Professional Documents
Culture Documents
1
kuće) koji zastupaju kupce i prodavce na finansijskom tržištu i za to naplaćuju
proviziju.
Budući da je finansijsko tržište organizovan prostor na kome se trguje novcem,
kapitalom, devizama, i to u gotovinskom i bezgotovinskom obliku, i gde se cena
kapitala – kamata, formira na osnovu ponude i tražnje, brojne su podele
finansijskog tržišta, prema raznoraznim parametrima i kriterijumima.
S obzirom na činjenicu da se radi o različitim mestima (bilo pravim, bilo
virtuelnim prostorima) susretanje ponude i tražnje finansijskih instrumenata,
2
jasno je da postoji i veliki broj finansijskih tržišta. Ona mogu biti klasifikovana
na više načina:
a) Tržište novca
b) Tržište kapitala
žiralnim novcem
uzimanje I davanje kratkoročnih kredita
eskontni poslovi
lombardni poslovi
poslovi sa kratkoročnim hartijama od vrednsoti
Tržište novca vrši monetarnu funkciju jer ono predstavlja instrumentalni okvir u
kome se uravnotežuje i koriguje potreba ekonomskih subjekata za novcem, i
time održavaju svoju likvidnost i solventnost.
• centralna banka
• depozitne finansijske institucije, banke
• posredničke i druge finansijske organizacije.
3
Održavanje optimalne likvidnosti banaka i privrede. Ostvaruje se putem
kratkororočnih kredita i kupovine i prodaje kratkoročnih hartija od
vrednosti;
Zadovoljenje tražnje za sredstvima. Omogućava pribavljanje prethodnih
novčanih sredstava;
Ostvarivanje dopunskih prihoda učesnika. Višak se plasira na tržište i
ostvaruje se prihod.
Većina vodećih tržišta novca u svetu ima dilerski način trgovanja, a centralnu
ulogu ima tzv.banka tržišta novca. Ona je berzanski posrednik koji poseduje
informacije i komunicira sa svim učesnicima. U našoj zemlji institucionalno
tržište novca Beogradska berza, ali postoji i tržište novca A.D. i Beogradski
eskontni centar (BEC) koje su registrovani ako berzanski posrednici iako
4
obavljaju funkciju banke tržišta novca, tj.predstavljaju najvažnije dilerske
trgovine kratkoročnim finansijskiminstrumentima kod nas
Transfer kapitala;
Razvojna funkcija;
Funkcija selekcije projekata;
Kontrolna funkcija;
Funkcija izvršavanja ugovorenih obaveza;
Smanjivanje rizika;
Zaštita vlasništva.
5
finansijskih
instrumenata), što je od krucijalnog značaja za nesmetano odvijanje ukupne
ekonomske
aktivnosti.
6
tražnje za kapitalom, omogući finansiranje privrednog razvoja iz realnih
sredstava.
a) Primarna tržišta
b) Sekundarna tržišta
7
Sekundarno tržište predstavlja svaku narednu transakciju, tj. promet
(kupovinu i prodaju) već izdatih hartija od vrednosti. Najveći značaj ovog
tržišta sastoji se u odredjivanju cene finansijskih instrumenata i obezbedjivanju
likvidnosti ekonomskih učesnika. Poznato je da se samo susretanjem ponude i
tražnje veće količine instrumenata može na najbolji način utvrditi njihova cena.
Upravo se to dešava na sekundarnim tržištima koja mogu biti organizovana kroz
berzansku i vanberzansku trgovinu.
8
3. Sa aspekta roka isporuke i plaćanja finansijskih instrumenata:
a) Promptna tržišta
b) Terminska tržišta
9
a) Tržište dužničkih instrumenata
b) Tržište vlasničkih instrumenata
a) Berzanska tržišta
b) Vanberzanska tržišta
10
postoje tržište novca i tržište kapitala u zavisnosti od toga da li se na njima
trguje kratkoročnim ili dugoročnim finansijskim instrumentima, valutne
(devizne) berze, berze finansijskih derivata. Na mešovitim berzama trguje se
kako robom tako i hartijama od vrednsoti.
a) Lokalna tržišta
b) Nacionalna tržišta
c) Medjunarodna tržišta
a) Aukciona tržišta
b) Posrednička tržišta
c) Preko šaltera
11
Posrednička finansijska tržišta su ona tržišta na kojima se poslovi i
transakcije obavljaju preko posebnih, ovlašćenih posrednika, najčešće brokera i
dilera.
a) Organizovana(institucionalizovana) tržišta
b) Slobodna (neinstitucionalizovana) tržišta
12
Pored opšte i globalne podele finansijskih tržišta, postoji dalja njihova
segmentacija na specijalizovana tržišta kao što su:
a) Devizno tržište
b) Hipotekarno tržište
13
Zaključak
Svako tržište, kako globalno tako i segmentirano izražava odnose dva kljucna
ekonomskaagregata: ponude i tražnje. Relacija odnosa ova dva agregata utice na
nivo cena koje seformiraju saglasno izraženom odnosu ponude i tražnje. Šire
posmatrano, finansijska tržišta predstavljaju zbir svih finansijskih transakcija i
ne moraju predstavljati neke specifičnenedostupne forme trgovanja finansijskim
instrumentima. Ispravnije je čak reci da je svako naneki nacin uključen na
finansijska tržišta kao aktivni ucesnik. Za razliku od ovog šireggledanja, uži
koncept finansijskog tržišta polazi od organizovanog tržišta kao nacina
trgovanjafinansijskim instrumentima.Finansijsko tržište, može se reci,
predstavlja organizovani sistem za promet finansijskihinstrumenata. Finansijske
transakcije, sa druge strane, mogu se definisati kao transakcije posredstvom
kojih dolazi do prometa finansijskih instrumenata.Hartije od vrednosti na tržištu
novca su najlikvidnije hartije od vrednosti sa rokom dospeća do jedne godine sa
niskim ili nikakvim rizikom. One se smatraju najbližim supstitutom novca I
često se koriste kao mesto za kratkorocno investiranje trenutno raspoloživih
sredstava. Postoje:kratkoročne državne obveznice, depozitni cerifikati,
bankarski akcepti, komercijalni zapisi,federalni fondovi i ugovori o
rekupovini.Hartije od vrednosti na tržištu kapitala imaju rok dospeća duži od
godinu dana. U njih seubrajaju kako dugovni tako i vlasnicki instrumenti, dakle
sve vrste dugorocnih obveznica iakcija. Postoje: srednjorocne i dugorocne
državne obveznice, obveznice lokalnih državnihorgana, korporativne obveznice,
hipotekarne založnice, obicne akcije, preferncijalne akcije,zamenjive ili
kovertibilne hartije od vrednosti.Derivati su, zapravo, likvidni ugovori
cija vrednost direktno zavisi od vrednosti aktive koja jenjihov predmet. Postoje:
opcije, varanti, fjucersi.Finansijska preduzeca, tj. finansijske institucije, bave se
pružanjem finansijskih usluga. Najznacajnija vrsta finansijskih institucija su
finansijski posrednici. Pored njih, u finansijskeinstitucije ubrajamo i brokersko-
dilerske kuce, investicione banke i konsalting i menadžmentagencije iz oblasti
finansija.
14
Literatura
15