1. Koja je uloga enzima lizozim-a pljuvačke i na koji način lizozim ovu ulogu ostvaruje?

- napada bakterije
- pomaze ulazak tiocijanatnih jona u bakterije gdje oni ostaju baktericidni
- razgradjuju cestice hrane I tako sprjecavaju opskrbu bakterija metabolizma

2. Koje su faze procesa gutanja i u kojoj od navedenih faza centar za gutanje inhibira
disanje?
- voljna
- faringealna – inhibira disanje
- ezofagealna

3. Najznačajniji monosinaptički refleks u stomatognatom sistemu je refleks na istezanje,

koji nastaje kao posljedica istezanja elevatora mandibule.
4. Dvije osnovne vrste električne aktivnosti gastrointestinalnog glatkog mišića su:
- spori valovi – ne dovode do kontrakcije I nisu pravi a.p
- šiljci – pravi a.p dovode do kontrakcije
5. Koja od ovih električnih aktivnosti dovodi do kontrakcije glatkog mišića? Šiljci.
6. Motorička funkcija želudca obuhvata:
- pohrana velikih kolicina hrane sve dok ona ne mogne probaviti u zelucu,
dvanaesniku I donjim dijelovima probavnog sistema.
- mijesanje te hrane sa zeluc.sokom dok ne nastane polutekuca smjesa nazvana himus
- polagano otpremanje himusa iz zel u tanko crijevo brzinom primjerenom za pravilnu
probavu I apsorpciju u tankom crijevu.

7. Koje stanice probavnog trakta produkuju sluz i koje su uloge sluzi?

- Mukozne stanice
- Uloga: podmazuje epitelnu povrsinu I stiti epitelnu povrsinu od ozljedjivanja I
propadanja

8. Gdje započinje proces varenja škroba i pod utjecajem kojeg enzima?

Zapocinje u ustima pod djelovanjem enzima ptijalina

9. U kom dijelu probavnog trakta se NE odvija process varenja škroba I zasto?

Probava skroba nastavlja se u tijelu I fundusu zel, dok se hrana ne pomijesa sa zeluc
sokovima. Tada aktivnost amilaze bude zakocena kiselinom u zelucanim lucevinama, jer
ona gubi enzimsku aktivnost kada je pH manji od 4,0.
10. Koje su osnovne uloge zucnih soli u varenju I apsorpciji masti?
- da kapljice masti ucine takvima da se mogu lako rasprsiti muckanjem vode u tankom
crijevu
 - odstranjivanje monoglicerida i slobodnih masnih kiselina iz blizine masnih kapljica.
11. Najveci procenat dnevne potrosnje energije otpada na odvijanje osnovnih metabolickih
zadaca u tijelu; ostatak dnevne energije se utrosi na: obavljanje razlicitih tjel aktivnosti,
probavu apsorpcijui preradu hranjivih tvari I odrzavanje tjel temp.
12. Izdavanje topline sa koze u okolinu se vrsi putem: zracenja, vodjenja, strujanja I
isparavanja
13. U koje 3 faze se dijeli gutanje?
Voljna faza kojom počinje akt gutanja
Oralna, Faringealna faza – nije pod nadzorom volje, omogućava prolazak hrane kroz
ždrijelo u jednjak
Ezofagealna faza – nije pod voljnim nadzorom i pospješuje prolaženje hrane iz ždrijela u
želudac
14. Kako dijelimo peristaltiku u području jednjaka? – jednjak pokazuje dvije vrste
peristaltičkih pokreta, to su primarna i sekundarna peristaltika. Primarna peristaltika
nastavak je peristaltičkog vala koji započinje u ždrijelu i širi se u jednjak za vrijeme
ždrijelne faze gutanja. Ako primarni val ne uspije otpremiti svu hranu koja je dospjela u
jednjak otpremiti u želudac onda se pojavljuju sekundarni paristaltički valovi koji nastaju
radi rastezanja jednjaka zaostalom hranom i traju dok se sva hrana ne otpremi u
želudac.
15. Kako gastrin djeluje na lučenje želučanog soka? – gastrin se ispušta iz antralne sluznice
prilikom rastezanja želučane stijenke i u prisutnosti hrane u želudcu, i on sznažno potiče
lučenje vrlo kiselog želučanog soka iz želučanih žlijezda
16. Koja dva hormona inhibiraju kretnje tankog crijeva? – sekretin i glucagon
17. Kako se nazivaju kretnje miješanja u debelom crijevu? –haustracije
18. Kiselinske zlijezde zeluca luce - HCl, pepsin, sluz, unutr faktor
19. oblino lucenje kojih jona potice sekretin? sektretin luce S stanice duodenuma i jejunuma
kao odgovor na ulazak kiselog himusa iz duodenuma i on potice lucenje NaHCO₃ iz
pankreasa.
20. navedi 3 motoricke funkcije zeluca
- pohrana velike kolicine hrane
- mijesanje hrane sa zelucanim sokovima pri cemu nastaje himus
- otpremanje himusa u tanko crijevo

21. navedi 2 refleksa koja olaksavaju pojam masovnih kretnji debelog crijeva nakon obroka
- gastrokolicni refleksa
- duodenokolicni refleks

22. u procesu nastanka sline aktivno se resorbiraju ioni Na pasivno Cl

23. koje dvije vrste signala poticu lucenje pepsinogena?
- podrazivanje pepticnih stanica acetilholinom otpustenim iz vagusnih zivaca
 - podrazivanje pepticnog lucenja kao odgovor na kiselinu u zelucu

24. najvazniji pankreasni proteoliticki enzimi su? tripsin, homotripsin, karboksipolipeptidaza

25. brzina stvaranja i otpustanja solne kiseline iz parijetalnih stanica zeluca direktno je
povezana sa kolicinom HISTAMINA kojeg luce ECL STANICE U DUBLJIM OGRANCIMA
KISELINSKIH ZLIJEZDA.
26. kako ce smanjenje konc stitnjace utjecati na intenzitet metabolizma?
hormoni stitnjace ubrzavaju proces termogeneze i povecavaju potrosnju BM u
hipertireozi (stanje hipermetabolizma)

27. koja su 3 mehanizma snizavanja tjel temp kada se tijelo pregrije

- vazodilatacija u kozi
- znojenje
-smanjeno stvaranje toplote

28. Šta luče glavne, a šta parijetalne stanice gastričnih žljezda?

- Glavne (peptične) stanice luče velike količine pepsinogena
- Parijetalne (kiselinske) stanice luče solnu kiselinu i unutrašnji faktor

29. Nabrojite 3 hormona koji koče pražnjenje želudca!

Kolecistokinin, Sekretin, Želučani inhibicijski peptid

30. Šta pojačava slabi mijenterički defekacijski refleks i u čemu se ogleda značaj istog? –
pojačava ga drugi defekacijski refleks – parasimpatički defekacijski refleks. Ti
parasimpatički signali pojačavaju peristaltičke valove i opuštaju unutarnji analni sfinkter
i ujedno vlastiti mijenterički defekacijski refleks pretvaraju od slabe kretnje u snažan
proces defekacije.tim procesom se ponekad može u jednom mahu isprazniti cijelo
debelo crijevo.
31. Opišite utjecaj faringealne faze gutanja na disanje! – ova faza gutanja traje obično manje
od 6 sekundi, pa prekida disanje samo za djelić normalnog dišnog ciklusa.
32. Koja su 3 načina kojima pljuvačka sprječava nastajanje štetnih procesa u usnoj šupljini?
Sam tijek sline potpomaže otplavljivanje patogenih bakterija i čestica hrane potrebnih za
njihov metabolizam
Sadrži nekoliko čimbenika koji mogu uništiti bakterije, to su tiocijanatni ioni i nekoliko
proteolitičkih enzima (najvažniji je lizozim). Ti enzimi napadaju bakterije, pomažu ulazak
tiocijanatnih iona u bakterije gdje oni postaju baktericidni; i razgrađuju čestice hrane te
tako sprječavaju opskrbu baterija metabolitima.
Slina sadrži prilične količine protutijela koja mogu uništiti bakterije unse šupljine.
33. Dnevno lučenje žuči iznosi između 600 i 1000 ml a najdominantniji faktor za njegovo
pražnjenje iz žučnog mjehura je hormon kolecistokinin.
34. U čemu se ogleda uloga sekretina u nadzoru nad lučenjem žuči? –hormon sekretin
pojačava lučenje žuči i više nego dvostruko tijekom nekoliko sati nakon obroka. On
djeluje kao povratna sprega, potiče lučenje vodenaste otopine koja obiluje natrijevim
hidrogenkarbonatom iz epitelnih stanica žučnih vodova i kanalića. Ti hidrogenkarbonati
zatim odlaze u tanko crijevo i pridružuju se hidrogenkarbonatima gušterače pri
neutralizaciji solne kiseline pristigle iz želudca.
35. Tko luči enterokinazu i šta joj je funkcija? – enterokinazu luči crijevna sluznica kada dođe
u dodir s himusom. Enterokinaza je bitna zato šta ona u tankom crijevu aktivira inaktivne
enzime gušterače (tripsin, himotripsin, karboksipeptidazu), koji zatim razgrađuju
proteine do peptida i nešto slobodnih aminokiselina.
36. Manju količinu masti u želudcu razgrađuje lingvalna lipaza koju luče jezične žlijezde.
37. Nabrojite glavne enzime kojeg luči gušterača a koji su zaduženi za probavu masti -
pankreasna lipaza, kolesterol-esteraza i fosfolipaza
38. Navedite djelove enteričkog nervni sistem i njihove funkcije:
Vanjski splet (mijenterični/Auerbachov) funkcija nadzire pokrete probavnog sustava
Unutrašnji splet (podsluznični/Meissnerov) funkcija nadzire lučenje u probavnom
sustavu i lokalni krvni opticaj.

39. Kako se relaksira unutrašnji , a kako vanjski analni sfinkter?

- Unutrašnji sfinkter relaksiraju parasimpatički signali iz zdjeličnih živaca
- Vanjski analni sfinkter relaksira se svjesnom kontrolom

40. Pljuvačka u svom sastavu u odnosu na primarni sekret ima (više ili manje):
Manje natrijevih iona, Više kalijevih iona , Više hidrogenkarbonatnih iona , Manje
hlornih iona

41. Maksimalnu frekvenciju segmentacijskih kontrakcija određuje frekvencija električnih

sporih valova u crijevnoj stijenci ,a koja prosječno u dvanaestopalačnom crijevu i
proksimalnom dijelu jejunuma iznosi oko 12 kontrakcija u minuti,a u završnom dijelu
ileuma 8-9 kontrakcija u minuti.
42. Spori valovi ne djeluju na ulazak kalcijevih iona, nego samo na ulazak natrijevih iona i oni
jedino u želudcu mogu dovesti do kontrakcije.
43. Za probavu elastinskih vlakana odgovoran je enzim elastaza koji se nalazi u sastavu
gušteračnog soka.
44. Micele su građene od 20 do 40molekula žučnih soli ,a njihova uloga je da čim nastanu u
toku probave monogliceridi i masne kiseline se otope u masnom dijelu micele i na taj
način se uklanjaju iz okoline masti koje se probavljaju. Pored ovoga micele vrše i
transport monoglicerida i slobodnih masnih kiselina do četkaste prevlake epitelnih
stanica.
45. Sekretin potiče lučenje obilnih količina pankreasnog soka sa visokim koncentracijama
hidrogenkarbonatnih iona, koji su odgovorni za :
U dvanaesniku dovode do kemijske reakcije, gdje se ugljična kiselina odmah raspada na
ugljikov dioksid i vodu; ugljikov se dioksid apsorbira u krv i izdiše se plućima, a u
dvanaesniku ostaje neutralna otopina natrijeva klorida. Tako se kiseli sadržaj koji je iz
želudca dospio u dvanaesnik neutralizira.
Stvaraju pH primjeren za djelovanje gušteračnih probavnih enzima.

46. Varenje proteina započinje u želudcu pod djelovanjem pepsina dok enzim odgovoran za
varenje kolagena je kolagenaza.
47. Šta se dešava kada se količina tjelesnih bjelančevina smanji na polovicu normalne
količine? bjelančevine ulaze u fazu brzog iscrpljivanja. Budući da su one prijeko potrebne
za održavanje staničnih funkcija, ukoliko se količina tjelesnih bjelančevina smanji
otprilike na polovinu normalne razine dolazi do smrtnog ishoda.
48. Motorične pokrete želudca potiče hormon gastrin, a inhibiraju holecistokinin i sekretin.
49. Dnevno se izluči oko 1500 mL želudačnog soka, čiji pH se kreće oko 1,00-3,50
50. ECL stanice u želudcu luče histamin.
51. Auerbachov živčani splet se nalazi uzduž crijevne stijenke, između uzdužnog i kružnog
crijevnog mišića i ima sljedeće uloge: uglavom upravlja mišićnom aktivnošću koja se
odvija duž crijeva. Pošto se on podraži njegovi glavni učinci su jačanje tonusa crijevne
stijenke, pojačanje intenziteta ritmičnih kontrakcija, lagano povećanje učestalosti
ritmičkih kontrakcija i povećanje brzine provođenja ekscitacijskih valova uzduž crijevne
stijenke.
52. Koliko himusa se istisne iz želudca u duodenum sa svakim peristaltičkim valom? Nekoliko
mililitara.
53. Šta se stvara u acinusima pankreasa, a što u duktusima?
U acinusima proteolitički enzimi, a u duktusima velike količine natrijeva
hidrogenkarbonata.

54. Holecistokinin luče „I” stanice koje se nalaze u sluznici dvanaesnika i gornjeg dijela
jejunuma. Glavni poticaj za lučenje holecistokinina je prisutnost hrane u u gornjem
dijelu tankog crijeva, a njegove uloge su: snažno kontrahira žučni mjehur čime se žuč
istiskuje u tanko crijevo i umjereno koči pokretljivost želudca.
55. Probava ugljikohidrata započinje u ustima pod djelovanjem ptijalina i nastavlja se u
tankom crijevu pod djelovanjem pankreasne amilaze kada se razgradi oko 80%
ugljikohidrata.
56. Gdje se nalazi centar za hranjenje i centar za sitost?
Lateralne jezgre hipotalamusa djeluju kao centar za hranjenje.
Ventromedijalne jezgre hipotalamusa djeluju kao centar za sitost.
57. Navedite 5 jetrenih funkcija: filtracija i pohranjivanje krvi, metabolizam ugljikohidrata,
bjelančevina, masti, hormona i stranih kemijskih tvari, stvaranje žuči, pohranjivanje
vitamina i željeza, stvaranje čimbenika zgrušavanja.
58. Acinusi zaušne (parotidne) žlijezde luče uglavnom serozni sekret, a acinusi podvilične
žlijezde većinom i serozni i mukozni sekret. Ovaj primarni sekret se mijenja dok prolazi
izvodnim kanalima, te se dešavaju sljedeći procesi:
- Prvo natrijevi ioni aktivno se reapsorbiraju iz svih izvodnih kanala slinovnica, a u
zamjenu za njih aktivno se secerniraju kalijevi ioni.
- Drugo u kanale se iz njihova epitela luče hidrogenkarbonatni ioni.
59. Cefalička faza lučenja pljuvačke odvija se putem signala koji dolaze iz:
- viših centara CNSa, „područja za apetit“ koje je smješteno blizu parasimpatičkih
centara u prednjem dijelu hipotalamusa
60. Pepsinogen se luči kao odgovor na dvije vrste signala:
- podraživanje peptičnih stanica acetilholinom otpuštenim iz vagusnih živaca ili
želučanog živčanog spleta
- podraživanje peptičnoga lučenja u odgovoru na kiselinu u želucu.
61. Faze želučanog lučenja su: cefalična, gastrična i intestinalna. Najveći dio sekrecije ostvari
se u fazi gastričnoj (oko 60%)
62. Nabroj nevoljne faze gutanja: faringealna i ezofagealna faza.
63. Kojim mehanizmom se mijenja tonus gastroezofagealnog sfinktera kada se hrana nađe u
jednjaku? Objasni.
- Kada se jednjakom spušta peristaltični val gutanja, ispred peristaltičnoga vala nastaje
„receptivna relaksacija“ gastroezofagealnog sfinktera koja omogući da se progutana
hrana lako potisne u želudac.
64. Koja je uloga Cajal-ovih intersticijskih stanica?
- za njih se kaže da djeluju kao električni predvodnici glatko mišićnih stanica. Ove
stanice međusobno se umrežuju, i umetnute su između slojeva glatkog mišića, s
čijim stanicama tvore dodirna mjesta slična sinapsama. One ciklično mijenjaju svoj
membranski potencijal jer posjeduju posebne ionske kanale koji se otvaraju u
pravilnim razmacima, te tako stvaraju predvodničke struje koje teku u stanicu i tako
mogu izazvati sporovalnu aktivnost.
65. Objasni ulogu pilorusa u nadzoru nad pražnjenjem želudca.
- pilorični sfinkter stalno je blago tonično stegnut, ali usprkos tom toničnom stezanju
piloričnog sfinktera, pilorus je obično i dostatno otvoren da iz želudca u dvanaesnik
lako dolazi voda i druge tekuće tvari. S druge strane, mišićno stezanje obično
sprječava prolaženje većine čestica hrane sve dok one miješanjem u himusu ne
postanu gotovo tekuće.
66. Šta je micela i kako nastaje? Micele su male kuglaste kapljice promjera 3 do 6 nm,
sastavljenih od 20 do 40 molekula žučnih soli. One nastaju stapanjem sterolnih jezgara,
koje u sredini tvore kapljicu masti, dok su polarne skupine na periferiji i topive su u vodi
što omogućava otapanje cijele kapljice micele u vodi probavnih sokova.
67. Zbog čega pri gladovanju nastaju edemi? – edemi najčešće nastaju kao posljedica
nedostatka tiamina, koji uzrokuje slabljenje srca i perifernu vazodilataciju.
68. Nabroj faktore koji utiču na vrijednost bazalnog metabolizma. – aktivna tjelesna masa,
površina tijela, dob, spol
69. TABELA T/N
- Natrij sa bazolateralnim dijelovima stanica crijevnog epitela prenosi difuzijom. N
- Kalcijevi ioni se reapsorbuju pasivnim kontratransportom. N
- Oko 50% ugljikohidrata se apsorbuje u obliku glukoze. N
- Glukoza se kroz luminarnu membranu crijevnih epitela stanica prenovi aktivmim
kotransportom. T
- Fruktoza se kroz cijeli crijevni epitel prenosi olaksanom difuzijom. T
- Vecina bjelancevina se kroz luminalnu membranu apsorbira u obliku aminokiselina. T
- Neke masne kapljice se apsorbuju direktno difuzijom u kapilaru crijevne resice. N
- Na apsorpciju natrija u debelom crijevu znacajno ne utjece aldosteron. N
- Sluznica debelog crijeva secenira hidrogen karbonatne ione. T
- Na apsorpciju vode kroz crijevnu sluznjcu ne utjece osmolaritet himusa. T

70. Sta su micele i kako nastaju? Micele su male kuglaste kapljice promjera 3 do
6nm,sastavljenih od 20 do 40 molekula zucnih soli. Nastaju stapanjem sterolnih
jezgara,koje u sredini tvore kapljicu masti,dok su polarne skupine na periferiji i topljive
su u vodi sto omogucava otapanje cijele kapljice micele u vodi probavnih sokova.
71. Zbog cega ostecenje jetre moze uzrokovati produzenje vremena krvarenja? Zato sto je
jedna od uloga jetre stvaranje faktora koagulacije,samim tim ostecenje jetre mogu
izazvati produzeno vrijeme krvarenja.
72. Limfa koja otice iz jetre sadrzi prosjecno oko 60g/l bjelancevina. Ova konc je znatno veca
od prosjecne kocn bjelancevine u limfi. Zbog cega? Zato sto su pore u jetrenim sinusima
vrlo propusne i dopustaju slobodni protjecanje tekucine i bjelancevina.
73. Gdje su smjestena tijela vecine postaganglijskih simpatickih naurona koji inerviraju
crijeva? Simpaticka vlakna poticu iz kicmene mozdine izmedu segmenta T5 i L2.
Pistganglijska vlakna simpatickih neurona su smjestena u celijacnom gangliju i razlicitim
mezentericnim ganglijima.
74. Parasimpaticko podrazivanje pljuvacnih zlijezda izaziva lucenje pljuvacke,a simpaticko
podrazivanje izaziva umjereno povevanje salivacije.
Cefalicka faza lucenja pljuvacke se odvija putem signala koji dolaze iz gornjeg i donjeg
salivacijskog jedra u mozdanom stablu.
75. Koji faktor ima najveci utjecaj na prvu fazu lucenja pljuvacke? Gledanje,mirisanje i
kusanje hrane
76. Gastrin je hormon kojeg luce gastrinske G stanice smjestene u piloricnim zlijezdama u
distalnom dijelu zeludca. Nakon otpustanja gatrin se veze za ECL stanice,sto izaziva
lucenje histamina.
77. Pepsinogen se luci kao odgovor na 2 vrste signala.
 - podrazivanjem pepticnih stanica acetilholinom otpustenim iz vagusnih zivaca ili
zelucanog zivcanog spleta
- podrazivanje pepticnog lucenja u odgovoru na kiselinu u zeludcu
78. Kretnje miješanja u debelom crijevu nazivaju se haustracije a posljedica su zajedničke
kontrakcije kružne i longitudinalne muskulature (fenie coli)
79. Centar za gutanje smješten je u produženoj moždini i u donjem dijelu ponsa, a faze
gutanja automatski su: voljna , faringealna i ezofagealna.
80. Lučenje iz pljuvačnih žlijezda je uglavnom pod nadzorom signala parasimpatikusa koji
potiču iz gornjih i donjih salivacijskih jezgara u moždanom deblu.
81. Želučanu žlijezdu čine sljedeće stanice:
a. Mukozne stanice vrata koje luče sluz
b. Peptične (glavne) stanice koje luče velike količine pepsinogena
c. Parijetalne (kiselinske) stanice koje luče solnu kiselinu i unutrašnjii faktor.

82. Šta luče i koja je uloga ECL stanica? – one luče histamin koji zatim potiče lučenje
želučane solne kiseline.
83. Probava ugljikohidrata započinje u ustima pod utjecajem ptijalina koji razlaže škrob na
disaharid maltozu i druge male glukozne polimere.
84. Koja je uloga pepsina u probavi bjelančevina? Započinje proces razgradnje bjelančevina
u proteoze, peptone i nešto polipeptida. Najvažnije svojstvo pepsina je da on može
probaviti bjelančevinu kolagen na koju slabo djeluju drugi proavni enzimi.
85. pri kojem pH je pepsin najaktivniji 2,0-3,0
86. Solna kiselina pretvara pepsinogen u pepsin.
87. Kako su građene micele i koja im je uloga? Micele su građene od 20-40 molekula
žučnih soli. Čim nastanu u toku probave monogliceridi i masne kiseline se otope u
masnom dijelu micele i na tj način se uklanjaju iz okoline masti koje se probavljaju.
Pored ovoga micele vrše i transport monoglicerida i slobodnih masnih kiselina do
četkaste prevlake epitelnih stanica.
88. Kakav je intenzitet bazalnog metabolizma kod ljudi koji duže vrijeme borave u p......
____________. Zašto?
Ubrzan im je metabolizam zbog pojačanog lučenja hormona štitne žlijezde.

89. Jedini način da se tijelo oslobodi topline u uslovima kad je vanjska temperatura veća
od temperature tijela je: isparavanje.
90. koji dio crijevnog zivcanog spleta nadzire pokrete, a koji sekreciju
- vanjski splet ( auerbachov) – nadzire pokrete
- unutrasnji splet (Meissnerov) – nadzire sekreciju

91. pojam „receptivna relaksacija“ podrazumijeva?

 kako se peristalticni val jednjaka giba prema žel. Tako pred njima putuje val relaksacije
koji se prenosi mijentericnim inhibicijskim neuronima. Kada taj val dospije u donji dio
jednjaka, relaksira se cijeli zeludac, a dijelovima cak i duodenum, pripremajuci se tako
unaprijed primiti hranu koja je gutanjem potisnuta niz jednjak

92. Koji git hormon stimulira, a koji inhubira sekreciju HCl i pepsina
stimulira gastrin, inhibira zelucani inhibicijski peptid

93. probavljanje pankreasa sprjecava lucenje? Tripsinskog inhibitora

94. faze lucenja pljuvacke
cefalicka, oralna i gastricna
dnevno se luci 800-1500ml, ciji ph iznosi 6-7

95. koja je uloga sekretina i holecistokinina u nadzoru nad sekrecijom pankreasnog soka
sekretin-potice lucenje velikih kolicina NaHCO₃ iz epitela pankreasnih kanalica
(neutralizacija kiselog zeluc himusa
holecistokinin – nadzor nad lucenjem enzima iz pankr umjesto lucenja bikarbonata,
izaziva ugl lucenje velikih kolicina probavnih enzima iz acinusnih stanica, kao odgovor na
peptide

96. koje su dvije najvaznije uloge zuci?

- probava i apsorpcija masti
- izlucuje iz krvi nekoliko vaznih otpadnih tvari

97. kojim metabolickim procesom se moze dobiti energija bez utroska kisika?
- anaerobna glikoliza
98. navedite mehanizme koji se ukljucuju u cilju povisenja temp kad se tijelo pothladi?
- vazokonstrikcija u kozi , -piloerekcija, -povecanje stvaranja topline(termogeneza)

99. U kojoj fazi gutanja se prekida disanje? – u faringealnoj fazi

Usljed čega, kojim mehanizmom? – ova faza traje manje od 6 sekundi pa prekida disanje
samo za djelić normalnog dišnog ciklusa. Za to vrijeme centar za gutanje specifično
inhibira dišni centar u produženoj moždini, i zaustavljajući disanje bez obzira na to u
kojoj je ono fazi, omogućuje sam čin gutanja.

100. Šta luče enterohromafine stanice? – izlučuju histamin

Šta posredstvom njega stimuliraju?- histamin brzo potiče lučenje želučane solne kiseline

101. Navedite načine na koje pljuvačka doprinosi higijeni usta i sprječavanju štetnih
procesa:
 Sam tijek sline potpomaže otplavljivanje patogenih bakterija i čestica hrane potrebnih za
njihov metabolizam
Sadrži nekoliko čimbenika koji mogu uništiti bakterije, to su tiocijanatni ioni i nekoliko
proteolitičkih enzima (najvažniji je lizozim). Ti enzimi napadaju bakterije, pomažu ulazak
tiocijanatnih iona u bakterije gdje oni postaju baktericidni; i razgrađuju čestice hrane te
tako sprječavaju opskrbu baterija metabolitima.
Slina sadrži prilične količine protutijela koja mogu uništiti bakterije unse šupljine.
102. Koja je glavna funkcija ileocekalnog zalistka? – sprječava povratak fekalne mase
iz debelog crijeva u tanko crijevo
103. U čemu je značaj retropulzije u želudcu?
Dokle god u želucu ima hrane javljaju se slabi konstrikcijski valovi koji se zovu valovi
miješanja koje uzrokuje osnovni elektrčni ritam. Kako konstrikcijski valovi napreduju iz
želučanog tijela u antrum postaju sve jači pa nastaju peristaltički konstrikcijski prstenovi
uzrokovani akcijskim potencijalima koji su važni i pri miješanju hrane. Pomicanje
peristaltičkog konstrikcijskog prstena zajedno s istiskivanjem sadržaja prema natrag
naziva se RETROPULZIJA.
Pošto se hrana dobro pomeša sa želudačnim sekretima u želudcu, nastaje mešavina koja
prolazi dalje u crevo i naziva se himus.

104. Gdje započinje probava ugljikohidrata, pod utjecajem kojeg enzima? Započinje u
ustima pod utjecajem ptijalina.
105. Što doprinosi povećanju apsorpcione površine crijeva?
Kružni nabori
Resice
mikroresice
106. Kako se zove proces razbijanja masnih kapljica na male čestice i zašto je važan? –
proces se zove emulgiranje masti. Bitan je da bi probavni enzimi topljivi u vodi mogli
djelovati na velikoj površini.
107. Kakav će sok lučiti pankreas pod utjecajem sekretina i zašto je to važno? –
sekretin se počinje lučiti iz sluznice tankog crijeva kad je pH sadržaja dvanaesnika manji
od 4,5 do 5, a lučenje mu se znatno povećava kad se pH smanji na 3,0. On potom djeluje
na gušteraču i dolazi do obilatnog lučenja gušteračnog soka sa mnogo natrijevih
hidrogenkarbonata koji će neutralizirati kiseli želučani himus. To je bitan zaštitni
mehanizam koji sprječava razvoj vrijedova na dvanaesniku, pošto se sluznica tankog
vrijeva ne može oprijeti probavnom djelovanju kiselog želučanog soka.
108. Kojim fizikalnim mehanizmom se gubi najviše toplote iz tijela? zračenjem
Koliko? 60% topline.
109. U uvjetima više okolišne temperature od temperature kože jedini način
oslobađanja toplote iz tijela je isparavanje.
110. Kako se nazivaju kretnje miješanja u debelom crijevu? –haustracije
111. koje su dvije temeljne vrste elektricnih valova u crijevnim misicima? Koji od njih
odgovaraju valovitim promjenama MMP?
•spori valovi ( odgovaraju MMPu)
•siljci

112. kretnje mijesanja u tankom crijevu nazivaju se segmentacijske kretnje , a u

debelom crijevu haustracije.
113. koja 2 refleksa olaksavaju pojavljivanja masovnih kretnji crijeva poslije obroka?
•gastrokolicni
•duodenokolicni

114. kakav ce sok luciti pankreas pod utjecajem sekretina i zasto je to vazno?
Lucit ce sok bogat hidrogenkarbonatnim jonima. Taj sok neutralise kiseli sadrzaj koji iz
zeluca dolazi u tanko crijevo.

115. kakav efekat ispoljava holecistokinin na pankreas, a kakav na zucni mjehur?

•pankreas-potice izlucivanje enzima gusterace
•zucni mjehur- potice kontrakcije i time stimulira praznjenje zucnog mjehura.

116. koji hormon ce sprijeciti gubitak Na pri dehidrataciji? Aldosteron

117. c)koje jezgre hipotalamusa djeluju kao centar za sitost, a koje kao centar za glad?
•centar za sitost - ventromedijalne jezgre
•centar za glad - lateralne jezgre
118. koji su mehanizmi povisenja temperature kada se tijelo pothladi?
•vazokonstrikcija u kozi cijeloga tijela
•piloerekcija (nakostrijesenost dlaka)
•povecanje stvaranja topline (termogeneza)

119. Limfa koja otiče iz jetre sadrži prosječno oko 60 g/l bjelančevina. Ova
koncentracija je znatno veća od prosječne koncentracije bjelančevina u limfi. Zbog čega?
120. Zato što su pore u jetrenim sinusima vrlo propusne i dopuštaju slobodno
proticanje tekućine i bjelančevina.
121. Vitamin B12 - Veže se za unutrašnji faktor iz hrane
122. Gdje su smještena tijela većine postganglijskih simpatičkih neurona koji
inerviraju crijeva?
U celijačnom gangliju i različitim mezenteričnim ganglijima.
123. Parasimpatičko podraživanje pljuvačnih žlijezda izaziva obilno lučenje pljuvačke, a
simpatičko podraživanje izaziva umjereno lučenje pljuvačke.
124. Cefalička faza lučenja pljuvačke se odvija putem signala koji dolaze iz viših
dijelova CNS-a
125. Koji faktor ima najveći uticaj na prvu fazu lučenju pljuvačke?Miris hrane, pogled
na hranu.
126. Gastrin je enzim kojeg luče G stanice smještene u piloričnim žlijezdama.
127. Glavni poticaj za lučenje gastrina je istezanje želudca.
128. Nakon otpuštanja gastrin se veže za ECL stanice što izaziva lučenje histamina.
129. Pepsinogen se luči kao odgovor na 2 vrste signala:
Podraživanje peptičkih stanica acetilholinom otpušenim iz vagusnih erava i želučanog
nervnog spleta.
Podraživanje peptičkog lučenja kao odgovor na kiselinu u želudcu.
130. Najvažniji pankreasni proteolitički enzimi su:
Tripsin, himotripsin, karboksipolipeptidaza.
131. Brzina stvaranja i otpuštanja solne kiseline iz parijetalnih stanica želudca
direktno je povezana sa količinom histamina kojeg luče ECL stanice u dubljim ograncima
kiselinskih žlijezda.
132. Šta luče i koja je uloga ECL stanica?
133. Želučanu žlijezdu čine sljedeće stanice:
____________ koje luče __________
____________ koje luče __________
____________ koje luče __________ i ___________
134. Kretnje miješanja u debelom crijevu se nazivaju ____________ i nastaju kao
posljedica ________________________.
135. Centar za gutanje je smješten _______________ a faze gutanja koje se odvijaju
automatski su _________________ i ___________________.
136. Lučenje iz pljuvačnih žlijezda je uglavnom pod nadzorom signala
_________________ kji potiču iz _____________________.
137. Koja je uloga pepsina u probavi bjelančevina, pri kojem pH je pepsin
najaktivniji i ko vrši aktivaciju pepsinogena u pepsin?
138. Koja je uloga sekretina i holecistokinina u nadzoru nad sekrecijom pankreasnog
soka?
Sekretin: potiče lučenje velikih količina NaHCO3 iz epitela pankreasnih kanalića
(neutralizacija kiselog želučanog sadržaja).
Holecistokinin: vrši nadzor nad lučenjem enzima iz pankreasa umjesto lučenja
bikarbonata, izaziva uglavnom lučenje velikih količina probavnih enzima iz acinusnih
stanica kao odgovor na peptone.
139. Koje su dvije temeljne vrste električnih valova u crijevnim mišićima? Koji od njih
odgovaraju valovitim promjenama MMP?
Spori valovi i šiljci
Spori valovi odgovaraju MMP-u.
140. Dnevno se luči 800 – 1500 ml pljuvačke, čiji pH iznosi 6 – 7.
141. Kiselinske žlijezde želudca luče:
HCl, pepsin, sluz, unutrašnji faktor
142. Obilno lučenje kojih jona potiče sekretin?
Sekretin luče S stanice duodenuma i jejunuma kao odgovor na ulazak kiselog sadržaja iz
duodenuma i on potiče lučenje NaHCO3 iz pankreasa.
143. U procesu nastanka sline, aktivno se resorbiraju joni Na a pasivno se resorbiraju
joni Cl.
144. Navedi 3 motoričke funkcije želudca:
Pohrana velike količine hrane
Miješanje hrane sa želučanim sokovim pri čemu nastaje himus
Otpremanje himusa u tanko crijevo
145. Natrij sa baroreceptivnim dijelovima stanica crijevnog epitela prenose difuzijom
– Netačno.
146. Oko 50% ugljikohidrata se apsorbuje u vidu glukoze. Netačno.
147. Glukoza se kroz membranu crijevnih epitelnih stanica prenosi aktivnim
transportom. Tačno.
148. Fruktoza se kroz cijeli crijevni epitel prenosi olakšanom difuzijom. Tačno.
149. Većina se bjelančevina kroz luminalnu membranu apsorbira u obliku
aminokiselina. Netačno.
150. Neke masne kiseline se apsorbuju direktno difuzijom u kapilarne crijevne resice.
Tačno.
151. Na apsorpciju Na u debelom crijevu ne utiče značajno aldosteron. Netačno.
152. Sluznica debelog crijeva secernira hidrogen karbonatne jone. Tačno.
153. Na apsorpciju vode kroz crijevnu sluznicu ne utiče osmolarnost himusa. Tačno.
154. Objasnite kako atrofija želučane sluznice utiče na sazrijevanje eritrocita?
Ako dođe do atrofije želučane sluznice, javlja se slaba apsorpcija vitamina B12 iz
probavnog sistema što uzrokuje zastoj u sazrijevanju eritrocita (perniciozna anemija).
155. Kakav će sok lučiti pankreas pod uticajem sekretina i zašto je to važno?
Sok bogat hidrogenkarbonatnim jonima. Bitno je jer taj sok neutralizira kiseli sadrži koji
dolazi iz želudca u tanko crijevo.
156. Kakav efekat holecistokinin ispoljava na pankreas a kakav na žučni mjehur?
Na pankreas – dovodi do lučenja enzima gušterače
Na žučni mjehur – potiče kontrakcije
157. Koji hormon će spriječiti gubitak Na pri dehidrataciji? Taj njegov učinak je
najizraženiji u kojem dijelu crijeva?
Aldosteron.
U debelom crijevu.
158. Koje jezgre hipothalamusa djeluju kao centar za sitost a koje kao centar za glad?
Ventromedijalne jezgre – sitost
Lateralne jezgre – glad
159. Koliko iznosi stimulirani a koliko nestimulirani protok pljuvačke?
160. Kojim mehanizmom se mijenja tonus gastroezofagalnog sfinktera kada se hrana
nađe u jednjaku, objasni?
 Kada se jednjakom spušta peristaltički val gutanja, ispred peristaltičkog vala nastaje
„receptivna relaksacija“ gastroezofagalnog sfinktera koja omogući da se progutana
hrana lako potisne u želudac.
161. Koja je uloga Cajalovih intersticijskih stanica?
Za njih se kaže da djeluju kaoa električni provodnici glatkih mišićnih stanica. Ove stanice
međusobno se umrežuju i umetnute su među slojeve glatkog mišića s čijim stanicama
tvore dodirna mjesta slična sinapsama. One ciklično mijenjaju svoj MMP jer posjeduju
posebne jonske kanale koji se otvaraju u pravilnim razmacima te tako stvaraju
predvodničke struje koje teku u stanicu i tako mogu izazvati sporovalnu aktivnost.
162. Objasni ulogu pilorusa u nadzoru nad pražnjenjem želudca?
Pilorični sfinkter stalno je blago tonično stegnut ali uprkos tom toničnom stazeanju
sfonktera, pilorus je obično i dosta otvoren da iz želudca u dvanaesnik lako dolazi voda i
druge tekuće tvari. S druge strane, mišićno stezanje obično sprečava prolazak većine
čestica hrane sve dok one miješanjem u himusu ne postanu gotovo tekuće.
163. Šta je micela i kako nastaje?
Male kuglaste kapljice, promjera 3 – 6 mm, sastavljene od 20 – 40 molekula žučnih soli.
Nastaju stapanjem sterolnih jezgara koje u sredini tvore kapljicu masti a polarne skupine
na periferiji i topive su u vodi što omogućava otapanje cijele kapljice micele u vodi
probavnih sokova.
164. Zbog čega pri gladovanju nastaju edemi?
Edemi najčešće nastaju kao posljedica nedostatka tiamina koji uzrokuje slabljenje srca,
perifernu vazodilataciju i posljedične edeme.
165. Kako dijelimo peristaltiku u području jednjaka? – jednjak pokazuje dvije vrste
peristaltičkih pokreta, to su primarna i sekundarna peristaltika. Primarna peristaltika
nastavak je peristaltičkog vala koji započinje u ždrijelu i širi se u jednjak za vrijeme
ždrijelne faze gutanja. Ako primarni val ne uspije otpremiti svu hranu koja je dospjela u
jednjak otpremiti u želudac onda se pojavljuju sekundarni paristaltički valovi koji nastaju
radi rastezanja jednjaka zaostalom hranom i traju dok se sva hrana ne otpremi u
želudac.
166. Kako gastrin djeluje na lučenje želučanog soka? – gastrin se ispušta iz antralne
sluznice prilikom rastezanja želučane stijenke i u prisutnosti hrane u želudcu, i on
sznažno potiče lučenje vrlo kiselog želučanog soka iz želučanih žlijezda
167. Šta pojačava slabi mijenterički defekacijski refleks i u čemu se ogleda značaj
istog? – pojačava ga drugi defekacijski refleks – parasimpatički defekacijski refleks. Ti
parasimpatički signali pojačavaju peristaltičke valove i opuštaju unutarnji analni sfinkter
i ujedno vlastiti mijenterički defekacijski refleks pretvaraju od slabe kretnje u snažan
proces defekacije.tim procesom se ponekad može u jednom mahu isprazniti cijelo
debelo crijevo.
168. Dnevno lučenje žuči iznosi između 600 i 1000 ml a najdominantniji faktor za
njegovo pražnjenje iz žučnog mjehura je hormon kolecistokinin.
169. U čemu se ogleda uloga sekretina u nadzoru nad lučenjem žuči? –hormon
sekretin pojačava lučenje žuči i više nego dvostruko tijekom nekoliko sati nakon obroka.
On djeluje kao povratna sprega, potiče lučenje vodenaste otopine koja obiluje natrijevim
hidrogenkarbonatom iz epitelnih stanica žučnih vodova i kanalića. Ti hidrogenkarbonati
zatim odlaze u tanko crijevo i pridružuju se hidrogenkarbonatima gušterače pri
neutralizaciji solne kiseline pristigle iz želudca.
170. Tko luči enterokinazu i šta joj je funkcija? – enterokinazu luči crijevna sluznica
kada dođe u dodir s himusom. Enterokinaza je bitna zato šta ona u tankom crijevu
aktivira inaktivne enzime gušterače (tripsin, himotripsin, karboksipeptidazu), koji zatim
razgrađuju proteine do peptida i nešto slobodnih aminokiselina.
171. Nabrojite glavne enzime kojeg luči gušterača a koji su zaduženi za probavu
masti.- pankreasna lipaza, kolesterol-esteraza i fosfolipaza
172. Navedite djelove enteričkog nervni sistem i njihove funkcije:
Vanjski splet (mijenterični/Auerbachov) funkcija nadzire pokrete probavnog sustava
Unutrašnji splet (podsluznični/Meissnerov) funkcija nadzire lučenje u probavnom
sustavu i lokalni krvni opticaj.

173. Kako se relaksira unutrašnji , a kako vanjski analni sfinkter?

Unutrašnji sfinkter relaksiraju parasimpatički signali iz zdjeličnih živaca
Vanjski analni sfinkter relaksira se svjesnom kontrolom
174. Pljuvačka u svom sastavu u odnosu na primarni sekret ima (više ili manje):
Manje natrijevih iona
Više kalijevih iona
Više hidrogenkarbonatnih iona
Manje hlornih iona
175. Maksimalnu frekvenciju segmentacijskih kontrakcija određuje frekvencija
električnih sporih valova u crijevnoj stijenci ,a koja prosječno u dvanaestopalačnom
crijevu i proksimalnom dijelu jejunuma iznosi oko 12 kontrakcija u minuti,a u završnom
dijelu ileuma 8-9 kontrakcija u minuti.
176. Spori valovi ne djeluju na ulazak kalcijevih iona, nego samo na ulazak natrijevih
iona i oni jedino u želudcu mogu dovesti do kontrakcije.
177. Za probavu elastinskih vlakana odgovoran je enzim elastaza koji se nalazi u
sastavu gušteračnog soka.
178. Sekretin potiče lučenje obilnih količina pankreasnog soka sa visokim
koncentracijama hidrogenkarbonatnih iona, koji su odgovorni za :
U dvanaesniku dovode do kemijske reakcije, gdje se ugljična kiselina odmah raspada na
ugljikov dioksid i vodu; ugljikov se dioksid apsorbira u krv i izdiše se plućima, a u
dvanaesniku ostaje neutralna otopina natrijeva klorida. Tako se kiseli sadržaj koji je iz
želudca dospio u dvanaesnik neutralizira.
Stvaraju pH primjeren za djelovanje gušteračnih probavnih enzima.
179. Varenje proteina započinje u želudcu pod djelovanjem pepsina dok enzim
odgovoran za varenje kolagena je kolagenaza.
180. Šta se dešava kada se količina tjelesnih bjelančevina smanji na polovicu
normalne količine?. –bjelančevine ulaze u fazu brzog iscrpljivanja. Budući da su one
prijeko potrebne za održavanje staničnih funkcija, ukoliko se količina tjelesnih
bjelančevina smanji otprilike na polovinu normalne razine dolazi do smrtnog ishoda.
181. Motoričke pokrete želudca potiče hormon gastrin, a inhibiraju holecistokinin i
sekretin.
182. Dnevno se izluči oko 1500 mL želudačnog soka, čiji pH se kreće oko 1,00-3,50
183. ECL stanice u želudcu luče histamin.
Auerbachov živčani splet se nalazi uzduž crijevne stijenke, između uzdužnog i kružnog
crijevnog mišića i ima sljedeće uloge: uglavom upravlja mišićnom aktivnošću koja se
odvija duž crijeva. Pošto se on podraži njegovi glavni učinci su jačanje tonusa crijevne
stijenke, pojačanje intenziteta ritmičnih kontrakcija, lagano povećanje učestalosti
ritmičkih kontrakcija i povećanje brzine provođenja ekscitacijskih valova uzduž crijevne
stijenke.
184. Koliko himusa se istisne iz želudca u duodenum sa svakim peristaltičkim valom?
Nekoliko mililitara.

185. Što se stvara u acinusima pankreasa, a što u duktusima? U acinusima

proteolitički enzimi, a u duktusima velike količine natrijeva hidrogenkarbonata.
186. Holecistokinin luče I stanice koje se nalaze u sluznici dvanaesnika i gornjeg dijela
jejunuma. Glavni poticaj za lučenje holecistokinina je prisutnost hrane u u gornjem
dijelu tankog crijeva, a njegove uloge su: snažno kontrahira žučni mjehur čime se žuč
istiskuje u tanko crijevo i umjereno koči pokretljivost želudca.
187. Probava ugljikohidrata započinje u ustima pod djelovanjem ptijalina i nastavlja se
u tankom crijevu pod djelovanjem pankreasne amilaze kada se razgradi oko 80%
ugljikohidrata.
188. Gdje se nalazi centar za hranjenje i centar za sitost? Lateralne jezgre
hipotalamusa djeluju kao centar za hranjenje; ventromedijalne jezgre hipotalamusa
djeluju kao centar za sitost.
189. Navedite 5 jetrenih funkcija: filtracija i pohranjivanje krvi, metabolizam,
ugljikohidrata,bjelančevina,masti, hormona i stranih kemijskih tvari; stvaranje žuči;
pohranjivanje vitamina i željeza; stvaranje čimbenika zgrušavanja.
190. Acinusi zaušne (parotidne) žlijezde luče uglavnom serozni sekret, a acinusi
podvilične žlijezde većinom i serozni i mukozni sekret. Ovaj primarni sekret se mijenja
dok prolazi izvodnim kanalima, te se dešavaju sljedeći procesi:
-Prvo natrijevi ioni aktivno se reapsorbiraju iz svih izvodnih kanala slinovnica, a u
zamjenu za njih aktivno se secerniraju kalijevi ioni.
-Drugo u kanale se iz njihova epitela luče hidrogenkarbonatni ioni.
191. Cefalička faza lučenja pljuvačke odvija se putem signala koji dolaze iz:
- viših centara CNSa, „područja za apetit“ koje je smješteno blizu parasimpatičkih
centara u prednjem dijelu hipotalamusa
192. Kojim mehanizmom se mijenja tonus gastroezofagealnog sfinktera kada se hrana
nađe u jednjaku? Objasni.
-Kada se jednjakom spušta peristaltični val gutanja, ispred peristaltičnoga vala nastaje
„receptivna relaksacija“ gastroezofagealnog sfinktera koja omogući da se progutana
hrana lako potisne u želudac.

193. Centar za gutanje smješten je u produženoj moždini i u donjem dijelu ponsa, a

faze gutanja automatski su: voljna , faringealna i ezofagealna.
194. Lučenje iz pljuvačnih žlijezda je uglavnom pod nadzorom signala parasimpatikusa
koji potiču iz gornjih i donjih salivacijskih jezgara u moždanom deblu.
195. Želučanu žlijezdu čine sljedeće stanice:
Mukozne stanice vrata koje luče sluz
Peptične (glavne) stanice koje luče velike količine pepsinogena
Parijetalne (kiselinske) stanice koje luče solnu kiselinu i unutrašnjii faktor.
196. Šta luče i koja je uloga ECL stanica? – one luče histamin koji zatim potiče lučenje
želučane solne kiseline.
197. Koja je uloga pepsina u probavi bjelančevina? Započinje proces razgradnje
bjelančevina u proteoze, peptone i nešto polipeptida. Najvažnije svojstvo pepsina je da
on može probaviti bjelančevinu kolagen na koju slabo djeluju drugi proavni enzimi.
198. Kako djeluje simpatikus na GIT? Povećava tonus sfinktera i smanjuje peristaltiku
199. Kako dijelimo peristaltiku u području jednjaka? Jednjak pokazuje dvije vrste
peristaltičkih pokreta a to su primarna i sekundarna peristaltika. Primarna peristaltika je
nastavak peristaltičkog vala koji započinje u ždrijelu i širi se u jednjak za vrijeme ždrijelne
faze gutanja. Ako primarni val ne uspije otpremiti svu hranu koja je dospjela u jednjak u
želudac, onda se pojavljuju sekundarni peristaltički valovi koji nastaju radi rastezanja
jednjaka za ostalom hranom i traju sve dok se sva hrana ne otpremi u želudac.
200.