Link za animaciju Neodidacta:

http://www.neodidacta.com/multimedija/elementi_stroje
va/tarni_prijenos.html
Link DSG mjenjač:
http://www.presretac.com/zanimljivo/tehnologija-i-
mehanika/dsg-mjenja-246.html

Planetarni prijenosnici
Planetarni prijenosnici vrsta su zupčaničkih prijenosnika
u kojima neki zupčanici (tzv. planeti) uz rotaciju oko
vlastite osi izvode još i kružno gibanje po unutarnjem
obodu središnjeg (tzv. sunčanog) zupčanika.
Pogonsko i gonjeno vratilo su koaksijalni.

Kod planetarnih prijenosnika neki članovi prijenosnika,

tzv. sateliti izvode dva istodobna gibanja, rotiraju
uloženi u držaču koji također rotira oko svoje osi
uložene u kućištu.
Zupčanici kojih se osi poklapaju s centralnom osi,
nazivaju se sunčani ili centralni zupčanici. Centralni
zupčanici mogu imati vanjsko i unutarnje ozubljenje ,a
mogu biti čelnici i stožnici.

Primjena planetarnih prijenosnika:

-Motorna vozila

-Alatni strojevi

-Transportni uređaji

Snaga koja se dovodi sunčanom zupčaniku dijeli se na

onoliko zupčanika koliko ima satelita. To omogućava
niže opterećenje pojedinih zupčanika, a time i manje
module.
Planetarnim nazivamo one prijenosnike kod kojih makar
jedan glavni član, osim gibanja oko vlastite osi, obavlja
i gibanje oko neke druge osi.
Planetarni prijenosnici sa samo jednom ručicom zovu se
jednostavni a s dvije ili više složeni.
Većina jednostavnih planetarnih prijenosnika snage
sastoji se od dva centralna (sunčana) zupčanika, jednog
ili više planetarnih zupčanika s njihovim nosačem
(ručicom) te kućišta.
Postoje dvije velike skupine planetarnih prijenosnika:
-prijenosnici s otvorenim zupčaničkim lancem
- prijenosnici s zatvorenim zupčaničkim lancem

Prema složenosti dijelimo zupčaničke planetarne

prijenosnike na jednostavne i složene.
Konstruktivna građa:
Obični / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik
Obični / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik

Jednostavni planetarni prijenosnici su prijenosnici s

otvorenim i zatvorenim lancem zupčanika i samo
jednom ručicom (R).
Složeni planetarni prijenosnici imaju više od jedne
ručice (nosača planetarnih zupčanika) ili su složeni od
više jednostrukih planetarnih prijenosnika.
Označavanje jednostavnih planetarnih prijenosnika
obavlja se uz pomoć dvaju slova abecede i dviju brojki.
Na prvom mjestu stavlja se brojka 1 ili 2, što označava
je li je prijenosnik jednostruk ili dvostruk, to jest je li
mu planetarno kolo jednostruko, odnosno je li je samo
jedno ili je stupnjevano. Na drugom, odnosno na trećem
mjestu je kombinacija slova I i A, koja simboliziraju
jesu li centralni zupčanici s unutrašnjim (I), ili s
vanjskim (A) ozubljenjem.

Oznaka 1AI - jednostruk prijenosnik, centralni

zupčanici s vanjskim (A) i s unutrašnjim ozubljenjem
(I).
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik
Oznaka 2AA - dvostruki prijenosnik, centralni
zupčanici s vanjskim (A) ozubljenjem.
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Oznaka 2II
(dvostruki prijenosnik, centralni zupčanici s unutrašnjim
ozubljenjem (I).
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik
Zupčanici normalne izvedbe jednostavnog planetarnog
prijenosa:

Shematski prikaz jednog složenog planetarnog

prijenosa:
Za računsko određivanje prijenosnih omjera gibanja
zupčanika kod planetarnog prijenosnika moraju brzine
vrtnje dobiti odgovarajuće predznake, plus (+) za
gibanja u smjeru gibanja kazaljke na satu, a minus (-) za
gibanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na satu.
Za svaki tip prijenosnika potrebno je napraviti
cjelokupnu analizu gibanja svih zupčanika u
međusobnim odnosima.
Planetarni prijenosi prikladni su za izradu reduktora s
većim prijenosnim omjerima uz manje dimenzije i
težine, nego što je to slučaj s reduktorima s drugim
vrstama zupčanih prijenosa.
Slijedeće prednosti planetarnih prijenosnika jesu
koaksijalnost vratila, veća iskoristivost i mirniji rad
nego kod običnih zupčanih prijenosnika. Planetarni
prijenosnici upotrebljavaju se u diferencijalima
motornih vozila, u mjenjačima motornih vozila, u
pogonskim uređajima brodova, u brojilima, dizalicama,
alatnim strojevima, odnosno tamo gdje je nužno dobiti
veliki prijenosni omjer s pomoću relativno jednostavnog
mehanizma.
 Izbor prijenosnika
1.Vrsta reduktora
S obzirom na konstrukcijske potrebe i mogućnosti
ugradnje možemo izabrati:

-Reduktor s prigrađenim elektromotorom

-Reduktor bez motora

-Reduktor bez motora s postoljem za motor

-Reduktor posebne izvedbe

2. Oblik ugradnje
Oblici ugradnje opisani su skraćenicama u normi DIN
42950. Reduktori se izrađuju s nogama (B3), s
prirubnicama (B5 ili B14) i s nogama i prirubnicom.
Shematski prikaz zupčanih reduktora:
3. Izlazni broj okretaja
Izlazni broj okretaja za reduktore s elektromotorom
biramo iz tabela koje daje proizvođač reduktora, a za
reduktore bez motora izlazni broj okretaja računamo iz
prijenosnog omjera reduktora i ulaznog broja okretaja.

4. Veličina reduktora
Za izbor veličine reduktora potreban nam je okretni
moment na izlaznom vratilu povećan za pogonski
faktor:

N
M t  9550 f B
n
Mt = okretni moment na izlaznom vratilu (Nm)
N = nominalna snaga reduktora (kW)
n = izlazni broj okretaja (min ¹)
fB = pogonski faktor
Određivanje pogonskog faktora
fB = fB1 · fB2 · fB3
fB1 = faktor trajanja pogona na dan
fB2 = faktor temperature okoline
fB3 = faktor trajanja opterećenja reduktora po satu
Pogonski faktor određuje se prema vrsti opterećenja:
Vrsta opterećenja I – ravnomjerni pogoni bez udara
Vrsta opterećenja II – pogon s lakim udarima
Vrsta opterećenja III – neravnomjerni pogoni s jakim
udarima.
Podatke za određivanje pogonskog faktora proizvođači
prijenosnika daju u obliku tablica, dijagrama ili
nomograma.
Trenje kao sila u prijenosnicima i spojkama
 Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim
omjerom
Tarni prijenosnici temelje se na prijenosu obodne sile
trenjem. Uobičajeno je tarnim prijenosom zvati prijenos
s neposrednim dodirom tarnih tijela.

Tarni prijenosnici izvode se s paralelnim i ukrštenim

osima. U slučaju sparivanja tvrdog i mekog ili mekih
materijala (češći slučaj, radi većeg faktora trenja),
dimenzije, sile na ležajeve, klizanje i stupanj
iskorištenja manji su nego kod remenskog prijenosa.
Istodobno su osni razmak, težina i cijena manji od
remenskog. Kod "tvrdog" sparivanja pojavljuje se dosta
velika buka, a potrebno je i podmazivanje prijenosnika.

Tarni prijenos s cilindričnim tarenicama:

Potrebno je, konstruktivno, predvidjeti uređaj za

ostvarenje normalne sile prijenosa (obično oprugom). U
normalnoj se izvedbi rade za snage do 25 kW i obodne
brzine do 25 m/s.
 Prijenosnici s promjenjivim prijenosnim omjerom

Ovoj skupini prijenosnika pripadaju prijenosnici koji za

određenu, konstantnu brzinu
vrtnje pogonskog stroja opskrbljuju radni stroj različitim
brzinama vrtnje. To se odvija na dva osnovna načina:
skokovito i kontinuirano. Kada se radi o skokovitoj
promjeni prijenosnog omjera (vozila, alatni strojevi), u
pravilu se radi o mehaničkim prijenosnicima, najčešće
sa zupčanicima (prijenos obodne sile oblikom). Često ih
zovemo i mjenjači, mada se cijela skupina može nazvati
istim nazivom. Kontinuirana promjena prijenosnog
omjera postiže se primjenom mehaničkih (tarnih),
hidrauličkih (hidrostatskih i hidrodinamskih) i
električnih prijenosnika.
Uobičajeno je stanje mehaničkih tarnih prijenosnika
zvati varijatorima, dok se hidraulički i elektronički
prijenosnici iste vrste često nazivaju pretvaračima. U
novijoj literaturi prevladava naziv podesivi prijenosnici

Mehanički varijatori
Prema geometriji i kinematici te zavisnosti jesu li tarna
tijela u posrednom ili neposrednom dodiru proizvodi se
danas vrlo velik broj izvedbi ovakvih prijenosnika.