Osnove proračuna zidanih konstrukcija

NEARMIRANO ZIĐE

mr.sc. Davor Grandić, dipl.ing.građ.

GF u Rijeci, prosinac 2005.

davor.grandic@gradri.hr
Uvodno o proračunu zidanih konstrukcija

› konstrukcija treba biti proračunana i

zidana na način:
– da izdrži sva opterećenja i ostale utjecaje za
vrijeme izvedbe i uporabe
– da funkcionira u skladu s namjenom za
koju se gradi
– da ima potrebnu trajnost i umjerene
troškove održavanja
Uvodno o proračunu zidanih konstrukcija

› DJELOVANJE na konstrukciju može biti:

a) opterećenje, tj. sila (neposredno djelovanje)
b) prisilna deformacija (posredno djelovanje) kao
što su temperaturni učinci ili slijeganje

› DJELOVANJA možemo podijeliti prema

1 Promjeni djelovanja u vremenu
stalna djelovanja (G), npr. vlastita težina
konstrukcije i težina stalne opreme
promjenljiva djelovanja (Q) kao što su uporabna
opterećenja, te opterećenja vjetrom ili snijegom
izvanredna djelovanja (A) koja se odnose npr. na
eksplozije ili udarce vozila
Uvodno o proračunu zidanih konstrukcija

2 Promjeni djelovanja u prostoru

nepomična djelovanja npr. vlastita težina
slobodna djelovanja koja proizlaze iz različitog
rasporeda djelovanja, npr. zbog pokretnog
opterećenja, vjetra ili snijega
3 Odzivu konstrukcije
statička djelovanja koja ne izazivaju znatna
ubrzanja konstrukcije ili konstrukcijskih
elemenata
dinamička djelovanja
› djelovanje potresa - posebni slučaj
izvanrednog i/ili promjenljivog djelovanja
Uvodno o proračunu zidanih konstrukcija

› prema ENV 1996 (Eurokod 6) proračun

zidanih konstrukcija se provodi prema
graničnim stanjima
› granično stanje je ono nakon kojeg
konstrukcija više ne udovoljava
projektiranim zahtjevima
› granična stanja dijelimo na
1) granična stanja nosivosti
2) granična stanja uporabljivosti
Uvodno o proračunu zidanih konstrukcija

› prema ENV 1996 (Eurokod 6) proračun

zidanih konstrukcija se provodi prema
graničnim stanjima
› granično stanje je ono nakon kojeg
konstrukcija više ne udovoljava
projektiranim zahtjevima
› granična stanja dijelimo na
1) granična stanja nosivosti
2) granična stanja uporabljivosti
Uvodno o proračunu zidanih konstrukcija

› granična stanja nosivosti odgovaraju

stanjima koja mogu izazvati rušenje
konstrukcije ili na drugi način ugroziti
sigurnost ljudi, a uključuju:
– gubitak ravnoteže konstrukcije ili nekog njenog
dijela
– slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog
njenog dijela
– neprihvatljive deformacije
Uvodno o proračunu zidanih konstrukcija

› granična stanja uporabljivosti uključuju:

– deformacije ili progibe koji utječu na izgled ili
uporabu konstrukcije ili koje prouzročuju
oštećenja na žbuki ili na nenosivim elementima
– vibracije koje prouzročuju nelagodu ljudi,
oštećenja ili ograničavaju funkcioniranje
građevine

› u proračunu nearmiranog ziđa najčešće su

mjerodavna GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI
Posebnosti proračuna zidanih građevina

› na tlačnu čvrstoću ziđa utječe, osim čvrstoće

zidnih elemenata i morta i omjer širine i visine
zidnog elementa
› postoji više vrsta morta, raznih sastava i čvrstoća
› koriste se razne vrste zidnih elemenata raznih
oblika, rasporeda šupljina, raznih materijala i
čvrstoća
› nosivost ovisi i razini kontrole (nadzora) i to
kontrole proizvodnje zidnih elemenata i nadzora
zidanja
 Zidni elementi

› ZIDNI ELEMENTI je zajednički naziv za

opeku ili blokove ili oblikovani prirodni
kamen namijenjen zidanju
› VRSTE ZIDNIH ELEMENTA:
– glineni zidni elementi (opeka, opečni blokovi)
– kalcijsko-silikatni zidni elementi
– betonski zidni elementi
– betonski zidni elementi od lakog agregata
– porasti betonski zidni elementi
– kameni zidni elementi
Zidni elementi
Zidni elementi
 Svojstva zidnih elemenata

› osnovna svojstva zidnih elemenata su njihova

tlačna čvrstoća i trajnost
› tlačna čvrstoća zidnih elemenata koja se uzima u
obzir u proračunu nosivosti ziđa naziva se
NORMALIZIRANA TLAČNA ČVRSTOĆA fb
› to je tlačna čvsrstoća na zraku sušenog uzorka
širine 100 mm i visine 100 mm
› normalizirana tlačna čvrstoća dobije se množenjem
tlačne čvrstoće dobivene ispitivanjem faktorom
oblika δ
 Svojstva zidnih elemenata

› najmanja tlačna zidnih elemenata barem 2,5

N/mm2
› prema slovenskom prijedlogu min. 10 N/mm2 za
zidne elemente od pečene gline, a za betonske
elemente 7,5 N/mm2
 Mort za zidanje
› mort je gradivo koje se sastoji od mješavine anorganskog
veziva, agregata i vode, može sadržavati i dodatke, a rabi se
za povezivanje zidnih elemenata
› poznate su sljedeće vrste mortova:
Cementni mort
Cementno-vapneni mort (produžni mort)
Vapneni mort
Tankoslojni mort
- unaprijed pripremljeni cementni mort s meksimalnim zrnom pijeska 1,0
mm i s kemijskim dodacima, debljina ovog morta u horizontalnim
sljubnicama je 1 do 3 mm
Unaprijed pripremljeni mort
- doprema se na gradilište u suhom stanju u vrećama ili pripremljen za
uporabu vlažan s usporivačem vezanja
Lakoagregatni mort
- od lakog agregata čija je gustoća manja od 1000 kg/m3
 Mort za zidanje
› mort se klasificira prema svojoj tlačnoj čvrstoći, a
označava se slovom M, nakon kojeg slijedi broj
koji predstavlja tlačnu čvrstoću u N/mm2
› odnos komponenata morta određuje se volumno,
tako npr. mort M% ima volumni odnos 1:1:5 =
cement:vapno:pijesak (tablica, po Eurokodu 6):
 Svojstva morta

› tlačna i vlačna čvrstoća morta utvrđuje se

ispitivanjem
› svojstva morta ispituju se na prizmama
160x40x40 mm ili na kockama sa
stranicom 70,7 mm ili 100 mm
› trajnost morta regulira se većom količinom
cementa i dodacima
Mehanička svojstva nearmiranog ziđa

› nearmirano ziđe je kompozit, sastavljen od

zidnih elemenata i morta
› mehanička svojstva ziđa mogu se dobiti
normiranim ispitivanjem, a ona su:
– tlačna čvrstoća (fk)
– posmična čvrstoća (fv)
– čvrstoća pri savijanju (fx)
– modul elastičnosti (E)
– modul posmika (G)
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk)

› karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) jest

čvrstoća ispod koje se ne očekuje više od 5%
rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće
› karakteristična tlačna čvrstoća ziđa može se dobiti
ispitivanjem na malim uzorcima ziđa:

Pi ,max
fi =
Ai
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk)

› kad se ne raspolaže eksperimentalno dobivenim

podacima, karakteristična čvrstoća zida opće
namjene može se odrediti iz sljedećeg izraza:

fk = K ⋅ f b
0 , 65
⋅f 0 , 25
m
(N/mm2)

fb – normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa (N/mm2)

fm – nazivna čvrstoća morta (N/mm2)
- vrijednost K se može uzeti kao:
0,6 za grupu 1, 0,55 za grupu 2a, 0,50 za grupu 2b zidnih
elemenata, kada nema uzdužne vertikalne sljubnice
0,50 za grupu 1, 0,45 za grupu 2a, 0,40 za grupu 2b zidnih
elemenata kada je prisutna vertikalna sljubnica
0,40 za grupu 3 zidnih elemenata
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk)

› prije opisani izraz za karakterističnu tlačnu

čvrstoću ziđa vrijedi samo ako fm nije veći od 20
N/mm2 niti veće od 2fb
› izraz također ne vrijedi za ziđe od kamenih ili
porastih zidnih elemenata
 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fv)

› karakteristična posmična čvrstoća nearmiranog

ziđa (fv) jest čvrstoća ispod koje se ne očekuje više
od 5% rezultata ispitivanja posmične čvrstoće
› posmična čvrstoća nearmiranog ziđa može se
dobiti iz odgovarajućeg ispitivanja uzoraka
Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk)

› kada ne postoje rezultati ispitivanja,

karakteristična čvrstoća nearmiranog ziđa, fvk, uz
uvjet da su horizontalne i vertikalne sljubnice
potpuno ispunjene mortom, može se uzeti kao:
f vk = f vk 0 + 0,4σ d (N/mm2)
ili fvk = 0,065fb, ali ne manje od fvk0 niti veće od
granične vrijednosti dane u narednoj tablici
gdje je:
fvk0 – posmična čvrstoća kad je σd = 0, ako ne postoje rezultati
ispitivanja tada je fvk0 = 0,1 N/mm2
σd – proračunsko vertikalno tlačno naprezanje u zidu uzimajući
kombinaciju opterećenja koja daje najmanje vertikalno
opterećenje
fb - normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa
 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk)

› granične vrijednosti karakteristične posmične čvrstoće ziđa

fvk0 i fvk za mort opće namjene:
 Karakteristične čvrstoće na savijanje
naearmiranog ziđa
› karakterističnu čvrstoća na savijanje je ona
čvrstoća ispod koje na pada više od 5% rezultata
ispitivanja
› karakteristične čvrstoće na savijanje ziđa određuju
se za ravninu sloma paralelnu s horizontalnim
sljubnicama i za ravninu sloma okomitu na
horizontalne sljubnice
 Karakteristične čvrstoće na savijanje
naearmiranog ziđa
› u tablici se navode karakteristične čvrstoće ziđa pri
savijanju poduprte eksperimentalno dobivenim
podacima
 Karakteristična referentna vlačna
čvrstoća ziđa
› referentna vlačna čvrstoća je ona kod koje dolazi do
vlačnog otkazivanja zida kada je zid opterećen
istodobno vertikalnim i horizontalnim opterećenjem
› vertikalno opterećenje stalno je prisutno, a horizontalno
je povremeno prouzročeno vjetrom ili potresom
σd ⎛σd ⎞
2

ft = − + ⎜ ⎟ + (kτ )
2

2 ⎝ 2 ⎠
gdje je:
σd – prosječno tlačno naprezanje (σd = N/Am),
τ - prosječno posmično naprezanje (τ = H/Am)
k – omjer najvećega i prosječnog posmičnog naprezanja (k ≈ 1,5)
Am – površina presjeka zida (t ⋅ L), L je duljina zida, t je debljina zida
 Karakteristična referentna vlačna
čvrstoća ziđa

› ispitivanje referntne vlačne čvrstoće zida:

 Karakteristična referentna vlačna
čvrstoća ziđa

› karakteristične vrijednosti referentnih vlačnih čvrstoća

ziđa, ft:
 Deformacijska svojstva ziđa

› deformacijska svojstva mjerodavna za proračun

nearmiranog ziđa su:
– MODUL ELASTIČNOSTI, E
– POSMIČNI MODUL, G
– PUZANJE, SKUPLJANJE I TOPLINSKO ŠIRENJE

› deformacijska svojstva trebalo bi odrediti ispitivanjima

› vrijednosti koje se u nastavku navode mogu se u
nedostatku ispitivanja uzeti kao proračunske vrijednosti
 Modul elastičnosti i posmični modul

› sekantni modul elastičnosti određuje se za 1/3 od

slomnog opterećenja zidnog uzorka

› u nedostatku rezultata ispitivanja sekantni modul

elastičnosti se za sve vrste ziđa može uzeti kao
E = 1000 ⋅ fk
› posmični modul se uzima kao
G = 0,4E
G = 0,167E (za djlovanje potresa)
 Proračun nearmiranog ziđa

› proračun treba provesti tako da građevina može izdržati

sva djelovanja (opterećenja)
› proračunavaju se rezne sile u pojedinim elementima
konstrukcije od vanjskog opterećenja, a nakon toga
slijedi proračun naprezanja u elementima
› na osnovu naprezanja utvrđuje se jesu li dimenzije
konstrukcije i njezinih elemenata pravilno odabrane
› pri tom se koristi proračunska čvrstoća ziđa koja se
uzima kao karakteristična čvrstoća podijeljena s
parcijalnim koeficijentom sigurnosti za gradivo γM
 Proračun nearmiranog ziđa

fk
- tlačna fd =
γM
f vk
- posmična fv =
γM
f xk
- na savijanje f xd =
γM
› proračun treba provesti tako da građevina može izdržati
sva djelovanja (opterećenja)
 Nearmirani zidovi izloženi vertikalnom
opterećenju

› proračunska vrijednost vetikalnog opterećenja

treba biti manja ili jednaka proračunskoj nosivosti
zida:
NSd ≤ NRd
› proračunsko opterećenje za najnepovoljniju
kombinaciju stalnog (Gk) i karakterističnog
promjenljivog djelovanja (Qk):
N Sd = ∑ γ G , j Gk , j + 1,5Qk ,1
› parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalno opterećenje i za
promjenljivo opterećenje iznose γG = 1,35 i γQ = 1,5
 Nearmirani zidovi izloženi vertikalnom
opterećenju

› proračunska nosivost po jedinici duljine (obično

jedan metar) jednoslojnog ziđa prikazana je
izrazom:
Φ i ,m ⋅ t ⋅ f
N Rd = = Φ i ,m ⋅ t ⋅ f d
yM
gdje je Φi,m koeficijent smanjenja nosivosti Φi ili Φm
zbog vitkosti i ekscentriciteta opterećenja
› ako se promatra proračunska nosivost na vrhu ili
na dnu zida ili stupa primjenjuje se koeficijent Φi, a
ako se promatra proračunska nosivost u srednjoj
petini visine rabi se keoficijent Φm
 Nearmirani zidovi izloženi vertikalnom opterećenju
Koeficijent smanjenja nosivosti zbog vitkosti i ekscentriciteta

a) pri vrhu ili podnožju zida

ei
Φ i = 1− 2
t
gdje je t debljina zida, a ei je ekscentricitet na vrhu ili
podnožju proračunan s pomoću izraza:

M di
ei = + ehi + ea ≥ 0,05 ⋅ t
N di
Mdi je proračunski moment na vrhu ili podnožju zida
Ndi je proračunsko vertikalno opterećenje pri vrhu ili podnožju zida
ehi je ekscentricitet pri vrhu ili podnožju zida od horizontalnog
opterećenja
ea je slučajni ekscentricitet
 Nearmirani zidovi izloženi vertikalnom opterećenju
Koeficijent smanjenja nosivosti zbog vitkosti i ekscentriciteta

a) u srednjoj petini visine zida

› vrijednosti Φm prikazane su u tablici, a ta vrijednost mora
zadovoljiti Φm ≤ (1-2emk/t)
ekscentricitet na srednjoj visine zida:
emk = em + ek ≥ 0,05t
› ekscentricitet od opterećenja daje se izrazom:
M dm
em = + ehm ± ea
N dm
› ekscentricitet zbog puzanja:

heff
ek = 0,002φ∞ tem
teff
 Nearmirani zidovi izloženi vertikalnom opterećenju
Koeficijent smanjenja nosivosti zbog vitkosti i ekscentriciteta

› koeficijent smanjenja nosivosti Φm, za E = 1000fk

 Proračunska nosivost zidova na
horizontalna opterećenja
› potrebno je dokazati da zidovi mogu preuzeti
horizontalne sile:
VSd ≤ VRd
› proračunska nosivost prema kriteriju posmične
dobiva se:
f vk t ⋅ Lc Lc je duljina tlačno
VRd = naprezanog dijela zida, t
γM je debljina zida

› vrijednost posmičnog naprezanja u trenutku

vlačnog sloma zida za poznatu referentnu vlačnu
čvrstoću zida dobiva se prema izrazu:
ft σd
τR = 1+
1,5 ft
 Proračunska nosivost zidova na
horizontalna opterećenja
› posmično naprezanje u trenutku vlačnog sloma
zida:
ft σd
τ R = ⋅ 1+
1,5 ft
› proračunska vrijednost posmičnog naprezanja
odredi se uz pomoć proračunske vlačne čvrstoće
ziđa ftd = ft/γM:

ft σd
τ Rd = ⋅ 1+ γ M
1,5γ M ft
 Proračunska nosivost zidova na
horizontalna opterećenja

› proračunska nosivost na horizontalnu silu iznosi:

VRHd = Cr ⋅ Am ⋅τ Rd
gdje je Cr faktor redukcije koji predstavlja omjer
proračunske i najveće nosivosti zida, obično se
uzima Cr = 0,9, a Am= t ⋅ L gdje je t debljina zida, a
L je duljina zida

› proračunska horizontalna sila VSd treba biti manja

ili jednaka proračunskoj nosivosti na horizontalnu
silu VRHd:
VSd ≤ VRHd
 Primjer 1

› ZADATAK:
› treba odrediti proračunsku nosivost zida na vertikalno
opterećenje
› zid je opterećen centrično
› zidni element od pečene gline dimenzija 120x65x250 mm,
grupe 1
› debljina zida t = 25,0 cm
› svijetla visina kata, h = 2,80 m
› zid diljine L = 6,0 m pridržan samo na gornjem i donjem rubu
› srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa dobivena ispitivanjem
iznosi 10,0 N/mm2
› pri zidanju primjenjuje se mort M5, čvrstoće fm = 5,0 N/mm2
› koeficijent sigurnosti γM = 3,0
 Primjer 1

› PRORAČUN:
› za faktor oblika δ = 0,81, normalizirana tlačna čvrstoća zidnog
elementa iznosi:
fb = 0,81 ⋅ 10,0 = 8,10 N/mm2
› proračunska visina zida iznosi:
heff = ρ2 ⋅ h = 0,75 ⋅ 2,80 = 2,10 m
› ekscentricitet uslijed netočnosti izvedbe može biti:
ea = heff / 450 = 210 / 450 = 0,47 cm = 0,019 t < emk
emk = 0,05 t = 1,25 cm
› proračunska debljina zida teff = t = 25 cm
› vitkost heff/teff = 210/25 = 8,4 < 27
› za ovu vitkost koeficijent smanjenja nosivosti iznosi
Φm = 0,85
 Primjer 1

› za navedene vrijednosti se proračuna karakteristična tlačna

čvrstoća zida:
fk = K ⋅ fb0,65 ⋅ fm0,25 = 0,6(8,10,65 ⋅ 50,25) =3,49 N/mm2
= 0,349 kN/cm2
› Na kraju se proračuna nosivost jedinične duljine zida (1m):
NRd = (0,85 ⋅ 0,349 ⋅ 25 ⋅ 100) = 247,5 kN/m’
Φm = 0,85
 Primjer 2
› ZADATAK:
› treba odrediti proračunsku nosivost zida prizemlja jedne
četveroetažne građevine
› glineni zidni elementi dimenzija 19/39/19 cm, grupe 2a
› karakteristična tlačna čvrstoća zidnog elementa dobivena
ispitivanjem iznosi 10,0 N/mm2
› pri zidanju primjenjuje se mort M5, čvrstoće fm = 5,0 N/mm2
› koeficijent sigurnosti γM = 2,2
› zadano je h = 3,0 m, L = 2,0 m, t = 19 cm
› na zid djeluje centrična (emk < 0,05t), vertikalna uzdužna sila
NSd = 200 kN
 Primjer 2

› PRORAČUN:
› heff = 0,75 ⋅ 300 = 225 cm
› vitkost heff/teff = 225/19 = 11,8
› koeficijent smanjenja nosivisti prema tablici Φm = 0,80
› faktor oblika δ = 1,14 pa je normalizirana tlačna čvrstoća
zidnog elementa:
fb = 1,14 ⋅ 10,0 = 11,40 N/mm2
› karakteristična tlačna čvrstoća iznosi:
fk = K ⋅ fb0,65 ⋅ fm0,25 = 0,55(11,40,65 ⋅ 50,25) =4,0 N/mm2
= 0,4 kN/cm2
› proračunsko tlačno naprezanje pri dosizanju nosivosti zida
iznosi
Φm ⋅ fd = 0,8 ⋅ (4,0 / 2,2) = 1,45 N/mm2 = 0,145 kN/cm2
 Primjer 2
› proračunsko tlačno naprezanje od vertikalne uzdužne sile:
σd = NSd/Am = 200 / (200 ⋅ 19) = 0,0526 kN/cm
› karakteristična posmična čvrstoća:
fvk = 0,02 / 2 + 0,4 ⋅ 0,0526 = 0,031 kN/cm2
› što je manje od
0,065 fb = 0,065 ⋅ 11,40 = 0,74 N/mm2 = 0,074 kN/cm2
› Posmična nosivost zida iznosi:
VRd = (0,031 ⋅ 19 ⋅ 200)/2,2 = 53,54 kN
› kriterij vlačnog dijagonalnog sloma:
ft = 0,09 N/mm2 (uzima se, radi sigurnosti, polovica vrijednosti
iz tablice)
τRd = [0,09/(1,5 ⋅ 2,2)](1 + 2,2 ⋅ 0,526/0,09)0,5 = 0,10 N/mm2
VRHd = 0,9 (200 ⋅ 19) ⋅ 0,010 =34,20 kN
VRhd < VRd, mjerodavna je vlačna nosivost zida!