PREDIVO BILJE

 biljke koje u nekom svom organu stvaraju vlakno

 Najznačajnije predive biljke:
 - pamuk (Gossypium spp.)
 - juta (Corchorus spp.)
 - lan (Linum usitatissimum L.)
 - sisal (Agave sisalana L.)
 - kapok (Ceiba pentarda L.)
 - ramija (Boehmeria nivea H. et A.)
 - manila (Musa textilis L.)
 - konoplja (Cannabis sativa L.)
1. vrste biljnih vlakana:
 1. vlakno iz sjemena-jednostanične dlake epiderme (pamuk)
 2. vlakno iz stabljike-liko kore dvosupnica (lan, konoplja)
 3. vlakno iz listova-sklerenhimsko tkivo jednosupnica (juka, agava)
 4. vlakno iz omotača ploda-vlakno iz usplođa oraha kokosove palme

2. Gospodarska važnost i korištenje predivih biljaka

 Od predivih biljaka dobiva se prirodno vlakno
 biljna vlakna su produljene stanice građene pretežno od celuloze
 Celulozna vlakna se koriste za izradu konca, tkanina,rublja, užadi, ribarskih mreža, cerada,
šatora, vreća, konopaca, madraca, zavoja, medicinske vate, četaka, tepiha, prostirača, papira,
pletarskih i tapetarskih proizvoda
 Sjeme nekih predivih biljaka sadrži znatnu količinu ulja (pamuk, lan, konoplja)
 Ulje se koristi u prehrani ljudi i za razne tehničke svrhe
 Uljane pogače koriste se u hranidbi stoke
 sjeme konoplje i lana koristi se kao hrana za ljude, ptice i perad
 Od devet glavnih predivih kultura, pamuk čini 92,76% sirovine za proizvodnju prirodnih
vlakana

 KONOPLJA (Canabis sativa L.)

 3. Važnost i korištenje konoplje
 Konoplja se koristi u industrijske, ljekovite i narkotičke svrhe
 vlakno - čvrsto, izdržljivo i otporno na močenje
 Nedostatak u odnosu na druga vlakna je relativna grubost i slaba predivost
 odvajanjem vlakna ostaje drvenasti – pozder - za proizvodnju celuloze, papira, ekološkog
građevinskog materijala za zvučnu i toplinsku izolaciju - stelja u peradarskim farmama
 sjeme - hrana za ptice i ribe
 cijenjeno u makrobiotičkoj prehrani i proizvodnji visokoproteinske hrane za ljude
 sirovina za dobivanje ulja (jestivo i tehničko) - po sastavu masnih kiselina pripada skupini
najkvalitetnijih jestivih ulja - sirovina za farmaceutske, kozmetičke, prehrambene i tehničke
svrhe
 terapijska primjena konoplje zasniva se na tetrahidrokanibonolu (THC) - iz cvijeta ženske
biljke i gama-linolenske kiseline u ulju
 THC ne liječi rak ili AIDS - pomaže u ublažavanju tegoba i poboljšava kvalitetu života
pacijenata
 Kao droga se koriste marihuana (osušeni listovi i cvjetni vrhovi - brakteje) i hašiš (smola
ženskih cvjetova)
 konoplja koja se uzgaja za vlakno ili sjeme, u pravilu je nepodesna za drogu
 Genotipovi bogati kanabinoidima imaju drugačiju građu biljke - nepodesna za vlakno jer je
ono grubo i neelastično

4. Agrotehnička važnost konoplje

 Uklapa se u principe ekološke proizvodnje, ne zahtijeva primjenu pesticida, funkcionira kao
prirodni herbicid
 Kulturama koje su iza nje u plodoredu povećava se prinos za 10 %
 Djeluje kao repelent i pesticid (uništava ili ubija bakterije, gljivice i insekte), suzbija nematode
 Dokazana je njezina sposobnost izvlačenja teških metala iz tla
 štiti tlo od erozije- sije se u gustom sklopu, a korijen može prodrijeti do 2, 5 m u tlo
 uzima malo hraniva iz tla
 gusti sklop smanjuje mogućnost gubitka vlage iz tla

Podrijetlo i povijesni razvoj

 Potječe od divlje konoplje
 Poznavale su je gotovo sve drevne kulture
 U Kini se uzgajala prije 5 000 godina
 Sjeme konoplje koristi se već gotovo 2 000 godina kao hrana
 Kao ljekovito sredstvo spominje se u narodnoj medicini Kine 2737. godine pr. Kr.

Botanička klasifikacija
 Jednogodišnja biljka iz porodice Cannabinaceae, roda Cannabis
 Podvrste:
 C. sativa L.supsp. sativa (industrijska konoplja)
 C. sativa L. subsp. indica (indijska konoplja)

Morfološka svojstva
 Glavni korijen je vretenast, do 2 m dubine
 Bočno korijenje se prostire 50 cm u stranu - gusta mreža korijenja koja se veže s tlom i daje
biljci oslonac
 Kora stabljike je svijetlozelene do intenzivno zelene boje – za proizvodnju vlakna poželjna je
konoplja s korom svjetlije boje – daje kvalitetnije vlakno
 mlada stabljika ispunjena srčikom, kasnije se suši i ostavlja kroz sredinu šupljinu
 Epiderma stabljike je pokrivena brojnim žljezdastim dlačicama
 Stanice vlakna imaju debele opne i služe da biljci pruže čvrstoću - pektinskom tvari su
sljubljene u snopiće
 List konoplje je složen, prstastog oblika
 razlika između industrijske i „indijske” konoplje - vršni listovi, pricvjetni listići cvata i smolaste
dlačice „indijske konoplje” imaju više ljepljive smole koja sadrži THC
 prirodno dvodomna biljka
 Muške biljke – svjetlije boje - “bjelojke”
 Cvjetovi muških biljaka su skupljeni u cvat metlicu
 Ženske biljke se zovu “crnojke” ili “sjemenjače” - intenzivnije zelene i donose sjeme
 Cvjetovi ženskih biljaka skupljeni su u cvat oblika klasa
 Cvjetovi su stranooplodni, pelud se prenosi vjetar
 Plod je orašac jajastog oblika, sa strane spljošten

Zahtjevi konoplje prema ekološkim uvjetima

 Konoplja se brzo prilagođava staništu i klimatskim prilikama
 Optimalna temperatura za intenzivan rast konoplje je 20-25°C uz dovoljnu vlažnost tla
 Najviše vode treba dok ne razviječetvrti par listova – tada prekriva tlo i štiti ga od
evaporacije
 Zahtijeva strukturna, hranivima bogata, srednje teška i dobro drenirana tla

Tehnologija proizvodnje konoplje za sjeme

 sjeme - izvor ulja i bjelančevina i proizvodnja sortnog sjemena
 dva načina:
 1. u kombiniranoj proizvodnji
 2. u rijetkom sklopu
 kombinirana proizvodnja - jednodomne sorte –50-60% veći prinos sjemena u odnosu na
dvodomne - sjetva polovicom travnja - razmak redova 30-35 cm - dubina sjetve 2-4 cm -
žetva žitnim kombajnom
 u rijetkom sklopu dobiva se stabljika nepodesna za preradu u tekstilnoj industriji - međuredni
razmak 70 cm i razmak u redu 10 do 15 cm - mjere njege: međuredno kultiviranje,
prihranjivanje, suzbijanje korova i štetnika, odstranjivanje suvišnih muških biljaka, pinciranje
biljaka i dopunsko oprašivanje