Damjanović, Staroslavenski jezik

1. Općeslavenski književni jezik

 autori slavenskih tekstova jezik kojim pišu uvijek nazivaju slavenskim
 Žitje Metodovo:

5. glava: bizantski car Mihajlo govori o tome da svi Solunjani pričaju slavenski dobro
15. glava: govori o tome da je Metod prevodio knjige sa grčkog na slavenski jezik
17. glava: govori o tome kako su Metodovi učenici nakon njegove smrti vršili bogoslužje na
latinskom, slavenskom i grčkom jeziku

 taj naziv koristi i bugarski pisac Jovan Egzarh

 naziv se koristi i u grčkim i latinskim tekstovima za imenovanje prvog slavenskog književnog jezika
ili pak svakog drugog slavenskog idioma
 u 2. pol. 18. st. Postaje predmet znanstvenog proučavanja, imenuje se različito:

1. staroslavenski
2. starocrkvenoslavenski
3. crkvenoslavenski
4. starobugarski
5. staromakedonski
6. općeslavenski književni jezik

Starobugarski
- koriste bugarski slavisti, ali i drugi ljudi
- stariji od staromakedonskoga

Staromakedonski
- mlađi i rjeđi
- upozorava na temelj na kojem je izgrađen prvi slavenski književni jezik
- temelj u jeziku je govor, a nadogradnja (pismo, norma, pravopis) dolazi na njega
- nadogradnja: općeslavenska

Općeslavenski
- ono što čini taj jezik književnim i zbog čega je predmet slavističkog interesa

Starocrkvenoslavenski i crkvenoslavenski
- termini koji upućuju na liturgijsku funkciju tog jezika
- kanonski tekstovi su liturgijski
- književni jezik mora udovoljavati svim potrebama civilizacije, a ne samo liturgiji, to čini i 1. slavenski
književni jezik
- postao jezikom pravnih tekstova i književnosti čim se to dopustilo

Periodizacija:
1. prastarocrkvenoslavenski- 862.-885.
2. starocrkvenoslavenski- jezik kanonskih tekstova (10.-11. st.)
3. crkvenoslavenski - jezik redakcijskih tekstova (početak 12. st. Pa nadalje)
4. novocrkvenoslavenski (od 16. st.)
Staroslavenski
- termin koji se najčešće upotrebljava
- ne ukazuje na funkciju i narodnu osnovicu
- književni jezik s makedonskom osnovicom i općeslavenskom nadogradnjom
- 1. slavenski književni jezik
- nastao kao rezultat prevođenja tekstova s grčkog i drugih jezika

Općeslavenski književni jezik

- književni jezik svih slavenskih naroda
- nadnacionalan jezik

Govorna osnovica slavenskog književnog jezika

1. Panonska teorija
- sredina 19. st.
- tvrdili da je temeljima prvog slavenskog jezika poslužio 1 panonski govor
- zapadnoslavenski, latinski, njemački i mađarski elementi u jeziku Slaveni su imali dodira sa
latinskom i njemačkom kulturom
- smatrali da su u panonskom govoru prije ljudi imali posuđenice iz mađarskog jezika, ali su se
tijekom vremena izgubile
- teorija odbačena u 19. st.

2. Makedonska teorija
- postavio ju učenik V. Jagića, V. Oblak
- veza između makedonskog govora i ćirilometodskog književnog jezika
- nitko ju ne poriče

 najstariji slavenski jezik pomaže pri rekonstrukciji prajezika iz kojeg su se razvili svi ostali slavenski
jezici

2. STAROSLAVENSKI KANON
 Kijevski listići služe za proučavanje prvoga slavenskoga književnoga jezika i njegove
gramatike
 zovemo ih kanon staroslavenskih spisa (tekstovi iz 10. i 11. st.), pisani glagoljicom i
ćirilicom
A. Spomenici pisani glagoljicom
1. Kijevski listići
- sačuvano 7 listova iz prenosive knjige koja je služila misionarima u pokretu
- najstariji staroslavenski liturgijski spomenik (X. st.)
- početak razvoja češko-moravske redakcije staroslavenskog jezika
2. Zografsko evanđelje
- najstarije slavensko evanđelje pisano krajem 10. st.
- stariji glasovi
3. Marijinsko evanđelje
- istočni obred
- prepisivač sa štokavskog područja
- ime dobilo po manastiru
- Bogorodičino evanđelje
- rukopis nastao na hrvatskom ili srpskom području
4. Assemanijevo evanđelje
- aprakos, izborno evanđelje
- dijelovi koji se čitaju u crkvi
- Makedonija, 11. st.
- smatran najljepšom staroslavenskom knjigom
- odlikuje se vokalizacijom jerova
5. Sinajski psaltir
- molitve, psalmi
- 11. st., Makedonija
- ime dobio po Sinajskoj gori gdje se čuva
- pisanje slova nejednako pisalo ga više pisara
- vokalizacija jerova, izostavljanje epentetskoga l
6. Sinajski molitvenik
- Makedonija, 11. st.
- najstariji slavenski molitvenik i misli se da je imao i cijeli misal
- konzervativnost, česte izmjene jera i jora
7. Kločev glagoljaš
- sadrži homilije istočnih crkvenih otaca
- Hrvatska, 11. st.
- zamjene jera s jorom iza palatala
8. Bojanski palimpsest
- Bojansko evanđelje
- 12.-13. st., pisan ćirilicom, glagoljski tekst napisan krajem 11. st.
9. Makedonski listići
- Makedonija, 11. st.
- pouke, molitve
B. Spomenici pisani ćirilicom
1. Savina kniiga
- sadrži evanđelistar i sinaksar
- Bugarska, prijepis iz glagoljice iz 11. st.
- ime po popu Savi
2. Suprasaljski zbornik
- najveći sačuvani staroslavenski kodeks
- Bugarska, 11. st.
- po sadržaju je to zbornik životopisa i crkvenih besjeda za mjesec ožujak
- životi svetaca, homilije, molitva
-vokalizacija jerova, rijetka epenteza, promjena jora u jer upućuju na bugarsko područje
3. Eninski apostol
- Bugarska, 11. st.
- praksapostol po sadržaju
4. Fragmenti pisani ćirilicom
a) Listići Undoljskoga
b) Zografski listići
c) Psaltir Slucki
d) i drugi 😊