Professional Documents
Culture Documents
NAGRADA ULUPUDS-A
ZA NAJBOLJE KLASIČNO STRIP
IZDANJE DOMAĆEG AUTORA 2022.
ponovljena
Šabute
Kristof Šabute je jedan od najznačajnijih predstavnika francuskog Priča o Benžamenu, mladom informatičaru koji uživa u sreći
autorskog stripa. Njegov najnoviji strip rađen je prema i blagodetima liberalnog kapitalizma sve dok ne izgubi kuću,
autobiografskom romanu Benoa Koena, o doživljajima filmskog posao i sve drugo što se da izgubiti. Njegov novi život počinje
režisera koji odluči da malo predahne od svog posla i postane tek kad stigne u Čistilište, ali i borba protiv nepravdi koje su mu
taksista u Njujorku. nanete i koje je nanosio. Još jedan Šabute u punom sjaju, i što
je retkost – u koloru.
svetski grafički romani
Šabute, miljenik i naše čitalačke publike, u svom grafičkom Već decenijama su balade o zločinima duboko ukorenjenje u
romanu Malo drveta i gvožđa slika svakodnevni život ljudi koje američkoj izvornoj muzici. Tradicionalne pesme pripovedaju o
povezuje jedna jedina stvar – klupa u parku. Na suptilan način, zločinima i drugim strahovitim događajima. To su sirove priče
ali moćnim izrazom, strip bez dijaloga pretvara u poemu o prepune neuzvraćenih ljubavi, izdaja, života i smrti.
ljudskim sudbinama, trajanju i prolaznosti.
Grafički roman Ibikus (integralno izdanje, sva četiri toma u Proslavljeni Kris Ver je o ovom stripu rekao: „Čitajući Duplo dno
jednoj knjizi), remek-delo francuske škole stripa, verna je imate utisak da gledate usporeni snimak udarca koji će završiti
adaptacija istoimenog romana ruskog književnika Alekseja tačno posred vaše glave. Imate vremena da ga izbegnete ali ne
Tolstoja (Doživljaji Njevzorova ili Ibikus), kod nas poslednji put učinite ništa, u želji da vidite hoće li stvarno toliko boleti kad,
objavljenog 1957. godine. na kraju, i primite taj udarac. I, naravno, baš toliko i zaboli.“
Kristof Šabute je rođen 8. februara 1967. godine. Poreklom je Kultni road-strip jednog od najznačajnijih savremenih francuskih
Alzašanin, po obrazovanju je grafičar. Radio je kao ilustrator, autora Barua. Smatra se i prvom evropskom mangom, budući
a bavio se i reklamom. Prve stripove je počeo da objavljuje da je originalno rađen za japansko tržište.
1993. da bi veliki uspeh postigao 1998. kada mu je objavljen
strip Veštice. Dve godine kasnije, stripom Pun mesec, potvrđuje
da uspeh kod publike nije bio slučajnost a više nagrada koje je
za njega dobio svedoče i o umetničkoj zrelosti koju je dosegao
tim stripom.
beletristika
Prvi put boraveći u Tokiju,
sedamnaestogodišnja Jana
poželi da u njemu zauvek ostane.
Ubrzo će se uveriti u nesagledive
posledice koje takva želja može
da ima: njen duh jednostavno
ne uspeva da napusti začarani
kvart Šibuju. I dok Janin duh
luta tim kvartom, doživljavajući
neobične avanture i tražeći put
kući, dvadesetčetvorogodišnja
Jana uveliko studira japanski u
Pragu i nada se stipendiji koja će
joj omogućiti da ponovo boravi
u Tokiju.
Ogoljavajući svoju bezimenu junakinju romana U Kvinsu nema Prvi prevod na srpski izbora iz dela Ines Aredondo, jedne od
seksa, Nataša Milović je uspešno ogolila i sistem na kome počiva najznačajnijih meksičkih književnica XX veka. Prefinjenim stilom
ideja neoliberalnog kapitalizma, zamku u koju lako upadamo, brisala je granicu između onoga što je dobro i onoga što je
nesvesni do kog stepena smo postali zatočenici sopstvenih htenja, loše, onoga što je društveno poželjno i onoga što je potpuno
te iluzija da je svuda bolje nego kod kuće. neprihvatljivo, neretko pokazujući koliko to „dobro“ koje nameće
društvo ima svoju strašnu i surovu drugu stranu.
Atanacković
Roman HEROJI, ispisan za današnje vreme neverovatno bogatim Drugi po redu roman u našoj (po ninčini čuvenoj) ediciji Posebna
jezikom, pre svega je porodična saga, ali i oda celoj jednog izdanja – Nema oaze Bojana Savića Ostojića za koji smo uvereni
generaciji koja je živela za umetnost, ređe i od umetnosti, da, uprkos naslovu, predstavlja pravo osveženje na domaćoj
obično na potezu Pevac - Mornar - Kalenić, kultnim kafanama književnoj sceni.
za odrastanje i sazrevanje.
Njevzorov, junak-malograđanin, nekulturan i sujeveran, u svom Trideset kratkih priča iz ove zbirke majstorske su parabole u
nemoralu apsolutno savremen, iz svog bednog života beži u kojima se mešaju vanzemaljski i ovozemaljski svet, svet mogućeg
naslove žute štampe o provodima bogataša i aristokratije. A i nemogućeg, i u tom se mešanju vešto izvrću i na pravo mesto
kada mu gatara predskaže da će i on uskoro postati bogat i vraćaju sve naopako postavljene vrednosti čovečanstva. U ovom
slavan, neće se libiti da rat, revoluciju i patnju mnogih iskoristi izboru uživaće ne samo ljubitelji naučne fantastike, već i ljubitelji
kako bi se proročanstvo obistinilo. kratke priče uopšte.
Domaći
grafički
romani
Nagrada ulupuds–a za najbolji domaći strip u 2015. Nagrada ulupuds–a za najbolji domaći strip u 2014.