Liječnički

Vjesnik
VITEŠKI KRALI
ALEKSANDAR I.
UJEDINITELJ
* 17. XII. 1888. t 9. X. 1934.

O k t o b a r 1034.
Liječnički Vjesnik

Viteški Kralj Aleksandar I. Karađorđević

Ujedinitelj
* 17. X II. 1888. 9. X . 1934.

Veliki Kralj je mrtav.

Umro je u onom času u kojem je htio djelo svoga života za
mir Evrope zapečatiti prijateljstvom dvaju naroda.
Umro je mučeničkom smrću, pogođen metkom iz ruke podmu­
klih neprijatelja.
Kako mu je život bio posvećen velikom djelu ujedinjenja Jugo­
slavije, mira na Balkanu i mira Evrope, tako ga je i žrtvovao na
oltaru ovih ideala.
Sudbina mu nije dala da u zasluženom miru promatra plodove
svoga rada i da dalje radi na izgradnji svoje zemlje za sreću svoga
naroda, smrt ga je istrgla iz ove sredine u onom času, kada je bilo
gotovo dovršeno veliko djelo konsolidacije unutarnjeg i evropskog mira.
Vijest o smrti velikog vladara djelovala je kao ubod oštrim
nožem u srce čitavoga naroda i milijune je ljudi zavila u velo naj­
dublje žalosti.
Ličnost K ralja A le k s a n d ra I. visok o se uzdiže iz n a d ličnosti svojih sa v re m e n ik a , ona
se n e d a u sp o re d iti ni sa jed n o m od sa v re m en ih d rž a v n ik a ili su verena. N je g o v a veličina
nije sa m o u veličini N jego vo g ro d a i u p od rijetlu N jegovom , velikim ga je učinio život i
N je g o v a n e u m rla djela.
N jegov život bio je teži od života ikojeg N je g o v o g p o d a n ik a , a sličan životu svih
K a ra đ o rđ e v ić a : iz s k r o m n o g a se diže kroz p ra tn je iz a g n a n stv a i v o jevan ja u sjajno i veliko.
Kralj A le k s a n d a r rodio se 17. d e c e m b r a 1888. na C etinju kao četvrto dijete o n d a š ­
njeg k n e z a P e tr a K a ra đ o rđ ev ića i k njeginje Z orke, kćeri c r n o g o rs k o g knjaza Nikole. K ada
je kn je g in ja Z o r k a u m rla (1890), preselila je cijela obitelj u Ž en e v u , g d je je Kralj P e ta r
na u m io d a se posveti od g o ju svoje djece. U Ž en ev i živjela je kra lje va obitelj veo m a
skrom no. D jeca su p o h a đ a la ja v n e škole zajedno sa ostalom g ra đ a n s k o m djecom. P rin c
2

A le k s a n d a r po k a z a o se kao od ličan đak, koga su učitelji i odgojitelji volili i hvalili. O tac

je htio da svoju djecu odgoji u najvišim n a u k a m a , ali je želio d a ih sp rem i i vojnički
da b u d u dosto jn i potomci ple m e n a K a ra đo rđ e va. Iz Ž e n e v e p o ša o je p rin c A le k s a n d a r u
P e tr o g ra d i tam o stu pio kao k a d e t u ko r c a rsk ih paževa, u vojnoj ak ad em jji.
P ro v e v š i tako m la d o s t u radu i n a u k a m a , na v ik a o na život s a ljud im a iz g ra đ a n s k ih
redova, p ra ć e n v a n re d n o m brižljivošću p u no m ljubavi, ali i strog ošć u sv o g a Oca, lišen
već u prvom d jetinjstvu te to š e n ja M a jk e svoje, Kralj A le k s a n d a r d o b io je sve o sn o v e za
život m n og o jače i tem eljitije n ego li bi to bio slučaj d a su mu se sre ć a i obilje već iz
ra n a n asm ješile. I u prav o s tim o s n o v a m a i sa čvrstoćo m k a ra k te ra, sv o jstv e n o m svim K ara-
đ o rđev ićim a, A le k s a n d a r K a ra đ o rđ e v ić je m o ga o k a snije ju n a č k i d a p o d n e s e sve što je
po dn io , d a ni za čas ne klo ne i d a iz po n iž e n ja iz a g n a n stv a viso ko diže p og le d u n a j­
sjajniju p o b je d u .
K ada se Kralj P e t a r o d a z v a o pozivu s vog a n a r o d a te se iza d u g o g o d iš n je g p ro g o n ­
stva vratio o p e t u svoju ljub lje nu d om ovinu , d a joj b u d e kralj, o slobo dite lj i ujedinitelj,
stu p io je s N jim e n a tlo svoje d je d o v in e i n je g ov sin, p rin c A leksan dar. U dom o vini se
posvetio n a u k a m a , u prvom re d u p ro u č a v a n ju h isto rije Ju ž n ih S la v e n a i p ro u č a v a n ju n a ­
r o d n o g života. G o d in a 1909. zna č ila je pon ovn i p re o k r e t u N jegov om p r o m je n a m a tako
o b ila to m životu. P ro g la š e n je n a slje d n ik o m prijestolja. Ako se do ta d a p osv e tio n a u k a m a
od tog v re m e n a m orao se posvetiti p ro u č a v a n ju ja v n o -p o litič k ih p ita n ja i vojnoj struci, za
koju je već ranije im ao veliku ljubav. O b d a r e n od priro de, vrlo o d lu č a n i pri tom v a n ­
re d n o trezven, im ajući kod s v a k o g i n a jm a n je g n a p o r a pred očim a d a služi je d n o m v e ­
likom n a ro d u , brzo se s n a ša o u novoj ulozi i p o sv e se p r e d a o radu, da b u d e d o slje d a n
n a slje d n ik velik og Oca, k o jem u su p atn je i g o d in e već u veliko oteščale rad. U svim n a ­
cio n a ln im m anifestacijam a, političkim , ku lturnim i vojničkim , p rije sto lo n a s lje d n ik A le k s a n d a r
uzim ao je ja k o g učešća, p a je ubrzo p o sta o p o p u la r a n ko d n a r o d a i cijen jen od politi­
čara. P r o p u to v a o je n e k o lik o p u ta cijelu zemlju d a se u p o z n a s n a ro d o m . U vo jsk u je
stup io god. 1903. na svoj r o đ e n d a n kao re d o v u p ješadiji. G od. 1909. p o sta o je p o tp o -
ručnik, a k a d a je god. 1909. u n a p r e đ e n za k a p e ta n a II. klase p osta v lje n je u je d n o za in­
s p e k to r a glav ne in s p e k c ije c je lo k u p n e vojske. U tom svojstvu obilazio je revno sve g a r n i­
zone zem lje i učinio m n o g o za je d in s tv e n u o rg an izaciju vojske.
U prvom b a lk a n s k o m ratu bio je z a p o v je d n ik prve arm ije, koja je u sm io n o m n a ­
letu ju r n u la p re k o g ra n ic e i n e davši T u r c im a v re m e n a ni d a se sn a đ u , iznijela prvu v e ­
liku p o b je d u b a lk a n s k o g rata, o d lu č n u za čitav k a sniji tok d o g o đ a ja , p o b je d u ko d K um a-
nova. N a čelu svoje vojske ušao je već 13. o k t o b r a u D u ša n o v o S k o p lje i time je s u d ­
b in a S ta re Srbije bila riješena. Z a e v ro p sk i položaj S rb ije jo š je z n a č a jn ija N je g o v a p o ­
b je d a n a d B u g a rim a u d r u g o m b a lk a n s k o m ratu.
O d sre tn o g a z a v rše tk a b a lk a n s k ih rato va N a slje d n ik P rije s to lja b a c io se svom e n e rg i­
jom n a to, d a sv o m e v e lik om e O cu b u d e d e s n a ru k a u p rid iz a n ju ratom izm oren e zemlje.
Kralj P e ta r je bio već star, teš k e b o r b e i napo ri života slomili su ga fizički. O sjećajući
p otre bu nove sn a g e za n ove z a d a tk e što su S rb iju čekali, Veliki Kralj je zn a o d a može
m irn e d u še d a pusti uzde iz ruku, jer ih p r e d a je Sinu, koji se već p o k a z a o d o sto ja n p o ­
vje re n ja i koji će novim sna g a m a , a uz o činski blagoslov, pov esti d rž a v n a k ola n aprijed .
U p ra v o p re d sam svjetski rat, n a d a n 12. ju n a g. 1914. p re d a je Kralj P e ta r svu vlast u
ru k e N a s lije d n ik a Prijestolja, im enujući g a izvršiocem k ra lje v sk e vlasti i re ge n to m . I tako,
— m a d a v la d a v in a Kralja A le k s a n d ra traje istom d e s e t go d in a , od smrti Kralja P e tr a , —
N je g o v o faktično u pra vlja nje zem ljom i. v rš e n je k ra lje v s k e vlasti traje već od 12. ju n a
1914. — d a k le p u n ih s e d a m n a e s t go dina.
P o s ta v š i re g e n t i izvršioc k ra lje v sk e vlasti, N a s lje d n ik P rije s to lja A le k s a n d a r po stao
je u je d n o i vrho vn i k o m a n d a n t c je lo k u p n e srp s k e vojske, b a š u č asu k a d a je ta v o jsk a j
poslije d v a b a lk a n s k a rata, tr e b a la d a izdrži n a jstrašn iji pokolj što ga p o z n a sv ije tsk a
p o v ije st i d a k ro z n a d lju d s k e n a p o r e i žrtve, u b orbi protiv n a d m o č n ijih n e p rijate lja
 3

ostvari san ju g o sla v e n sk ih plem en a, o slo b o đ e n je od tu đ in a i u je d in je n je u zajed ničk u državu.

M ladi re g e n t je znao do b ro , kako je te šk a ta z adaća, ali mu je to dalo poleta d a se je
jo š rad ije primi. O d č asa k a d a je na Savi i na D u n a v u isp a lje n prvi to pov ski hitac, pa
do časa k a d je k o n c e m rata za m u k la grm lja v in a oružja, k o m a n d a n t vo jsk e i re g e n t Srb ije
nije u nije d n o m u su d n ije m m om en tu ostavio b o jn o bolje, nije se udaljio od svojih vojn ik a
i nije p restao d a im u stra jn o šć u i ju n a štv o m d a je p r im je r i ulijeva vjeru u ko načnu p o­
bjedu . A ko je i za čas p re s ta o biti k o m a n d a n t, bilo je to zato d a b u d e r e g e n t : d a b u d e
vođa n aro da, d a za svoju vojsku, za b u d u ć n o s t d rž a v e i za o slo b o đ e n je Srba, H rv ata i
S lo v en a c a traži z ag o v o ra kod saveznika, d a se bori pro tiv tu đ in s k ih a s p ira c ija 11 a ju g o ­
sla v e n sk e zemlje, d a po m og ućn osti o sig u ra s v a k o m g r a đ a n in u slo b o d n u b u d u ć n o s t u
slo b o d n o j zemlji.
Kao v rhovni k o m a n d a n t vršio je istinski svoju d u ž n o s t do najsitn ijih detalja. U č e ­
stvovao je k o d stv a ra n ja svih o p e ra c io n ih poslova. Lično je obilazio po lo žaje i redo ve i
htio se uvijek n a svoje oči uvjeriti 0 tome, k a ko vojnici živu, kako se drže i k a k o se s
n jim a p ostupa. Bio je p risu ta n i u najtežim bitkam a, ali ne sa m o u p o b je d a m a , već još
više i onda, k a d a je iza sjajnih p o b je d a n a d P o tio re k o m , ta ista v ojska p re d n a je z d o m
o g ro m n ih neprijateljskih v o jsk a p re ko A lbanije m o ra la n a p u stiti d o m ov in u d a se oporavi
za daljnje vojevanje. Kralj P e ta r se na v olujskim k o lim a povlačio, z a je d n o sa svojim voj­
nicima, a regen t A le k sa n d a r, m a d a te š k o bolestan , nije htio d a se u k r c a na sa v e z n ičk u
to rp ilja rk u u Sv. Ivanu M e d o v a n sk o m , d a izbjegne o p a sn o stim a , već je č e kao d o k se ne
sp asi i p osljednji vojnik, p a tek se o n d a ukrcao. O p e rira n je u Lješu i nije tražio za se b e
ništa, što bi ga dijelilo od b ije d e n jeg ov ih vojnika. S a v o jsk o m svojom išao je d alje do
D ra č a i nije se prije ukrcao, nego što se uvjerio d a je i p oslje dn ji vojnik sklonjen. Kako
p oslije o p e ra c ije nije m og ao h o dati nosili su g a vojnici n a nosilim a. Ipak je lično n a d z i­
rao u k rc a v a n je vojske. Izdao je n a r e d b u da se najprije im aju ukrcati izbjeglice i civilni
činovnici, zatim ranjenici i bolesnici, o n d a vojska, a k on a č n o on sam sa svojom pratnjom .
T a k a v p rim je r sa m o p rije g o ra i očinsk e ljubavi silno je djelo vao na izm oren e vojnike.
Čim je o zd ra v io r e g e n t A le k s a n d a r je svu brigu uložio o k o toga, d a se v o jsk a na
Krtu čim prije oporavi, d a izb je g n e b o le stim a i d a b u d e s p r e m n a d a čim prije p o đ e po ­
n o vno n a frontu, s k u p a s njime. N ego p atnje su bile i suviše velike, d a se m oglo s p ri­
ječiti s tra šn o h a r a č e n je bolesti, koje je ostrvo Vido blizu Krfa za uvijek p retvorilo u ostrvo
smrti. D a toj patn ič k o j vojsci o sig u ra b a r u b u d u ć n o s ti p o b je d u i sv o m e n a ro d u u je d i­
njenje, k oje je k rvavo zaslužio, re g e n t A le k s a n d a r u p o trije b io je vrijeme, d o k se v o jsk a
oporavljala, da o b iđ e p rije sto ln ic e svojih velikih sa v e z n ik a n a z a p a d u , P a riz i London.
V rem ena su bila teška. T r e b a lo je prije sv e ga pribaviti vojsci m uniciju i o p sk rb u , d a se
ne dogodi, kao iza p o b je d e n a d P o tio re k o m , d a se z b o g n e d o s ta tk a m unicije nije m ogla
iskoristiti p o b je d a do kraja. T r e b a lo je dalje urgirati p o ja č a n je s o lu n s k e fronte i osigu rati
što veću a k tiv n o st n a njoj. K onačno tre b a lo je o bavijestiti sa v e z n ič k e d rža v n ik e i ja v n o
m išljenje 0 pra v o m sta n ju ju g o slo v e n s k ih n a c io n a ln ih p r a v a i ju g o slo v e n sk ih aspiracija,
pred in trigam a n e prija te lja i p re d p reten z ijam a n e k ih sa veznika, čiji je ap e tit prelazio u
velike n a ju g o slo v e n sk i na c io na lni teren. R e g e n t A le k s a n d a r nije ni č a s k a z a b o ra v io n a
p r o g la s što g a je n a po č e tk u ra ta u p u tio vojsci i n a r o d u i u k oje m je b o rb u srp s k e voj­
ske označio kao b o rb u za o slo b o đ e n je z aro blje nih Srba, H rv ata i S lo v e n a ca . O n ni jed n o
p arč e zem lje tih Ju ž n ih S lo v e n a nije zab o ra v lja o i je d n a k o m je g o rljiv o šć u intervenirao,
riječju ili pism om , k a d a se ra d ilo 0 Vojvodini, s lo v e n a č k im g ra n ic a m a , D alm aciji ili 0
Južnoj Srbiji.
U Parizu i L o n d o n u re g e n t A le k s a n d a r je bio s v e č a n o p rim ljen i o d u š e v lje n o po­
zdravljen. F r a n c u s k a i e n g le sk a ja v n o st tak m ičile su se d a iskažu le g e n d a rn o m p rin c u i
k o m a n d a n tu već p o s v u d a čuv e n e s rp s k e vojske, koju ni G o lg o ta A lbanije nije m ogla d a
slom i i d a ponizi. T o m prilik om d o ša o je re g e n t A le k s a n d a r u tijesni k o n ta k t i sa p re t-
sta v n ic im a au strijsk ih J u g o slo v e n a fo rm ira n ih u Ju g o s lo v e n s k o m O d b o ru , pa su tak o p o ­
 4

loženi srd a č n i temelji s a ra d n ji za zajedn ički cilj i za o s n iv a n je ju g o slo v e n sk ih d o b r o v o ­

ljačkih legija. S a r a d n ja izm eđu re g e n ta i J u g o slo v e n a izvan g ra n ic a Srb ije o sta la je
u vijek srd a čn a , je r je R eg ent već da v n o i n a jd a le k o v id n ije prigrlio ju g o s lo v e n s k u m isao
i učinio je svojom. U d e p e š a m a Jugoslov. O d b o ru , u o d g o v o rim a n a p o z d ra v e Ju g o slo v e n a
iz A m erike, u svojim prok la m a c ija m a, re g e n t A le k s a n d a r je u vijek d o slje d n i i u b ije đ e n
Jugosloven, b ez ik a k vo g ustezanja, otv oren i k o n z e k v e n ta n do krajnosti, u čem u p red n ja č i
i n a jd a le k o v id n ijim političarim a.
V rativši se na Krf, n a jp rije je ob išao v ojn ik e i kad je n a š a o da im stanje z a d o v o ­
ljava, bio je sretan. O p e t se o b ra tio vojsci živom riječi i u je d n o j d n ev n o j zapovijedi
rekao je d a će saveznici pom oći Srbiju, d a „ ostv arim o v eliku i m oć n u c arev in u Južnih
S lo v e n a “, ali vo jsk a n e k a b u d e s p re m n a na nove napore.
Č ekajući na p ov oljne prilike d a n a Solu n sk o j fronti stupi p o n o v n o u akciju, re g e n t
A le k s a n d a r živio je izm eđu Krfa, gd je se n alazila s r p s k a v la d a i Soluna, g d je je bila
s r p s k a vojska. Vodio je drž a v n e poslove, b rin u o se da održi red i m oral u vojsci i n a ­
stojao je d a d ip lo m a tsk o m akcijom i ličnim svojim a u toritetom o s ig u ra ju g o slo v en sk o j
stvari k od sa v e z n ik a što bolji usp jeh i d a osujeti ja v n e i ta jn e m a n e v re protiv integ riteta
ju g o slo v e n sk ih zem alja. N a Krfu je bio p risu ta n kod stv a ra n ja d e k lara c ije, k ojom se prvi
p u t m an ifestirala z a je d n ič k a vo lja S r b a i ostalih Južnih Slo v e n a d a stv ore z a je d n ič k u državu,
slo b o d n u od sv ačijeg g o sp od stv a.
U se p te m b r u god. 1918. z a p očela je ofanziva na S o lu n sk o j fronti, a započeli su ju
Srbi z a je d n o sa F ra n c u z im a i d o b ro v o lja č k im legijam a, sa sta v lje n im a u Rusiji i Americi
od Hrvata, S r b a i Slovenaca, koji su prije služili u austrijsk oj vojsci. 12. o k to b ra ušle su
na še čete već u Niš, a 1. n o v e m b ra b ila je v o jsk a u B eo g ra d u .
D o g a đ a ji slije d e s a d a u brzom toku. U Z a g re b u je p ro k la m ira n otcjep od M a đ a rs k e
i 1. d e c e m b r a 1918. p rim a b u d u ć i Kralj u B e o g ra d u d e p u ta c iju N a r o d n o g Vijeća da s
njim e z a je d n o p r o v e d e i form alni a k t u je dinje nja . S a d a je bio d o v rš en p o s a o k o m a n d a n ta
vo jske i n a stu p io je te ž a k ra d kralja i vlad ara.
U d u h u d e m o k r a ts k o g i n a r o d n o g odgoja, re g e n t je već od prvih p o č e ta k a nove
države htio da se lično u p o z n a sa s v a k im k rajem , sa sv a kim g ra d o m , sa sv a kim selom
i p o m a lo sa čitavim naro do m . N a ročito m n o g o je drž a o d o toga, d a posjeti drugi c e n ta r
države, s r e d iš te h r v a tsk o g političkog, k u ltu rn o g i p riv r e d n o g života, stari i ponositi Z a g re b .
D ani tog p rv o g posjeta, g. 1920., o sta t će n e z a b o ra v n i u d uši s v a k o g a ko ih je doživio:
Bio je to n e sa m o trium f drž av n e i m o n arh istič k e misli, n ego trium f n a r o d n o g je d in stv a
i najočitiji dok az, koliko hrv atski dio n a r o d a p ria n ja uz d ržavu i uz Kralja. Seljaci su
n e p r e s ta n o bili u blizini reg en ta, a O n se k re ta o izm eđu njih slo b o d n o , bez ik a k v e straže
ili pratnje, kao izm eđu svojih. Kralj je p o n io iz Z a g r e b a n a jlje p še u tisk e i k azao je da
v e d ra čela g le d a u b u du ć no st.
M eđ utim je Kraj P e ta r p o d le g a o starosti i o k ru že n ljubavlju djece, m iran što ostavlja
zemlju u ruke o k u ša n o m U pravljaču, zak lo pio je za u vijek oči 16. a u g u s ta 1921. go dine.
Istoga časa, po u sta v n o m pravu, stupio je n a p rije sto lje o n d a š n je K raljevine Srba, H rv a ta
i Slovenaca, do ta d a n ji re g e n t A le k sa n d a r Prvi, p a je tako i form alno p re u z e o u svoje ruk e
uprav u zemlje.
Kao što je bilo regentstvo, tako je bilo i k ralje v an je K ralja A le k s a n d ra isp u n je n o
teškim b rig a m a , n a p o rn im ra d o m i u p o rn im n a sto ja n je m d a se p rilik e u zemlji srede, i
isto d o b n o d a se ugled zem lje na strani p o d ig n e i učvrsti. Kralj je stup io na p rije sto lje
u vrlo te šk im v rem enim a, ali se p rim io kra lje v sk ih dužnosti sa m arom , p ro k u š a n im u d u ­
gom isk u s tv u regentov anja. Ni u nu ta rnji ni vanjsk i položaj u državi nije b io sjajan. Ju ­
g o sla v ija je d o d u š e u spjela da sklopi dva vrlo v ažna saveza, sa Č e h o slo v a č k o m i s a Ru­
m u n jsk o m , p a se M a la A n ta n ta po k a z a la efikasnom , već priliko m p r v o g i d r u g o g p o k u ­
ša ja ca ra K a r la - d a se vrati u M a đ a rsk u , u m artu i o k to b ru g. 1921. Ali b a š to p o k a z iv a še
na priličnu n e s ta ln o s t oko g ra n ic a Jugoslavije, a r a p a ls k i ugovor, sk lo p lje n sa Italijom,
 5

ne sa m o da se nije isp un jao , n ego su čak izbile nove k om plik acije. Kraljev ugled u ino­
zemstvu, a n a ročito njegove intim ne veze sa Č e h o slo v a č k o m i veliko p o što v a n je što ga
p re m a njemu gaji čitav čehoslovački n arod, sa p re z id e n to m M a sa ry k o m na čelu, m nogo
su p ridonijeli učvršćenju veza sa Č e h o slo v a č k o m i s a z a p a d n im saveznicim a.
Kroz to vrijeme, Kralj se, p o red u p o rn ih p o k u š a ja d a z a m rš e n e u n u ta rn je političke
sp o ro v e riješi, d u b o k o p osvetio p o d u p ira n ju k ulturnih, socijalnih i ek o n o m sk ih n a s to ja n ja
u zemlji i sa naro čito m ljubavlju b d io nad svojom vojskom , kao n a d u z d a n ic o m n a r o d ­
nom. O sjećajući d u b o k o p o tre b u p o ro d ič n e top line na tešk oj životnoj stazi, Kralj A le k s a n ­
d a r se brzo poslije s tu p a n ja na prijestolje, oženio. Uzeo je za dru žicu ž ivota ru m u n js k u
p rincezu Mariju, ro đ e n u 9. ja n u a r a 1899. god., k ćerk u r u m u n js k o g K ralja F e r d in a n d a I. i
Kraljice M arije. V eličanstvene sv a d b e n e svečan osti u B e o g ra d u p o k a z a le su o p e t koliko
je Kralj voljen p o d je d n a k o od svih dijelova n a r o d a i k ak o se u toj ljubavi Hrvati i Slo­
venci ne odvajaju ni n a jm a n je od Srba. D ep u ta c ije i o g ro m n e m ase narod a, a n a ročito
seljaštva, iz svih krajeva zem lje došle su da zažele sreću sv o m e v la d a ru i m ladoj kraljici.
I Kralj je b a š prilikom to g r a d o sn o g d o g a đ a ja htio d a pokaže, koliko Mu iznad sve ga
leži na srcu k ulturni i socijalni n a p r e d a k narod a, p a je na d a n sv o g vje n č a n ja o sno vao
Kraljev fond, za kulturno, socijaln o i h ig ije n sk o p o d iz a n je širo kih n a ro d n ih slojeva. O s n i­
v anje to g fo n d a Kralj je po p ra tio pism o m up u ć e n im p re tsje d n ik u vlade, u k o je m u je v a n -
re d n o m d a le k o v id n o šću izložio svoje misli o n a ro d n o j prosvjeti. P o re d svih žurnih potreba,
Nj. Vel. Kralj nalazi, d a bi „ d o b ro n a m je rn i a p o sto lsk i ra d u selu n a higijeni i u p o re d o
na općem p ro svjećiv anju im ao za s a d a p r v e n s tv o “. — „Ja bih d ak le označio p ro g ra m kao
tro jak u akciju, — veli dalje — : N a m oraln om , o p ć e - k u ltu rn o m i na g r a đ a n s k o - o d g o jn o m
n a p re tk u n a ro d n o m ; a pod tim bih p o d ra z u m ije v a o : p o m a g a n je p ro svjete n a svim poljim a
nauke, književnosti, um jetnosti, školstva, a po n a jp rije p ra k tič no p ro sv je ć iv a n je širo k ih slo­
jeva, o sn iv a nje internata, na prv om m jestu za že n sk u d jecu itd., zatim isticanje vrline,
p o ro d ič n o g m orala, čestitosti, sam o prijeg ora, trezvenosti, šted nje, s a v je s n o g v rše n ja d u ž ­
nosti, ljubavi p re m a bližnjim a, sloge i trpeljivosti i razum ije se sta ln e b rig e za n a ro d n o
z d ra v lje “. Kralj je dao o d m a h u fond m ilijun d in a r a i sva k e g o d in e d a o je 300.000 di­
nara, tako d a je taj fon d stvorio do s a d a n e p ro cjen jiv a d o b r a na k u ltu rn o m i na h ig ije n ­
sko m polju, a na ročito na po d ru čju p o d u p ira n ja d a ro v ite šk o lsk e o m la d in e te daro vitih
um jetnika.
B rak Nj. Vel. Kralja i Kraljice bio je blagoslo vljen s a troje m u šk e djece. N a dan
6. se p te m b r a g. 1923. ro dio se u B e o g ra d u N a slje d n ik P rije sto lja P e ta r; 19. ja n u a r a 1928.
rodio se ta k o đ e r u B e o g ra d u P rin c T o m isla v ; a 28. ju la 1929. rod io se n a B ledu P rin c
Andrej. I u im en im a djece Kralj A le k s a n d a r je htio d a se p o k a ž e j e d n a k o H rv a tim a i
S lovencim a, kao i Srbim a, pa je poslije p rv o g sina, k o g a je krstio im eno m V elikog Ro­
ditelja, d ru g o m svom sinu d a o im e prvo g h rv a tsk o g kralja, a tre ć e m im e koje je n a jp o ­
p ula rnije m eđu S lovencim a. O d g o je m želio je ta k o đ e r Kralj da svoju d jec u sljubi je d n a k o
s a svim d ijelov im a n aroda.
N esretne p a rtijsk e p re p irk e trajale su za vrijem e čitave N je g o v e v la d a v in e i sve više
p o g o rš a v a h u p rilike u zemlji. N ikakova, ni socijalna, ni e k o n o m sk a , ni k u ltu rn a pitan ja
nisu se m og la rješavati z b o g n e p re s ta n ih p a r la m e n ta rn ih ra sp ra . Z akon i, koje je trebalo
već d a v n o izjednačiti, jo š su uvijek razdijelili n aro d, nije se m og la utvrditi ni je d n a k o s t
poreza. P a r la m e n a t u o pće nije bio s p o s o b a n za rad, a vlad e bile su u n e p re sta n o j krizi.
U gled zem lje u in o s tra n stv u je p ad a o , a financijski se položaj p o go ršav ao . Konačno, k a d a
su se prilike tako zaoštrile, d a je u p a rla m e n tu v eć i krv izlivena, o d lu č io se Kralj, da
p o tp u n o u svoje ru k e uzm e su d b in u zem lje i na ro d a , p a je ra s p u stio p a r la m e n a t i dn e 6.
ja n u a r a 1929. izdao m anifest naro du, u kojem je na jav lje no novo sta n je o drž a n o iznim nim
sre dstv im a , p o tre b n im za u zd rž a v a n je n a ro d n o g i d rž a v n o g jed in stva. D n e 3. o k to b ra iste
g o d in e p ro k la m ira o je Kralj A le k s a n d a r novu p od je lu zem lje na d evet banovina, um jesto
d o ta d a n je p o d je le p r e m a v id o v d a n sk o m ustavu n a oblasti, te je državu um jesto d o ta ­
6

d a n je g im e n a K raljevine Srba, H rvata i S lo v e n a c a pro z v a o novim im en om : Kraljevina

Jug oslav ija.
O d 6. ja n u a r a 1929. sve do sv oje sm rti posvetio se Kralj A le k s a n d a r izvršenju o n o g a j
što je n a ro d u svo m e ob e ć a o i što je ustav om utvrđeno. Svi mi živimo jo š od više blizu
tim d o g a đ a jim a , a d a bi mogli p ro sud iti N jeg ov u v la d a la čk u veličinu. Bit će z a d a ć a hi­
sto rije da isp ita N jegov udio, N jegovu inicijativu i rad N jeg ov k od d o n o š e n ja z a k o n a i
stv a ra n ja institucija. M e đ utim činjen ice oko n a s već govore, govore o to m e d a nije bio
sa m o prvi vojnik svoga n a ro d a i ju n a k na bo jn o m polju, v eć da je bio veliki d rža v n ik u
svojoj zemlji, k o n so lid a to r mira, koji se izdigao iz re d o v a e v ro p sk e diplom acije, o b n o v i­
telj i ujedinitelj svoje države, d o b ro tv o r i p ro sv je tite lj sv o g a n a ro d a , n a d a s v e d o b a r otac
i nježan sup rug .
I liječnički stalež z a d rža t će u srcim a svojim n e z a b o ra v n u u sp o m e n u na P rv o g Kralja
Jugoslavije, V elikog H e ro ja i M u čenika. - K ako je d a v a o m n o g e inicijative za o sn u ta k i
u z državan je ku lturnih i socijalnih institucija, tako je po sv e tio p a ž n ju i p o d iz a n ju n a r o d n o g
zdravlja. N jeg ov om inicijativom p o d ig n u te su m n o g e bolnice, o m o gućio je o s n u ta k nek ih
klinika u B eograd u. N jegovo im e nosi po N jem u o sn o v a n a bolnica u Korenici. Bio je i
Pokrov itelj 111. S v e sla v e n s k o g L iječničkog K on gre sa u Splitu god. 1930. i na n jegovu ini­
cijativu je m in ista rstv o u sv rhu k o n g r e s a d a ro v a lo Din. 300.000.

Neka je vječna slava Velikom Poborniku Mira, Velikom Državniku, Ocu Svoga Naroda

VITEŠKOM KRALJU ALEKSANDRU I. UJEDINITELJU!

 7

Kraljeva oporuka.
Rađeno u Krafjevskom D voru
na D eđinju 9 oktobra 1934. god.
u 2 o sati.

N a poziv N je g o v o g K raljev sko g V iso č a n stv a Kneza P a v la došli su u D vo r: p re ts je d -

nik m in is ta rs k o g sa v jeta g. N ikola T. U zunović, u p rav n ik g r a d a B e o g ra d a M anojlo L.
Lazarević i k o m a n d a n t Kraljeve g a rd e arm ijski g e n e ra l g. P e ta r R. Živković, a p risu ta n je
i prvi a đ u ta n t Nj. Vel. K ralja divizijski g en eral M ilan I. Ječmenić.
Njegovo K raljevsko V isočanstvo Knez P a v le sa o p ć io je prisu tn im a , d a je od stra n e
m in istra inostran ih d jela g. B. Jeftića i m a rša la D vo ra g e n e rala A. D im itrije v ić a iz M a r-
seillea p rim io telegrafski izvještaj o izvršeno m a te ntatu na N jegovo V eličanstvo Kralja
A le k sa n d ra I. i da je N jegovo V eličanstvo Kralj A le k s a n d a r poginuo.
Iza ovog sa o p ć e n ja N jegovo K raljevsko V isočan stv o Knez P a v le p r e d a o je p re ts je d -
niku m in is ta rs k o g savjeta g. U zunoviću — u p risu tn o sti n a p r e d im e n o v a n ih — je d n u k u ­
vertu sa n a tp iso m :
„Ovo je svojeručni akt, koji sam napisao na osnovu člana 42. ustava
Kraljevine Jugoslavije od 3. septembra 1931. godine —Aleksandar.
G o s p o d in u m in istru p re ts je d n ik u A.
O v a je k u v e rta za tv o re n a i z a p e č a ć e n a sa d v a p eč a ta od c rv e n o g voska, n a kojim a
je u tisn ut g rb K raljevskog D om a. P r e ts je d n ik m in ista rsk o g sa v je ta g. N. U zu no vić u p ri­
su tn o sti N je g o v o g K raljevsko g V isočanstva K neza P a v la i n a p r e d im e n o v a n ih p r is u tn ih
otvorio je sp o m e n u tu ku vertu i u njoj n a š a o n a je d n o m plav om ta b a k u k o n c e p t-h a rtije
je d a n akt, koji je p is a n svo je ruč n o od stra n e Nj. Vel. Kralja A le k sa n d ra , a koji g la si:
„ R a đ e n o 5. ja n u a r a 1934. g o d in e n a Bledu.
P o slo b o d n o j volji i svom n a jb o lje m uvjerenju, d a ovim služim n a jb o lje in te re sim a
moje mile otadžbine, Kraljevine Jugoslavije, M o g d r a g o g N a ro d a , kao i M og K raljevsko g
D om a, J a n a osno vu č la n a 42. U stav a K raljevine J u g o sla v ije o d ređ u jem , d a za slučaj da
N a slje d n ik P rije sto lja iz u zro ka n a v e d e n ih u čl. 41. U sta v a ne m ož e d a vrši K raljevsku
Vlast, n a m je sn ič k u v la st vrše:
P r v o : N jegovo K raljevsko V isočanstvo P a v le K a ra đ o rđ e v ić ; d ru g o : g. R ad e n k o S ta n -
ković, se n a to r i m in is ta r pro sv jete ; treće: dr. Iv. N. Perović, b a n S a v sk e banovine,
kao z a m je n ik a za k n e z a P a v la o d r e đ u je m a r m ijs k o g g e n e r a la g. V ojislava Tom ića,
k o m a n d a n ta B e o g r a d a ; k a o za m je n ik a za g. R a d e n k a S ta n k o v ić a o d re đ u je m Jovu B anjanina,
se n a to ra ; kao z a m je n ik a g. d ra P e ro v ić a o d r e đ u je m d r a Zeca, senatora.
8

O vaj a k t n ap isa o sam i p o tp isa o sv oje ru č no u d v a o rig in a ln a p rim je rk a od kojih će

je d a n čuvati Nj. Vel. Kraljica, a drug i P r e ts je d n ik M in ista rs k o g Savjeta.
O v a dv a p rim je rk a ovog a k ta k ov e rtira na su i z a p e č a ć e n a mojim pečato m .
Aleksandar Karađorđević
Kralj J u g o s la v ije “

O v om protokolu prilaže se n a p r e d citirani a k t od 5. 1. 1934. g o d in e sa Bleda.

P re tsjed n ik m in istarskog s a v je ta : Pavle S. r.
Nikola T. Uzunović s. r.
U pravnik g ra d a B e o g rad a:
Man. Lazarević s. r.
K om and an t Kraljeve g ard e, arm ijski g en e ral:
Petar Živkovič s. r.
Prvi ađ u ta n t Nj. Vel. Kralja, divizijski g e n e ra l:
Milan Ječmenić s. r.
Iz k a b in e ta p re ts je d n ik a m in ista rsk o g savjeta.
Broj 220 od 9. o k to b ra 1934. godine.
 9

Proglas Kr. vlade narodu

Naš Veliki Kralj Aleksandar I. pao je kao žrtva mučkog aten­
tata 9. oktobra u 4 sata poslije podne u Marseille-u.
Svojom Krvlju Kralj-mučenik zapečatio je djelo mira, radi ko­
jega je i krenuo na put u Savezničku Francusku.
Na prijestolje Kraljevine Jugoslavije, a prema članu 36. Ustava,
stupio je Njegov prvorođeni sin Nj. Vel. Kralj Petar II.
Kraljevska vlada, vojska i mornarica, položili su zakletvu vjer­
nosti Nj. Vel. Kralju Petru II.
Vlada Kraljevine Jugoslavije, vršeći privremeno Kraljevsku
vlast na osnovu člana 45. Ustava, sazvala je Narodno pretstav-
ništvo na zajedničko zasjedanje za 11. oktobra radi polaganja
zakletve u smislu članova 59. i 42. Ustava.
Posljednjim svojim riječima, koje je jedino stigao da izgovori
umirući blaženoupokojeni Kralj u Svom neizmjernom rodoljublju,
ostavio je narodu amanet: „Čuvajte Jugoslaviju“.
Kraljevska vlada poziva cjelokupni jugoslavenski narod da ovaj
sveti amanet ispuni vjerno i dostojanstveno.
9. o k to b ra 1934. P r e ts je d n ik m in is ta r s k o g s av jeta:
B e o gra d. Nik. T. Uzunović.
M inistar p o ljo p riv re d e i z a stu p n ik m in istra in o stra n ih p oslova Dr. Drag. S. Kojić
M in istar pro svete Dr. I. Šum enković
M in ista r p ra v d e Bož. Ž. M aksimović
M in ista r za fizičko v a sp ita n je n a r o d a Dr. G . B. Anđelinović
M in ista r trgovine i in d u strije Juraj Dem etrović
M in ista r finan sija Dr. M il. R. Đorđević
M in istar g r a đ e v in a Dr. Stjepan Srkulj
M in istar u n u tra šn jih djela Živ. A . Lazić
M in ista r so cijalne po litike i n a r o d n o g zd rav lja Dr. Fran Novak
M in ista r vojske i M orn a ric e armij. g en e ra l M il. Ž. Milovanović
M in ista r šu m a i ru d n ik a Dr. M . Ulmanski
 10

Povodom tragične i mučeničke smrti

NJEGOVOG VELIČANSTVA KRALJA ALEKSANDRA I.

održao je Zbor Liječnika za Hrvatsku, Slavoniju i Međumurje u
Zagrebu svoju žalobnu sjednicu dne 13. oktobra o. g.
Točno u 12 sati o podne otvara žalobnr
u sjednicu pred punom dvoranom
očne klinike pretsjednik Zbora dr. Pavao Ćulumović ovim riječima:

Gospođe i gospodo!

Kad smo se spremali, da ovih dana proslavimo 60-godišnjicu opstanka

Zbora Liječnika i pošaljemo brzojavni pozdrav našemu uzvišenomu vladaru,
nismo ni slutili kakova će se nesreća survati na našu otadžbinu. Naš premili
Kralj pao je žrtvom mučkog i odvratnog atentata nad kojim se zgraža cijeli
kulturni svijet. Mi liječnici, kojih sve znanje, umjenje i pregnuće ide za jednim
ciljem, da spašavamo najveće dobro — ljudske živote, stojimo prestravljeni
i ogorčeni pred činjenicom, da je uništen najdragocjeniji i najvrijedniji život
u našoj otadžbini.
Da tragika bude još veća, nije pao na bojnom polju, gdje se uništavaju
milijuni života i stvaraju milijuni bogalja, ma da je kao junak imao i odviše
prilike. Neprijateljsko zrno štedilo je heroja. Naprotiv pao je na putu, koji je
nastupio, da svojem narodu i drugima osigura i učvrsti mir, toliko željeni mir
i miran razvitak, ne bi li se jedanput bar ponešto razvedrio od svjetskog rata
još uvijek tmurni horizont.
Bio je osobiti Vladar, koji se je visoko uzdigao nad običnu razinu. Sva
ga svjetska štampa prikazuje takovim a historija će zlatnim slovima ispisati
njegovo ime.
Svestrana i solidna naobrazba kao mladića, herojska djela za vrijeme
balkanskih i svjetskog rata, sve patnje i oskudjevanja, što ih je pretrpio sa
svojim narodom i konačno ujedinjenje troimenog naroda podigli su mu spo­
menik vječitiji od mjedi. Kao vladar nakon dovršenog ujedinjenja nije samo
posmatrač već pun energije, iskustva i ispravna pogleda zahvaća jakomrukom
u točkove državnog aparata i svršava djela što ih rastrovano partizanstvo ne
bi provelo u pedeset godina. Da osigura položaj Jugoslavije i osigura mir,
poduzeo je niz putovanja i to s potpunim uspjehom tako da je Balkan prestao
biti „ognjište iz kojeg svakog časa tisuću varnica vrca“.
 Zadnje njegove riječi u samrtnoj borbi odavaju zbilja velikog čovjeka u
zadnjem dahu, posljednjem kucaju srca zabrinutog patriotu.
Mrtav nam je sada naš ljubljeni Kralj. Zločinačka ruka uništila je tijelo
ali duh njegov lebdi među nama i lebdjeti će i živjeti od roda u rod, bodreći
nas i hrabreći, da uzev kao svetinju njegove posljednje riječi svi poradimo
na konsolidovanju naše divne otadžbine Jugoslavije, koju je on tako žarko
ljubio, da je za nju dao i život svoj.

Slava i vječna spomen viteškom Kralju Aleksandru I.

Čitav Zbor kliče: Slava mu I

Iza toga p r e t s j e d n i k predlaže da se pošalju ovi brzojavi Njegovom

Veličanstvu Kralju Petru II. i Njezinom Veličanstvu Kraljici Mariji:

NJEGOVOM VELIČANSTVU KRALJU PETRU II.

B e o g r a d

Zbor Liječnika Hrvatske, Slavonije i Međumurja duboko potresen m učenič­

kom i tragičnom smrti blagopokojnog viteškog KRALJA ALEKSANDRA I. stva­
raoca naše Jugoslavije moli V aše Veličanstvo da blagoizvoli primiti izraz našega
dubokog saučešća i nepokolebive vjernosti i odanosti VAŠEM VELIČANSTVU
i čitavom KRALJEVSKOM DOMU KARAĐORĐEVIĆA.
Pretsjednik :
Dr. Ćulumović.

NJEZINOM VELIČANSTVU KRALJICI MARIJI

B e o g r a d

Obuzeti neizmjernom bo l i i t u g o m za blagopokojnim K R A L J E M

A L E K S A N D R O M , Vašim uzvišenim suprugom molimo Vaše Kraljevsko
Veličanstvo da blagoizvoli primiti izraze našeg najdubljeg saučešća.

Zbor Liječnika Hrvatske, Slavonije i Međumurja u Zagrebu

Pretsjednik:
Dr. Ćulumović.

Nakon što je Zbor jednoglasno prihvatio da se brzojavi pošalju, p r e t ­

s j e d n i k zatvara žalobni sastanak.
12

Odbor Zbora Liječnika upisao se iza komemoracije u knjigu sažalnica,

koja je bila izložena u Kr. banskim dvorima u Zagrebu.

Na sahrani blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I. Ujedinitelja Zbor

Liječnika zastupali su njegovi odbornici Dr. Vladimir Katičić, načelnik mini­
starstva nar. zdravlja u m. i Dr. Vladimir Bazala, asistent med. fakulteta i
upisali se u ime Zbora u maršalatu Kr. dvora u knjigu sažalnica Njegovog
Veličanstva Kralja Petra II., Njezinog Veličanstva Kraljice udove Marije i
Njegovog Visočanstva kneza-namjesnika Pavla.

L ije č n ič k i V je s n ik izlazi d v a p u t m jesečn o, izm jenično z n a n s t v e n o i s ta le š k o iz d a n je . Članovi

Z b o ra liječnika dobivaju o b a izd anja b e s p la tn o , d ok p retp lata za n e čla n o v e iz n a š a za o b a izd anja D 200'—
za inozem stvo D 250'—, za djake D 150 —, za in ozem stvo D 200'—. P o jed in i broj stoji D 25'—. R u ko ­
pisi i svi dopisi šalju se n a : U r e d n i š t v o L i j e č n i č k o g V j e s n i k a , Z a g r e b M as arik o v a
ul. 13. T e l e f o n -27-55. — Rukopisi s e im adu pisati tintom i sam o na jednoj strani p ap ira ; poželjno je da
se u d e se pisaćim stro jem . — Zaključak red akc ije sv ak o g 1. u m jesecu. Članarina, p retplata i sve o stale
n o v č a n e pošiljke šalju s e blagajniku Dr. D r a g u t i n u H l a v k i , Z agreb, ul. Kraljice M arije 33/111. T e ­
lefon 7555. — Broj ček. raču na p o št. štedionice 33.362. Z a g r e b . — M o l i m o r a d i r e d o v i t o g d o s t a v ­
l j anj a lista, da n a m se o d m a h t a č n o javi s v a k a p r o m j e n a bor avi š t a.

V lasnik i izdavatelj: Z b o r liječnika Hrvatske, Slav on ije i M e đ u m u rja u Z ag rebu .

P re tsta v n ik i od go vo rn i urednik D r. E d o D e u t s c h , Z agreb.
Za š tam p ariju o d g o v a ra Rudolf G r d e š i ć , direktor štam p., K arlovac, O b a la R ačk o g a 5.
T is a k D io n ič k e š t a m p a r ije d . d ., K a r lo v a c .
VITEŠKI K R ALI A LEK S A N D A R I. UJEDINITELJ
 V lasnik I Izdavatelj:
Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije I Međumurja. Oficijelni organ Jugoslav, oto-neuro-oftalmološkog društva, Društva Jagoslaveaskth
psihijatara I neurologa, Slobodne organizacije liječnika n Dalmaciji, Jugoslavenskog društva za operativnu medicinu, sekcija
Zagreb I Dubrovačkog liječničkog u drutenja.
U z s a ra d n ju p re fs ta v n ik a p o je d in ih m e d ic in s k ih s tr u k a u r e d u je

Redakcljonl odbor
Dr. Ed o D e u ts c h Prof. Dr. F r a n Ko g o J
Prim. Dr. T a t r o s l a v F l o r s c h ü t z Prof. Dr. H a d o s l a v Z. L o p a š l č
Za uredništvo odgovara: Dr. ID O DEUTSCH

D io n ič k a Š ta m p a r ija d . d ., K a rlo v a o .