
Stajski gnoj 4.550,00 Nadosađivanje sadnica 100,00
Troškovi analize tla (0 - 30 i 30 - 60 cm) 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 50,00 Okopavanje 600,00
Uzimanje uzoraka tla 50,00 UKUPNO 14.340,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 480,00
Međuredna obrada 1.400,00 SVEUKUPNO 53.007
Sadnice 9.750,00
Sadnja 300,00
Okopavanje u redu 200,00
Zaštita - prskanje leđnom prskalicom 80,00
UKUPNO 13.515,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada kestena iznosi 16.800,00 kuna,
a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna
46
JAGODASTO VOĆE
JAGODA
Sustav uzgoja
Ekološki uvjeti
Jagode se uzgajaju na gredicama širine 70-90
cm i visine 15-20 cm. Gredice se prekrivaju
Klima
folijom ispod koje se postavlja sustav za
Pri odabiru staništa za uzgoj jagoda navodnjavanje kap po kap. Na malim
najvažnije je paziti na minimalne parcelama gredice i folije sa sustavom za
temparature i raspored oborina tijekom navodnjavanje postavljaju se ručno, a na
0
vegetacije. Temperature od -15 do -18 C većim parcelama to se obavlja strojno
mogu izazvati pozeb na jagodama. U našim (gredičarima polagačima folije).
uvjetima jagode rijetko pozebu od niskih
zimskih temperatura, ali češće pozebu od
Podizanje nasada
kasnih proljetnih mrazova u doba cvatnje, ili
nakon zametanja plodova. U vrijeme cvatnje Priprema zemljišta za jagodnjak obavlja se u
0
otvoreni cvjetovi pozebu na -2 C, a nekoliko faza:
0
zametnuti plodovi već na -1 C. uništavanje korova prije oranja
kemijskim putem;
oranje na 30-35 cm dubine;
Tlo
raspodjeljivanje stajskog i mineralnog
Tlo za uzgoj jagode treba biti slabo kisele do gnojiva;
neutralne reakcije. Za dobre prirode treba frezanje i postavljanje gredica s
osigurati plodna humusna tla, pjeskovito- folijom i sustavom za navodnjavanje.
ilovaste strukture. Jagoda ne podnosi jako Ako je zemljište zakorovljeno višegodišnjim
glinena tla, s prekomjernom vlažnošću, kao korovima (zubača i slak), potrebno ga je prije
ni karbonatna i alkalična tla, na kojima oranja uništiti kemijski. Ore se na 30-35 cm
oboljevaju od ferokloroze (žutice). dubine jer jagoda ima plitak korijen i uzgaja
se na gredici. Prije sadnje treba obaviti
Položaj kemijsku analizu tla i odrediti sadržaj
osnovnih hraniva N P i K, te pH vrijednost tla
Pri odabiru položaja prednost treba dati
da bi se odredila potrebna količina gnojiva.
južnim ekspozicijama, jer na njima jagoda
ranije počinje vegetaciju, a samim time i Ako se rabi sustav za navodnjavanje kap po
kap, pri pripremi tla dodaje se 40 %
ranije dozrijeva.
potrebnih količina gnojiva, a ostatak se daje
više puta tijekom vegetacije kroz sustav kap
po kap kao vodotopiva gnojiva prema
Podloge i sorte zahtjevima biljke u raznim fenofazama.
Sadnja se može obavljati tijekom čitave
Sorte jagoda dijelimo na one koje 'stalno'
godine ako imamo odgovarajuće sadnice.
rađaju i one koje samo jednom rode. Najviše
Najčešća je sadnja frigo i zelenim sadnicama,
u proizvodnji ima sorti koje jednom rode, a to
koja počinje u srpnju pa sve do polovice
su: Miss, Maya, Clery, Madeleine, Elsanta,
mjeseca rujna.
Marmolada, Arosa, Raurica,Alba, Onda, i dr.
Pri sadnji treba kontrolirati dubinu sadnje i
Sadnice se proizvode najčešće kao frigo potrebno je da korijen uvijek bude u zemlji, a
bezvirusne i dolaze smrznute na -2 0
C, a pupoljak iznad zemlje. Prvih deset dana
klasirane su po krupnoći i kvaliteti. Osim njih poslije sadnje bitno je održavati režim vlage
rabe se i sadnice proizvedene na klasičan u tlu i zraku. Ovisno o tipu tla, potrebno je
način ili u kontejnerima. dodavati 3-6 l vode na metar kvadratni
dnevno, a prema potrebi treba postaviti
47
orošivače iznad folije i uključiti ih ako su Zaštita od štetočinja

temperature više od 28 0C. Sve lošije sadnice
i one koje se nisu primile potrebno je Bolesti lista i ploda je su siva plijesan
(Botrytis cinerea), pjegavost lista
nadosaditi kasno u jesen. Oko sadnice niče
korov te je potrebno ručno plijeviti nekoliko (Mycrosphaerella fragariae, Ramularia
puta da se sadnice ne bi ugušile. Kod frigo tulasnei), pepelnica (Sphaeroteca sp.) i
antraknoza. Na korijenu se mogu pojaviti
sadnica u jesen se pojavljuju cvjetovi i
potrebno ih je odstraniti da ne bi usporili fitoftora (Phytophtora cactorum, Ph.
razvoj jagode. Korove u međurednom fragariae) i vrticilium (Verticilium sp.). Protiv
bolesti prska se preventivno na temelju
prostoru potrebno je uništavati kemijski ili
mehanički. Ako se to radi kemijski, na iskustva i praćenja vremenskih prilika.
prskalicu se obvezatno montira štitnik da bi Od štetnika se najčešće javljaju lisne uši
se spriječilo zanošenje sredstva na biljku. (Aphidae), grinje (Tetranychus urticae i
Tijekom uzgoja potrebno je obaviti nekoliko Tarsonemus pallidus) i jagodina pipa
prihranjivanja kroz sustav za navodnjavanje. (Rhynchites germanicus). Štetnici se obično
U intenzivnoj fazi porasta treba davati dušik i prate i kada pređu prag štetnosti provodi se
kalij, a u fazi zametanja plodova i zrenja njihovo suzbijanje.
fosfor i kalij.
48
Jagoda
Broj sadnica/ha: 44.000 Razmak sadnje: dvored, 30 x 30 cm
Trajnost nasada: 2 godine Klasa sadnica: A
Sadnja: srpanj - kolovoz
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 19.800,00 24.200,00 28.600,00 3.188,41
Klasa 1 12,00 kn 16.830,00 20.570,00 24.310,00 2.710,14
Klasa 2 5,00 kn 2.970,00 3.630,00 4.290,00 478,26
Sadnice (1.god) 44.000 kom. 1,35 kn/kom. 59.400,00 59.400,00 59.400,00 7.826,09
Unajmljena mehanizacija
1 ha 4.000 kn/ha 4.000,00 4.000,00 4.000,00 527,01
(1. god)
Folija (1.god) 7.000 m 0,92 kn/m 6.440,00 6.440,00 6.440,00 848,48
Cijevi za navod.,
280 m 14 kn/m 3.920,00 3.920,00 3.920,00 516,47
63 mm, 4 bara (1. god)
Cijevi za navodnjavanje,
14.000 m 0,65 kn/m 9.100,00 9.100,00 9.100,00 1.198,95
kap po kap (1. god)
Troškovi sadnje (1.god) 220 h 20 kn/h 4.400,00 4.400,00 4.400,00 579,71
Stajski gnoj (1.god) 40 t 130 kn/t 5.200,00 5.200,00 5.200,00 685,11
Mineralna gnojiva (1.god) 0,00 0,00 0,00 0,00
Mineralna gnojiva (2.god) 0,00 0,00 0,00 0,00
Sredstva za zaštitu bilja 2.209,42 2.209,42 2.209,42 291,10
Košarice 0,5 kg 0,28 kn/kom. 11.088,00 13.552,00 16.016,00 1.785,51
Letvarice 5 kg 2,5 kn/kom. 9.900,00 12.100,00 14.300,00 1.594,20
Berba 10 kg/h 25 kn/h 49.500,00 60.500,00 71.500,00 7.971,01
Čišćenje vriježa i lišća 250 h 20 kn/h 5.000,00 5.000,00 5.000,00 658,76
Ostali troškovi 4.000,00 5.000,00 6.000,00 658,76
UKUPNI VAR. TROŠKOVI - 1. godina, kn/ha 174.157,42 190.821,42 207.485,42 25.141,16
PVT - 1 godina, kn/ha 42.652,58 74.168,58 105.684,58 9.771,88
Dohodak - 1 godina, kn/ha 40.209,37 71.610,42 103.003,25 9.434,84
UKUPNI VAR. TROŠKOVI - 2. godina, kn/ha 81.697,42 98.361,42 115.025,42 12.959,34

PVT - 2 godina, kn/ha 135.112,58 166.628,58 198.144,58 21.953,70
Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 808,05 923,00 1.046,17 121,61
Dohodak - 2 godina, kn/ha 134.304,53 165.705,58 197.098,41 21.832,09
0,00
PVT - 1 i 2 godina, kn/ha (prosjek) 88.882,58 120.398,58 151.914,58 15.862,79
Dohodak - 1. i 2. godina, kn/ha (prosjek) 87.256,95 118.658,00 150.050,83 15.633,46
Prosječni dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 9,00 4,00 74.467,42 79.251,42 84.035,42 10.441,56
Cijena viša, kn/kg 15,00 6,00 181.387,42 209.931,42 238.475,42 27.658,95
49
M A L I N A
Ekološki uvjeti Sorte
Klima Pri izboru sorata trebalo bi se paziti na

namjenu plodova: za potrošnju u svježem
Malina za dobar rast, razvoj i redovitu
stanju ili za preradu. Malina ima vrlo nježan
rodnost treba svježiju klimu s dovoljno
plod, osjetljiv na transport, pa se pri
oborina. Temperatura je vrlo važan čimbenik
podizanju nasada treba voditi računa o blizini
o kojem treba voditi računa pri podizanju
tržišta ili hladnjače ako se prerađuje.
nasada. Važno je napomenuti da izboji
maline bez sniježnog pokrivača mogu Sorte malina: Willamette, Glen moy,
izmrznuti na temperaturi od -16 ºC do -25 Princess, Chilliwak, Tulameen, Zeva, Ruby,
ºC, a korijen izmrzava na temperaturi Heritage, Rossana...
zemljišta od -12 ºC do -14 ºC. Osjetljiva je
na promjene temperature u proljeće, koje Sustav uzgoja
mogu prouzročiti veće štete na izbojima,
Plantažni nasadi – uzgoj uz naslon. Potrebni
pogotovo ako se smjenjuju temperature od
su stupovi (drveni, betonski ili metalni) i žica.
+6 ºC do -7 ºC. Cvate u svibnju pa joj kasni
U intenzivnim nasadima preporučujemo
proljetni mrazovi ne mogu jako naštetiti.
razmak sadnje u redu 40 – 50 cm, a razmak
Za uzgoj malina potrebna je ukupna godišnja između redova od 160 do 280 cm. Grm se
količina oborina od 800 mm, a 400 mm mora održavati rezidbom. Treba ostaviti 6 –
prijeko je potrebno u vrijeme rasta mladica i 12 izboja po dužnom metru, što ovisi o
plodova. Ako nema dovoljno oborina, bujnosti sorte i kondiciji nasada. Rezidba
potrebno je osigurati navodnjavanje. maline jednostavna je. Jednogodišnji izboji u
Tlo proljeće se prikrate na 150 cm, najviše 160
cm visine. Nakon berbe odstranjuju se iz
Za uzgoj malina povoljna su rastresita, nasada izboji koji su te godine donijeli rod i
humusom bogata, slabo kisela tla kojima je spaljuju se.
pH oko 6. Na jako kiselim i akalnim tlima
postoji poremetnja u opskrbi
mikroelementima. Malina ne podnosi zbita
glinena tla, s visokom razinom podzemne
vode, a ni suha vapnenasta i pjeskovita tla.
Položaj
Malina najbolje uspijeva na 400 do 800 m

Slobodni uzgoj malina
nadmorske visine. Položaj znatno utječe na
izmrzavanje maline. Nasade malina treba
podizati na prozračnim položajima. Zaštita od štetočinja
Ekspozicija utječe jačinom i trajanjem
Najvažnija bolest maline jest sušenje izbojka,
osunčavanja na kretanje vegetacije i zrenje
čemu uzročnici mogu biti gljive (Didymella
plodova maline. Ovisno o nadmorskoj visini,
applanata ili Leptosphaeria coniothyrium). Za
biraju se južne ili sjeverne ekspozicije. Malinu
obje bolesti karakteristično je da mogu biti
treba saditi na položajima zaštićenim od jakih
ograničavajući čimbenik uzgoja maline. Kao i
olujnih vjetrova, da se ne bi lomili izboji, i to
u uzgoju kupine, u vlažnijim godinama siva
osobito pred berbu. Blagi povjetarac koristi
plijesan (Botrytis cinerea) može znatno
jer smanjuje pojavu gljivičnih bolesti. Malina
umanjiti urod. Mjere zaštite iste su kao za
treba dosta svjetla i ne podnosi zasjenjene
kupine. Štetnici kao kod kupine.
položaje.
50
MALINA
Broj sadnica/ha: 8.930 Razmak sadnje: 2,8 x 0,4 m
Uzgoj: uz naslon
Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 600,00
Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Vezivo 600,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Nadosađivanje sadnica 150,00
Raspodjeljivanje organskog gnoja 1.200,00 Zimska rezidba 1.720,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje u redu 1.250,00
Organski gnoj 4.550,00 Vezanje i uvlačenje mladica 1.500,00
Troškovi analize tla 700,00 Prskanje prskalicom 800,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00
UKUPNO 23.002,00 UKUPNO 10.170,00
PRVA GODINA (sadnja i armatura) kn/ha SVEUKUPNO 158.449,00
Poravnavanje terena 700,00
Dovoz i istovar stupova i žice za
550,00
armaturu
Dovoz, istovar i razvoženje sadnica 250,00
Sadnice 71.440,00
Stupovi 14.000,00
Zatezači 1.700,00
Sidra 1.680,00
Vezivo 450,00
Sadnja 5.550,00
Prskanje prskalicom 400,00
UKUPNO 125.277,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada maline iznosi 24.000,00 kuna,
51
Malina

Uzgojni oblik: uzgoj uz naslon Razmak sadnje: 2,8 x 0,4 m
Podloga: vlastiti korijen

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 10.000,00 12.000,00 14.000,00

Cijena, kn/kg 6,00 6,00 6,00 0,80
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI
62.500,00 74.500,00 86.500,00 9.933,33
PRIHOD, kn/ha
Sanduci
8 kg, 3 kn/kom. 3.750,00 4.500,00 5.250,00 600,00
kapaciteta
Berba, 8 kg/h, 25 kn/h 31.250,00 37.500,00 43.750,00 5.000,00
Rezidba, 180 h, 30 kn/h 5.400,00 5.400,00 5.400,00 720,00
PVT, kn/ha 16.904,00 21.369,00 25.733,00 2.849,20
Dohodak, kn/ha* 13.991,00 18.395,00 22.677,00 2.452,67

Cijena niža, kn/kg 4,60 -9,00 1.595,00 3.077,00 212,67
Cijena viša, kn/kg 7,40 27.991,00 35.195,00 42.277,00 4.692,67
uključeni u kalkulaciju
52
K U P I N A
kupine obavlja se u pravilu krajem ožujka. Na
Ekološki uvjeti jednom grmu ostavlja se 3 – 5 izboja, ovisno
o kondiciji grma. Na glavnim izbojima
Klima
prikračuju se postrani izboji na 6 – 10
Kupina je osjetljiva na niske zimske pupova. Nakon berbe odstranjuju se iz
temperature, pa znatnije pozebe možemo nasada izboji koji su te godine donijeli rod i
očekivati već na –15 ºC, a smrzavanje na spaljuju se.
–20 ºC. Osjetljiva je na promjenjive
temperature u proljeće koje mogu prouzročiti
veće štete na izbojima, pogotovo ako se
smjenjuju temperature od +6 ºC do -7 ºC.
Cvate u svibnju pa joj kasni proljetni mrazovi
ne mogu jako naštetiti. Za uzgoj kupina
potrebno je više od 800 mm godišnje količine
oborina, a više od 400 mm u fazi vegetacije,
u protivnom treba nasad navodnjavati. Ne
voli terene gdje su jaki vjetrovi zbog lomova
izboja, preferira položaje s blagim strujanjem
Rezidba kupine nakon sadnje
zraka. Kupina traži puno sunčanih dana, s
puno svjetla.
Tlo
Kupina traži lagana, humusna tla neutralne

do blago kisele reakcije (pH 6 – 7). Prikladna
su tla koja sadrže 4 do 5% humusa do dubine
od 30 do 40 cm.
Položaj
Lepezasti uzgoj kupine
Kupini najviše odgovaraju malo nagnuti
tereni, s nagibom od 3 do 6 º. Na takvim
terenima ne zadržava se voda i hladan zrak,
a preko zime dulje se zadržava snijeg pa je
manja opasnost od pozebe. Iskustvo je
pokazalo da je 120 m nadmorske visine u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj granica ispod koje
se kupina češće smrzavala pa se tamo ne bi
smjela saditi.
Uspravni uzgoj kupine
Sorte
Tijekom vegetacije (najbolje u kolovozu)
Za intenzivne nasade interesantne su sorte izboji se prikračuju na 180 cm visine, da bi se
uspravnog rasta i bez bodlji. Preporučujemo grm održao prozračnim da bi se smanjila
sljedeće sorte kupina: Black satin, Lockness, opasnost od bolesti.
Hull thornless, Thornfree, Chester.
Sustav uzgoja
Najvažnije bolest kupine jesu purpurno–
Kupina se uzgaja poput maline u obliku žive crvena palež izdanaka (Didymella applanata)
ograde uz obvezatnu armaturu, koju te žuta hrđa kupine (Kuehneola uredinis). Za
sačinjavaju stupovi i žica. Kupina se sadi na vlažnijih godina znatno smanjenje uroda
razmake od 1,2 m do 1,5 m u redu, a red od može prouzročiti siva plijesan (Botrytis
reda je 2,5 m do 2,8 m (najviše 3 m). Rez cinerea), koja se uočava kao trulež ploda sa
53
sivkastom paučinastom prevlakom. Zaštita se buše i drugi štetnici: malinov krasnik

treba temeljiti na pravilnom odabiru položaja, (Buprestis cupressi), malinov prstenar
tla, uravnoteženoj gnojidbi, umjerenoj (Agrilus aurichalceus), malinova mušica
gustoći izboja, svim ostalim fitosanitetskim (Resseliella theobaldi). Suzbijanje se provodi
mjerama (orezivanje i spaljivanje zaraženih rezanjem i uništavanjem zaraženih izboja
izdanaka i sl.). Potrebno je provoditi i zimi ili tijekom vegetacije, ovisno o kojem se
kemijsku zaštitu, od navedenih bolesti štetniku radi.
kupine.
Pojavljuje se i malinin cvjetar (Anthonomus
Od štetnika na kupini najvažniji su kupinova rubi) koji oštećuje cvijet i koprivina grinja
muha šiškarica (Lasioptera rubi), čije se (Tetranychus urticae), koja štete čine
ličinke ubušuju u izbojak i na tom mjestu se sisanjem na listu. Suzbijanje tih štetnika
formira zadebljanje. Tako napadnuti izbojak provodi se prema potrebi.
slabije raste i rodi. Osim tog štetnika, izboje
KUPINA
Uzgoj: uz naslon
Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 1.200,00
Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Vezivo 660,00
Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Zimska rezidba 1.640,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje u redu 4.050,00
Organski gnoj 4.550,00 Vezanje i uvlačenje mladica 1.500,00
Troškovi analize tla 700,00 Prskanje prskalicom 800,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00
UKUPNO 23.902,00 UKUPNO 13.550,00
PRVA GODINA (sadnja i armatura) kn/ha SVEUKUPNO 114.484,00
Poravnavanje terena 700,00
Dovoz i istovar stupova i žice za
armaturu i ogradu 550,00
Dovoz, istovar i razvoženje sadnica 250,00
Sadnice 23.800,00
Stupovi 14.000,00
Zatezači 1.700,00
Sidra 1.680,00
Vezivo 320,00
Sadnja 4.600,00
Prskanje leđnom prskalicom 400,00
UKUPNO 77.032,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada kupine iznosi 24.000,00 kuna,
54
Kupina

Uzgojni oblik: uzgoj uz naslon Podloga: vlastiti korijen

Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 13.000,00 15.000,00 18.000,00

Cijena, kn/kg 5,50 5,50 5,50 0,73
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI
74.000,00 85.000,00 101.500,00 11.333,33
PRIHOD, kn/ha
Sanduci
8 kg, 3 kn/kom. 4.875,00 5.625,00 6.750,00 750,00
kapaciteta
Berba, 10 kg/h, 25 kn/h 32.500,00 37.500,00 45.000,00 5.000,00
Rezidba, 180 h, 35 kn/h 6.300,00 6.300,00 6.300,00 840,00
PVT, kn/ha 25.128,26 29.843,26 37.082,26 3.979,10
Dohodak, kn/ha* 22.215,26 26.869,26 34.026,26 3.582,57

Cijena niža, kn/kg 4,00 2.715,26 4.369,26 7.026,26 582,57
Cijena viša, kn/kg 7,00 41.715,26 49.369,26 61.026,26 6.582,57
55
9. MODELI ZA MEDITERANSKO PODRUČJE

JABUKA
BRESKVA I NEKTARINA
ŠLJIVA
MARELICA
TREŠNJA
VIŠNJA MARASKA
BADEM
SMOKVA
MANDARINA
KIVI
60
61
JEZGRIČAVO VOĆE
JABUKA
Položaj
Ekološki uvjeti
Reljef određuje mikroklimu pojedinog mjesta
Za postizanje visokih i redovitih prinosa, prije pa zbog toga ima veliko značenje u
odabira staništa za podizanje nasada, proizvodnji jabuka. Toplotni režim položaja,
potrebno je obaviti detaljnu analizu ekoloških
zatim vjetrovi i vodni režim uvelike su pod
čimbenika. Što su oni povoljniji, uspjeh je utjecajem reljefa. Najpovoljniji položaji za
proizvodnje bolji. podizanje voćnjaka jesu blago nagnuti tereni
na uzdignutim položajima južne ekspozicije.
Klima
Od klimatskih elemenata najveće značenje

imaju temperature: Sorte i podloge
apsolutno minimalne (za intenzivni
uzgoj ne bi smjele padati ispod -25 Za jabuku upotrebljavamo generativne i
°C), vegetativne podloge. Suvremena proizvodnja
apsolutno maksimalne (nije poželjno gustog sklopa sadnje zasniva se na
da češće prelaze +35 °C), vegetativnim podlogama slabije bujnosti. To
srednje godišnje (optimalno između 8 su podloge: M9, M26, M27, MAC9, te od
°C i 12 °C), srednje bujnih podloga MM106. Izbor
srednje u razdoblju vegetacije sortimenta najvažniji je čimbenik proizvodnji,
(optimalno od 15 °C i 21 °C) te plasmanu te o njemu uvelike ovisi uspješnost
apsolutno minimalne u vrijeme našega voćarenja. Odabir sorte treba
cvatnje, oplodnje (u fazi "balona" temeljiti na tržišnim i proizvodnim kriterijima.
cvijet strada na oko -3,8 °C, a u fazi Prema vremenu dozrijevanja sorte dijelimo
otvorenih cvjetova na oko -2,2 °C) i na: ljetne, jesnske i zimske.
dozrijevanja plodova (tek zametnuti
Ljetne sorte: Close, Vista Bella, Mantet,
plodovi stradaju na oko -1,7 °C).
Discovery, Julyred, Jerseymac, Summerred,
Apsolutno minimalne temperature i njihova Akane, James Grieve.
učestalost pokazuju s koliko se uspješnosti
mogu uzgajati jabuke bez opasnosti od Jesenske i zimske sorte: Elstar, Gala, Galaxy,
pozeba. Jonagold, Zlatni delišes, Gloster, Idared,
Melrose, Granny Smith, Breaeburn, Pink
Tlo Lady, Fuji.
Najpogodnija tla za sadnju jabuka jesu Za mediteransko područje preporučuje se

plodna pjeskovito ilovasta tla, dubokog uzgoj ljetnih sorti te izrazito kasnih zimskih
fiziološki aktivnog profila, slabo kisele sorata kao što je Granny Smith i sl.
reakcije. Često se zbog nedostatka takvih
tala voćnjaci podižu na manje povoljnim Sustavi uzgoja
staništima, ali onda se agromeliorativnim
zahvatima (odvodnja, popravljanje strukture, Jabuka je, kao voćna vrsta, vrlo dobro
duboka obrada, agromeliorativna gnojidba) proučena. U nizu vrlo dobrih sustava uzgoja
prije podizanja nasada trebaju osposobiti za koji se danas rabe u intenzivnoj proizvodnji,
intezivnu proizvodnju. za mediteranski dio Hrvatske preporučujemo
dva. Prvi, najintenzivniji, podrazumijeva
Kako jabuka podnosi samo do 5% fiziološki
uporabu slabo bujne podloge M-9 ako postoje
aktivnog vapna u tlu, u odabiru tla treba biti uvjeti za redovito navodnjavanje te
oprezan. Naknadno zakiseljavanje tla ili obvezatnu uporabu armature. Armatura se
primjena helatnih hraniva se ne isplati.
sastoji od stupova i više redova žica.
62
Preporučuje se jednoredni sustav te vreteno Poslove praćenja pojave tih bolesti i

kao uzgojni oblik. Voćke valja saditi na signalizaciju rokova i mjera suzbijanja
razmak 3,5 m x 1,0 m (2700 stab./ha). Drugi provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a.
preporučeni sustav uključuje podlogu MM- Preporuke za zaštitu jabuka djelatnici
106 te vretenasti grm kao uzgojni oblik. objavljuju na lokalnim radio-stanicama i
Razmak sadnje za taj sustav uzgoja jest 4,0 internet stranici Zavoda www.hzpss.hr.
m x 2,5 m (1000 stab./ha).
Najvažniji štetnici jabuke jesu jabučni savijač
(Cydia pomonella), lisne uši iz rodova (Aphis,
Dysaphis), crveni voćni pauk (Panonycus
ulmi) te lisni mineri (Leucoptera,
Phylonorycta, Stigmella, Lyonetia). Osim tih
najvažnijih štetnika na jabuci, ovisno o
lokalitetu i godini, problem mogu biti i
jabučna osa pilatka (Hoplocampa testudinea),
cvjetojed (Anthonomus pomorum), jabučna
krvava uš (Eriosoma lanigerum), savijači
pupova i kožice plodova (Tortricidae), grinje i
Sustav uzgoja vretenasti grm
štitaste uši.
Zaštita od štetočinja Poslove praćenja pojave tih štetnika i

signalizaciju rokova i mjera suzbijanja
Pravilnim odabirom položaja, sorti i podloga provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a i
znatno možemo utjecati na smanjenje objavljuje ih u medijima.
intenziteta pojave pojedinih bolesti i štetnika.
U nasadima jabuke treba pratiti populaciju
Uz to načinom održavanja nasada (rezidba,
poljskih glodavaca i prema potrebi provoditi
gnojidba…) može se smanjiti broj potrebnih
zaštitu odgovarajućim sredstvima. Protiv
tretiranja sredstvima za zaštitu bilja može se
šteta od divljači (zec, srna) najbolji učinak
smanjiti.
ima mehanička zaštita, tj. postavljanje
Najčešće su ove bolesti jabuke: krastavost ograde. Zaštita protiv korova može se
plodova i maljavost lista jabuke (Venturia provoditi kemijski i mehanički. Odabir
inaqualis), pepelnica jabuke (Podosphaera herbicida ovisi o vrsti i sastavu korova te
leucotricha), rak kore (Nectria galligena), starosti nasada.
bakterijska palež (Erwinia amylovora).
63
JABUKA
Regija: mediteranska Površina: 1 ha
Trajnost nasada: 20 godina Podloga: M9
Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm
Troškovi analize tla 700,00 UKUPNO 12.800,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 TREĆA GODINA kn/ha
UKUPNO 27.652,00 Međuredna obrada 1.400,00
PRVA GODINA (priprema,sadnja i armatura) kn/ha Raspršivanje atomizerom 2.400,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Održavanje tla u redu 1.650,00
Dovoz i razvoženje kolaca 240,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 4.725,00
Kolci 10.800,00
Sadnice 48.600,00
Vezivo 520,00
Sadnja 5.500,00
Prskanje 1.950,00
Stupovi za armaturu 14.000,00
Sidra 600,00
Zatezači 600,00
UKUPNO 114.667,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada jabuke iznosi 24.000,00 kuna,
64
Jabuka
Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Podloga: M 9
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 25.000,00 30.000,00 35.000,00
Klasa 1 3,20 kn 21.000,00 24.000,00 27.000,00
Klasa 2 1,50 kn 4.000,00 6.000,00 8.000,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI PRIHOD,
75.700,00 88.300,00 100.900,00 11.773,33
kn/ha
Sanduci kapaciteta 15 kg, 4 kn/kom. 6.666,67 8.000,00 9.333,33 1.066,67
Vezivo, 35 kg, 25 kn/kg 875,00 875,00 875,00 116,67
Berba, 70 kg/h, 25 kn/h 8.928,57 10.714,29 12.500,00 1.428,57
Rezidba, 325 h, 35 kn/h 11.375,00 11.375,00 11.375,00 1.516,67
PVT, kn/ha 38.296,76 46.575,71 54.853,67 6.210,10
Dohodak, kn/ha* 34.780,76 42.923,71 51.064,67 5.723,16

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 2,70 1,25 23.280,76 29.423,71 35.564,67 3.923,16
Cijena viša, kn/kg 3,50 1,75 42.080,76 51.623,71 61.164,67 6.883,16
65
BRESKVA I NEKTARINA
ferokloroze. Poremetnja u primanju željeza
Ekološki uvjeti javlja se i na karbonatnim tlima, koja sadrže
više od 5,0 % aktivnog vapna.
Klima Položaj
Breskva je voćka umjereno toplih krajeva. U južnim područjima Hrvatske breskva se

Kritične niske temperature za stabla breskve može uzgajati do 500 m nadmorske visine,
u fazi dubokog zimskog mirovanja jesu od – ali općenito se uzgaja na nižim nadmorskim
20 0C do –24 0C. Cvjetni pupovi ozebu uz visinama (pretežito na 50 – 150 m
apsolutno minimalnu temperaturu od –18 0C nadmorske visine). Najpovoljnije su južne pa
do –20 0C. Otpornost cvjetnih pupova ovisi o zapadne i istočne ekspozicije. Zatvorene
trajanju niskih temperatura i amplitudi depresije, nisu pogodne za proizvodnju
temperatura. U proizvodnji breskve česte su breskve, zbog zadržavanja hladnog zraka,
štete od kasnih proljetnih mrazova, koji su niskih temperatura i pojave mrazova. Vrlo
štetni za cvjetove i zametnute plodove. Osim uspješno breskva se može uzgajati na
štetnog djelovanja, umjereno niske manjim nagibima do 3 %, a najviše do 5 %.
temperature imaju i korisno djelovanje na
voćke. Breskvama i nektarinama u zimskom Sorta i podloga
mirovanju potreban je određeni zbroj niskih
Dobra podloga za breskve i nektarine u tlima
zimskih temperatura da bi se normalno
lakšeg teksturnog sastava i dobrih fizikalnih
razvijale i rodile sljedeće vegetacije.
svojstava, u kojima sadržaj fiziološki aktivnog
Fiziološka potreba za određenim zbrojem
vapna ne prelazi 5,0 %, jest sjemenjak
niskih temperatura (ispod 7,2 0C), ovisi o
vinogradarske breskve. Na tlima istih
sorti. Iako je breskva relativno otporna
fizikalnih svojstava u kojima sadržaj fiziološki
prema suši, nedostatak vode rezultira
aktivnog vapna ne prelazi 12 % rabi se
postizanjem slabije kvalitete i umanjenog
križanac badem x breskva GF 677. Ta se
priroda. Zbog neravnomjernog rasporeda
podloga uspješno rabi i za “umorna” tla, na
oborina u razdoblju vegetacije za siguran i
kojima se na drugoj podlozi već uzgajala
kvalitetan prirod nužno je osigurati i
breskva. Na tlima nešto težeg mehaničkog
natapanje. Hladni vjetar, bura u doba
sastava mogu se kao podloge za breskvu
cvatnje, što često uzrokuje i posolicu, može
rabiti križance St. Julien N0 1 i N0 2. Ove
osjetno smanjiti oplodnju i ugroziti
podloge podnose veći sadržaj karbonata. Za
proizvodnju. Tuča je također opasna za
teža i vlažnija tla te tla većeg sadržaja
jednogodišnje izboje i plodove bresaka.
karbonata može se rabiti vegetativna podloga
Nepovoljni utjecaj vjetra može se smanjiti i
INRA Damas 1869. Ta podloga nema dobar
ublažiti pravilnim izborom položaja i
afinitet s većinom sorti nektarina i stvara
podizanjem vjetrozaštitnih pojaseva ( npr.
dosta korijenovih izdanaka. Vegetativna
gusto posađenim čempresima ili maslinom
podloga St. Julien 655-2 također se može
sorte Cipresssino).
rabiti na tlima težeg teksturnog sastava i na
vlažnijim tlima, s umjerenim sadržajem
Tlo karbonata. Od svih nabrojenih podloga
Za uzgoj breskve prikladna su duboka, Damas 1869 najbolje podnosi teža i vlažna
drenirana tla, lakšeg teksturnog sastava, tla, ali ne sa stajaćom vodom. Od posebnih
dobre strukture i dobro opskrbljena humusom križanaca za razne tipove tla preporučuje se
i biogenim elementima. Najpovoljnija reakcija TETRA (europska šljiva dobivena slobodnom
tla jest od pH 6,5 do pH 7,0. Manje su oplodnjom sorte Regina Claudia Verde).
prikladna kisela i jako kisela tla, a posve Odlično se ukorjenjuje i nema korijenovih
neprikladna slabo alkalna i alkalna tla. Na izdanaka, a ima vrlo dobar afinitet sa
alkalnim tlima, zbog poremetnje u primanju sortama breskve i nektarine. Sorte na toj
željeza, breskve obolijevaju od žutice ili podlozi dolaze ranije u rodnost.
66
Od bresaka i nektarina preporučuju se ove križanci St. Julien N0 1 i N0 2 4,5 x 2

sorte: m,
Damas 1869 i St. Julien 655-2, 4 x
Dozrijevanje u danima – (prije) i + (poslije)
1,5 – 2 m.
Red havena, a sorta Red haven dozrijeva od
5. do 10. srpnja (okolica Zadra).
Breskve: Early Crest (-37), May Crest (-28),

Spring Crest (-23), Dixired (-15), Springbelle
(-15), Royal Glory (-5), Red haven (0), Red
top (+6), Maria Marta (+8), Glohaven (+10),
Suncrest (+19), Fayette (+32), O Henry
(+49).
Nektarine: Armking (-20), Supercrimson (-0),

Caldesi 2000 (-3) Spring Red (+2),Red
Diamond (+10), Flavortop (+17), Stark Red
Gold (+21), Maria Aurelia (+27) Venus(+31).
Sustavi uzgoja
Sustav uzgoja vretenasti grm
Najznačajnije bolesti breskve i nektarine jesu

kovrčavost lista (Taphrina deformans),
šupljikavost lista (Stigmina carpophila),
pepelnica (Sphaerotheca pannosa), pjegavost
(Fusicoccum carpophilum), monilija (Monilia
fructigena), cvjetna monilija (Sclerotinia laxa)
Sustav uzgoja slobodna palmeta trulež korijenova vrata (Phytophtohora
cactorum), trulež provodnih suopova
Od postojećih uzgojnih oblika za breskvu i
(Armilaria mellea), bakterijsko sušenje
nektarinu prednost treba dati slobodnoj
breskve (Pseudomonas mors-prunorum), rak
palmeti i vretenastom grmu. Za uzgojni oblik
korijena breskve (Agrobacterium tume-
slobodne palmete na podlozi sjemenjaka
faciens).
vinogradarske breskve razmak sadnje treba
iznositi 4,5 x 3 m, a na podlozi križanca Štetnici na breskvi i nektarini jesu breskvin
badem x breskva GF 677 4,5 – 5 x 3 – 3,5 m. savijač (Cydia molesta), breskvin moljac
Na podlozi križanca St. Julien N0 1 i N0 2 (Anarsia lineatella), žilogriz (Capnodis
razmak treba iznositi 4,5 x 3 m. Za uzgojni tenebrionis), trips (Taeniothrips meridio-
oblik vretenastog grma u gustom sklopu nalis), mediteranska voćna muha (Ceratitis
razmaci trebaju biti ovi: capitata), breskvina štitasta uš (Parthe-
sjemenjak vinogradarske breskve 4,5 nolecanium persicae), breskvina lisna uš
x 2 m, (Mysus persicae).
67
BRESKVA I NEKTARINA
Broj stabala/ha: 741 Razmak sadnje: 4,5 x 3 m
Trajnost nasada: 18 Podloga: GF 677 (križanac breskve i badema)
Uzgojni oblik: slobodna palmeta
PRIPREMNI RADOVI kn/ha NJEGA PRVE GODINE kn/ha
Poravnavanje terena 1.250,00 Mineralno gnojivo 420,00
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.540,00
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Trska 1.482,00
Dubinska obrada tla 10.000,00 PVC vezivo 120,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Proljetno i jesensko oranje 960,00
Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Međuredna obrada 1.600,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Prskanje 1.440,00
Prijevoz gnojiva i sredstava za
Stajski gnoj 4.550,00 240,00
zaštitu
Troškovi analize tla 700,00 Rezidba 560,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Prskanje 560,00
UKUPNO 27.652,00 Okopavanje 950,00
SADNJA kn/ha Pinciranje 840,00
Mineralno gnojivo 960,00 Vezivanje mladica za trsku 1.680,00
Zemljišni insekticid 1.050,00 Zelena rezidba 1.120,00
Sadnice 22.230,00 UKUPNO 13.512,00
Organsko gnojivo 3.000,00 SVEUKUPNO 76.764,00
Prijevoz sadnica, gnojiva i zaštitnih
1.440,00
sredstava
Markiranje sadnih mjesta 560,00
Priprema sadnica 400,00
Iskop jama za sadnju 1.500,00
Tretiranje tla insekticidima 200,00
Gnojidba mineralnim gnojivom 200,00
Gnojidba organskim gnojem 1.100,00
Sadnja 2.960,00
UKUPNO 35.600,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada breskve i nektarine iznosi 16.800,00 kuna,
68
Breskva i nektarina
Uzgojni oblik: slobodna palmeta Podloga: GF 677
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 15.000,00 20.000,00 25.000,00
Klasa 1 6,00 kn 12.000,00 15.000,00 18.000,00
Klasa 2 4,00 kn 3.000,00 5.000,00 7.000,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Mineralna gnojiva, kn/ha 1.110,00 1.313,00 1.515,00 175,07
Sanduci kapaciteta 5 kg, 2 kn/kom. 6.000,00 8.000,00 10.000,00 1.066,67
Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67
Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 9.375,00 12.500,00 15.625,00 1.666,67
Rezidba, 190 h, 35 kn/h 6.650,00 6.650,00 6.650,00 886,67
PVT, kn/ha 55.128,00 74.800,00 94.473,00 9.973,33
Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 119,25 119,25 119,25 15,90
Dohodak, kn/ha* 55.008,75 74.680,75 94.353,75 9.957,43

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 4,00 3,00 28.008,75 39.680,75 51.353,75 5.290,77
Cijena viša, kn/kg 8,00 5,00 82.008,75 109.680,75 137.353,75 14.624,10
69
ŠLJIVA
sjeverozapadna) ekspozicije. Povoljan nagib
Ekološki uvjeti terena za uzgoj šljive jest do 5 %.
Klima
Sorte i podloge
Šljiva dobro podnosi niske zimske
Najčešće rabljena podloga za šljivu u našim
temperature. U toplijem klimatu ranije kreće
krajevima jest sjemenjak Džanarike (Prunus
vegetacija te je izraženija opasnost od kasnih
myrabolana). Od vegetativnih podloga
proljetnih mrazova. U najjužnijim dijelovima
najviše se danas koristi Myrobalana 29C,
Hrvatske ograničavajući čimbenik za uzgoj
zatim Myrobalana B, Julior, Jaspi, te novije
nekih sorti šljiva može biti i premala suma
podloge kao Ishtara, Penta, Tetra, a u novije
inaktivnih temperatura (nižih od 7,2 °C) u
vrijeme na manje plodnim sušnim tlima i
razdoblju zimskog mirovanja (potrebno od
GF677, čija je kompatibilnost s kinesko
700 do 1700 sati). Uzgoju šljive odgovara
japanskim-sortama nedovoljno provjerena.
srednja godišnja temperatura zraka oko 11
Za japansko-kineske sorte preporučuje se
°C (u mediteranskom području od 12-14 °C).
podloga Pixi, ali samo u nasadima s manje
U razdoblju vegetacije, tj. tijekom lipnja,
fiziološkog vapna u tlu i na kojima je
srpnja i kolovoza, pogodna srednja
osigurano navodnjavanje.
temperatura kreće se od 16 °C do 20 °C
(mediteransko područje od 20-23 °C). Za mediteransko područje interesantnije su
Godišnja količina oborina treba biti između stolne sorte i neke sorte kombiniranih
700 do 1000 mm, a tijekom vegetacije od svojstava, koje dozrijevaju od 15. lipnja pa
400 do 500 mm. Pri izrazitoj suši lišće izvlači do 15. rujna. Plodove stolnih sortata često
vodu iz plodova, oni tada ostaju sitni. U prodaje izgled, stoga je dobro da ih krasi
cvatnji šljiva vjetar može ometati oplodnju. U krupnoća, jednolična obojenost te pokožica
uvjetima visokih ljetnih temperatura (iznad prekrivena maškom. Preporučene sorte
30 °C) nalet suhog toplog vjetra može europskog podrijetla: Ruth Gerstetter,
uzrokovati naglo sušenje lišća šljive (preko Herman, California blue, Čačanska rana,
noći). Jaki vjetrovi pred zriobu uzrokuju Cimerova rana, Valerija, Čačanska ljepotica,
prijevremeno opadanje plodova. Tuča (grad) Early Big Egg, Firenze 90, Čačanska najbolja,
može nanijeti velike štete na plodovima i na Hanita, Stanley, Grossa di Felisio i Bistrica.
lišću te granama šljiva. Preporučene sorte japansko-kineskog
Tlo podrijetla: Obilnaja, Shiro, Black Gold, Black
Diamond, Fortune, Friar, T.C. Sun i Angeleno.
Iako pliće rasprostire svoj korijen, šljiva voli
dublja, ocjedita tla. Najbolja tekstura tla za
uzgoj šljive jesu ilovasta, zatim pjeskovito Sustavi uzgoja
ilovasta, te ilovasto pjeskovita tla. Kao voćna
Pri određivanju sustava uzgoja valja paziti na
vrsta ističe se prilagodljivošću i na teža tla.
svojstva podloga i sorata koje će se uzgajati.
Za uzgoj šljive odgovara pH tla od 5,5 do 7,5.
Dobro odabran sustav uzgoja omogućit će
Dosta dobro podnosi fiziološki aktivno vapno
raniji ulazak u rod, postizanje redovitih i
u tlu (do 10 %). Poželjna je količina humusa
visokih prinosa te visoku kvalitetu plodova.
od 2 do 3 %. Šljiva traži tla dobro
Uz to, bit će moguće racionalnije obavljanje
opskrbljena kalijem (kalijeva voćka).
agrotehničkih i pomotehničkih radnji. Na
Položaj Džanarici, kao bujnoj generativnoj podlozi za
šljivu, i Mirobalani B. preporučuje se kao
Kao i većina voćnih vrsta, šljiva najbolje
uzgojni oblik popravljena piramidalna
uspijeva na brežuljkastim terenima.
krošnja. Za taj sustav preporučuje se razmak
Odgovaraju joj prozračni, ali ne i otvoreni
sadnje 5 m x 4 m (500 stab./ha).
položaji. Šljiva uspijeva na nadmorskim
visinama od 60 do 600 m. U mediteranskim Na slabije bujnim vegetativnim podlogama
uvjetima uzgoja u Hrvatskoj prikladne su i poput Mirobalana 29C, GF8/1 i Ishtara kao
sjeverne te prijelazne (sjeveroistočna i uzgojni oblik preporučuje se vretenasti grm.
70
Na visini debla od 40-60 cm od tla ostavljaju plamenjača šljive (Polystigma rubrum), rđa
se 3-4 spiralno raspoređene grane koje se šlive (Puccinia pruni spinosae), šupljikavost
otklanjaju od osnove pod kutem 50-60 °. Te lista (Clasterosporium carpophilum) te olovna
grane trebaju ublažiti vršni rast stabla. Iznad bolest (Stereum purpureum). Valja biti vrlo
njih, vodeći računa o spiralnom rasporedu oprezan pri nabavi sadnog materijala.
oko provodnice, ostavljaju se poluskeletne Naročito se to odnosi na viroze te moguće
grane horizontalnog položaja. Preporučeni pojave bakterioza (Pseudomonas syringa i
razmak sadnje za takav sustav uzgoja je 3,5 Pseudomonas mors-prunorum, i dr.)
-4 m x 2,5-3 m. U novije vrijeme često se
rabi nepravilna palmeta s razmacima sadnje Češći štetnici na šljivi jesu žilogriz (Capnodis
ovisno o bujnosti podloge i sorte od 3,5-4,5 tenebrionis), šljivina crna osica (Hoplocampa
m x 2,5-3 m. minuta) i šljivina žuta osica (Hoplocampa
flava), lisne uši (Brachycaudus, Hyalopterus),
crveni voćni pauk (Panonychus ulmi), grinje
(Eryophies), šljivin savijač (Grapholita
Najopasnija bolest šljive jest viroza - šarka funebrana) te šljivina štitasta uš (Eulecanium
šljive (Plum Pox Virus). Ostale, bolesti u corni).
mediteranskom području na šljivi jesu bolest
sušenja cvjetova, grančica i plodova (Monilia Šljivu treba redovito štititi od bolesti i
laxa i M. fructigena), rogač šljive (Taphrina štetnika. Koliko će tretiranja biti potrebno
pruni), vještičina metla (Taphrina instititiae), ovisi o brojnim čimbenicima.
71
ŠLJIVA (europske i kinesko-japanske sorte)

Trajnost nasada: 20 Podloga: Myrobalana 29C
Uzgojni oblik: nepravilna palmeta
GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA (ograda) kn/ha
Dubinska obrada tla 10.000,00 Sredstva za zaštitu bilja 700,00
Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Nadosađivanje sadnica 120,00
Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba zimska 500,00
Troškovi analize tla 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Okopavanje 950,00
UKUPNO 27.652,00 UKUPNO 18.015,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha TREĆA GODINA kn/ha
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Raspršivanje atomizerom 450,00
Poravnavanje terena 700,00 Sredstva za zaštitu bilja 750,00
Dovoz i razvoženje sadnica 260,00 Rezidba zimska 500,00
Međuredna obrada 1.600,00 Okopavanje 950,00
Kolci 2.940,00 SVEUKUPNO 84.854,00
Sadnice 22.225,00
Vezivo 100,00
Sadnja 3.332,00
Okopavanje 1.550,00
Prskanje 400,00
UKUPNO 34.937,00
72
ŠLJIVA (Kinesko - Japanske sorte)

Uzgojni oblik: nepravilna palmeta Podloga: Myrobalana 29C
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 10.000,00 15.000,00 20.000,00
Klasa 1 6,00 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00
Klasa 2 1,50 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Sanduci kapaciteta 5 kg, 2 kn/kom. 2.000,00 3.000,00 4.000,00 400,00
Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67
Berba i skupljanje, 40 kg/h, 25 kn/h 6.250,00 9.375,00 12.500,00 1.250,00
Rezidba, 120 h, 35 kn/h 4.200,00 4.200,00 4.200,00 560,00
Ostali troškovi, kn/ha 500,00 750,00 1.000,00 100,00
PVT, kn/ha 23.454,00 37.626,00 51.799,00 5.016,80
Dohodak, kn/ha* 21.274,00 35.309,00 49.345,00 4.707,87

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 5,00 1,00 13.774,00 24.059,00 34.345,00 3.207,87
Cijena viša, kn/kg 7,00 2,00 28.774,00 46.559,00 64.345,00 6.207,87
73
ŠLJIVA - Konzumna
Trajnost nasada: 25 Podloga: Myrobalana 29C
Uzgojni oblik: nepravilna palmeta
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje leđnom prskalicom 1.000,00
Dovoz organskog gnojiva 2.000,00 Stupovi za ogradu 4.760,00
Rigolanje (40 - 50 cm) 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 350,00
Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba zimska 500,00
Troškovi analize tla (0 - 30 i 30 - 60 cm) 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 250,00 Okopavanje u redu 1.000,00
Uzimanje uzoraka tla 50,00 UKUPNO 17.765,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 800,00
Kolci 4.000,00
Sadnice 24.000,00
Vezivo 60,00
Istovar i postavljanje kolaca 120,00
Sadnja 1.915,90
Zaštita - prskanje leđnom prskalicom 120,00
UKUPNO 36.290,90
74
ŠLJIVA (Europske sorte)

Trajnost nasada: 20 Starost nasada: puna rodnost
Uzgojni oblik: nepravilna palmeta Podloga: Myrobalana 29 C
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 10.000,00 15.000,00 20.000,00
40 4,00 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00
Klasa 2 1,50 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67
Berba i skupljanje, 40 kg/h, 25 kn/h 6.250,00 9.375,00 12.500,00 1.250,00
Rezidba, 120 h, 35 kn/h 4.200,00 4.200,00 4.200,00 560,00
Ostali troškovi, kn/ha 500,00 750,00 1.000,00 100,00
PVT, kn/ha 13.454,00 22.626,00 31.799,00 3.016,80
Dohodak, kn/ha* 11.274,00 20.309,00 29.345,00 2.707,87

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 3,00 1,00 3.774,00 9.059,00 14.345,00 1.207,87
Cijena viša, kn/kg 5,00 2,00 18.774,00 31.559,00 44.345,00 4.207,87
75
MARELICA
između breskve i badema nisu dali
Ekološki uvjeti zadovoljavajuće rezultate. Džanarika –
razvija vrlo razgranatu korijenovu mrežu, a
Klima
prikladna je za lakša i suša plodna tla. Velik
Marelica je vrlo osjetljiva na nagle promjene
broj sorti marelica nije kompatibilan s
temperatura krajem zime i u rano proljeće.
džanarikom, te se rabe razne međupodloge
Treba je uzgajati u područjima bez velikih
(Stanley, Aženka, Bjelošljiva i dr.). Bjelošljiva
promjena temperatura, a dobre su lokacije
dobro podnosi vlažnija i zbijenija tla. Većina
zaklonjene od sjevera. Tijekom dubokog
sorata marelice dobro je kompatibilna s tom
zimskog mirovanja, ako nije bilo većih
podlogom. Podloga INRA Džanarika GF 31 –
promjena temperature, može podnijeti do
preporučuje se na teksturno lakšim dobro
-30 0C. Marelica vrlo dobro podnosi i visoke
dreniranim i sušnim tlima. Dobro je
ljetne temperature. Vrlo rano cvate te
kompatibilna s velikim brojem sorti marelice.
temperature od –1,1 0C do –5,5 0C mogu
Podloga INRA Ringlo GF 1380 preporučuje se
prouzročiti štete. Pozeba zametnutih plodova
za teža tla. Dobro je kompatibilna sa sortama
javlja se pri temperaturi od 0 0C, pa do –2,0
0
marelice. Marianna 2624 kompatibilna je s
C. Dobro podnosi sušu, ali na dubokim tlima,
važnijim sortama marelice. Sorte na njoj rano
koja dobro gospodare vlagom. Osjetljiva je
prorode, a daju dobre prirode.
prema hladnim, olujnim vjetrovima, a biraju
se lokacije tamo gdje nema tuče ili se mora Sortiment dozrijevanje – (prije) i + (poslije)
osigurati zaštita. San Castrese: Monaco bello (-50), Nimfa
(-50), Aurora (-25), Orange Red (-8), Harcot
Tlo
(-3), Vitillo (-4), Sun Castrese (0), Portici
Za uzgoj marelice prikladna su duboka do
(+2), Pisana (+16).
vrlo duboka tla. Marelica najbolje uspijeva na
dubljim, dobro ocjeditim i lakšim tlima, koja Sorta Sun Castrese dozrijeva na području
su dobro opskrbljena hranivima, neutralne do Zadarske županije 25.-27.lipnja.
slabo alkalne reakcije.
Položaj Sustavi uzgoja

Marelica je voćna vrsta koja rano cvate i brzo
Marelica se najčešće uzgaja u mediteranskom
reagira na provocirajuća kasna zimska
dijelu u obliku popravljene vaze, poboljšane
zatopljenja. Za njezinu sadnju potrebno je
piramidalne krošnje ili slobodne palmete.
izabrati položaje koji će ublažiti nagle
proljetne prelaze s nižih na više temperature i
obratno. Za podizanje nasada marelice
pogodni mogu biti brežuljci odnosno njihove
blage padine zaklonjene od dominantnog
vjetra, ali i od direktnog ranojutarnjeg i
dnevnog zagrijavanja. Stoga se jugu izloženi
položaji uglavnom ne mogu označiti kao
najpovoljniji za uzgoj marelica. Blizina
vodotoka, ali ne u zatvorenim udolinama
zbog pojave jezera hladnog zraka, mogu
povoljno djelovati na smanjenje spomenutih
naglih temperaturnih kolebanja.
Sorte i podloge
Od generativnih podloga rabe se sjemenjaci Uzgojni oblik popravljena piramida
marelice, vinogradarske breskve, badema te

sjemenjaci različitih vrsta, sorti i tipova šljiva. Marelicu u obliku popravljene vaze i
Od vegetativnih podloga rabe se odabrani poboljšane piramidalne krošnje sadi se na
klonovi Džanarike, ringloa i Marianne. Hibridi razmak od 7-7,5 m između redova, i 5-5,5 m
76
u redu, a za slobodnu palmetu razmak cvjetovima (Monilia laxa) apopleksija (više se

između redova je 4-5 m, a 4 m u redu. uzročnika navodi kao razlog sušenja stabala)
i šupljikavost (Stigmina carpophila).
Najvažnije bolesti marelice jesu: šarka Od štetnika važjniji jesu lisne uši (Myzus
šljive(Plum Pox Virus), sušenje grančica sa persicae) i žilogriz (Capnodis tenebrionis).
MARELICA
Trajnost nasada: 20 Podloga: Bjelošljiva ili Džanarika
Uzgojni oblik: kotlasta krošnja
PRIPREMNI RADOVI kn/ha NJEGA PRVE GODINE kn/ha
Poravnavanje terena 1.250,00 Mineralno gnojivo 400,00
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.200,00
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Trska 800,00
Dubinska obrada tla 10.000,00 PVC vezivo 220,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Proljetno i jesensko oranje 960,00
Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Međuredna obrada 1.600,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Prskanje 1.200,00
Stajski gnoj 4.550,00 Prijevoz gnojiva i sredstava za zaštitu 720,00
Troškovi analize tla 700,00 Rezidba sadnica 560,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Prskanje 560,00
UKUPNO 27.652,00 Okopavanje 950,00
SADNJA kn/ha Pinciranje 840,00
Mineralno gnojivo 960,00 Vezivanje mladica za trsku 1.680,00
Zemljišni insekticid 1.050,00 Zelena rezidba 1.120,00
Sadnice 12.000,00 UKUPNO 12.810,00
Organsko gnojivo 3.000,00 SVEUKUPNO 64.922,00
Prijevoz sadnica, gnojiva i zaštitnih
1.440,00
sredstava
Markiranje sadnih mjesta 560,00
Iskop jama za sadnju 1.000,00
Tretiranje tla insekticidima 200,00
Gnojidba mineralnim gnojivom 200,00
Gnojidba organskim gnojem 2.250,00
Sadnja 1.500,00
UKUPNO 24.460,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada marelice iznosi 16.800,00 kuna,
77
Marelica
Uzgojni oblik: kotlasta krošnja Podloga: Bjelošljiva ili Džanarika
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 8.000,00 10.000,00 12.000,00
Klasa 1 8,00 Kn 6.800,00 8.500,00 10.200,00
Klasa 2 5,00 Kn 1.200,00 1.500,00 1.800,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Berba, 35 kg/h, 25 kn/h 5.714,29 7.142,86 8.571,43 952,38
Rezidba, 80 h, 35 kn/h 2.800,00 2.800,00 2.800,00 373,33
PVT, kn/ha 43.850,71 55.519,14 67.188,57 7.402,55
Dohodak, kn/ha* 41.230,71 52.744,14 64.258,57 7.032,55

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 6,00 4,00 26.430,71 34.244,14 42.058,57 4.565,89
Cijena viša, kn/kg 10,00 6,00 56.030,71 71.244,14 86.458,57 9.499,22
78
TREŠNJA
u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uspješno se
Ekološki uvjeti trešnja može uzgajati i na podlozi Gisela 5,
koja se pak u južnoj Hrvatskoj pokazala
Klima lošom, osim na plodnim tlima s mogućnošću
Trešnja kao voćna vrsta širokog areala uzgoja natapanja. Uz navedene podloge rabe se još
ima specifične zahtjeve prema klimatskim podloge F 12/1, Colt, Max Ma 14 i 60,
prilikama u pojedinim fenofazama vegetacije, talijanska serija CAB(6P), francuska Edabriz,
posebno prema temperaturi. U stadiju njemačka (Gisela, Pi-ku, Weiroot 53, 72,
mirovanja podnosi i temperature ispod - 27 158), ruska Vladimir, belgijska GM 79 itd.
o
C, dok u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -2
o
C do -3,0 oC. Za dobru oplodnju cvjetova Danas u svijetu postoji velik broj sorata, no
pojedine sorte iskazuju specifične zahtjeve izdvojit ćemo one sorte koje su se pokazale
prema sumi inaktivnih temperatura prikladnim u našim ekološkim uvjetima te
(temperatura ispod 7 oC). Prema količini i one sorte koje su se u sličnim klimatima
vremenu oborina trešnja ima specifične pokazale dobrima. Preporučuju se ove sorte:
zahtjeve u pojedinim fenofazama, naročito Early Lory(-3), Burlat C1 (dozrijeva od 25-30
početkom svibnja, kada intenzivno raste svibnja), Moreau clone B, Isabella (+4),
plod. Stoga bi natapanje u tom razdoblju bilo Giorgia (+9), New Star (+13, autofertilna),
više nego potrebno. Van (+18), Ferrovia (+23), Lapins (+24,
autofertilna), Sweet Heart (+35,
Tlo samooplodna), Tugarka (+26) i Lambert kao
Trešnja kao voćna vrsta najbolje uspijeva na oprašivač Tugarke. U obzir dolaze još
dubokim, laganim, prozračnim, dobro autohtone sorte Stonska i Gomilička. Postoji
dreniranim tlima s dobrim vododržnim još cijeli niz novoselekcioniranih sorata, koje
svojstvima, dostatno opskrbljenim s se šire u proizvodnim nasadima i ispituju u
humusom i mineralnim hranivima. Takva pokusnim nasadima.
teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta
ili ilovasta tla, kojih ima dostatno u
hrvatskom priobalju. Međutim, uspijeva i na Sustavi uzgoja
skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla
(čestice pjeska, praha i gline) na otocima i U suvremenim trešnjicima prevladava uzgojni
zaobalju. Budući da se do sada trešnja u oblik kotlasta krošnja ili vaza, a na slabo
južnoj Hrvatskoj uzgajala na podlozi Prunus bujnim podlogama vretenasti grm. Zapravo
mahaleb (rašeljka) koja relativno duboko i su to i jedini uzgojni oblici u novim nasadima.
široko prodire u tlo, ima dobro razgranat Važno je istaknuti da se primarne skeletne
korijenov sustav, tla takva teksturnog grane formiraju na 40-50-60 cm visine.
sastava bila su predispozicija za podizanje Razmaci sadnje variraju ovisno o podlozi i
nasada trešanja. Uvođenjem novijih podloga tipu tla, pa se preporučuju na podlozi Sl64 5
(pr. Gisela 5 itd.) areal uzgoja proširio se i na x 3,5-4 m, Gisela 5 3,5-4 x 2-2,5 m itd.
nešto teža glinasta tla.
Položaj
Trešnja traži po mogućnosti južne ekspozicije
s blagom do srednjom inklinacijom, a nikako
udoline, odnosno potencijalna mrazišta u
vrijeme cvatnje.
Sortiment i podloge
Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak

trešnje (kontinentalni dio) ili rašeljka
(priobalje i otoci). Danas se u svijetu rabi niz
podloga prikladnih za različita tla i tipove
uzgoja, ali u mediteranskom dijelu trebali bi
prevladavati klonovi rašeljke, primjerice
Santa Lucija 64 (otporna na Agrobacterium Uzgojni oblik vaza - kotlasta krošnja
tumefacijens). Za umjereno teška tla, osobito
79
Trešnja je osjetljiva na bolesti sušenja

mladica s cvjetovima i trulež plodova (Monilia
spp.), šupljikavost lista (Clasterosporium
carpophilum) i kozičavost lista (Blumeriella
jaapii).
Od štetnika znatne štete mogu pričiniti

žilogriz (Capnodis tenebrionis), trešnjina
muha (Rhagletis cerasi), zatim lisne uši
(Myzus cerasi). Valja biti vrlo oprezan pri
nabavi sadnog materijala na prisutnost virusa
te bakterioza (Agrobacterium tumefaciens,
Pseudomonas syringae, Pseudomonas mors-
Uzgojni oblik vretenasti grm prunorum i dr.).
TREŠNJA
Trajnost nasada: 25 Podloga: Santa Lucia
Uzgojni oblik: španjolska vaza
Dubinska obrada tla 10.000,00 Vezivo 200,00
Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Sadnice za nadosađivanje 725,00
Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 600,00
Troškovi analize tla 700,00 Okopavanje 950,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 1.600,00
Sadnja 2.960,00
Okopavanje 1.550,00
Prskanje 400,00
UKUPNO 27.805,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje iznosi 16.800,00 kuna,
80
Trešnja
Uzgojni oblik: španjolska vaza Podloga: Santa Lucia
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 8.000,00 10.000,00 12.000,00
Klasa 1 8,00 Kn 6.800,00 8.500,00 10.200,00
Klasa 2 4,00 Kn 1.200,00 1.500,00 1.800,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI PRIHOD,
61.700,00 76.500,00 91.300,00 10.200,00
kn/ha
Berba, 20 kg/h, 25 kn/h 10.000,00 12.500,00 15.000,00 1.666,67
Rezidba, 150 h, 35 kn/h 5.250,00 5.250,00 5.250,00 700,00
PVT, kn/ha 35.915,00 46.212,00 56.510,00 6.161,60
Dohodak, kn/ha* 33.295,00 43.437,00 53.580,00 5.791,60

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 6,00 2,00 17.295,00 23.437,00 29.580,00 3.124,93
Cijena viša, kn/kg 10,00 6,00 49.295,00 63.437,00 77.580,00 8.458,27
81
VIŠNJA MARASKA
njuške tučka i pogoršava uvjete oplodnje,
Ekološki uvjeti čime uvelike smanjuje prirode.
Klima Tlo
Maraska kao heliofit preferira sunčane Lakša ilovasta tla, odnosno pjeskovito–
položaje. U odnosu prema temperaturama ta ilovasta ili ilovasto-pjeskovita tla najbolji su
sorta višnje može uspijevati i u hladnijim supstrat za višnju marasku. U tim tlima
krajevima i na većim nadmorskim visinama, korijenov sustav rašeljke snažno se razvija,
ali ona svoja osnovna svojstva zbog kojih se ta tla imaju dobru propusnost za vodu i zrak,
uzgaja postiže samo u krajevima toplijeg i a ipak dosta dobro drže vlagu i laka su za
sušnog podneblja (visok sadržaj suhe tvari i obradu.
šećera te specifična aroma). Rasprostranjena Položaj
je u području Dalmacije do pretežno 200 m
nadmorska visine. Srednje mjesečne Najbolju kvalitetu plodovi višnje maraske
temperature u uzgojnom području maraske postižu na nadmorskoj visini do 200 m.
kreću se od 13 oC do 18 oC. Aposolutne Položaj za nasad višnje maraske treba imati
maksimalne temperature penju se u ljetnim dobro osvjetljenje, zaklonjenost od štetnog
mjesecima i do 40 oC,a apsolutne minimalne utjecaja vjetra, mogućnost učinkovite
temperature spuštaju se zimi i do –18 oC. primjene agrotehničkih mjera i zaštite od
Voda joj je potrebna u svim fazama štetnih eolskih erozija, odgovarajuću
vegetacije od cvatnje do zriobe plodova, a temperaturu, te dobre prometnice i blizinu
njezin nedostatak uzrokuje slab rast tržišta. Najpovoljniji su blago nagnuti tereni
nadzemnih i podzemnih dijelova stabla, nizak izloženi jugu do 3 %, najviše do 5 %.
prirod i sitan plod, te slabu diferecijaciju
Sorte i podloge
cvjetnih pupova za iduću godinu. Ukupna
količina oborina koja padne godišnje u Kao podloga za marasku rabi se uglavnom
područjima Dalmacije u kojima se većim rašeljka (Prunus mahaleb). Ona dobro
dijelom uzgaja maraska (900 - 1200 mm) podnosi suha, vapnena, šljunkovita i skeletna
uglavnom je dovoljna za njezin uzgoj, ali tla. Ima vrlo dobar afinitet s maraskom.
samo ako je raspored oborina povoljan. Razvija snažan, razgranat korijen, a osjetljiva
Pravilnim agrotehničkim mjerama u obradi je na vlažna tla i na suvišak vode u tlu. Može
čuva se vlaga u tlu, a nedostatak se se rabiti i podloga višnje (Prunus cerasus) za
nadoknađuje navodnjavanjem. Suvišna uzgoj maraske na nešto vlažnijim tlima, ali
vlažnost tla sprječava razvitak korijenova na takvim tlima plodovi maraske imaju manji
sustava maraske (osobito na podlozi rašeljka) sadržaj suhih tvari. Višnja kao podloga stvara
i vrlo brzo dovodi do ugušenja zbog čega mnogo korijenovih izdanaka.
najčešće propada. U uzgojnom području
maraske glavni su vjetrovi bura i jugo. Bura Tipovi (klonovi) maraske
jakog intenziteta može biti štetna za višnju
marasku jer isušuje tlo, uzrokuje eolsku Za daljnje širenje preporučuju se autofertilni
eroziju tla, vrši mehanička oštećenja, tipovi: Brač 2, Brač 6, Sokoluša, recta i
uzrokuje pojavu posolice isušuje zelene Vodice 1.
dijelove stabla ako puše u razdoblju
vegetacije. U fazi cvatnje bura ometa
Sustavi uzgoja
oplodnju i sprječava let pčela. Poželjno je Maraska se uzgaja u prostornim uzgojnim
izbjegavati položaje koji su izvrgnuti njezinim oblicima i to kotlasta krošnja (vaza) i
izravnim i snažnim udarcima, a za popravljena piramidalna krošnja. Radi
ublažavanje njezinih udara podižu se mehanizirane berbe visina debla treba iznositi
vjetrozaštitni pojasevi. Jugo niske vlažnosti, oko 1 m (0,50 - 0,80 cm). Razmak sadnje
tzv. suho ili bijelo jugo (“palac”) može biti višnje maraske na podlozi rašeljke i
štetno u fazi cvatnje maraske, jer isušuje eventualno višnje treba biti 5,5 – 6,0 m
82
(između redova stabala) i 4,0 – 4,5 m Zaštita od štetočinja

(između stabala u redu) na dubokim i srednje
Najvažnije bolesti i štetnici na višnji marasci
dubokim tlima i 5,0 – 5,5 m (između redova
jesu kozičavost višnje (Blumeriella jappii),
stabala) i 3,5 – 4,0 m (između stabala u
sušenje mladica s cvjetovima i trulež plodova
redu) na plićim tlima.
(Monilia spp.), žilogriz (Capnodis tene-
brionis), osa trešnjarica (Caliroa cerasi) i crna
trešnjina uš (Myzus cerasi).
Sustav uzgoja vaza
VIŠNJA MARASKA
Trajnost nasada: 25 Podloga: Rašeljka (P. Mahaleb)
Uzgojni oblik: vaza
Troškovi analize tla 700,00 Okopavanje 950,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 1.600,00
Sadnja 2.960,00
Okopavanje 1.550,00
Prskanje 400,00
UKUPNO 23.280,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada višnje iznosi 16.800,00 kuna,
83
Višnja Maraska (za preradu)

Uzgojni oblik: vaza Podloga: Rašeljka (P. Mahaleb)
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 8.000,00 9.000,00 10.000,00
Cijena 6,00 kn 8.000,00 9.000,00 10.000,00
Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Berba, 35 kg/h, 25 kn/h 5.714,29 6.428,57 7.142,86 857,14
Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500,00 3.500,00 3.500,00 466,67
PVT, kn/ha 30.750,71 34.433,43 38.117,14 4.591,12
Dohodak, kn/ha* 28.130,71 31.658,43 35.187,14 4.221,12

Cijena niža, kn/kg 5,00 20.130,71 22.658,43 25.187,14 3.021,12
Cijena viša, kn/kg 7,00 36.130,71 40.658,43 45.187,14 5.421,12
84
BADEM
javljaju i razni hibridi Myrobalane (Marianna
Ekološki uvjeti
2624), sjemenjaci pojedinih sorata bresaka i
Klima badema i niz novo selekcioniranih podloga
(Tetra, Penta, Ishtara itd.).
Badem kao tipična mediteranska voćna vrsta
zahtijeva dosta topline, izraziti je heliofit. U Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non
stadiju mirovanja podnosi i temperature Pareil, Primorski, Aromatični, Priceza i sl.), a
ispod - 20 oC, a u fazi cvjetanja cvjetovi u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih
pozebu na -1,1 oC do - 2 oC - 2,5 oC. Za nasada prevladavaju četiri sorte i to:
dobru oplodnju cvjetova važno je da skupi Ferragnes, Supernova, Tuono i Genko. Odlika
dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. Prema tih sorata jest dobra i redovita rodnost, kasna
količini i vremenu oborina badem ima cvatnja, dobar randman jezgre (od 33-38 %),
specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama, malo dvostrukih sjemenki, polutvrda koštica i
naročito početkom srpnja, kada se intenzivno dobra kvalitativna svojstva jezgre. Zadnje tri
nakupljaju lipidi i proteini. Ako u tom sorte i autofertilne su.
razdoblju izostasnu oborine natapanje bi bilo
Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Troito
više nego potrebno.
(grčki tip Tuona), Falsa Barese (autofertilna),
Tlo Francoli, Laurane Avijor (autofertilna),
Pepparudda (autofertilna), Fra Giulio Grande,
Badem kao voćna vrsta najbolje uspijeva na
i td.
dubokim, laganim, prozračnim, dobro
dreniranim tlima s dobrim vododržnim
Sustavi uzgoja
svojstvima, dostatno opskrbljenim s
humusom i mineralnim hranivima. Takva U suvremenim bademicima prevladava
teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza.
ili ilovasta tla, kojih ima dostatno u Zapravo je to i jedini oblik u novim
hrvatskom priobalju, ali isto tako uspijeva na suvremenim i intenzivnim nasadima. Važno
skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla je istaknuti da se primarne skeletne grane
(čestice pijeska, praha i gline) na otocima i formiraju na 50-60 cm visine. Razmaci
uzobalju. Budući da se do sada badem sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla,
uzgajao na sjemenjaku, koji duboko i snažno pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x
prodire u tlo, takva tla bila su predispozicija 5-6 m.
za sadnju badema. Uvođenjem novijih
podloga (hibrida Myrobalne npr. Marianna Zaštita od štetočinja
2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teža
glinasta tla. Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje
grančica sa cvjetovima (Monilia laxa),
Položaj kovrčavost lista (Taphrina deformans),
Budući da je izraziti heliofit, pogoduju mu šupljikavost lista (Stigmina carpophila).
južne ekspozicije s blagom do srednjom Štetnici badema jesu žilogriz (Capnodis
inklinacijom, a nikako udoline, odnosno tenebrionis), lisne uši (Myzus persicae…) i
potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje. štitaste uši (Parthenolecanium persicae…).
Sortiment i podloge Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo

oprezan na prisutnost virusa, te na moguću
Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak prisutnost bakterioza (Agrobacterium tumefa-
gorkog badema. Danas je u svijetu ciens, Pseudomonas syringae).
najraširenija podloga GF677, a uzgred se
85
BADEM
Trajnost nasada: 20 godina Podloga: GF 677 ili gorki badem
Uzgojni oblik: kotlasta krošnja - vaza
GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA (armatura) kn/ha
Dubinska obrada tla 10.000,00 Sredstva za zaštitu bilja 880,00
Troškovi analize tla 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Okopavanje u redu 950,00
UKUPNO 27.652,00 UKUPNO 17.965,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha TREĆA GODINA kn/ha
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Raspršivanje atomizerom 1.100,00
Poravnavanje terena 700,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.500,00
Međuredna obrada 1.600,00 Okopavanje u redu 950,00
Sadnice 10.000,00
Vezivo 200,00
Vezivo 1.000,00
Sadnja 1.485,00
Okopavanje 1.550,00
Prskanje 550,00
UKUPNO 20.480,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada badema iznosi 16.800,00 kuna,
86
S M O K V A
Neprikladni lokaliteti za uzgoj smokve jesu
Ekološki uvjeti oni prevelike nadmorske visine te oni izloženi
jakim vjetrovima.
U našoj zemlji smokva se uzgaja duž morske
obale, te u zaleđu kamo prodire utjecaj Sorte i podloge
mediteranske klime.
U praksi smokva se razmnožava uglavnom
Klima
vegetativnim načinom, zrelim jednogodišnjim
Smokva zahtijeva toplije podneblje. Od reznicama, izdancima i cijepljenjem. Smokva
suptropskih voćaka, smokva je jedna od se može cijepiti na sjemenjak ili divlju
najizdržljivijih voćnih vrsta prema niskim smokvu.
temperaturama. Možemo je naći i u
U nas se uzgaja veliki broj sorti smokava.
kontinentalnom dijelu naše zemlje, gdje
Puno smokava u nas poznato je po
također donosi plod. Nagle promjene
sinonimima ili lokalnim nazivima. Smokve se
temperatura, a osobito njihov nagli pad u
dijele po vremenu dozrijevanja na jednorotke
vrijeme vegetacije, pogubni su za smokvu.
i dvorotke. U odnosu na boju kožice postoje
Za vrijeme zimskog mirovanja, većina sorti
bjelice i crnice.
smokava može izdržati temperaturu od - 15
0
C. Otpornost na niske zimske temperature Od važnijih sorti treba spomenuti dvorotke:
dosta ovisi i o ishranjenosti stabla smokve, Petrovača bijela, Termenjača, Petrovača crna,
bujnosti i starosti. Prema pozebi i smrzavanju Zlatulja, Vodenjača, a od jednorotkih
osjetljivija su mlađa stabla. Neke sorte mogu Zamorčica, Zimica, Modrulja, Šaraguja i
pozebsti već kod - 10 0C, a druge izdrže Rezavica.
znatno veću hladnoću.
Sorte smokava koje slabije podnose sušu su:
Visoke ljetne temperature smokva dobro Zamorčica i Petrovača crna. Bolje sušu
podnosi. Pri visokim temperaturama uz podnose Zimica i Petrovača bijela.
navodnjavanje, smokva daje obilne i redovite
prinose izvanredne kvalitete. Dugo sušno Sustavi uzgoja
razdoblje smokva dobro podnosi.
Smokva se u nas uglavnom uzgaja kao
Tlo pojedinačno stablo slobodno uzgajano. Vrlo je
Smokva najbolje uspijeva na lakim, malo monokulturnih komercijalnih nasada.
vapnenastim, dubokim, propusnim i Uzgojni oblik može biti piramidalan ali smokvi
rastresitim tlima. Dobro uspijeva i na najviše odgovara uzgojni oblik "vaza". Obično
kamenim terenima, s dosta podzemnih se smokve sade na razmak sadnje 6 x 5 ili 5
pukotina, gdje se korijen također može dobro x 5 m.
razvijati. Pruža korijenje dosta duboko do
150 cm dubine, a katkad i do 3 metra. Na Zaštita od štetočinja
nekim lokalitetima gdje je tlo dosta propusno
Češće bolesti smokve jesu šupljikavost
i rastresito, korijen smokve može biti udaljen
(Phillosticta sycophilia) i rđa lista (Uredo fici).
od matičnog stabla do 12 metara, pa čak i
više od 15 metara. Smokva nije osjetljiva na Od štetnika nalazimo smokvinu buhu
klorozu. Dobro podnosi karbonatna tla. (Homotoma ficus), smokvina moljca
Teška, glinasta tla i tla s podzemnom vodom (Simaethis nemorana), smokvina medića
nisu dobra za smokvu. (Ceroplastes rusci), mediteransku voćnu
muhu (Ceratitis capitata), cvrčke (Empoasca
Položaj
flavescens) te smokvina podkornjaka
Smokvi odgovaraju položaji u ravnici, na (Hypoborus ficus).
južnim i jugozapadnim ekspozicijama, na
Zbog utjecaja kiše, vjetra, sunca, mraza i
obroncima i sl. Područje uspješnog uzgoja
dugotrajne suše plod puca, nastaju sunčane
smokve proteže se do 400 m nadmorske
ožegotine, oštećenja od mraza.
visine (ovisi i o geografskoj širini).
87
SMOKVA
Uzgojni oblik: vaza
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 800,00
Dubinska obrada tla 10.000,00 Stupovi za ogradu 4.760,00
Stajski gnoj 4.550,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 400,00
Troškovi analize tla 700,00 Nadosađivanje sadnica 200,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Rezidba 660,00
UKUPNO 27.652,00 Postavljanje ograde 2.835,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Okopavanje 950,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 UKUPNO 16.610,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 TREĆA GODINA kn/ha
Poravnavanje terena 700,00 Međuredna obrada 800,00
Dovoz i razvoženje sadnica 260,00 Raspršivanje atomizerom 400,00
Međuredna obrada 1.600,00 Sredstva za zaštitu bilja 260,00
Mineralno gnojivo 260,00 Nadosađivanje sadnica 60,00
Kolci 945,00 Rezidba zimska 660,00
Sadnice 8.100,00 Okopavanje 950,00
Istovar i postavljanje kolaca 1.125,00
Sadnja 1.290,00
Okopavanje 1.550,00
Prskanje 200,00
UKUPNO 17.210,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada smokve iznosi 16.800,00 kuna,
88
MANDARINA
Položaj
Ekološki uvjeti
Prikladni lokaliteti za podizanje nasada
Poznato je da agrumi najbolje uspijevaju i mandarina jesu ravni tereni zaštićenim od
donose najveće urode između 200 i 400 vjetra, osobito iz smjera sjevera. Treba
sjeverne i južne geografske širine. Međutim izbjegavati tla na suviše velikim nadmorskim
mandarina prelazi u našoj zemlji tu granicu te visinama, strma i pretjerano krševita tla.
dopire preko 44045! sjeverne geografske
širine (lošinjska otočna skupina i Brijuni). Sortiment i podloge
Klima
Podloga Poncirus trifoliata najvažnija je i
Od klimatskih prilika na rast i razvoj najzastupljenija podloga za mandarine.
mandarine jako utječu temperatura, vjetar,
Mandarina Unshiu predstavlja složen skup
relativna vlaga zraka i oborine. Niske
mnogobrojnih sorata i klonova.
temperature mogu biti ograničavajući
čimbenik za uzgoj mandarina. Stabla u dobroj Prema vremenu zriobe preporučujemo
kondiciji podnose zimske temperature do -10 sljedeće sorte:
0
C, ali -6 do – 4,5 0 C mogu oštetiti lišće i Vrlo rane: Ichimaru, Wakijama,
mladice. Zbroj aktivnih temperatura za Zorica rana, Chahara, …
vrijeme vegetacijskog razdoblja treba biti Rane: Kawano wase, Miyagava wase,
najmanje 4200 0C. Vjetar, naročito sjevernog Okitsu, Miho, …
smjera, svojom snagom kida lišće i dijelove
Srednje: Kuno, Seto, …
krošnje, snižava temperaturu i pojačava
Kasne: Hajashi, Aoshima, Saigon,
isparavanje vode preko lista. Podizanjem
Owari, Otsu-4.
vjetrozaštite, sadnjom drveća ili
postavljanjem armature s mrežama, može se
znatno smanjiti snaga vjetra i njegova Sustavi uzgoja
štetnost na uzgoj mandarina. Najprikladniji uzgojni oblik jest "vaza", što
Relativna vlaga zraka vrlo je važan čimbenik osigurava dobru prozračnost unutrašnjosti
u uspješnom i rentabilnom uzgoju krošnje te daje dobar i kvalitetan urod.
mandarina, osobito u ljetnim mjesecima, ako Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte i kreće
padne ispod 50 %, a temperatura zraka se od 3-4 x 2-3 m.
poraste preko 30 0C, poremete se fiziološke
funkcije stabla koje se odražavaju u opadanju
zametnutih plodova i smanjenju kvalitete
uroda. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja, od
travnja do listopada, kada mandarina
zahtijeva najveće količine vlage, količina je
oborina ispod minimalnih potreba te je
potrebno navodnjavanje.
Tlo
Mandarina dosta dobro uspijeva na svim

tlima, osim na izrazito glinastim. Za
mandarine su dobra srednje propusna Sustav uzgoja vaza
duboka tla. Podzemne vode na 80 – 100 cm
dubine granica je koja se ne bi smjela
smanjivati.
Mandarina na podlozi Poncirus trifoliata Bolesti na mandarinama jesu trulež korijena

najbolje uspijeva na tlima kojima se pH kreće (Armillariella mellea, Roselinia necatrix),
od 6-6,5. Međutim, može uspijevati i na tlima gumoza (Phytophthora spp.), smeđa trulež
gdje je pH 7-8,5 i 4-4,5. Bitno je da sadržaj (Brown Rot Gumosis), suha korjenova trulež
aktivnog vapna u tlu ne prelazi 10 %. Sve (Dry Root Rot), antraknoza (Gleosporium
vrste podloga agruma osjetljive su na follicolum), čađavica (Capnodium citri),
zaslanjena tla. bakterijska palež lišća (Pseudomonas
syringae), eksokortis.
89
Od štetnika prisutni mogu biti crveni pauk crna lisna uš (Toxoptera aurantiae) i zelena
(Panonychus citri), rđasta grinja (Aculops lisna uš (Aphis spiraecola), štitaste uši,
pelakassi), grinja pupova agruma (Aceria mediteranska voćna muha (Ceratitis
sheldoni), bijela mušica (Dialeurodes citri), capitata), trips i miner (Phyllocnistis citrela).
MANDARINA
Trajnost nasada: 25 godina Podloga: Poncirus trifoliata
Uzgojni oblik: kotlasta krošnja ili vaza
Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba 700,00
Troškovi analize tla 700,00 Okopavanje u redu 2.100,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Raspršivanje atomizerom 650,00
Poravnavanje terena 700,00 Sadnice za nadosađivanje 250,00
Kopanje sadnih mjesta svrdlom 3.200,00 Sredstva za zaštitu bilja 2.600,00
Dovoz i razvoženje kolaca 240,00 Nadosađivanje sadnica 100,00
Dovoz i razvoženje sadnica 250,00 Rezidba 1.400,00
Mineralno gnojivo 1.330,00 UKUPNO 7.650,00
Sadnice 28.125,00
Vezivo 100,00
Istovar i postavljanje kolaca 500,00
Sadnja 2.587,00
Prskanje 1.360,00
UKUPNO 47.057,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada mandarine iznosi 24.000,00 kuna,
90
Mandarina
Broj stabala/ha: 1125 Površina: 1 ha
Trajnost nasada: 25 godina Razmak sadnje: 3,5 x 2,5 m
Uzgojni oblik: vaza Starost nasada: puna rodnost
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 25.000,00 35.000,00 45.000,00
Klasa 1 3,00 kn 18.000,00 25.000,00 32.000,00
Klasa 2 2,00 kn 7.000,00 10.000,00 13.000,00
Cijena, kn/kg 2,72 2,71 2,71 0,36
Poticaj kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
Sanduci kapaciteta 14 kg, 4,5 kn/kom. 8.035,71 11.250,00 14.464,29 1.500,00
Berba, 60 kg/h, 25 kn/h 10.416,67 14.583,33 18.750,00 1.944,44
Rezidba, 200 h, 35 kn/h 7.000,00 7.000,00 7.000,00 933,33
PVT, kn/ha 36.929,46 55.209,51 73.643,55 7.361,27
Dohodak, kn/ha* 35.392,38 53.398,72 71.559,06 7.119,83

Klasa 1 Klasa 2
Cijena niža, kn/kg 2,50 1,50 24.429,46 37.709,51 51.143,55 5.027,93
Cijena viša, kn/kg 3,50 2,50 49.429,46 72.709,51 96.143,55 9.694,60
91
KIVI
opasnost od proljetnih mrazova. Za podizanje
Ekološki uvjeti nasada treba birati južne ekspozicije.
Klima Sortiment i podloge

Kivi traži topla južna područja gdje tijekom
Kivi se može razmnožavati cijepljenjem na
zimskih mjeseci nisu učestale niske
sjemenjaku kivija ili reznicama. Postoji
temperature. Za vrijeme zimskog mirovanja
relativno mali broj sorti. Od ženskih sorti u
kivi može podnijeti temperaturu do –15 0C.
proizvodnji su zastupljene: Abbott, Monty,
Posebno su opasne niske temperature u
Allison i Hayward. Od muških sorti ili
razdoblju kretanja vegetacije, kada
0 0 oprašivača najviše su zastupljene: Tomuri i
temperatura od 2 C do 3 C može potpuno
Matua. Pri podizanju nasada treba paziti na
uništiti rod. Osim temperature bitan čimbenik
omjer ženskih i muških sadnica, povoljan
za uzgoj kivija jest vlaga u tlu i zraku. Pri
odnos je šest ženskih naprema jednoj muškoj
relativnoj vlazi zraka od 30 % do 40 %
sadnici.
postoji negativna korelacija između isparene
vode i vode koju apsorbira korijen, a rezultat
Sustavi uzgoja
toga je venuće, rubno sušenje listova, a u
težim slučajevima i potpuno opadanje listova. Radi postizanja većeg opterećenja po jedinici
Kivi zahtijeva stanište bez proljetnog i površine u uzgoju kivija primjenjuju se
jesenskog mraza. sustavi višeetažnog kordonskog uzgoja i
Tlo pergole ili odrine. Razmak sadnje treba biti 4
x 6 m.
Kivi najbolje uspijeva na dubokim dobro
dreniranim tlima, lakšeg teksturnog sastava, Zaštita od štetočinja
dobre strukture i dobro opskrbljenim
humusom i biogenim elementima. Kivi je Važnije bolesti kivija jesu trulež korijena
osjetljiv na vodu koja se dugo zadržava u tlu. (Phytophtora cactorum, Phytophthora
Najpovoljnija reakcija tla jest od pH 6 do pH cinnamomi), mednjača (Armillaria sp.),
6,5. sušenje rozgve (Sclerotinia sp.) te bakterijska
trulež cvjetova (Pseudomonas viridiflava).
Položaj
Štetnici koji katkad uzrokuju potrebu za
Kiviju odgovaraju blage padine zaštićene od tretiranjem kivija jesu štitaste uši
vjetra, posebno od juga i sjevera. Treba (Hemiberlesia rapax), tripsi (Trips obscu-
izbjegavati depresije i mjesta gdje postoji ratus), koprivina grinja (Tetranychus urticae).
92
KIVI
Trajnost nasada: 25 godina Podloga: iz sjemenjaka + cijepljenje
Uzgojni oblik: troetažni dvokraki kordonac
GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA (armatura) kn/ha
Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Dovoz stupova i žice za armaturu 500,00
Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Međuredna obrada 1.600,00
Dubinska obrada tla 10.000,00 Prskanje 320,00
Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Stupovi 15.392,00
Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Pocinčana žica 950,00
Mineralno gnojivo 5.852,00 Sidra 1.680,00
Stajski gnoj 4.550,00 Zatezači 1.700,00
Troškovi analize tla 700,00 Vezivo 300,00
Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Sredstva za zaštitu bilja 390,00
UKUPNO 27.652,00 Sadnice za nadosađivanje 250,00
PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00
Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Postavljanje armature 2.350,00
Poravnavanje terena 700,00 Rezidba 750,00
Kopanje sadnih mjesta svrdlom 1.185,00 Okopavanje 950,00
Dovoz i razvoženje kolaca 120,00 UKUPNO 27.457,00
Dovoz i razvoženje sadnica 120,00 TREĆA GODINA kn/ha
Međuredna obrada 1.680,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00
Mineralno gnojivo 1.330,00 Međuredna obrada 1.400,00
Kolci 1.665,00 Raspršivanje atomizerom 240,00
Sadnice 10.400,00 Sadnice za nadosađivanje 250,00
Vezivo 100,00 Sredstva za zaštitu bilja 390,00
Sredstva za zaštitu bilja 130,00 Vezivo 100,00
Iskolčavanje terena 755,00 Nadosađivanje sadnica 100,00
Istovar i postavljanje kolaca 500,00 Rezidba zimska 2.100,00
Priprema sadnica 100,00 Okopavanje 950,00
Istovar sadnica 25,00 UKUPNO 5.630,00
Sadnja 1.150,00 SVEUKUPNO 82.029,00
Okopavanje 950,00
Prskanje 160,00
UKUPNO 21.290,00
Poticaj za podizanje 1 ha nasada kivija iznosi 24.000,00 kuna,
93
Kivi
Broj stabala/ha: 416 Površina: 1 ha
Trajnost nasada: 25 godina Razmak sadnje: 4 x 6 m
Uzgojni oblik: troetažni dvokraki Starost nasada: puna rodnost
kordonac Podloga: iz sjemenjaka + cijepljenje
Niži Srednji Viši
(PVT) srednji
Prinos, kg/ha 25.000,00 30.000,00 35.000,00
Cijena, kn/kg 3,50 kn 3,50 3,50 3,50 0,47
Poticaj kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33
UKUPNI PRIHOD,
90.000,00 107.500,00 125.000,00 14.333,33
kn/ha
Sanduci kapaciteta 5 kg, 3,5 kn/kom. 17.500,00 21.000,00 24.500,00 2.800,00
Vezivo, 5 kg, 25 kn/kg 125,00 125,00 125,00 16,67
Berba, 50 kg/h, 25 kn/h 12.500,00 15.000,00 17.500,00 2.000,00
Rezidba, 250 h, 35 kn/h 8.750,00 8.750,00 8.750,00 1.166,67
PVT, kn/ha 43.978,00 54.139,00 64.453,50 7.218,53
Dohodak, kn/ha* 42.441,00 52.329,00 62.369,50 6.977,20

Cijena niža, kn/kg 3,00 31.478,00 39.139,00 46.953,50 5.218,53
Cijena viša, kn/kg 4,00 56.478,00 69.139,00 81.953,50 9.218,53
94
10. ZAKONSKA REGULATIVA VEZANA UZ OPERATIVNE

PROGRAME U VVV PROIZVODNJI
Zakon o državnim potporama u izmjenu članka vezanog uz podizanje
poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, vinograda).
NN, 87/02. Pravilnik o provedbi modela kapitalnih
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i
državnim potporama u poljoprivredi, šumarstvu, NN, 47/04.
ribarstvu i šumarstvu, NN, 117/03. Izmjena i dopuna Pravilnika o
Zakon o izmjenama i dopunama provedbi modela kapitalnih ulaganja
Zakona o državnoj potpori u u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu,
poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, NN, 114/04.
NN, 82/04. Pravilnik o ostvarivanju prava na
Pravilnik o načinu i uvjetima potporu osiguranja od mogućih šteta
provedbe modela poticanja proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i
proizvodnje, modela potpore dohotku šumarstvu, NN, 47/03.
i programa očuvanja hrvatskih Izmjena i dopuna Pravilnika o
izvornih i zaštićenih pasmina, NN, ostvarivanju prava na potporu
11/03. osiguranja od mogućih šteta
Izmjene i dopune Pravilnika o načinu proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i
i uvjetima provedbe modela poticanja šumarstvu, NN, 6/04.
proizvodnje, modela potpore dohotku Pravilnik o primjeni zakona o
i programa očuvanja hrvatskih posebnom porezu na naftne derivate
izvornih i zaštićenih pasmina, NN, što se odnosi na eurodizel - dizelsko
159/03 (samo ta izmjena ima gorivo obojeno plavom bojom, NN,
179/03.
11. LITERATURA:
1. Bajrović, H., Bajrović, F., Kurtović, S.: 7. Ciglar, I.: Integrirana zaštita voćnjaka i
Praktično voćarstvo, Harfo-graf, Tuzla, vinograda, Zrinski d.d., Čakovec, 1998.
2000. 8. Čmelik, Z. et al.: Nove sorte, podloge i
2. Brčić, J.: Mehanizacija u voćarstvu i sustavi uzgoja šljive, POMOLOGIA
vinogradarstvu, četvrto izdanje, Lumen CROATICA br. 3-4, 1995., str. 17-30,
d.o.o., Zagreb, 1995. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb,
3. Brzica, K.: Voćarstvo za svakoga, sedmo 1995.
prigodno i dopunjeno izdanje, 9. Gliha, R.: Sorte jabuka u suvremenoj
Agroznanje, Zagreb, 2002. proizvodnji, Radničko sveučilište 'Moša
4. Brzica, K.; Miklaužić, Lj.: Gnojidba Pijade', Zagreb, 1978.
voćnjaka i vinograda, INA Petrokemija, 10. Godini A. et al.: Comportamento in
Kutina, 1986. vivaio di 40 cultivar di cigliegiodolce.
5. Bubić, Š.: Specijalno voćarstvo, 11. Krpina, I. i suradnici: Voćarstvo,
Svjetlost, Sarajevo, 1977. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004.
6. Bulatović, S.: Posebno voćarstvo - voćke 12. Lučić, P. et. al.: Šljiva - podizanje,
s koštičavim plodovima, Zavod za održavanje, sanacija, NIRO ZADRUGAR,
izdavanje udžbenika SR. S., Beograd, Sarajevo, 1979.
1970.
95
13. Petranović, K.: Voćarstvo, Znanje, 22. Ševar, M.: Pčele samotarke Osmia
Zagreb, 1979. cornuta i Osmia rufa, potencijalni
14. Maceljski, M.: Poljoprivredna entomo- oprašivači voćaka, Bilten HZPSS, 1999.,
logija, Zrinski d.d. Čakovec, 1999. 24; 7-8.
15. Medin, A.: Višnja maraska, Zadružni 23. Šimunović, V., Marić, A., Šnajder, I.,
savez Dalmacije, Split, 1997. Novaković, V.: Uzgoj i trženje jabuka,
16. Medin, A.: Breskva, Alfa d.d., Zagreb, HZPSS, Zagreb, 2001.
1998.
17. Miloš, T.: Jagoda, Odbor za obilježavanje
smrti Tvrtka Miloša, Zagreb, 1997. 24. Dubravec, I.: Specijalno voćarstvo,
18. Mikšić M. i suradnici: Katalog kalkulacija zabilješke s predavanja, Agronomski
poljoprivredne proizvodnje, HZPSS, fakultet, Zagreb, šk. god. 1989/90.
Zagreb, 2004. 25. Grupa autora: Šljiva, brošura u rukopisu
19. Mišić, D. P.: Nove sorte voćaka, Nolit, 26. (Prunus avium L.) innestate su Krpina, I.
Beograd, 1982. i sur.: Voćarstvo, Nakladni zavod globus,
20. Miljković, I.: Suvremeno voćarstvo, Zagreb, 2004.
Znanje, Zagreb, 1991. 27. Podaci sa web stranica firme Vrtnarstvo
21. Ogašanović, et al.: Nove sorte voćaka Breskvar d. o. o.
stvorene u Čačku, Institut za istraživanja
u poljoprivredi, Srbija, Beograd, 1996.
96

PodizanjeNasadaVocnjaka2006 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PodizanjeNasadaVocnjaka2006 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PODIZANJE NOVIH NASADA VOĆNJAKA

mr. sc. Ivka Veić

CIP - Katalogizacija u publikaciji

I. Voćarstvo -- Priručnik II. Voćarstvo --

2. VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................... 7

3. PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA ........................................................... 8

4. KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA .......................................................................... 9

5. ODRŽAVANJE I NJEGA .......................................................................................... 9

Održavanje tla .............................................................................................. 9

Zaštita od vremenskih nepogoda ................................................................... 10

Oprašivanje voćaka ..................................................................................... 11

6. MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU ........................................................................... 12

Strojevi za pripremne radove ........................................................................ 12

Strojevi za obradu tla .................................................................................. 12

Strojevi za sjetvu i održavanje zatravljenih voćnjaka ....................................... 12

Strojevi za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja ................................................ 12

Alati za rezidbu ........................................................................................... 12

Strojevi za berbu ........................................................................................ 12

Voćarski traktor .......................................................................................... 12

Planiranje poljoprivredne mehanizacije .......................................................... 13

7. EKONOMIKA PODIZANJA VOĆNJAKA .................................................................. 13

8. MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA KONTINENTALNO PODRUČJE ............................... 15

Breskva i nektarina ..................................................................................... 23

Europski kesten .......................................................................................... 44

9. MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA MEDITERANSKO PODRUČJE ................................. 59

Breskva i nektarina ..................................................................................... 65

Višnja maraska ........................................................................................... 81

10. ZAKONSKA REGULATIVA .................................................................................... 94

11. LITERATURA ....................................................................................................... 94

2. VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Danas Hrvatska ima prema statističkim Breskva 663

podacima oko 70.000 ha voćnjaka, što je oko Višnja 695

2,2 % od poljoprivrednih površina. Od Šljiva 4283

ukupnih površina voćnjaka, 95 % voćnjaka u Trešnja 503

vlasništvu je obiteljskih poljoprivrednih Orasi 1674

gospodarstava. Prema statističkim podacima Lijeska 450

u Hrvatskoj je tijekom 2003. godine Badem 783

proizvedeno: jabuka 58.054 tona, krušaka Mandarinka 1000

7600 tona, višanja 6947 tona, bresaka 6631 Smokve 404

tona, šljiva 42.826 tona, trešanja 5030 tona, Jagode 237

oraha 3487 tona, badema 1567 tona, Kupina 50

mandarina 11.102 tona, limuna 449 tona, Malina 77

naranača 491 tona, smokava 4037 tona, Ukupno 14.111

jagoda 4900 tona i malina 950 tona.

Usporedbom podataka o proizvodnji voća u

Proizvodnja odabranih vrsta voća (tone)

Voće 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Izvor: DZS RH i Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja (2003.)

3. PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA

4. KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA

U nasadima gustog sklopa nakon sadnje Gnojidba

Troškovi postavljanja dijela sustava za

Poznato je da su za uspješno oprašivanje

Pčela medarica (Apis mellifera) živi u košnici.

Mužjak solitarne pčele čeka ženku partenokarpni razvitak plodova(plodovi rastu

Voćarski traktor Voćarski traktor

Potrebna snaga traktora ovisi o poslovima Planiranje poljoprivredne

7. EKONOMIKA PODIZANJA DUGOGODIŠNJIH NASADA

rodnost". Ostvarujući dohodak kroz razdoblje nematerijalne. U tom smislu materijalni su

8. MODELI ZA KONTINENTALNO PODRUČJE

Kalkulacija pokrića var. troškova EUR/ha,

Prinos, kg/ha 35.000,00 40.000,00 45.000,00

Dohodak uz različite cijene: