VJEŽBE

Glagolski sustav staroslavenskoga jezika

1. Odredi gramatičke kategorije lica i broja sljedećih glagola:

plačǫ
rabotajetъ
vidivê
visiši
upъvajǫtъ
2. Promotri primjere roditi / raždati i protumači razlike. O kojoj je staroslavenskoj
gramatičkoj kategoriji glagola riječ? Kako se ona odrazila u hrvatskome jeziku?

3. Na odnos radnje izrečene glagolom prema stvarnosti upućuje kategorija

. Radnja može biti ili .
4. Pronađi infinitivne i prezentske osnove sljedećih glagola:
iti
bogatêti sę
vъžizati
peĉi
mimoiti
poteĉi
moĉi

5. U kojem nizu sva tri glagola pripadaju e-tipu:

A bьrati, venǫti, vesti

B slabêti, bêžati, sъhnǫti
C nesti, tešti dati

6. U kojem nizu sva tri glagola pripadaju i-tipu:

A slabêti, bêžati, sъhnǫti

B kričati, hvaliti, bojati sę
C byti, dati, vêdêti
7. U kojem nizu sva tri glagola pripadaju nultom tipu:

A bьrati, venǫti, vesti

B slabêti, bêžati, sъhnǫti

1
 C byti, dati, vêdêti

8. Dopuni tablicu pa rečenicu:

Infinitiv 1. lice jednine prezenta 2. lice jednine prezenta

gorêti
bogatiši sę
blagoslovljǫ
nošǫ
zablǫditi
hoĉǫ
U 1. licu jednine glagola s tematskim morfemom –i– dolazi do glasovne promjene
. Uz navedenu glasovnu promjenu u skupinama pj, bj, mj, vj dolazi i
do glasovne promjene koja se zove . Jedini primjer glagola s
tematskim morfemom –e– koji poznaje jotovanje jest glagol (inf.)

9. Koja se glasovna promjena događa u prezentu ako gl. osnova završava na k ili g: pekti
– pečeši, mogti – možeši, sěkti – sěčeši?

10. Nađite infinitivnu osnovu i odredite završava li na samoglasnik ili na suglasnik:

vesti, krasti, dati, piti, mrьznǫti, dvignǫti, zъvati, prositi, ljubiti, mošti (1. l. jd, mogǫ),
rešti (1. l. jd. rekǫ), gręsti (1. l. jd. grędǫ), grebti < *greb-ti (1. l. jd. grebǫ)

11. Nađite prezentsku osnovu i odredite glagolski tip (e-tip, i-tip ili ø-tip): zъvati,
gasnǫti, plakati, věděti, rešti, voditi, pьsati, byti, igrati.