Sveučilište J.J.

Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet

Preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

Ljubavni roman
Seminarski rad

dr.sc. Dejan Vrga Matea Krijan

Osijek, 25.10.2022.
Sadržaj

1.Uvod............................................................................................................................................. 1
2. književnost...................................................................................................................................2
3. Trivijalna knjževnost................................................................................................................... 3
4. Autor- John Green....................................................................................................................... 3
5.Analiza dijela................................................................................................................................4
1.1 Općenito o djelu.........................................................................................................................4
1.2 odnos roditelja prema Hazal......................................................................................................4
1.3 odnos prema Bogu.....................................................................................................................5
6. Janice Radway............................................................................................................................. 6
1.1. Pripovijedanje iz ženske perspektive........................................................................................6
1.2.Ljepota glavne junakinje........................................................................................................... 6
1.4.Zaplet na relaciji jedan muškarac- jedna žena...........................................................................6
1.5.Sterotipni muškarac................................................................................................................... 7
1.6.Sretan kraj..................................................................................................................................7
7. zaključak......................................................................................................................................8
8. Literatura..................................................................................................................................... 9
1.Uvod

Tema ovoga seminarskoga rada je ljubavni roman koja je jasno naznačena u samom
naslovu rada. Naime prvo ću definirati što je to uopće roman a potome što je ljubavni roman.
Naznačiti ću neke od karakteristika ljubavnog romana te ih primjenti na određenom književnom
djelu. Za djelo koje ću analizirati izabrala sam roman Greška u našim zvijezdama autora John
Greena. Epika je književni rod koja o važnoj temi pripovijeda na opširan način. Dolazi od grčke
riječi ephos što znači pjesnička pripovijest ili riječ. U epiku spadaju novele, romani, legende,
epske pjeseme, basne... Roman je najopširnija književna vrsta čija radnja obuhvaća veći broj
likova. Možemo ih podijeliti na osnovi teme o kojoj govore te tako razlikujemo psihološki,
socijalni, viteški, ljubavni, povijesni, kriminalistički i avanturistički roman. Ljubavni roman se
definira kao književna vrsta koja opisuje unutrašnje osjećaje, vanjski izgled te način razmišljanja
glavnih likova. Glase kao štivo koje je lako za čitanje. Posebno su popularni među ženskom
publikom. Radnja započinje postepeno te opisujući svakodnevnicu autorova stvaranja. U
nastavku romana glavni likovi se zaljube jedno u drugo, te njihova priča može biti sretnog ili
tužnog završetka. Neki književni kritičari ljubavni roman su usporedili kao kič. U enciklopediji
kič se definira kao djelo bez umjetničke vrijednosti1. Romani sa nesretnim završetkom kao
naprimjer Romeo i Julija autora Williama Shakespearea kod čitatelja izazivaju potrebu za
daljnim komentiranjem i analiziranjem dijela. Razdobljem socijalizma u Hrvatskoj javljaju se
ljubavni romani hrvatskih autora koji su se popularno nazivali ljubićima. Roman koji sam ja
izabrala kao raspravu u seminarskom radu izdan je 2012. godine. Napisano je po uzoru na knjigu
Hamlet autora Williama Shakespearea. U Hamletu pisac kaže "Greška, dragi Brute, nije u našim
zvijezdama/već u nama samima." (Green, 2013: 41) gdje možemo vidjeti poveznicu sa samim
nasovom djela.

1 Kič, djelo bez umjetničke vrijednosti – nazoviumjetničko djelo, šund.

2. književnost

Književnost danas dijelimo na teoriju književnosti, kritiku i povijest knjževnosti. Nije

lako odrediti i definirati što se nalazi iza samog naziva terija. Jonathan Culler u svom djelu
knjževna terorija kaže kako je terorija nagađanje na koje nemamo utejcaj te da je njezinu
istinitost ili neistinitost tećko utvrditi „Ona je područje mišljenja i pisanja čije je granice iznimno
teško odrediti“ (Culler, 1997:11). Možemo reći da je književost oznaka institucije koja nam
jamči da određeno djelo vrijedi čitanja „Ona je pisanje koje priziva čitanje i zaokupira čitatelja
problemima značenja“ ( Culler, 1997: 51). Time se književa dijela razlikuju od ostalih
pripovijednih tekostova jer su objavljena, recenzirana te ponovo tiskana „Književno je djelo
jezični događaj koji donosi funkcionalni svijet s govornikom, likovima i događajimai
predmnijevanom publikom“ (Culler,1997:40). U povijesti su književnost smatrali vrtsom pisanja
koja je mogla uljuditi niže i srednje slojeve te plemstvo. U povijesti se književost odnosila na
pjesništvo no u dvadesetom stoljeću romani zasjenjuju pjesništvo. Imamo dvije vsrte pristupa
pručavanja književnosti. Jedan je zasnovan na lingivstici a drugi na interpretaciji, a u
književnosti se to naziva poetika nasuprot hermeneutici. Poetički pravac se prikazuje prema
lingvističkom modelu što znači da se pokušava razumjeti kako djela postižu svoje učinke te si
time postavljamo pitanje zasto suosjećamo sa nekim likom. Suvremena književnost okrenula se
hermeneutičkim pravcom u kojem se interpretacija djela smatra jamcem uspjeha u proučavanju
književnosti a potječe iz područja prava i religije, gdje su ljudi primjerući interpretirali pravni
tekst kako bi shvatili kako treba postupiti. Na samom kraju značenje određenog književnog djela
nije ono što je pisac imao na umu, vec ono što je pisac uspio utkati u djelo. Svaki čitatelj
naosobno shvaća o čemu djelo govori te interpretira djelo prema svom doživljaju „Čitatelj je
slobodan, zreo, neovisan: nije mu cilj toliko razumjeti knjigu, koliko putem knjige razumjetisam
sebe“ (Compagnom, 2007:167). Antonine Compagnom u svom djelu Demon terije kaže kako
postoje dva argumenta protiv autorske namjere kao kriterija valjanosti tumačenja. Prvi je da
autorska namjera nije mjerodavna što znači da odnos između značenja djela i onoga što je autor
djelom htio izraziti nije siguran. Drugi argument je da djela nadživljuju autore, djelo živi svojim
životom te se zato ukupno značenje djela ne može jednostvno odrediti.
3. Trivijalna knjževnost

Pojam koji je nastao 1920-ih godina kojim se književni tekstovi kvalificiraju kao tekstovi
slabije kakvoće naspram onih koji pripadaju umjetničkoj književnosti. Trivijalna književnost se
određuje kao jednostavnija, lakša za čitanje i razumijevanje. Često uspoređujemo trivijalnu
književnost sa zabavnom književnosti te valja naglasiti iako zabavna književnost obuhvaća
trivijalnu književnost, one se razlikuju. Djela s ljubavnom tematikom u pravilu se uvrštavaju u u
„laku“ tj. trivijalnu književnost. Milivoj Solar u knjizi Laka i teška književnost donosi sedam
rasprava napisanih u obliku sveučilišnih predavanja. U knjizi postavlja pitanje što je to što
književnos čini tako zvanom lakom književnosti „ je li to lakoća pisanja, lakoća čitanja ili su
sama književna djela laka“ (Solar, 2005: 8) te kaže kako je pisac taj koji ulaže manji napor pišući
neko djelo te stvara lako štivo. Tekostovi ljubavne tematike spadaju u trivijalne tekstove zbog
činjenice da se glavni junaci uglavnom ponašaju prema očekivanjima i društvenim pravilima.
Glavni junaci nisu više buntovnici a žene su uglavnom poslušne te vode brigu o dijeci. Ženski lik
je opisan do detalja, uz opise glave, obrva i kose.

4. Autor- John Green

John Green rođen je 1977. godine, i američki je pisac za mlade. Njeg prvi roman naziva
se Looking for Alaska, a za njega je osvojio Printz Award nagradu. Može se pohvaliti podatkom
da se je dva puta našao na finalu književne nagrade LA Timesa te se je u časopisu Time našao
među 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. U svojim romanima prikazuje svakodnevni tinejdžerski
život,te njihov način razmišljanja. Autor se stavlja u poziciju tinejdžera te u svojim romanima
govori o prvoj ljubavi, strahu od odrastanja i pitanjima o bodućnosti. Green je svjetsku slavu
stekao romanom Greška u našim zvijezdama koji je bio na listi bestselera The New York
Timesa.
5.Analiza dijela

1.1 Općenito o djelu

Prema odrednicama ljubavnog romana gdje se dvoje glavnih junaka zaljube i upuste u
zajedničku avanturu i roman Greška u našim zvijezdama je baš takav. Glavna junjakinja Hazal
ujedno je i pripovjedačica. Dijelo je prepuno dijaloga što ga dodatno karakterizira. Radnja traje
mjesec dana a odvija se u Indianapolis i Amsterdamu. Na početku knjige u radnju nas uvodi
pripovijedač koji je ujedno i glavni lik. Roman se sastoji od dvadeset i pet poglavlja te
prevladavaju dijalozi što je karakteristično za ljubavne romane. Fabula se odvija kronološki
prateći slijed dogadanja „Fabulom zovem slijed događaja jednog romana predočenih onako kako
su se oni u tom romanu dogodili“ (Lasic, 1973: 19). Romanom dominira jedna radnja između
Hazal i Avgusta a osatle su samo dodatak „primarni projekt ne može ih posve asimilirati, ali oni
od njega zavise, žive u njihovoj sjeni“ (Lasic, 1997: 35). Radnja knjige govori o Hazal i Avgustu
koji se zaljubljuju i priznaju osjećaje jedni drugome, ali na kraju knjigova ljubav neće biti
moguća jer jedno premine.

1.2 odnos roditelja prema Hazal

Na samome početku roditelji uz pomoć njezine lječnice nagovaraju Hazal na odlakaz u

grupu za podršku. Naime Hazalina jedina stvar koja ju drži sretnom je knjiga Kraljevska patnja.
Smatram da je Hazalina majka tim postupkom htjela proširiti njezine vidike i pomoći joj da
ostvari društveni život. Majka govori doktorici kako je Hazal depresivna osoba te im Hazal
poručuje „depresija nije prijatelj raka već umiranja“. Hazal je svjesna svoga stanja i ne uljeva si
lažnu nadu "Ja sam ono. Ono. Ja sam kao granata, mama. Ja sam granata i u jednom ću trenutku
eksplodirati i voljela bih smanjiti žrtve, okej?" (Green, 2013: 35) Umjesto odlaska u grupu za
podršku Hazal želi od majke lažnu osobnu kako bi mogla izlaziti u klubove. Time majci želi
naglasiti svoju izoliranost u odnosu prema svojim vršnjacima koji uživaju u izlascima i zabavi.
Njezin otac pokušava biti snažan ali u određenim situacijama puca i ne može se kontrolirati.
Tako imamo primjere gdje plače pred Hazal „"Hazel", rekao je tata i zagrcnuo se. On puno
plače, moj tata“ (Green, 2013: 35). Roditelji suosjećaju s njom i pokušavaju ju maksimalno
ohrabriti i pokušati joj dokazati da nije manje vrijedna ako je bolesna „sreća koju nam daješ
mnogo je veća od tuge koju osjećamo zbog tvoje bolesti"(Green, 2013, 38).

U Hazalinom posjetu piscu Peteru Van Houtenu dolazi do prepirke jer autor ne želi
ispričati kraj knjige. Jedno od Hazalinih pitanja je bilo što se je dogodilo sa Annino majkom
nakon Annine smrti. Time se Hazal želi poistovijetiti sa Annom u nadi da će i njezina mama
nastavi sa svojim životom nakon njezine smrti. Možemo zaključiti koliko su roditelji povezani sa
Hazal te je njezin strah da nakon njezine smrti oni više neće vidjeti smiso svoga života,
opravdan. U jednom trenutku dok je Hazal ležala u bolnici, njezina majka je u ganutom stanju
rekla njezinom ocu da nakon što Hazal umre ona više neće biti majka. Naravno Hazal je
zapamtila te riječi i u jednoj svađi ponovi majci tu rečenicu. Majka je ostala šokirana jer nije
tako mislila u doslovnom smislu te se ispričava Hazal da će uvijek biti njezina majka "Bit ću
tvoja majka sve dok je ijedna od nas živa" (Green, 2013: 105). Na kraju romana majka joj
priznaje da će početi raditi kao socijalni radnik u grupama za podršku. Za Hazal je to značilo
neizmjernu sreću, jer je znala da će nakon njezine smrti majka imati motivaciju za životom
usrećujući druge ljude poput Hazal.

1.3 odnos prema Bogu

Grupa za podršku sastajala se svake srijede u podrumu crkve, a voditelj Ptrick volio je
reći kako se nalaze u Isusovom srcu. Jednom prilikom Hazal je rekla kako ne mora vjerovati u
svemogućeg Boga da bi morala moliti. Time moćemo zaključiti da nije bila pretjerani vjernik ali
da je vjerovala u dobro. U knjizi Demon teorije autor kaže da se torija književnosti može shavtiti
uz pomoć negativne torije, po uzoru na skrivenog Boga, što znači da se prema njoj ne možemo
odnositi kao da je religija.
U razgovoru sa piscem Van Houtenom kao odgovor na pitanje što se dogodilo sa
Nizozemskim Tulipandžijom koji je inače bio dečko Annine majke, dobija odgovor da je on
Bog „On nije prevarant niti ne-prevarant, on je Bog“ (Green, 2013: 66). Pisac joj objašnjava da
je koristio metaforu te da je nemoguće odgonetnuti što se sa njime događa. Na Augustusovom
sprovodu izgovorila je riječi „Bez patnje, kako bismo poznavali radost?“ koje je pročitala u
Augustusovom dnevnom boravku. Bio je to crtež s anđelom koji je imao taj natpis. Njegova
majka objasnila je to u primjeru da postojanje brokule ni na koji način ne utječe na okus
čokolade.
6. Janice Radway

Janice Radway analizira žanr ljubavnog romana u knjizi Reading The Romance koristeći
kritiku odgovora čitatelja. Analizom izabranog romana pokušat ćemo kroz osnovne
karakteristike ljubavnog romana razbiti stereotip da oni pripadaju „lakoj ili trivijalnoj
književnosti“, već da se autor osim ljubavnih dotiće i drugih problema. Karakteristike koje se
vežu za ljubavni roman su:
 pripovijedanje iz ženske perspektive
 ljepota glavne junakinje
 zaplet na relaciji jedan muškarac- jedna žena
 sterotipni muškarac
 sretan kraj

1.1. Pripovijedanje iz ženske perspektive

U romanu Greška u našim zvijezdama pripovijedač je ujedno i glavna junakinja Hazal

„Kasne zime moje sedamnaeste godine moja je majka zaključila kako sam depresivna, vjerojatno
zato što sam malokad napuštala kuću, dosta vremena provodila u krevetu, neprestano čitala jednu
te istu knjigu, neredovito jela i velik dio svojeg slobodnog vremena posvećivala razmišljanju o
smrti.”(Green, 2013; 5)

1.2.Ljepota glavne junakinje

Glavna junakinja je lijepa ali toga nije svjesna te se ljepotom ne služi kao sredstvom
zavođenja „Imala sam nekakvu dječačku frizuru koju mi se više nije dalo ni, ono, počešljati“
(Green, 2013: 6). U Augustusovim, Hazal je bila njaljepša žena koju je on ikada vidjeo
„Prelijepa je. Ne možeš se umoriti od gledanja u nju. Nikad ne brineš je li pametnija od tebe:
znaš da jest. Duhovita je, a da nikad nije zlobna” (Green, 2013: 110)

1.4.Zaplet na relaciji jedan muškarac- jedna žena

Ljubavna priča se isključivo odvija između glavnih junaka, te ne postoji ljubavni trokut
„Sviđao mi se Augustus Waters. Stvarno, stvarno, stvarno mi se sviđao“ (Green, 2013: 13).
Možemo reći da jedini čimbenik koji remeti njihovu ljubav je zapravo njihova bolest to jest rak.
1.5.Sterotipni muškarac

U ljubavnim romanima muškarci su prikazani kao idealni muškarci pa je tako i Augustus

prikazan na početku romana. U nastavku romana možemo pročitati „Više nije bio mišićav,
predivan momak koji je piljio u mene u grupi za podršku, ali i dalje se napola smiješio, i dalje
pušio svoju nezapaljenu cigaretu, a njegove su plave oči bile sjajne i žive“ (Green, 2013: 83) što
nam govori da je osim vanjskog izgleda bitan i karakter.

1.6.Sretan kraj

Ovaj roman zavržava trahigično jer na kraju romana Augustus umire. Hazal kaže da bol koju
sada osjeća je ona desetka koju je čuvala. Kada je odlazila na hitnu zbog bola u plućima, sestre
su ju pitale da prstima pokaže koliko ju boli uvijek je pokazala devet od deset prstiju, čekajuću
svoju desetku „Valovi su me bacali o stijene pa povlačili nazad iz mora kako bi me ponovno
lansirali na oštro lice litice, ostavljajući me da plutam na vodi, neutopljena“ (Green, 2013: 93).
Pozivajući se na Aristotela možemo uočiti djelove tragedije „Tragedija je, dakle, oponašanje
radnje i upravo zbog toga ona je oponašanje lica koja rade“ (Aristotel,2005; 17), Možemo
zaključiti da nam podatak o daljnem životu Hazal bije ni bitan bez Augustusa.
7. zaključak

Možemo zaključiti da nije bitna vanjska ljepota već ona unutarnja. Hazal i Augustus upustili su
se u životnu avanturu iako su znali da je kraj neizbježan. Hazal nije smetala Augustusova
amputirana noga, niti njemu njezine cvjevčice u nosu. Smatram da zato što su bili drugačiji od
ostatka a opet sebi slični, baš zato su se i spojili. Baš kao što je i citat bio rekao „prava ljubav se
rađa u teškim vremenima“ tako se i njihova ljubav rodila. Kada se Augustusu vratio rak tada je
njihova ljubav dosegla vrhunac, te ih je njegova bolest još više spojila.
Trenutno živimo u svijetu koji je pun predrasuda, ali mislim da se suprotnosti mogu
privući ali neće opstati. Hazal je iz razloga jer i sama prolazila kroz bolest mogla upotpunosti
razumijeti Augustusa i do samoga kraja ga bodriti. Likoiv se u književnim djelima
suprostavljaju ili pokoravaju društvenim normama i očekivanjima „temeljni identitet likova
nastaje kao posljedica njihovih postupaka, borbe sa svijetom, čaki uzrok tih postupaka“ (Culler,
1997;130). Iako se u romanu odvija ljubavna priča paralelno nas pisac upućuje u medicinke
terminologije. Svatko na osobno ima pravo shvaćanje pročitanog djela. Čitanje ljubavnih romana
stvara osjećaj nade, pruža emocionalnu podršku. Hoće li netko shvatiti roman Greška u našim
zvijezdama kao ljubavni roman gdje se radnja događa između tinejdžera ili kao roman koji nas
informira o raku, je stvar pojedinca. Ovaj roman odgovara svim odrednicama ljubavnog romana,
te kao svaki ljubavni roman koji ima nesretan završetak potiče nas na razmišljanje. Možemo reći
da tema bolesti nije uvedena slučajno, to je svakodnevnica sa kojom se broj čitatelja susreće.
Kraj možemo zamisliti na dva načina. Jedan način je da se Hazal izlječila od raka i nastavila
živjeti sa uspomenama na Augustusa. Drugi bi pak završetak bio da se je Hazal u borbi sa rakom
predala jer nije mogla nastaviti živjeti bez Augustusa.

8. Literatura

1. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

2. Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.
3. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
4. Stanko Lasić, Poetika kriminalističkog romana - pokušaj strukturalne analize, Liber,
Zagreb, 1973.
5.Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
6. John Green, Greška u našim zvijezdama, Fokus, Zgreb, 2013.
7.Janice Radway ,Reading the Romance. Woman, Patriarchy and Popular
Literatur, Verso, London, 1991.
7. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31385 (6.11.2022)