Professional Documents
Culture Documents
TEHNOLOŠKI PROJEKT
RESTRUKTURIRANJA I PODIZANJA NASADA BOROVNICA NA
POLOŽAJU BUKOVAC
SADRŽAJ:
Potrošnja borovnica je posljednjih nekoliko godina u značajnom porastu ne samo u Republici Hrvatskoj već
u cijeloj Europi. Godišnje stope rasta od 30 i više postotaka govore da je ta voćna vrsta konačno pronašla
put do potrošača. Tako naglu promjenu potrošačkih preferncija proizvodnja borovnica u RH ne može pratiti
te još uvijek nemamo samodostatnu proizvodnju niti u srcu sezone borovnica.
Proizvodnja borovnica je tehnološki dosta zahtjevna u usporedbi s drugim vrstama voća. To se prvo svega
odnosi na supstrat jer je prirodno stanište borovnica šumsko tresetište izrazito kisele reakcije. Hrvatska
nema puno takvih površina, a tamo gdje i postoje nedostaje sva druga infrastruktura. Slična situacija je i u
drugim europskim zemljama, te se proizvođači sve više okreću proizvodnji van tla.
Predmet investicije je podizanje visoko intenzivnog nasada borovnica. Investicija se odnosi na podizanje
novog nasada borovnica u k.o. Ludina u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Prijavljena lokacija ulaganja u I. i II. dijelu zahtjeva za potporu je u katastarskoj općini Velika Ludina na
katastarskim česticama brojevi: 14/1; 14/2 i 14/3. Međutim, ta lokacija je morala biti promijenjena zbog
„Projekta izgradnje Sustava navodnjavanja Velika Ludina“. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 17.
studenoga 2005. godine prihvaćen je Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem i vodama (NAPNAV) u Republici Hrvatskoj, temeljem kojega je Sisačko-moslavačka Županija
2008. godine usvojila Plan navodnjavanja Županije. Na taj način Sisačko-moslavačka županija planira uzeti
u vlasništvo katastarske čestice na kojima je Eko-beri u posjedu, tj. katastarske čestice koje su prijavljene
kao lokacija ulaganja.
Sam nasad borovnica će se podići na katastarskim česticama broj 17/26; 17/27; 17/28; 17/29; 17/31 i
17/32, ukupne površine 116.250 m2. Površina projektiranog nasada iznosi 99.295 m2. Ostatak površine će
se koristiti za prikupljanje oborinskih voda, a radi natapanja predmetnog nasada.
2.1. TLO
2.1.1. Borovnica
Kako je u uvodu rečeno, u Republici Hrvatskoj su vrlo rijetka tla dovoljno prikladna za proizvodnju
borovnica. Da bi se izbjegli negativni učinci proizvodnje borovnica u neodgovoarjućem tlu, ali i radi boljeg
nadzora većine uvjeta prozvodnje, najnoviji trendovi u proizvodnji borovnica koriste posebno pripremljen
supstrat koji na, uvjetno rečeno, umjetan način simulira optimalne uvjete za uzgoj.
Supstrat za borovnicu se sastoji od organskog supstrata, treseta u koji se mješa strugotina crnogoričnog
drveta i to iz više razloga. Na jeftiniji način se dobiva veći volumen supstrata, bolji su vodozračni odnosi, te
kora crnogoričnog drveta svojom mineralizacijom održava kiselost (pH) supstrata u potrebnim okvirima. Kao
i kod svake biljne proizvodnje van tla, posebnu je pozornost potrebno posvetiti gnojidbi odnosno prihrani. U
tako malom volumenu po pojedinoj biljci (55 – 65 litara) već mali nedostatak hranjiva ili vode može imati
pogubne posljedice. Zato je već kod sadnje potrebno supstrat obogatiti svim potrebnim hranjivima, kao
mikroflorom potrebnom za uspješan rast i razvoj borovnica. Prije same sadnje borovnica u posude,
potrebno je dobro izmješati i homogenizirati vodom kako slijedi:
- organski supstrat
- strugotinu kore crnogoričnog drveta
- mineralna i organska gnojiva
- mikorizne gljive i bakterije
Tako obogaćen supstrat i korjenski sustav inficiran odgovarajućim gljivicama i bakterijama, uz ostale
agrotehničke mjere, može pružiti odgovarajuće uvjete borovnicama za uspješan rast i razvoj.
Što se tiče samog tla u predmetnom nasadu, međuredovi bi se zatravili gdje bi se ta trava redovito
održavala. Održavanje zanači malčiranje kod prve obrade u proljeće gdje se uz travu melju i ostaci rezidbe
borovnica, a nakon toga košnja traktorskom kosilicom. Takav način održavanja zatravljanih međuredova
pozitivno djeluje na povećanje sadržaja organske tvari u tlu i bitno smanjuje negativne učinke prohoda
traktora kroz nasad.
Dio tla u samim redovima bi se pokrio agrotekstilom. Agrotekstil je tkanina sastavljena od tankih
polipropilenskih vlakana, koja sadrži veliki broj mikro pora. Struktura ovih mikro pora je takva da omogućava
optimalnu propusnost za vodu i zrak. Na ovaj način se sprječava rat i razvoj korova. Za ovaj nasad je
predviđen agrotekstil širine 125 cm tako da se dobije cca 1 m širine pokrivene površine. Potrebna gustoća
agrotekstila je 100 g/m2.
2.2. KLIMA
Prema Köppenovoj klasifikaciji na području ove županije kao i cijele panonske Hrvatske klima je umjereno
topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb). Osnovne osobine tople vlažne klime s toplim ljetom su sljedeće:
- srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C, a najmanje jedan mjesec ima
srednju temperaturu višu od 10 °C (oznaka C).
Prema raspoloživim podacima, srednja godišnja temperatura zraka u Sisku je 10,7°C, a njeno godišnje
kolebanje (amplituda) razmjerno je veliko i iznosi 21,5°C. Prema podacima iz Prostornog plana Sisačko-
moslavačke županije, apsolutno najviša zabilježena temperatura zraka ubraja se među najveće u Hrvatskoj
i iznosi u Sisku 39,8°C. Apsolutno najmanja zabilježena temperatura iznosi -25°C. Apsolutna amplituda
temperature zraka iznosi 64,8°C.
Minimalne temperature u travnju od – 5,0οC zabilježene su na stanici Sisak, na stanici Novska - 5,6οC, a na
stanici Topusko čak – 6,2οC.
2.2.2. Oborine
Oborine su klimatološki čimbenik koji značajno određuje mikroklimu područja i poseban su parametar koji
utječe na proizvodni potencijal određenog područja. Količina oborina najznačajnije ovisi o utjecaju blizine
mora, nadmorske visine, te utjecaju reljefa zemljišta i vrlo je promjenljiva u vremenu i prostoru.
Prosječna godišnja količina oborine na prostoru Siska iznosila je 866,8 mm. U godišnjem hodu oborine
izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a
sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, te krajem zime ili
početkom proljeća u II. i III. mjesecu
2.2.3. Vjetar
Osnovne karakteristike vjetra kao vektorske veličine su njegov smjer i jačina. Smjer vjetra je definiran
prema strani svijeta odakle dolaze zračne mase. Jačina vjetra iskazuje se brzinom nailaska zračnih masa, a
izražava se prema boforovoj skali složenoj od vrijednosti 0 do 17 bofora. Brzina vjetra izražava se i
hidrodinamičkom veličinom (m/s). Najvažnija uloga vjetra sa hidrometeorološkog gledišta je donošenje
vlažnih zračnih masa sa morskih prostora na kontinentalne i time stvaranje uvjeta za nastanak oborina.
Prema podacima s klimatološke postaje Sisak, srednja godišnja razdioba smjerova vjetra (u %) je sljedeća:
najučestaliji su pravci puhanja iz NE (15,4%) i N (13,0%) kvadranta, slijede iz W (11,7%), SE (11,6%) i SW
(11,3%), E (9,5%), NW (9,4%) i S (4,5%) kvadranta, dok je 13,6% vremena tiho, bez vjetra.
Relativna vlaga zraka kreće se tijekom godine između osrednje do jako visoke (po godišnjem srednjaku je
79%.
Prosječno godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija) se kreće oko 1.800 sati što je karakteristično za ovaj
dio Hrvatske.
Svi ovi podaci su višegodišnji prosjeci. Vidljiva su značajna godišnja odstupanja, ali klima je u pravilu
pogodna za uzgoj kako borovnica. Međutim, klimatski ekstremi su ono što je razlog da je suvremena
voćarska proizvodnja nezamisliva bez zaštite od proljetnih mrazeva, ledotuče i olujnih pljuskova, ali sve više
i bez zaštite od napada raznih prijenosnika bolesti, u prvom redu kukaca.
Zbog toga ovaj projekt predviđa instalaciju sustava zaštite protiv takvih ekstrema i to kako slijedi:
Sustav Borovnica
Protugradni sustav DA
Protumrazni sustav DA
Natapni sustav DA
Protukišni sustav DA*
Termo-folija DA*
*na polovici nasada
Iz svega navedenog se može zaključiti da klima, uz instalaciju navedenih zaštitnih sustava, nije
ograničavajaći čimbenik za uzgoj borovnica na predmetnoj lokaciji.
3.0. PROIZVODNJA
3.1.1. Borovnica
Borovnica (Vaccinium sp.) nema dugu povijest kao kultivirana biljka. Od njenog uvođenja u kulturu, od
njene domestikacije prošlo je manje od 100 godina. Njih je od 1906. do 1913. godine stvorio F. V. Coville
odabiranjem i križanjem divljih borovnica.
Kultivirana borovnica je u SAD 1975. godine obuhvaćala u New Jerseyu 17.784 ha, u North Carolini 7.904
ha, u Michiganu 19.760 ha, te u ostalim državama (Washington, Oregon , Massachusetts i New York) 2.470
ha, što ukupno daje 47.818 ha. Posljednjih godina navedene površine pod borovnicom osjetno su se
povećale.
Kultivirana borovnica se širi i u nizu europskih zemalja u kojima se visoko cijene tehnološko-zaštitna
svojstva njenih plodova. I Hrvatska prati taj trend te se posljednjih godina podiže sve više nasada
borovnica. Razlog tome je iznenađujuće visok rast potrošnje borovnice u RH: Stopa rasta je preko 30%
godišnje.
Predmetni nasad borovnica se planira podići na k.č.br. 17/26; 17/27; 17/28; 17/29; 17/31 i 17/32; sve k.o.
Ludina i to van tla, u posudama s posebno prilagođenim supstratom. Detaljan opis potrebnog supstrata dan
je već prije u poglavlju o tlu. Inovativnost takvog načina proizvodnje omogućuje bolju kontrolu „podoloških“
uvjeta proizvodnje
Predviđeni razmak sadnje je 3,2 x 0,8 m. Sorte koje se planiraju posaditi su Aurora, Bluecrop, Draper, Duke
i Liberty u ukupnoj količini 36.940 komada što uz predviđeni razmak sadnje čini površinu nasada od 99.295
m2. Kompletan nasad će biti pokriven protugradnim i protumraznim sustavom te sustavom natapanja
kapanjem. Protugradni susatv će se koristiti i kao sustav zaštite od napada kukaca čime će se smanjiti broj
potrebnih zaštita u proizvodnji.
Nasad će biti podijeljen u dva bloka – Blok A i Blok B. U Bloku A će se posaditi ranije sorte. Da bi se
osigurala što ranija proizvodnja, taj dio nasada će biti pokriven, osim protugradnim sustavom, i termo-
folijom. Isto tako će biti pokriven i protukišnim sustavom da bi se izbegle štete od oštećenja plodova uslijed
kiše („cracking“).
U Bloku B će se posaditi sorte srednjeg vremena dozrijevanja. Investitor se odlučio na spomenuti sortiment
radi izbjegavanja poklapanja radova berbe u nasadu borovnice i nasadu jabuka.
4.0. INVESTICIJA
4.1. BOROVNICA
VI. Gnojiva
Da bi smo osigurali optimalne uvjete za rast i razvoj sadnica borovnica u umjetnom supstratu, potrebno ga
je obogatiti s hranjivima i mikroflorom. Potrebne količine gnojiva po vrstama i količinama su kako slijedi:
- peletirano organsko gnojivo sastava:
- dušik (N2) najmanje 5%;
- fosfor (P2O5) najmanje 5%;
- kalij (K2O) najmanje 8%;
- magnezij (MgO) najmanje 2%;
- količina 6.125 kg
- kompleksno vodotopivo gnojivo s mikroelementima sastava:
- biljne amino kiseline najmanje 5%;
- mangan (Mn) najmanje 3%;
- cink (Zn) najmanje 2%;
- željezo (Fe) najmanje 2%;
- bor (B) najmanje 0,5%;
- potrebna količina 80 - 85 ml/biljci;
- ukupno potrebna količina 30 litara
- vodotopivo gnojivo s aminokiselinama slijedećeg sastava:
- organska tvar najmanje 30%;
- organski dušik (N) najmanje 5%;
- aminokiseline i peptidi najmanje 30%;
- potrebna količina 80 - 85 ml/biljci;
- ukupno potrebna količina 30 litara
- vodotopivo kalijevo gnojivo u sulfatnom obliku (K2SO4);
- potrebna količina 25 – 30 ml/biljci;
- ukupno potrebna količina 1.000 kg
- vodotopivo kompleksno mineralno gnojivo NPK formulacije 20:20:20;
- potrebna količina je 100 -110 g/biljci;
- ukupno potrebna količina 3.750 kg
- tekuće organsko-mineralno dušično gnojiva slijedećih karakteristika:
- dušik (N) u tri oblika:
- organskom;
- amonijačnom;
- derivati UREA-e;
- sadržaj dušika najmanje 10%;
- potreba količina po biljci 5 – 6 ml;
BLOK A
Armatura
Stup betonski 8,5x8,5 12 žica; visina 4000 mm kom 1.770
Stup betonski 9x9,5 18 žica; visina 4000 mm kom 200
Stup betonski 9x9,5 18 žica; visina 3500 mm kom 200
Stup betonski 8x12 18 žica; visina 4200 mm kom 200
Spojnica za duple stupove kpl 400
S žica 3,8mm kom 205
Ploče protiv potonuća kpl 200
Sidro 1540/8/300 kom 200
Sidro 1540/6/250 kom 40
ČELIČNA ŠIPKA FI22 , 1.30M kom 55
ČELIČNA ŠIPKA FI22 , 0.40M kom 10
Sidro TORPEDO UNIVERZAL kom 55
Zaobljeni okov 15/35 kom 100
Set vijak M10x30 kom 50
Podložna pločica M10 DIN9021 kom 100
Podložna pločica savinuta M10 kom 100
Matica M10 kom 50
Žica 4,0 čelična pocinčana Zn,Alu kg 1.850
Zaštitna cijev pocinčana 3/4, 1m kom 205
Žica 8mm, 7 x 7 m 3.000
Stezaljka (8mm) DIN 1142 kom 2.700
BLOK B
Armatura
Stup betonski 12 žica; 7x7; visina 4000 mm kom 1.700
Stup betonski 9x9,5 18 žica; visina 4000 mm kom 262
Stup betonski 9x9,5 18 žica; visina 3500 mm kom 262
Stup betonski 9x9,5 18 žica; visina 4200 mm kom 225
Spojnica za duple stupove kpl 524
Duga zaštita za kapu 30cm - PAR kom 60
Ploče protiv potonuća kpl 220
Sidro 1540/8/300 kom 240
Sidro 1540/6/250 kom 45
ČELIČNA ŠIPKA FI22 , 1.30M kom 60
ČELIČNA ŠIPKA FI22 , 0.40M kom 10
Sidro TORPEDO UNIVERZAL kom 60
S žica 3,8mm kom 240
Zaobljeni okov 15/35 kom 120
Set vijak M10x30 kom 80
Podložna pločica M10 DIN9021 kom 160
Podložna pločica savinuta M10 kom 160
Cijevi s kapaljkama
- bijele PE cijevi, Ø20, s ugrađenim strelastim kapaljkama u razmaku
od 40 cm, kapaciteta 1,2 l/h, duljine bijele mikrocijevi 60 cm
m 30.400
- nosač za cijevi s kapaljkama za Ø20 kom 30.400
- nepovratni ventil protiv pražnjenja 1/2 izlaza - 1/2 ulaza kom 1.750
- spojni materijali i pribor kpl 1
Prečistačka postaja
- media gravel prečistač q = 40 - 100 m3/h; samoispiranje kom 1,00
- oprema za doziranje kom 1,00
- spojni materijal i pribor kpl 1,00
Spremnici za vodu
- valoviti čelični lim, galvaniziran i plastificiran
- unutrašnja folija debljine 0,5 mm
- donja obloga od flisa - m2 = 300 g
- plutajuća folija protiv algi
- zapremina 700 - 750 m3
kpl 2,00
Crpno postrojenje
- elektromotorna crpka Q = 15 - 30 m3/h; P = 4 - 6 bara kom 3,00
- upravljački ormar s frekventnim pretvaračem kom 1,00
- odzračni ventil 1" kom 1,00
- spojni materijal i pribor kpl 1,00
Motorna crpka
- motorna crpka s diesel motorom;
- Q = 200 - 300 m3/h;
- p = 6 - 8 bar;
- na kotačima;
- set na usisnoj i tlačnoj strani
- hvatač nečistoća DN 200
- s metalnim pročistačem
- nepovratni ventil
- samoispiranje
- spojni materijal i pribor
komplet 1
XIV. Traktori
Za projektirani nasad borovnica su potrebna dva traktora slijedećih karakteristika:
Traktor 1:
- snaga traktora 55 – 60 kW;
- pogon na sva četiri kotača
- elektrohidrauličko upravljanje blokadom diferencijala, prednjim pogonom i PTO-om;
- opcija pužne brzine;
- najmanje 3 para stražnjih hidrauličkih izvoda;
- najmanje 2 para prednjih hidrauličkih izvoda;
- hidraulička tandem pumpa za istovremeno korištenje izvoda i stražnje hidraulike;
XIX. „Mulcher“
Za košnju trave u međurednom pojasu ali i usitnjavanje (mljevenje) grana zaostalih od rezidbe stabala
potrebna je jedna prikladna kosilica tzv. „mulcher“ i to slijedećih tehničkih zahtjeva:
- priključak na hidrauliku traktora
- radni zahvat 1.850 mm
- za grane promjera do 60 mm
- hidraulični cilindar za bočni pomak
- kardansko vratilo
- pocinčana pletena ograda, debljine žice 2,2 mm, visine 1,5 m m' 1.515,00
- armirano-betonski stupovi 8 x 8 x 270 cm kom 380,00
- pocinčana čelična žica, 2,5 mm ZnAlu kg 180,00
- zatezači za pocinčanu čeličnu žicu kom 250,00
- pocinčana bodljikava žica m' 3.030,00
- zatezači za bodljikavu žicu kom 60,00
- vrata klizna, dimenzija 4,5 x 1,8 m (svijetli otvor 4,0 m),
ispuna vrata žičani panel; s pocinčanom vodilicom i s
automatikom za otvaranje (par fotoćelija, 2 daljinska
upravljača, prijemnik, antena, implus brava, sig. lampa,
zupčasta letva i temeljna ploča) kom 1,00
- vrata zaokretna, dimenzija 4,5 x 1,8 m (svijetli otvor 4,0 m),
ispuna vrata žičani panel kom 2,00
Investicija koja uključuje sve ove elemente je preduvjet za ostvarenje uspješne i održive proizvodnje
borovnica.