Sveta braća

-slavenski apostoli, sveci Katoličke i Pravoslavne crkve (simboli crkvenog jedinstva)

-suzaštitnici Europe uz sv. Benedikta
Ćiril/Konstantin (grč. Κύριλλος-Kirillos) – 826./827. (Solun) – 14.2.869 (Rim)
Metoda/Mihael (grč. Μεθόδιος-Methodios) – 820. (Solun) – 6.4.885 (Moravska)
Solun (grč. Thessalonnike)
osnovao ga Kasandar 315.g.pr.Kr.
-zaljev Egejskog mora
-središte štovanja sv. Dimitrija
-51.poslije Krista- 2 poslanice Solunjanima (Pavao)
-9.st ( ćirilmetodsko vrijeme) – središte bizantske župe(grč. thema)
-na čelu vojvoda – strateg
-zastupnik stratega – drungar (na čelu 1000 ljudi, u praksi manje)

Metoda – pravno obrazovanje →upravitelj (arhont) slavenske pokrajine u Makedoniji

Konstantin – školovanje u Solunu → studij na carskom sveučilištu→ bibliotekar Carigradske patrijarštije,
profesor filozofije (Filozof) → odabrao sv. Grgura Nazijanskog kao zašitnika u svom studiju
-učitelji: Lav Matematik i Fotije
misije:
Konstantin – 850.g. → misija među Arapima (Samara)
Konstantin i Metoda – 860.g. → diplomatsko-vjerska misija među Hazare (turska nomadska
plemena od kojih su neka u 8.st. prešla na židovsku vjeru
862./863. – misija među moravskim Slavenima (poziv moravskog kneza Rastislava)

Oblikovanje posebnog pisma za Slavene (glagoljica) + književni (staroslavenski)

Konstantinov stav → civilizacijski, kulturni, vjerski i društveni procesi jednog naroda mogu se uspješno
odvijati ako se tom narodu daruje vlastito pismo
Slaveni dobili svoje pismo, književni jezik i Knjigu (prijevod Novog zavjeta)
učenici sv.Braće → Kliment Ohridski (biskup velički), Naum, Angelar i Sava
Sedmočislenici – skupni naziv za Ćirila, Metoda i njihovih 5 učenika koji su nastavili rad u
Bugarskoj
uvođenje slavenskog bogoslužja
-nastavak prevoditeljskog rada → najvažniji dijelovi Biblije (Apostol, Psaltir)
-Zakon sudny ljudem (Zakon za laike) – prvi slavenski zakonski kodeks po bizantskoj zakonskoj zbirci
Ekloga
-prvo razdoblje slavenske misije (863. – 866.)
-864. Rastislav poražen u sukobu s Ludvigom Njemačkim → priznaje njemačko vrhovništvo,
misija djeluje bez znatnih poteškoća → sv. Braća dolaze u Donju Panoniju na dvor panonskog kneza
Kocelja
Moravska misija – Venecija
raspra s trojezičnicima radi obrane prava svih naroda na pismo, književnost i bogoslužje
-Konstantin sastavio traktat o pravu svih naroda na vlastito pismo i bogoslužje, na
temelju prirodnog prava, zapisane tradicije i Svetog pisma
-Konstantin filozof pobjeđuje → poziv pape Nikole u Rim
papa Hadrijan II. → svečani doček u Rimu →odobrenje slavenskih liturgijskih knjiga i ređenje učenika za
svećenike

-Konstantin uzima redovničko ime Ćiril, umire 14.2.869→ pokopa u crkvi sv. Klementa
-Metod – panonsko-moravski nadbiskup → obnavljanje drevne Sirmijske nadbiskupije (Srijemska
Mitrovica)
-Rimska kurija u sukobu s Francima → Metoda u tamnici 2,5 godine → spletkarenje biskupa Wichinga
protiv Metoda
-pismo pape Ivana VIII. Svatopluku – Industriae tuae (880.) – pobjeda slavenske Crkve i bogoslužja
-Metod – Biblija, liturgijski tekstovi, misni obrasci, poučne knjige, svetačke legende
-dva kanonsko-pravna spomenika → Zakon sudnyj ljudem, Nomokanon
-882. dolazi u Carigrad na poziv cara Vasilija
-umire na Veliki utorak, 6.4.885. → prestanak organizirane slavenske crkve u Moravskoj
-Wiching putuje u Rim i ocrnjuje Metoda i slavensko bogoslužje pred papom Stjepanom V.
-886. Metodovi učenici protjerani iz Moravske → dospijevanje na bizantski prostor
→dalmatinski otoci i bizantska tema Dalmacija – književni jezik, pismo, slavensko bogoslužje presađeno
u Bugarsku, Makedoniju, Hrvatsku, Češku, Srbiju i Rusiju
-Leon – drungar
-otac sv. Braće Leon – vojnik – zastupnik stratega koji je upravljao solunskom themom
-smrt pape Klementa I. ili Rimskog na Krimu (88. – 98.)
-apostolski otac, autor Poslanice Korinćanima
-102.predaja→ podnio mučeništvo

Redakcije i recenzije:
1.češko-moravska
2.panonsko-slovenska
3.ruska
4.bugarsko-makedonska
5.hrvatsko-srpska
6.vlaška
1.Češka i Moravska
-9.st. – ujedinjenje 4 kneževina u Moravsku (Mojmir, 830. – 846.) →Velehrad
-Slovačka kneževina (Pribina), Njitra (od 833. u sastavu Moravske)
-Rastislav (846. – 870.)
-Panonska kneževina → Kocelj (861. – 874.)
-predstavnici i glavne osobine:
-Praški listići (dva lista pergamene, 1855. Hofler u arhivu sv. Vida u Hradčanima)
-prva legenda o sv. Vaclavu iz 10.st, dodir s hrvatskom književnošću
-Reimski zbornik (Texte du sacre)
-1390.glagoljaši u samostanu sv. Križa u Krakovu
2.Panonija
-Brižinski spomenici – jedini latinicom pisani spomenik
-jedini spomenik-predstavnik panonske (slovenske) redakcije s kraja 10. i početka 11.st.

3.Rusija
-stsl. tekstovi stigli iz Bugarske i Makedonije
-Ruska pravda iz 11.st.
-Ostrominovo evanđelje, Arhanđelsko evanđelje, Svjatoslavov izbornik

4.Bugarska
-893. Preslav
-Crnorizac Hrabri, O pismenima
-ohridska i preslavska književna škola
5.Makedonska
-12.st. → Dobromirovo evanđelje, Bitoljski triod, Pogodinov psaltir, Ohridski apostol
6.Srbija i Crna Gora
-papa Ivan III. piše knezu Mutimiru
-srpskoslavenski vs. novoruskoslavenski
-Temnićki natpis, epigraf iz Pomoravlja, Vukanovo jevanđelje, Hilandarska povelja, Karejski tipik,
Studenički tipik
-Sveti Sava, sin Stefana Nemanje
-zetsko-humska redakcija
7.Bosna i Hercegovina
-Humačka ploča – ćirilica + glagoljica
-Grškovićev odlomak apostola – glagoljica
-Splitski odlomak misala – glagoljica
-Divoševo evanđelje – ćirilica
-Batalovo evanđelje
-Hvalov zbornik – ćirilica
-Mletački zbornik – ćirilica

Kanon staroslavenskih spisa

grč. kanon -pravilo, propi, ovdje određeni broj
-tekstovi nastali u 10. i 11.st.
-služe za proučavanje prvog slavenskog književnog jezika i njegove gramatike
spomenici pisani glagoljicom: Kijevski listići, Zografsko evanđelje, Marijino evanđelje
spomenici pisani ćirilicom: Savina knjiga, Suprasaljski zbornik, Eninski apostol
obilježja staroslavenskog pravopisa:
kraćenje riječi
in continuo pisanje
veliko slovo (ne nalazi se na danas očekivanim mjestima, često izvedeno kao inicijal)
dijakritični znaci – znak ' dolazi iza nekih slova i upozorava da je riječ o mekom suglasniku (l'=lj)
Suprasaljski zbornik, istočna Bugarska
-285 listova – najveći sačuvani kodeks

Nazivi staroslavenskih jezika

-stsl. pripada Južnoslavenskom jeziku

-slovênьskъ, spominje se u 5. 15. i 17. Glavama Žitja Metodova

-autor Jovan Egzarh (893-927) koristi pridjev slavenski za prvi slavenski književni jezik i za svaki
drugi slavenski idiom

-različita imenovanja:
 staroslavenski, starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski, starobugarski, staromakedonski,
općeslavenski književni jezik

-staromakedonski = upozorava na temelj prvog slavenskog književnog jezika, južnoslavenska osnovica =

govor u okolici Soluna

-starocrkvenoslavenski = klasična faza prvog slavenskog književnog jezika

-crkvenoslavenski = jezik tekstova od 12. St. nadalje, sadrži dosta lokalnih jezičnih osobina

-redakcija = spontano, nehotično, nenamjerno mijenjanje staroslavenskog teksta

-recenzija = namjerno mijenjanje staroslavenskog teksta, prilagodba idioma kojim se služe govornici
nekog kraja

-periodizacija:

1. Prastarocrkvenoslavenski 862.-885. (Protoglagoljica)

2. Starocrkvenoslavenski 10.-11. st. (Kanonski tekstovi)

3. Crkvenoslavenski 12. st. nadalje (redakcije)

4. Novocrkvenoslavenski 17. st. (Usporedo s knjiž. jezikom)

-Praslavenski = jezik ishodište, iz njega nastali svi današnji slavenski jezici, nema zabilježenih tekstova,
saznajemo o njemu kroz rekonstrukcije, riječi napisane s *

-Staroslavenski = značenje kakvo želimo, najčešći termin, često zamijenjen praslavenskim

-Općeslavenski knjiž. jezik = služio svim slavenskim narodima makar u jednom razdoblju njihove povijesti
i makar na jednom dijelu njihova prostora, Nadnacionalni jezik slavenskog knjiž. Srednjovjekovlja

Pojmovi

-transliteracija = prenošenje teksta iz jednog alfabetnog sustava u drugi po pravilu znak za znak ili slovo
po slovo

-transkripcija = bilježenje pretpostavljenog izgovora riječi

-ćirilica = drugo kompilacijsko slavensko pismo, 893. Preslav, nastalo prema uzoru na grčko uncijalno
pismo, preuzelo 26 grafema iz grčkog alfabeta

-azbučna molitva/pjesma = sastavljena kao akrostih, prvo slovo u redu odaje redoslijed slova u azbuci,
služi kao pobožna molitva i za pamćenje redoslijeda slova

-inicijal = početno veliko (majuskulno) slovo, po starorimskoj mjeri 2,663 cm

-iluminacija = vještina ukrašavanja i ornamentiranja slova i tekstova

Traktat Crnorisca Hrabra 1348.

-kraj 9. ili početak 10. st. u istočnoj Bugarskoj, očituje se po korištenju onzyk umjesto enzyk

-općeslavenski knjiž. jezik, 70-ak prijepisa između 14. i 18. st., najpoznatiji iz Lavrentijevog Zbornika
1348.

-crna riza = monaška haljina, hrabar = osobno ime

-iza pseudonima krije se Konstantin Ćiril, bugarski car Simeon, Kliment Ohridski, Naum ili Joan Egzarh

-Hrabar opisuje tri faze slavenske kulture:

1. Prije pokrštavanja (Slaveni nisu imali pismeni sustav)

2. Tijekom pokrštavanja (koriste grč. alfabet i lat. abecedu, ali bez ustrojenja)

3. Treća faza (Ćiril stvara azbuku od 38 slova)

-carigradsko računanje vremena = 6363 – 5508 = 855. (Car Mihajlo na vlasti tek 856.)

-aleksandrijsko računanje vremena = 6363 – 5500 = 863. (slavenska misija)

Kratice

-suspenzija ili okrnjivanje = izbacivanje kraja riječi

-kontrakcija ili stezanje = pisanje prvog i zadnje slova, izbacivanje sredine i samoglasnika, uglavnom kod
imena svetaca, kasnije kod drugih riječi

-natpisivanje ili superskripcija = pisanje slova iznad riječi, često je to treće slovo u riječi, gotovo nikad ne
dolazi poluglas iza natpisa

-ligatura ili spojenica = sveze dvaju ili više riječi koje imaju zajednički dio, preklapanje dijelova koji su isti,
mogu biti horizontalne (jedno iza drugoga) ili vertikalne (jedno iznad drugoga) te dodirne/nepotpune
(nemaju zajednički dio, povezane ravnom crtom)