9.

TOPLINSKO-KEMIJSKI POSTUPCI

Postupcima toplinskih obradbi koji se provode u odgovarajucim aktivnim medijima (krutom,

tekučem ili plinovitom) u površinske slojeve čeličnih dijelova dodaju se neki kemijski elementi
u svrhu promjene kemijskog sastava pa tirne dolazi i do promjene svojstava, najčešče otpornosti
prema trošenju.

Toplinsko-kemijski postupci dijele se na sljedeče

skupine: difuzijski postupci i

toplinski postupci prevlačenja

9.1 DIFUZIJSKI POSTUPCI

9.1.1. DIFUZIJA NEMETALNIH ELEMENATA

9.1.1.1. CEMENTIRANJE ČELIKA
(POUGLJIČAVANJE - DIFUZIJA UGUIKA)

Definicija:
"Cementiranje čelika je postupak obradbe koji se sastoji od:
- termokemijske obradbe pougljičenja ( obogačivanja
površinskih slojeva proizvoda ugljikom) i
- kaljenja pougljičenog proizvoda i niskotemperaturnog
popuštanja".

Dakle, može se reci da je

cementiranje = pougljičenje + kaljenje + niskotemperaturno popuštanje.
Osnovni je cilj cementiranja postizanje tvrdih površinskih slojeva strojnog dijela otpornih na
trošenje ("visoka tvrdoča"), a da pri tom jezgra strojnog dijela postignc što višu otpornost na
udarna opterečenja ("žilavost").
Za cementiranje su naročito prikladni ugljični i niskolegirani čelici s max.
0,25 %C.
96 OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA

Tipični primjeri strojnih dijelova koji se podvrgavaju postupku cementiranja jesu:

zupčanici (naročito oni manji u zupčaničkom paru), bregaste

osovine automobila itd.
Slika 55. prikazuje primjer cementiranog zupčanika.

cementirani rub
otporan na trošenje

-- --
niskougljična žilava jezgra

SLIKA 55. Shematski prikaz presjeka cementiranog zuba zupčanika

Za cementiranje se uzimaju niskougljični čelici, jer bi samim kaljenjem ili postizali visoku
žilavost ili je barem zadržavali onakvom kakva je bila prije kaljenja. No kako ti čelici samim
kaljenjem ne postižu visoku površinsku tvrdoču (vidi Burnsov dijagram), to im treba prikladnim
toplinskim postupkom povisiti sadržaj ugljika u površinskim slojevima, kako bi ovi postali bolje
zakaljivi (i ovdje vidi Burnsov dijagram). Prema torne, nositelj otpornosti na udarna opterečenja
cementiranog strojnog dijela bit če njegova jezgra, a nositelj otpornosti na trošenje njegovi
površinski slojevi.

Postupak pougljičavanja provodi se u sredstvu koje je u stanju da na temperaturi

austenitizacije čelika (900 do 930 "C) predaje Čeliku ugljik. Dubina površinskih slojeva
obogačenih ugljikom (i tirne visokozakaljivih) iznosi obično 0,5 do 1,5 mm kod spomenutih
strojnih dijelova. Naime, udje! ugljika narastao je u vanjskom dijelu površinskog sloja na oko
0,7 do 0,8 %C. Taj udje! postupno pada iduči od površine prema jezgri, a padom udjela ugljika
postupno pada i tvrdoča. Na dubini (obično) 0,5 do 1,5 mm koncentracija ugljika pala je na onu
početnu, tj. jezgra nije obogačena ugljikom.
 TOPLINSKO-KEMIJSKI POSTUPCI 97

Sredstva za pougljičavanje mogu biti:

- kruta (granulati koji se sastoje od smjese drvenog ugljena kao

nositelja ugljika, aktivatora BaC03 i veziva)
- tekuča (rastaljene soli kalijeva i natrijeva cijanida KCN odnosno
NaCN i odgovarajučih aktivatora)
- plinovita (plinske atmosfere koje sadrže spojeve ugljika: CO, CH4,
itd.)
- plazroatična (ionizirani plinovi).

Pri temperaturi pougljičavanja sredstva daju odgovarajuči tzv. potencijal ugljika (Cp01) koji je
viši od sadržaja ugljika u Čeliku. Zbog toga ugljik putem odgovarajučih kemijskih reakcija biva
apsorbiran u površinski sloj čelika te dalje difundira u unutrašnjost strojnog dijela. Ovisno o
trajanju pougljičavanja dobit če se odgovarajuča dubina pougljičenja i ona če biti tim dublja što
je trajanje pougljičavanja dulje, vidi sliku 56.
Tijek koncentracije ugljika u pougljičenom površinskom sloju ovisi o temperaturi i trajanju
pougljičavanja, potencijalu ugljika, sredstva za pougljičavanje ( CP01) te o kemijskom sastavu
čelika.

sredstvo za čelik
pougljičavanje

Cpm

-i
,,
-0,8 \
 98 OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA

Nakon izvedenog pougljičenja proizvod se austenitizira i gasi kako bi došlo do otvrnuča

površinskih, ugljikom obogačenih slojeva. Izbor temperature austenitizacije ( 9a) za kaljenje
pougljičenog strojnog dijela slijedi iz zahtijevanih svojstava u eksploataciji, a na osnovi Fe-
Fe3C dijagrama, vidi sliku 57.
Temperatura pougljičavanja je izmedu 900 i 950 °C što je više od optimalnih temperatura
austenitizacije pri kaljenju. Za koncentracije ugljika u jezgri razlika je temperatura
pougljičavanja i austenitizacije manja od one za rubnu koncentraciju ugljika.

°C {}. pougljičavanja
1111111111111111111111
1
optimalna 'temperatura
austenitizacije

1 1 Udio ugljika %
%Cjezgre %Cruba

SLIKA 57. Prikaz rezultata pougljičenja u dijelu Fe-Fe3C dijagrama Slika 58.

prikazuje dijagram jednog od rnogučih postupaka cementiranja.

mm Udaljenost
od ruba

SLIKA 56. Utjecaj trajanja pougljičavanja na dubinu pougljičenja

 TOPLINSKO-KEMIJSKI POSTUPCI 99

---------------------
/ I
, - - - - - - - - - \- - - - - - - - - - 7- - ---------------------
-
-površina
/ I - 'jezgra
I
I

pougljičavan kalje
je nje
 100 OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA

}..-
gašenje \
\
\
HVl
800

700 Vrijeme

600 SLIKA 58. Dijagram jednog od mogučih postupaka cementiranja čelika

ro
,u
o
Temperatura austenitizacije pri kaljenju nakon pougljičenja ne može istovremeno biti
"O
1-< 500
optimalna za (visokougljični) rubni sloj i za (niskougljičnu) jezgru jer se koncentracije ugljika
~
znatno razlikuju. Zbog toga je izbor temperature austenitizacije često povezan s kompromisom
400
jer izabrana temperatura austenitizacije ne može biti optimalna za rubni 1, slojmi jezgru. Ako su
300 0, 1,
svojstva rubnog sloja važnija od svojstava
5 jezgre, izabire0 se niža temperatura
5 maustenitizacije. U
suprotnom slučaju, ako su važnija svojstva Udaljenost
jezgre, od ruba se viša temperatura austenitizacije
izabire
SLIKA niskougljične
koja je optimalna temperatura za kaljenje jezgrei pougljičenog
59. Mikrostruktura raspored Čelika.
tvrdoča na poprečnom presjeku cementiranog
Slika 59. prikazuje mikrostrukturu rubnog sloja raspored tvrdoča na po-
čelika
prečnom presjeku jednog cementiranog Čelika.
Osim cementiranja, koje je jedan od najčeščih postupaka toplinsko-kernijskih obradbi,
danas se još primjenjuju u strojarskoj proizvodnji nitriranje, karhonitriranje,
nitrokarburiranje i boriranje.
9.1.1.2. NITRIRANJE
(OBOGACIVANJE POVRŠINSKIH SLOJEVA DUŠIKOM)

Sredstva za nitriranje (tekuča, plinovita ili ionizirane plinske atmosfere) daju dušik u
površinski sloj čelika. Proces se provodi pri temperaturama 500 do 580 °C u trajanju od
nekoliko sati. Pri torne nastaje tanki sloj nitrida (kemijski spojevi željeza i dušika), slika
60, koji je otporan na adhezijsko trošenje. Ispod sloja nitrida dušik je dijelom otopljen u
feritu što takoder doprinosi povišenju tvrdoče.
Ovisno o vrsti čelika i trajanju procesa postižu se odgovarajuče debljine slojeva.
 TOPLINSKO-KEMIJSKI POSTUPCI 101

HV0,
5
300
<'
3
'
U
o
"
C

~ 200

0 1 1 m
,5 ,0 ,5 m
Udaljenost od ruba
SLIKA 60. Mikrostruktura i raspored tvrdoče
poprečnog presjeka nitriranog čeličnog predmeta

9.1.1.3. KARBONITRIRANJE I NITROKARBURIRANJE

(OBOGACIVANJE POVRŠINSKIH SLOJEVA ISTODOBNO
OGLJIKOM I DUŠIKOM)

U sredstvima koje sadrže više raznorodnih kemijskih spojeva, a koja u procesu čeliku
predaju istodobno ugljik i dušik izvode se postupci karbonitriranja i nitrokarburiranja.
Pri višim temperaturama intenzivniji je prijenos ugljika od prijenosa dušika. Zato se
takovi procesi nazivaju karbonitriranje, a postignute mikrostrukture i svojstva bliža su
onima koja se postižu u procesu cementiranja čelika (martenzitni površinski sloj visoke
tvrdoče), U ovoj skupini postupaka
102 OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA

postaji podjela na tzv. visokotemperaturno i niskotemperaturno karbonitriranje s odredenim

razlikama mikrostruktura i svojstava.
Kod nižih temperatura ( < 580 °C) prevladava obogačivanje površinskih slojeva čelika
pretežito dušikom, a u manjoj mjeri ugljikom pa se ti procesi nazivaju nitrokarburiranje. U
takvim uvjetima postižu se mikrostrukture i svojstva slična onima koja se postižu pri nitriranju
čelika (tanki površinski slojevi kemijskih spojeva karbonitrida).

9.1.1.4. BORIRANJE
(OBOGACIVANJE POVRŠINSKIH SLOJEVA BOROM)

Pri temperaturama 800 do 1000 °C posebna sredstva (čvrsta, tekuča i plinovita) daju u
površinski sloj čelika kemijski element bor (B) pri čemu nastaju željezni boridi (spojevi željeza
i bora), vidi sliku 61. Oni imaju visoku tvrdoču i visoku otpornost na abrazijsko trošenje, pa če ta
svojstva dobiti i borirani proizvod.
Debljina i oblik boridnih slojeva ovise o vrsti obradivanog čelika, temperaturi i trajanju
procesa boriranja.
 1600
HVO,l
1200 TOPLINSKO-KEMIJSKI POSTUPCI 103
(,:j
'
o
-o
1-,
800
~ 400

o
104 OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA

9.1.3. DIFUZIJA METALNIH I

NEMETALNIH ELEMENATA
Posebna sredstva pri visokim temperaturama daju elemente jake karbidotvorce koji se na
površini čelika spajaju s ugljikom iz čelika pri čemu nastaju
..
vrlo tvrdi posebni (specijalni) karbidi, otporni prema trošenju, vidi primjer na
slici 62. Prema vrsti karbidotvornog elementa nazivaju se i pripadni postupci: vanadiranje,
titaniranje, difuzijsko kromiranje.

mm
Udaljenost od ruba
SLIKA 61. Mikrostruktura i raspored tvrdoča
SLIKA 62. Mikrostruktura
poprečnogrubnog sloja
presjeka vanadiranog
boriranog čeličnogčelika
predmeta

9.2. TOPLINSKI
9.1.2. POSTUPCI
DIFUZIJA METALNIH PREVLAČENJA
ELEMENATA
Neki metalni elementi mogu pri povišenim temperaturama reagirati sa željezom iz
Neki strojni
željeznih dijelovi,
legura najčešče
(čelici, alati,tako
lijevovi) nakondakaljenja
nastajui popuštanja
intermetalnite spojevi.
završne strojne
Sredstva obradbe
koja
toplinski se prevlače tankim, ali vrlo tvrdim slojevima u svrhu povišenja otpornosti
sadržavaju takve metalne elemente rastopljena su na temperaturama obradbe, dok su čelični na trošenje,
a tirne iu produljenja
dijelovi njihove
čvrstom stanju. trajnosti.
Najčešče Prevlače sečisti
se primjenjuju slojevima
metali oksidnih
tako da sekeramičkih spojeva
procesi izvode u
(AI 0 ), neoksidnim keramičkim spojevima (TiC, TiN, TiCN), vidi
rastaljenim metalnim kupkama kojih je temperatura znatno iznad njihove temperature
2 3 sliku 63, a u najnovije
vrijemeČelični
tališta. i slojevima dijamanta
dijelovi uranjajui dijamantu sličnih metaJnu
se u rastaljenu slojeva. kupku i drže toliko vremena dok se
nePostoje
postignepostupci kemijskog
željena debljina prevlačenja
novonastalog iz parne faze (Chemical
površinskog Vapour Deposition,
sloja intermetalnog spoja. skračeno:
CVD-postupci) koji se izvode pri temperaturama oko 900 °C i postupci
Postupci se nazivaju prema metalu koji sa željezom stvara intermetalne spojeve. fizikalnog prevlačenja U
iz parne faze
primjeru (Physical
aluminija (Al)Vapour Deposition,
postupak skračeno
se naziva nazvani:
alitiranje, PVD-postupci)
u primjeru silicija koji
(Si) se izvode pria
siliciranje,
temperaturama
postaje još i drugiokoslični
500 °C.
postupci.
Tako obradeni predmeti imaju visoku otpornost na oksidaciju pri povišenim
temperaturama.
 TOPLINSKO-KEMIJSKI POSTUPCI 105

Ti
N

Ti(CN)

SLIKA 63. Presjek višeslojne prevlake (TiN-Al20TTiCN) na sinteriranom

tvrdom metalu dobivene postupkom kemijskog prevlačenja iz parne faze (Ci/Ii-
Chemical Vapour Deposition)

Svi su navedeni postupci razvijeni u cilju postizanja više otpornosti strojnog dijela na
trošenje, a odluku o primjeni svakog pojedinog propisat če konstruktor na temelju analize
radnih uvjeta dotičnog strojnog dijela, najčešče alata.
106 OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA

VAŽNIJE TEME IZ POGLAVLJA 9.

Osnovna podjela toplinsko-kernijskih postupaka obradbe čelika svrha
izvodenja.
Opis postupka pougljičavanja čelika. Cementiranje
Čelika i postignuta svojstva. Nitriranje čelika,
temperatura, slojevi i svojstva. Boriranje čelika,
temperatura, slojevi, svojstva. Difuzijsko stvaranje
karbidnih slojeva.
Toplinski postupci prevlačenja, vrste slojeva i postupaka.