Professional Documents
Culture Documents
Home Emisija Autori Prevodi Prenosimo Tefter Teme Corax Video Knjige English Summary Index
AA |
Strip koji su svi potkradali A AUDIO – Tako je govorio Papović
http://pescanik.net/2013/08/strip-koji-su-svi-potkradali/ 8/17/2013
Strip koji su svi potkradali | Peščanik Page 2 of 2
Plovi na brodu koji je za njega sagradio njegov izgubljeni otac (još jedan cilj stalnog
Newsletter
traganja), i koji može sve, jer se prilagođava svom kapetanu. Na brodu je posada androida,
koje je otac stvorio za sina još u njegovoj mladosti: na čelu im je genijalni naučnik-android. Nedeljni izbor tekstova
Posada je sposobna za sve i obnovljiva, ali ne mogu biti agresivni, što Blistoka stavlja u Email Prijavi se
mnoge dodatne opasnosti. Uz Blistoka je Maski (Muskie), docnije Maski (Musky), dete
English Summary Email
moćnog eternautskog princa, koje već stotinama godina živi u uzrastu od trinaest godina, i
Subscribe
odlučuje se za konačni pol i smrtnost tek kada nađe osobu sa kojom želi da stari – s tim što
njen otac raspolaže većim brojem kopija, zaustavljenih u različitim uzrastima. Prva Maski se
odlučila da postane žensko i da stari sa Blistokom, ali su je ugrabili posle prvih ljubavnih noći
i odveli je u onaj drugi strašni svet, gde će dobiti dete koje će promeniti sudbinu sveta…
Posle nje je eternautski princ dao Blistoku drugu u redu, koju očekuje ista odluka. Traženje
osobe, odnosno sećanja, a ne nekog predmeta ili cilja, daje stripu ogromne mogućnosti
tematske raznolikosti. Većina svetova koje Blistok posećuje su apokaliptični, ili zasnovani na
lažnoj utopiji, prevarama, skrivenom užasu, patnjama većine: ukratko, različite varijante
terminalnog kapitalizma koji već uveliko živimo. Junak je hladan, pesimističan i zatvoren u
sebe, i njegove se emocije oslobađaju tek kada je u stanju indukovanog sna, kada traži
svoju voljenu. Odeven je kao stripovski heroj, uvek isto, u kombinaciji renesansni princ –
Superman. Maski, koja postepeno postaje isto što i žena iz snova, Šimer, nosi odeću koja
izobličava i uništava svaki nagoveštaj ženskoga tela: ona naprosto mora biti gola da bi se
videlo da je žena. Erotika je važan deo stripa, uz dva druga ključna tematska elementa:
melanholija i ironija. Kombinacija je možda jedini mogućni lek u suočavanju sa oblicima
sveta sa kojim se dvoje junaka sreću: kompulzivna laž i maskiranje (svet u kojem ljudi gaje
žive maske koje im srastu sa licem), kocka, prevara, glad, izopštenost, bolesti, reklame kao
glavni oblik svake laži, svi oblici nasilja, ropstva i pokoravanja, eksploatacija slabih. U jednoj
od epizoda, oveća gusenica sa hipnotičkim moćima utiče na svet holivudskih studija: glumci
se počinju ponašati kao likovi, i sledi krvavo nasilje u svim filmski zastupljenim istorijskim
oblicima. Crtež Ribere jasno pravi razliku: Blistok, njegovi androidi i muški likovi su crtani u
tvrdim kontrastnim crno-belim oblicima, ženska tela su najčešće bez kontrasta, crtana
tankim linijama, izrazito dvo-dimenzionalna. Što se neobičnih bića tiče, tu su stvari
pomešane. A upravo ova bića, koja naseljavaju strip u sasvim neverovatnom broju i
raznovrsnosti, su ono što je uticalo na druge stvaraoce. Ako prelistate neki od stripova o
Asteru Blistoku i zatim pogledate Zvezdane ratove (prvi film je išao 1977), postaće vam
jasno otkuda možda sva ona neobićna bića koja govore neobičnim jezicima: u stripu
izmenjuju neobične znake, u filmu zvuke. Naravno da nije reč samo o ovome stripu, već i o
globalnom uticaju stripa na film. No ponovo, kada prelistamo Blistoka i zatim ponovo
pogledamo Mad Maxa i Blade Runner, ne možemo se oteti utisku koliko sličnosti ima između
starijeg stripa i docnijih filmskih hitova.
Ono što izvesno nije moglo biti “ukradeno”, i zbog čega itekako ima smisla vratiti se Asteru
Blistoku, jeste izuzetno retoričko i stilsko bogatstvo jezika ovoga stripa. Za razliku od
striktnije kalamburske tradicije stripa o Asteriksu, koja je uvek zasnovana na prepoznavanju
kulturnih stereotipa, retorika stripa o Blistoku je zapleteno samo-referentna, inovativna, i
istovremeno se poigrava sa starim jezičkim oblicima, sve tamo do filozofa osamnaestog
veka. Poređenja radi, Jodino (prvi put u filmu Carstvo uzvraća udarac, 1980) prevrtanje reda
reči u engleskoj rečenici je prava dečija igra u poređenju sa retoričkim postupcima stripa o
Blistoku. Sem vizualnog, glavni kontrast između glavnog junaka i Maski je u tome što on
govori malo, racionalno i egzistencijalistički žalosno, dok ona psuje kao kočijaš i daje jasne
strukturalističke analize.
Već zbog užasa doba koje je strip u velikoj meri pravilno predvideo, vredi se vratiti ovom
lepom primeru stripovskog kvaliteta.
Peščanik.net, 14.08.2013.
http://pescanik.net/2013/08/strip-koji-su-svi-potkradali/ 8/17/2013