NORTH

UNIVERSITY

Informacijske tehnologije i primjena

Sveučilište Sjever
predavanja: Vladimir Stanisavljević
+: vladost@unin.hr
VŽ KC

MMI
lab. vj.: Dragan Brkić (MOP)
Davor Levanić (PS, TLG), Krunoslav Kukolja (TLG)
materijale za predavanja pripremili:
Mihael Kukec
Vladimir Stanisavljević
Davor Levanić
SVEUČILIŠTE


SJEVER
 NORTH

UNIVERSITY

Informacijske tehnologije i primjena?

IT?
ICT?
Informacijske i komunikacijske tehnologije
Primjena?
obrada podataka, informacija, komunikacije, računarstvo
VŽ KC

MMI
Ciljevi predmeta:
Upoznavanje studenata s vještinama korištenja računala i
informacijsko komunikacijskom tehnologijom za svakodnevne i
poslovne zadatke
izjednačavanje predznanja!
Način izvođenja nastave
Izlaganje gradiva uz naglasak na demonstracije i vježbe u raznim
operacijskim sustavima i uredskim i ostalim alatima (softverima)
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Ishodi učenja
1. Znanje osnovnog rada s računalom. Korištenje internetskih tehnologija.
Znati koristiti elektroničku poštu. Poznavanje netiquette.
2. Znanje programa za obradu teksta. Primjena različitih vrsta oblikovanja
na dokument. Izrada sadržaja i drugih indeksa. Generiranje skupnih
pisama.
3. Znanje programa za tablične kalkulacije. Znati primijeniti osnovno
oblikovanje ćelija, koristiti i izraditi jednostavne agregatne funkcije i
VŽ KC

MMI
uvjetno oblikovanje.
4. Znanje programa za izradu prezentacija. Primjeniti predloške.
Oblikovati slajdove. Definirati različite animacije na elementima i
tranzicije među slajdovima.
5. Poznavati osnove HTML-a. Znati izraditi jednostavnu statičku web
stranicu. Kratki uvod u PHP.
6. Poznavanje osnova rada računala i operacijskih sustava. Osnove
digitalnog zapisa podataka i mjernih jedinica. Poznavanje rada
memorijskog podsustava. SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Okvirni sadržaj predavanja

Osnove digitalnog zapisa podataka i digitalne logike

Arhitektura osobnog računala
Razvoj računala i operacijskih sustava u bližoj povijesti
Uvod u operacijske sustave i njihova uloga
VŽ KC

MMI
Uredski programski alati i njihova primjena, načela rada
alati za obradu slika
Softverski sustavi otvorenog kôda
Uvod u računalne mreže, način rada, najčešće korištene
aplikacije
… teme po izboru

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Održavanje nastave, ostalo

1h predavanja (15h ukupno) + 2h vježbi tjedno (12 tjedana, 2

tjedna kolokviji, 1 tj. nadoknade)
Predavanja po 2h četvrtkom 15:00-16:30 (PS) te petkom 15:00-16:30
(TLG) i 16:30-18:00 (MOP) (može se doći u bilo kojem terminu)
većina predavanja u prvom dijelu semestra
skupine (po ~12 tak studenata) za laboratorijske vježbe,
VŽ KC

MMI
raspored po grupama i točni termini su objavljeni
nakon inicijalnog rasporeda moguća zamjena mjesta u prvom tjednu
nastave na vježbama
Konzultacije:
petkom popodne poslije predavanja od 18:00 (K-25 ili K29)
za vrijeme lab. vježbi s asistentima
dogovor prema najavi, e-mail, forum, moodle …
Primjedbe, pritužbe prema pravilniku o studiranju:
predmetnom nastavniku, voditelju studija, prodekanu za nastavu
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} Način izvođenja vježbi

1. Svaki tjedan – po 2h u bloku
2. Nakon uvoda u vježbu samostalno rješavanje zadataka
pomoću materijala u elektroničkom obliku dostupnih
na webu.
3. Korisnički račun je obavezan.
VŽ KC

MMI
4. Vježbe se održavaju u UNIN1(K)-2/30
} Uvjeti za dobivanje potpisa
1. Obvezni dolasci na vježbe (izostanci se ne toleriraju).
2. Dolazak na prvi i završni kolokvij je obavezan.

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Raspored nastave po tjednima

Tjedan: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
P P P P P P P (P) (P)
L L L L L L L L L L L L
VŽ KC

MMI
(K) K K
P – predavanja
L – laboratorijske vježbe; K – kolokvij (90min)

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Polaganje ispita
2 kolokvija
sredinom semestra nakon predavanja i prva dva bloka vježbi i pred
kraj semestra nakon trećeg bloka vježbi
provjera praktičnih znanja na računalu
na kolokvijima se pojavljuju i “teorijska” pitanja iz predavanja
iz kolokvija je za prolaz potrebno prikupiti najmanje 50% bodova
VŽ KC

MMI
(TLG) odnosno 70% (PS, MOP)
seminar iz područja predviđenih za predavanja:
prezentacija na predavanju
općenite teme iz informacijskih tehnologija
prijava tema na sljedećim predavanjima te na prvim vježbama
povećanje ocjene, dodatni bodovi
boduje se sudjelovanje u nastavi, bodovi na vježbama
dodatni bodovi pohađanjem predavanja
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Teme laboratorijskih vježbi

Osnovne građevne jedinice računala. Od čega je računalo

sastavljeno i kako sastaviti računalo?
Korištenje računala i upravljanje datotekama, OS: Windows
Korištenje računala i upravljanje datotekama, OS: Linux
Obrada teksta, MS Word
VŽ KC

MMI
Napredna obrada teksta, MS Word
Tablične kalkulacije, MS Excel
Izrada prezentacija (MS Powerpoint)
Obrada slika, osnovne operacije u alatu za obradu slika (Gimp)
Elektronička pošta
WEB, stvaranje osobne Web stranice, osnove web programiranja
…
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Literatura
ECDL tečajevi, priručnici za Word, Excel, Powerpoint
http://e-knjiznica.carnet.hr/e-knjige
Grundler, Gvozdanović. Ikica, Kos, Milijaš, Širanović, Zvonarek,
ECDL 5 - Europska računalna diploma, Osnovni program - 7
modula, PRO-MIL, Varaždin, 2011.
grupa autora (ur. V.Čerić, M.Varga), “Informacijska tehnologija u
VŽ KC

MMI
poslovanju”, Element, Zagreb, 2004.
L. Budin, M.Golub, L.Jelenković, D.Jakobović, “Operacijski
sustavi”, Element, Zagreb, 2009.
Darko Grundler: "Primijenjeno računalstvo", Graphis, Zagreb,
2000.
Udžbenik za vježbe iz kolegija:
D.Levanić, K.Pisačić: "Primjena informacijskih tehnolgija",
Sveučilište Sjever
materijali s predavanja i vježbi, zadaci za ponavljanje i vježbu
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Informacijska Tehnologija

računala
mreže računala (client-server, radne stanice, pisači,...)
mobilno računarstvo (prijenosni uređaji)
sveprisutno računalstvo (wearable, ubiquitous computing)
VŽ KC

MMI
telefonija, telekomunikacije
multimedija

Konvergencija tehnologija (Internet protokoli)

Dominatna postaju programska rješenja (software)

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} Računala

} Mreže računala (client-server, radne stanice,

pisači,...)
VŽ KC

MMI
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} Mobilno računarstvo
(prijenosni uređaji)
VŽ KC

MMI
} Sveprisutno
računalstvo (engl.
wearable, ubiquitous
computing)

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} Telefonija, telekomunikacije
} Multimedija i konvergencija
tehnologija
VŽ KC

MMI
Danas postoji
cijeli niz uređaja
(pametni telefoni,
tablet uređaji) -
rezultat konvergencije
tehnologija

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Brojevni sustavi - podsjetnik

Osnova rada digitalnih računala su binarni brojevi

zapis broja u brojevnim sustavima?
svaka pozicija u riječi ima težinski faktor koji je potencija baze
brojevnog sustava - kod binarnih brojevnih sustava to je 2i
Logičke operacije:
logičko “i”
VŽ KC

MMI
logičko “ili”
logičko “ekskluzivno ili”
prvi komplement
drugi komplement - negacija broja
Heksa-dekadski brojevni sustav
baza je 16, znamenke od (0-9 A-F)
olakšavaju zapis binarnih brojeva - prikaz grupe od 4 bita
oktalni brojevni sustav (grupirana 3 bita)
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} DEKADSKI SUSTAV Dekadski Binarno

0 0
◦ Koristi ga čovjek u komunikaciji.
◦ Baza je broj 10. 1 1

◦ Kapacitet decimalnog mjesta je deset. 2 10

◦ Dekadski broj 247 može se napisati i 3 11

ovako (decimalni zapis): 4 100
◦ 2 · 102 + 4 · 101 + 7 · 100 →
VŽ KC

5 101

MMI
potencija predstavlja redni broj mjesta
Dekadski Binarno
s desne strane
◦ Dekadske znamenke se mogu zapisati 6 110
s 4 bita
7 111
◦ sa sva 4 bita zapisuje se jedna
heksadekadska znamenka 8 1000

9 1001

10 1010

... ...
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} BINARNI SUSTAV
◦ Brojevna baza je 2.
◦ Svako mjesto u binarnom sustavu ima kapacitet 2 (dvije moguće
vrijednosti).
◦ Zapisuje se nulama i jedinicama.
◦ Naziv za binarno mjesto je bit (od engl. BInary digiT)
◦ Postupak pretvorbe dekadskog broja u binarni – primjer: 1110=(?)2
– 11 : 2 = 5 / 1
VŽ KC

MMI
– 5:2= 2 / 1 smjer Rezultat:
– 2:2= 1 / 0 čitanja 1110 = 10112
– 1:2 = / 1
◦ Binarni broj 1011 može se pisati i ovako:
– 1 · 23 + 0 · 22 + 1 · 21 + 1 · 20
– 10112 = 1110
◦ Lakša sklopovska (hardverska) izvedba -> tehnički bolji brojevni sustav.
– računala zapisuju, primaju i šalju podatke te računaju samo s binarnim
brojevima.
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} Bajt (engl. byte) - zapis 8-bitova (nekad se naziva i oktet)

} Oznaka za bajt je B ili By.
◦ Jedan bajt je moguće napisati pomoću 256 brojeva u dekadskom brojevnom
sustavu, au općenitom slučaju za n bitova imamo računa po formuli:

n[bin] = 2n[dec]
} Pa za:
VŽ KC

MMI
◦ 1B = 8bit
◦ slijedi:
◦ 8bit = 28 = 256
Primjer:
– 0000 00002 = 010
– 0000 00012 = 110
– ... = ...
– 1111 11112 = 25510

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} Brojevna baza je 16.

◦ Prikazuje se znamenkama 0 do 9, koje imaju istu vrijednost kao i u
dekadskom sustavu, te slovima abecede A, B, C, D, E i F koje
predstavljaju redom vrijednosti veće od 9.

Tablica uspoređuje prikaz cijelih brojeva od 0 do 15

na tri načina: lijevo su heksadekadski i dekadski, a
VŽ KC

MMI
desno je binarni prikaz.
Primjer:
• pretvoriti broj 24710 u heksadekadski broj
1. pretvorba 24710 u binarni:
• 247 : 2 = 123 / 1
• 123 : 2 = 61 / 1
• 61 : 2 = 30 / 1 Rezultat:
• 30 : 2 = 15 / 0 smjer 24710 = 1111 01112
• 15: 2 = 7 / 1 čitanja
•7:2= 3 / 1
•3:2= 1 / 1
•1:2= / 1

2. pretvorba u heksadekadski (iz tablice):

SVEUČILIŠTE


SJEVER

• 1111 01112 = F716 IT i primjena

 NORTH

UNIVERSITY

Primjeri primjene binarnih zapisa

bajt (engl. byte) - zapis 8-bitova (nekad se naziva i oktet)

pola bajta?
nibble
riječ (word) ?
ovisi o konvenciji, arhitekturi računala
VŽ KC

MMI
tipično 16, 32, 64-bitovna riječ
zapis teksta nizom riječi/bajtova - sustavi kodiranja znakova:
ASCII, ISO-8859-2 (Latin-2), Win-1250, UTF-8
zapis boje točke na zaslonu
RGB:
po osam bitova za svaku boju smješta se u jednu 32-bitnu riječ
ostatak od riječi tipično se koristi za prozirnost (alfa-kanal)
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Jedinice

Dekadski brojevni sustav: prefiks k (kilo) – 1000 nečega

Binarni brojevni sustav: prefiks K – prva najbliža vrijednost koja
se dobije kao eksponent broja 2:
1 KB = 210 = 1024 bajta
1 MB = 220 = 1024 * 1024 = 1048576 bajta
1 GB = 230 = 1024 * 1024 * 1024 = 1073741824 bajta
VŽ KC

MMI
1 TB = 240 = 1024 * 1024 * 1024 * 1024 = 1099511627776bajta
1 PB (peta) = 250 = 1024 TB
1 EB (egza) = 260 = 1024 PB
1 ZB (zeta) = 270 = 1024 YB
1 YB (jota) = 280 = 1024 ZB
za takve binarne eksponente preporuča se koristiti IEC oznake
KiB, MiB, GiB, TiB, ...
dekadski eksponenti koriste se za brzine prijenosa i kapacitet diskova
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Informacijska tehnologija

Računalno sklopovlje
Električni, elektronički i mehanički dijelovi od kojih je građeno
računalo i njegovi pojedini priključci.
Računalni programi
VŽ KC

MMI
Računalo je “stroj” koji ima sposobnost izvršavanja raznovrsnih
zadaća te je to bitno svojstvo koje ga razlikuje od drugih strojeva
Programska podrška je skup svih programa koji se mogu izvršavati
na računalu
Programski dio računala najčešće vrijedi više od njegova sklopovlja
Izbor programa ovisi o korisnikovim potrebama

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Trendovi u razvoju računala

Povećanje broja tranzistora

Moore-ov zakon: udvostručenje svakih 18 mjeseci (vrijedi od 1965!)
Prati ga rast brzine procesora/računala (Jay-ov zakon)
zbog fizikalnih ograničenja usporava u zadnjih nekoliko godina
Povećanje broja procesora/jezgri po korisniku
VŽ KC

MMI
razne naprave imaju procesore (računala, mobiteli, mrežna oprema,
mjerne naprave, automobili, kućanski uređaji, …)
live-ware (ljudi) predstavlja(ju) znatno veći trošak od sklopovlja
više-jezgrenost i više-procesorski sustavi
rast spremničkih kapaciteta (>TB)
sporiji/skokovit rast performansi perifernih uređaja i brzine mreže
ugrađena računala, mobilno računarstvo
kvantne tehnologije, bio-informatika,...
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

Mooreov zakon
UNIVERSITY

} Broj tranzistora na čipu raste

VŽ KC

MMI
kroz vrijeme tako da se nakon
približno dvije godine udvostruči
} to vrijedi već gotovo pola stoljeća
} slični zakoni postoje i za druge
komponente (npr. kapacitet
diskova, brzina prijenosa
podataka, pikseli na kameri)
} sporije raste kapacitet baterija
što je problem za autonomnost
mobilne uređaje
Izvor: Wikipedia
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Primjenski/aplikativni programi
pomoću njih korisnici računala obavljaju sebi korisne zadatke,
transformiraju računalni sustav u odgovarajući virtualni stroj
VŽ KC

MMI
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Potpora raznovrsnim primjenskim programima

Ø skup osnovnih programa koji omogućuju provođenje radnih
zahvata na računalu - izvođenje operacija računala

Taj se skup programa naziva operacijski sustav

VŽ KC

MMI
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

Hijerarhijski model organizacije

UNIVERSITY

računalnog sustava

Korisnik
VŽ KC

MMI
Korisnički programi
Preostali dio operacijskog sustava
Jezgro operacijskog sustava
Sklopovska oprema

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Hijerarhijski model

Slojevita organizacija
računalnih sustava
slojevi međusobno
komuniciraju preko
standardiziranog sučelja
(engl. interface)
VŽ KC

MMI
nije moguća nesposredna
komunikacija za
nesusjedne slojeve (npr.
korisnik ne može direktno
komunicirati s jezgrom
operacijskog sustava
API (aplikacijska
programska sučelja)
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Osnove operacijskih sustava

} Operacijski sustav?
◦ Koje su mu osnovne zadaće?
– upravljanje resursima (memorija, disk, naprave)
– upravljanje procesima,
– upravljanje radnom memorijom,
– upravljanje sekundarnom memorijom,
VŽ KC

MMI
– upravljanje ulazom/izlazom,
– upravljanje datotekama
– sigurnost/zaštita dijelova sustava
– praćenje i otkrivanje pogrešaka programa i sustava
– tumačenje upravljačkih naredbi
– mrežni podsustav
– …

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Što se prodaje pod OS-om:

} grafičko korisničko sučelje
◦ izgled i oblik prozora
◦ rad s datotekama
◦ aktiviranje spojenih uređaja
◦ niz sistemskih programa
VŽ KC

MMI
– praćenje rada, informacije
– manipulacijama datotekama i diskovima
– razvoj
– programski jezici, IDE, skriptni jezici, automatizacija
– internet preglednik
◦ raznorazne standardne aplikacije
– vidjet ćemo u seminarima

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Više-programski rad
} dovoljno procesora
◦ svaki procesor izvodi po jedan proces (program)
◦ ni danas na sustavima s više jezgri/procesor gotovo
nikad nije ispunjeno
} Kako izvoditi više procesa “odjednom”
VŽ KC

MMI
◦ podjelom procesorskog vremena
◦ zamjena konteksta
– prebacivanje tekućeg stanja procesora (konteksta) u radnu
memoriju i učitavanje stanja pohranjenog za drugi process

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Dodjela memorije prebacivanjem

} engl. swapping - izbacivanje/zamjena
podataka s jednog na drugi tip spremnika
} osnova za virtualnu memoriju
◦ Fizički radni spremnik manji od logičkog
adresnog prostora
– danas tipično računalo ima nekoliko GB radne
memorije
– adresni prostor je 32 ili 64 bitovni
◦ manjak fizičkog spremnika
VŽ KC

MMI
nadoknađujemo na vanjskom spremniku
(disku)
– operacijski sustav ostaje u fizičkom radnom
spremniku
– korisnički prostor se u slučaju nedostatka prostora
slično kao i kod višedretvenosti prebacuje na disk
dok nije aktivan
} princip sličan zamjeni konteksta kod multi-
taskinga, samo što se stanje izbačenog
procesa pohranjuje na disk

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Vrste računala
Osobno računalo
Kućna ili uredska upotreba, u pravilu za jednu osobu
PC (od engl. Personal Computer)
(WINTEL)
Mac (Apple Macintosh)
– od prije nekoliko godina također Intel (MacTel)
VŽ KC

MMI
Linux (LinTel)
Radna stanica
Po građi i izgledu ne razlikuju se bitno od osobnih
računala. Razlika je u znatno većem kapacitetu
obrade podataka te boljim performansama.
“Velika računala” (engl. mainframe)
Računala iznimnih performansi i velike snage –
superračunala
posebni uvjeti u kojima se nalaze SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Prijenosna računala
Podjela s obzirom na dimenzije:
Približno veličine knjige
Laptop – (engl. lap hrv. krilo, koljena)
– Notebook – (od engl. notebook hrv. bilježnica)
Netbook – mala prijenosna računala (tipično
dimenzije <10-11”)
VŽ KC

MMI
Tablet – mala prijenosna računala bez fizičke
tipkovnice
Približno dimenzije kalkulatora – ručna računala
engl. hand-held, palmtop, PDA – presonal digital
assistant
Mobilni telefoni?
Pametni mobilni telefoni? (engl. Smartphone)
– app-phone?
Mobile Internet Device (Nokia N900, Samsung
Galaxy S Tablet, iPad) SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Osnovni podsustavi računala:

matična (osnovna) ploča

procesor
memorija
diskovni podsustav
VŽ KC

MMI
video podsustav
audio podsustav
mrežni podsustav
osnovni ulazno izlazni uređaji
kućište s napajanjem
ostalo...

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Procesor

Središnja jedinica za obradu

CPU – central processing unit, procesor
Obrađuje podatke
Prihvaća binarne podatke, rukuje njima na temelju
VŽ KC

naredbi i prerađene binarne podatke predaje okolini

MMI
Obrada podataka uključuje obavljanje aritmetičkih i
logičkih operacija, premještanja i svrstavanja
podataka u memoriji računala
Osnova za gotovo sva danas uobičajena računala
je Von-Neumann-ova arhitektura
izuzetak su grafičke kartice na kojima se danas
također obavlja dio računanja

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Von-Neumanova arhitektura računala

prema Von Neumannovom modelu računalo se sastoji od

sljedećih dijelova:
VŽ KC

MMI
aritmetičko - logičke jedinke
upravljačka jedinka
radni ili glavni spremnik (memorija)
ulazni (pristupni) dio
izlazni (pristupni) dio

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Procesor CPU

Upravljač
ka
jedinica

Aritmetič
Ulazna ko Izlazna
VŽ KC

jedinica jedinica

MMI
logička
jedinica
ALU

Tok
podataka Memorija :
Upravljački programi
signali - podaci

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Memorija

Spremnik/Memorija…
… ima sposobnost pohrane i čuvanja određene količine podataka.
Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se
kapacitet memorije
VŽ KC

MMI
KB, MB, GB, ...
RAM, ROM, …
Procesor je preko svojih izvoda povezan na memoriju
adresna sabirnica
podatkovna sabirnica
Broj linija za adrese određuje maksimalnu memoriju koju
podržava procesor

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Detaljnije o glavnim dijelovim računala

Von Neumanova arhitektura

Razmotrit ćemo zasebno nešto detaljnije:
sabirnice
VŽ KC

MMI
matičnu ploču
procesor
ulazno-izlazne jedinice
memorija
radna (poluvodičke memorije - RAM)
za trajnu pohranu (magnetski diskovi, Flash)

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Sabirnice
U širem smislu normirana veza za razmjenu podataka
između dva uređaja
Unutarnje sabirnice
vodovi na matičnoj ploči
PCI sabirnica (opće namjene)
AGP sabirnica (za grafičke kartice)
VŽ KC

MMI
Vanjske sabirnice
Razmjena podataka između računala i vanjskih uređaja
USB (univezalna serijska sabirnica) – miš, pisač, skener,
različiti standardi (USB 1/2/3) s različitim brzinama prijenosa
– 12 Mb/s; 480 Mb/s; 4-5 Gb/s
IEEE 1394 (FireWire, Sony i.Link)
Velika brzina prijenosa: 400, 800 Mb/s (S1600 i S3200)
prijenos videozapisa (od 90tih godina prošlog stoljeća),
koristi se kod video kamera
peer-to-peer - uređaji na sabirnici mogu preuzeti kontrolu
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Matična ploča

Tiskana ploč(ic)a na kojoj su smješteni glavni dijelovi računala:

procesor, memorija, unutarnja sabirnica, …
Sklopovi mogu biti ili zalemljeni ili se dodaju u za to predviđena
podnožja ili priključnice
VŽ KC

MMI
Često se prodaje zasebno, bez procesora, memorije i dodatnih
sklopova kako bi kupac sam mogao sastaviti računalo prema
svojim potrebama
Standardni format matične ploče (ATX)
http://www.intel.com/products/motherboard/d975xbx2/
index.htm

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY
VŽ KC

MMI
23
SVEUČILIŠTE


SJEVER

http://mikebabcock.ca/mypc/images/A7V600%20motherboard.jpg IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Sabirnice
VŽ KC

MMI
24
http://mikebabcock.ca/mypc/images/A7V600%20motherboard.jpg
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

} Primjer
arhitekture
računala
} blok dijagram
za chipset za
Intelovu
VŽ KC

MMI
matičnu ploču
D975XBX2

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

ARM - Procesor za mobilne uređanje

VŽ KC

MMI
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Računalo kao
Ulazna
sabirnički sustav
jedinica

Ulazni Memorija
međusklop

Procesor
Sabirnice
VŽ KC

MMI
Izlazni
međusklop
Mikroračunalo

Operacijski
sustav
Izlazna
jedinica
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Dijelovi računala - ulaz/izlaz

Ulazno-izlazni uređaji
Ulazni
Omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo
– tipkovnice, miš, klavijature, ekrani osjetljivi na dodir
VŽ KC

MMI
Izlazni
Pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini
– zasloni, pisači
Tvrdi/čvrsti disk (engl. hard disc)
Pohrana velike količine podataka
Magnetski medij, velika brzina i relativno niska cijena.

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Rad računala
Na rad računala utječu najviše:
Brzina obrade podataka
Količina obrađenih podataka u jedinici vremena
približno proporcionalan sa frekvencijom rada i složenošću
sustava (~broj tranzistora?)
benchmark - programski (stvarni ili sintetički) test za mjerenje
VŽ KC

MMI
brzine rada nekog sustava
Raspoloživa memorija
Važno obilježje računala
Može onemogućiti ili usporiti rad računala
Opremiti računalo sa što više memorije
– RAM i tvrdi disk
Kompromis sa cijenom
– koliko je dovoljno?
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Središnja jedinica za obradu - CPU

VŽ KC

MMI
Poluvodička komponenta koja sadržava ALU,
registre, itd…
Za povezivanje s ostatkom računala koristi se
nekoliko pomoćnih integriranih krugova pod
nazivom chipset
Povezuje različite dijelove sustava: memoriju,
diskove, sabrinice i dr. s procesorom
Zalemljeno na matičnu ploču i nije moguće mijenjati
kao CPU
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

CPU

l Snaga procesora ovisi o

količini informacija koje
on može obraditi u
VŽ KC

MMI
jedinici vremena, ovisi o:
l Frekvencija takta - clock
l Količina bitova (veličini
riječi) koju procesor može
istovremeno obraditi
l 8 bitova – 8080, 6800,
Z80
l 16 bitova - 80286
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

CPU

Snaga procesora ovisi o količini

informacija koje on može obraditi
u jedinici vremena, ovisi o:
VŽ KC

MMI
Frekvencija takta - clock
Količina bitova koju procesor može
istovremeno obraditi
32 bita – 80386
64 bita – Athlon 64, Intel Core 2
Duo, i3/i5/i7

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

CPU

Snaga ovisi o:
Frekvenciji takta
Količini bitova koji se paralelno obrađuju
Arhitekturi (građi)
Način na koji dobavlja i obrađuje podatke
VŽ KC

MMI
– broju izvršnih jedinica
– prospojnim putevima
– izvedbi cjevovoda (pipeline)
– instrukcijskom skupu
– izvedbi tranzistora
Pokušaj objektivizacije mjerenja performansi kroz “benchmark”
programe
http://www.spec.org
specijalistički benchmarci za pojedine primjene
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

CPU

Trenutno na tržištu za stolna računala dva vodeća proizvođača

Intel i AMD:
http://www.intel.com/products/desktop/processors/index.htm
VŽ KC

MMI
http://tinyurl.com/2ju9ke/
http://processorfinder.intel.com/details.aspx?sSpec=SLA9U#
Za (pametne) mobilne uređaje različiti proizvođači licenciraju ARM
arhitekturu:
http://www.arm.com/

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Poluvodičke memorije
RAM (od eng. Random Access Memory)
memorija s proizvoljnim pristupom
omogućava čitanje i pisanje približno jednakom brzinom
radna memorija računala u kojoj procesor pohranjuje podatke
velike brzine rada
takt ~GHz
VŽ KC

MMI
obično je potrebno nekoliko taktova za dohvat prvog podatka (tzv.
latencija), a onda uzastopni podaci idu u jednom taktu
ROM (od eng. Read-Only Memory)
moguće samo čitanje
omogućuju trajni zapis (nakon isključenja napajanja)
Flash memorije
zadržavaju zapis i bez napajanja (mobiteli, USB diskovi, kartice)
sporije pisanje nego čitanje SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Uređaji za trajnu pohranu

Prenosivi: Diskete, USB poluvodički diskovi, kartice

Tvrdi disk
Kapacitet (izražava se u dekadskim jedinicama!)
Vrijeme traženja
Vrijeme potrebno glavi da se postavi u traženi trag/
stazu
VŽ KC

MMI
Vrijeme čekanja (latencije)
Prosječno vrijeme potrebno da pred glavu koja se
nalazi u tragu/stazi dođe željeni sektor
Poluvodički disk (SSD)
podaci se pohranjuju na poluvdički spremnik (čipovi)
memorija sa stalnim pohranjivanjem (FLASH)
brži početni pristup jer nema mehaničkih dijelova
obično je pisanje nešto sporije od čitanja
Hibridni diskovi (SSD+magnetski)
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Hijerarhijska organizacija spremničkog prostora

Zbog različitih vrsta i cijena po jedinici pohrane spremnički

prostor organiziran je hijerarhijski
elektromagnetski spremnici poput magnetskih diskova su
bitno jeftiniji od poluvodičkih spremnika (danas približno
<0,1$/GB u odnosu na ~10tak$/GB za RAM, dok su
VŽ KC

poluvodički diskovi (SSD) negdje između)

MMI
svi vanjski spremnici koriste sekvencijalno adresiranje u
odnosu na direktno adresiranje kod RAM-a
poluvodički diskovi (SSD) serijski pristup poluvodički
pohranjenim podacima, organizacija također u blokovima
različite brzine pristupa i prijenosa podataka
diskovi se koriste kao pomoćni spremnici dok se RAM koristi
za glavni spremnik (memoriju)
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Osnove magnetskih diskova

IBM proizveo prvi magnetski disk 50-

tih godina 20. stoljeća (IBM 350 disk)
ugrađeno u računalo RAMAC 305
kapaciteta 5 MB
disk je još uvijek osnovni medij za
VŽ KC

MMI
stalnu pohranu podataka i programa
magnetski diskovi imaju dvojaku
ulogu:
kao skladište za trajno čuvanje svih
vrsta datoteka
kao pomoćni ili dopunski spremnici koji
pri izvođenju programa nadopunjuju
radni spremnik (RAM) računala
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

magnetski disk sastoji se od dva

glavna podsustava:
elektromehanički dio
jedna ili više okruglih ploča
presvučenih magnetskim materijalom
koje se vrte konstantnom brzinom
mehanizam magnetskih glava, koje se
mogu pomicati približno radijalno iznad
tih ploča
VŽ KC

MMI
upravljački sklop
mikroprocesorski baziran
(mikroupravljač) i spremnik
sučelje prema elektro-mehaničkom
dijelu
sučelja prema sabirnici računala ili
prema nekom standardnom diskovnom
sučelju
za prijenos podataka koristi se DMA
(neposredni pristupom radnom SVEUČILIŠTE


spremniku)
SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Organizacija magnetskog diska

Magnetski disk
ploče - 1 ili više nad kojima se nalaze 1 ili 2 (obostrano) magnetske
glave
staze - kružne, na istoj udaljenosti od osi
cilindar - skup više staza na različitim pločama, organizirane u
logičku cjelinu, tipično sve staze na svim diskovima
VŽ KC

MMI
sektori - dijelovi kružnog isječka staze, tipično 512 ili 1024 bajtova,
pojedinačno se adresiraju blokovi (sektori ili nakupine sektora/
clusteri)
Veličina diska je produkt svih tih veličina:
ukupni kapacitet = broj glava x broj staza x broj sektora po stazi x
veličina sektora
Podaci se na disku dodatno štite zaštitnim kodovima pa je
količina zapisanih podataka veća nego količina pohranjenih
podataka SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Organizacija zapisivanja sadržaja na disku

ω
sektor ω
nosač
glava
staza

cilindar
VŽ KC

MMI
pomak
glava
staza
pomak
glava

sektor

ploča reper nosač

SVEUČILIŠTE

glava
SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Svojstva magnetskih diskova

Svojstva diskova se s godinama bitno poboljšavaju:
tipični promjeri ploča su: 1.0, 2.0, 2.5, 3.5 i 5.25 inča
gustoća staza iznosi oko 15000 staza po inču radiusa
gustoća bitova na stazi iznosi 5 - 20 gigabita po inču2
broj okretaja u minuti: 4200, 4800, 5400, 7200, 10000,
15000
VŽ KC

MMI
diskovna jedinka može imati od 1 do 20 ploča
broj staza na disku kreće se od 2000 do 10000;
staza ima od 100 do 300 sektora;
kapaciteti diskova: stotine gigabajta do nekoliko terabajta
2007. Komercijalno dostupan disk od 1 TB!
trenutno su najveći diskovi od ~3 TB za diskove promjera
3.5”, odnosno ~1TB za 2.5”
Najmanje promjene za mehanička svojstva (dimenzije,
brzina vrtnje!) SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Vremenska svojstva diskova

• određena su pretežito brzinama pokretanja njegovih

mehaničkih dijelova
• vrijeme potrebno za prijenos nekog sektora s diska ili na disk
može se podijeliti na dva dijela:
VŽ KC

MMI
Ø trajanje postavljanja glave (head positioning time)
Ø trajanje prijenosa podataka (data transfer time)

• trajanje postavljanja glave može se nadalje podijeliti na:

Ø trajanje traženja staze ili kraće: trajanje traženja (seek
time)
Ø rotacijsko kašnjenje (rotational latency)

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

trajanje traženja ovisi o razmaku između početnog

položaja glave i staze na koju se glava mora postaviti i
sastoji se od:
Ø trajanje ubrzavanja ručice glave
Ø kretanje konstantnom brzinom
Ø trajanje usporavanja
Ø trajanje finog pozicioniranja
VŽ KC

MMI
Ø ako se glava pomiče samo za nekoliko staza, trajanje se
uglavnom svodi na fino pozicioniranje
Ø uobičajeno se za vrijeme traženja uzima vrijeme koje je
potrebno za prijelaz preko trećine ukupnog broja staza

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Zapis podataka na disku

• uz informacijske bitove na disk se pohranjuju i dodatni bitovi
zaštitnog kodiranja
• pri određivanju brzine prijenosa promatramo samo korisne
informacijske bitove odnosno efektivno prenesene bajtove
korisnih informacija
VŽ KC

MMI
• neki diskovi izvode se tako da se na stazama većih promjera
smješta više sektora
• brzina prijenosa ovisi o radijusu na kojem se staza nalazi zato
što je gustoća zapisa ispod glave različita
• obično se disk podijeli na nekoliko područja sa stalnim brojem
sektora po stazi
• staze dalje od središta su duže pa se na njih može smjestiti
više podataka SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Napredak u tehnologiji proizvodnje diskova omogućio je

znatno povećanje kapaciteta diskova, ali su poboljšanja
vremenskih svojstava mnogo skromnija:

prosječno trajanje postavljanja glave za čitanje opalo je s

vrijednosti od približno 20 ms na nekoliko ms
svega nekoliko puta kroz više desetljeća
VŽ KC

MMI
tipična brzina okretaja povećana je s 3600 o/min na 7200,
10000 ili čak 15000 (obično samo na poslužiteljima) o/min
brzine vrtnje se nisu mijenjale zadnjih nekoliko godina
teško je još više povećavati brzinu vrtnje zbog generirane topline koja nastaje zbog
trenja u ležaju
efektivne brzine prijenosa su se povećale do >200 MB/s
najnovije SATA-3 omogućuje 6 Gbit/s (više 700 MB/s)

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

Primjer organizacije diska

UNIVERSITY

Pretpostavit ćemo da na disku ima:

broj površina (glava) P = 10,
broj cilindara (staza na površini) C = 20000,
broj sektora na stazi S = 1000,
veličinu sektora M= 512 B.

Kapacitet ovog diska iznosi:

VŽ KC

MMI
K = P × C × S × M = 10 × 20000 × 1000 × 512 B = 100GB

Ako je brzina vrtnje diska jednaka

ω = 4800 okretaja/min = 80 okretaja/s,

onda TR iznosi:
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Vrijeme postavljanja magnetske glave

vrijeme traženja (tseek - od engl. seek time)

vrijeme potrebno da bi se glava pomaknula do neke staze
nekad se uzima kao vrijeme prelaska preko ⅓ svih
staza
VŽ KC

MMI
Rotacijsko kašnjenje
može se odrediti iz brzine vrtnje (sa TR označavamo
vrijeme jednog okreta diska)
da bi se pozicioniralo na nekom sektoru nakon traženja
staze prosječno treba proći pola okreta/kruga
tr = TR/2 - prosječno vrijeme traženja sektora na stazi (pola
okretaja)
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Vrijeme prijenosa podataka

određeno vrtnjom odnosno vremenom potrebnim da za

pozicioniranu glavu sektor prođe ispod nje (vrijeme
čitanja sektora s diska):
tsekt=TR/broj sektora na stazi
za primjer diska koji ima 100 sektora i vrti se
VŽ KC

MMI
brzinom 4800 o/s to onda iznosi:
tsekt=1/80/100 = 12,5ms/100 = 0,125 ms
trajanje prijenosa podataka od diska do računala
određeno je brzinom prijenosa podataka (data transfer
rate) i količinom prenešenih podataka.
npr. SATA () sučelje ima brzine od 1.5, 3 odnosno 6
GBit/s SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Primjer: Osnovni parametri diska

primjer: disk sa 2 ploče i po 2 glave, 10000 staza po površini

(cilindru), svaka staza od 4000 sektora (svaki 512By), brzina
prijenosa podataka je 1Gbit/s
Disk se vrti brzinom od 7200 o/min ->
TR=60/7200 = 1/120 s = 8.33* ms
VŽ KC

Kapacitet diska

MMI
4 x 10000 x 4000 x 512 = 81.920.000.000 bajtova ~ 80 GB
Rotacijsko kašnjenje: Točnije: 81,92 tj. 82 GB

TR/2 = 60/7200/2 = 4,17 ms

Vrijeme prijenosa 1 sektora:
TR/4000=1/120/4000 ~ 2us
prijenos jednog sektora do računala
512*8/109 ~ 4,1 us
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

Primjer učitavanja datoteke (pokretanje programa)

UNIVERSITY

Treba u memoriju učitati datoteku veličine 1 MiB s diska koji ima 5

ploča s po dvije glave, 100 sektora po stazi i 2000 staza/cilindara,
dok je vrijeme traženja 16,66 ms, a brzina vrtnje 4800 o/min.
Brzina prijenosa sukladna je čitanju podataka.

Neka je:
a) datoteka smještena na disku kompaktno (tj. u uzastop-
nim sektorima smještenim u jedan ili više susjednih
VŽ KC

MMI
cilindara)
b) datoteka podijeljen na blokove veličine 1 KB koji su
smješteni u dva uzastopna sektora, s tim da su ti parovi
sektora raspršeni po cijelom disku

Datoteka je veličine 1 MiB = 1024 KiB i dijeli se na 1024 bloka

(clustera) veličine 1 KiB te za njihov smještaj trebamo 2048
sektora od po 512 B. SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

a) uzastopno smješteni sektori datoteke

UNIVERSITY

neka disk ima cilindar od 10 staza s po 100 sektora

za kompaktni smještaj programa treba 2 puna cilindra i još 48 sektora

u trećem cilindru (što je manje od jedne staze)
glave se postavljaju s prosječnim trajanjem traženja (16,66 ms)
nakon prosječnog rotacijskog kašnjenja započinje prijenos cijele prve
staze i zatim bez dodatanog rotacijskog kašnjenja prijenos sljedećih
VŽ KC

MMI
staza istog cilindra
prijenos 10 cijelih staza obavit će se u 10 okretaja diska
premještanje na susjedni cilindar (1.5 ms) te nakon prosječnog
rotacijskog kašnjenja opet prijenos 10 cijelih staza
nakon premještanja na zadnji susjedni cilindar i prosječnog rotacijskog
kašnjenja treba prenijeti još samo 48 sektora jedne staze
ukupno vrijeme je približno 294 ms
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

b) sektori raspršeni u parovima

Kod raspršenog smještaja 1024 blokova u parove sektora

prijenos datoteke obavit će se kroz:
1024 puta se obavlja:
postavljanje glava s prosječnim trajanjem traženja (16,66ms)
+prosječno rotacijsko kašnjenje (TR/2=6,25ms)
slijedi trajanje prijenosa dvaju sektora
VŽ KC

MMI
ovisi o brzini vrtnje (2/100 TR = 2 * 0,125 = 0,25ms)
gotovo zanemarivo u odnosu na pozicioniranje!
Približno 1024*23ms = 23 sekunde
80-tak puta sporije!
Nije bitno bolje ni kod najnovijih diskova
do početka čitanja i dalje treba više milisekundi
kod poluvodičkih diskova (SSD - solid state disk)
nema mehaničkog kretanja i vrijeme pristupa je reda mikrosekunde
praktično neosjetljivi na fragmentaciju!
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Fragmentacija diskovnog prostora

prethodni primjer ilustrira problem koji nastaje kad su sektori koji
čine datoteku razbacani po disku - višestruko usporenje rada
kompaktni smještaj datoteka omogućuje znatno brži prijenos
programa, ali takav smještaj nije jednostavno ostvariti
problem fragmentacije diskovnog prostora
glavni razlog nastanka je stalno stvaranje i brisanja datoteka, te
VŽ KC

MMI
nadopisivanje u datoteke, pri čemu se za veće datoteke sve teže
pronalazi kontinuirani prostor za nefragmentiran zapis
problem je izraženiji kod velike popunjenosti diska
rješava se povremenom ili automatskom defragmentacijom
moguće ga je smanjiti i drugačijom organizacijom alokacije
prostora
kompletni prostor za neku datoteku se alocira unaprijed prije pisanja
(Mac OS X, UNIX)
automatizirana defragmentacija kod novijih operacijskih sustava
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Sučelja za diskove
ATA – (parallel) advanced technology
attachment (PATA)
SATA – serial ATA
SATA-1: 1,5 Gbit/s
SATA-2: 3 Gbit/s
SATA-3: 6 Gbit/s
VŽ KC

MMI
SCSI - small computer system interface
SAS - serial attached SCSI
(zamjenjuje SCSI)
3-6 Gbit/s (12 u pripremi)
Thunderbolt
do 10 Gbit/s
za istovremeno spajanje više raznovrsnih
uređaja (monitori, diskovi,…)SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Pouzdanost diskova
MTBF - (mean time between failure)
srednje vrijeme između pojave grešaka
vrijedi općenito za sve sustave
za današnje diskove u stotinama tisuća
sati
krivulja opisuje kvarove kroz vrijeme
VŽ KC

MMI
najviše kvarova na početku i nakon što
su “istrošeni”
različit MTBF za diskove ovisno o
namjeni
diskovi za stolna/prijenosna računala
pouzdanost takva da osigurava
višegodišnji rad tipično 8h dnevno
poslužiteljski diskovi
višegodišnji radi 24h dnevno SVEUČILIŠTE


SSD ?
SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Budućnost magnetskih diskova?

Zahvaljujući cijeni
vjerojatno je da će se i u
dogledno vrijeme ostati za
masovnu pohranu
što ako kapaciteti
VŽ KC

MMI
pouzdanost SSD-ova
poraste i cijene postanu
prihvatljive?

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Radna Memorija

Vrste memorijskih modula

pakiranje - SIMM, DIMM, SODIM
način rada SDRAM, DDR, DDRx
frekvencija/brzina rada
667, 800, 1066,... MB/s?
brzina kojom procesor pristupa memoriji (tzv. FSB)
VŽ KC

MMI
memorijski moduli s korekcijom pogreške (ECC)!
skuplji od “običnog” ne-ECC RAM-a
ugrađuju se u radne stanice i poslužitelje gdje se očekuje veća
pouzdanost
Google-ov rezultati za njihove računalne center bilježe pojavu
znatnog broja pogrešaka na diskovima i memoriji kroz
višegodišnji u njihovim računalima
tema za seminar? SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Ostali dijelovi - grafičke kartice

Grafičke kartice (GPU)
omogućuju prikaz slike na analognom i digitalnom
zaslonu
priključci VGA/D-SUB, DVI, Display Port, HDMI,
Thunderbolt…
potpomažu grafičke operacije, formiranje slike
priključene na brzo sučelje na matičnoj ploči
VŽ KC

MMI
PCIe sabirnica
više-procesorska/jezgrena organizacija
– moguća visoko paralelizirana obrada elemenata slike
– deseci specijaliziranih grafičkih procesora
visoke performanse za 3D grafiku
– obavljaju projekcijske transformacije i sjenčanje
video-igre, specijalizirani grafički programi
integrirane
obično su dio čipseta
mogu se koristiti za obradu i proračune općeg tipa
GPGPU (CUDA, OpenCL) SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Aplikacije

Komercijalne
plaćanje odjedamput, neograničena licenca
pretplata - tipično mjesečna
Adobe Creative Suite
Microsoft Office 365
VŽ KC

MMI
Usluge u oblaku
Besplatne (free)
stvarno besplatne
freemium (s premium dodacima koji se plaćaju)
Sustavi otvorenog koda
uz SW dostupan je izvorni programski kod
različite licence za korištenje koda
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Slijede seminari

Povijest Windows OS-ova

desktop, server, mobilni
povijest, razvoj, razlike od verzije do verzije, zanimljivosti...
Povijest UNIX operacijskih sustava
VŽ KC

MMI
općeniti UNIX operacijski sustavi
predstavnici, grupe, varijante
Linux
Povijest Macintosh OS-ova
Povijest mobilnih operacijskih sustava
slične teme po vašem izboru

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

Pitanja za ponavljanje
} Što čini Von Neumanovu arhitekturu računala?
} Zakon prema kojem se broj tranzistora na čipu udvostručuje
svakih 18 mjeseci naziva se ________ zakon.
} Koja je razlika između MB i MiB prema IEC preporuci?
} Kako se tipično zapisuje boja u 32-bitnoj riječi?
} Ako memoriju (RAM) adresiramo s 30 bitova bajt-po-bajt, kolika je
maksimalna memorija koju može imati računalo?
} Poredajte oznake GB, PB, TB, MB, EB za količinu memorije po
VŽ KC

MMI
rastućem redoslijedu: __________________________.
} Jedna od osnovnih zadaća operacijskog sustava je da posreduje
između __________ i __________ ________.
} Na koje dvije vrste dijelimo prijenosna računala s obzirom na
dimenzije?
} Nabrojite ulazno-izlazne jedinica računala koje poznajete?
} Navedite dvije karakteristike ROM-a?
} Ako je brzina vrtnje diska jednaka 4800 okretaja/min, koliko
iznosi rotacijsko kašnjenje TR (u milisekundama)?
SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena
 NORTH

UNIVERSITY

...Pitanja za ponavljanje
} Organizacija memorije kod koje se manjak radne memorije
nadoknađuje prostorom na disku naziva se _________ memorija.
} Kapacitet diska 100 GB (GB je u ovom slučaju 109 bajtova), disk ima
2 ploče na kojima se podaci zapisuju na obje strane, broj staza je
20000, a veličina sektora je 500 bajtova. Broj sektora?
} Parametar kojim se označava pouzdanost uređaja zove se ______.
Problem kod kojeg se datoteka u datotečnom sustavu zapisuje na
VŽ KC

MMI
}
više odvojenih mjesta naziva se __________ diskovnog prostora.
} Što je SSD?
} Da li kod SSD-a postoji problem fragmentacije?
} Koje su osnovne zadaće operacijskog sustava?
} Osnovni mehanizam koji se koristi za izvedbu višezadaćnosti
(multi-taskinga) zove se __________ konteksta.
} Ukoliko za rad nekog programa nedostaje RAM-a operacijski sustav
koristit će _____________ za privremeno pohranjivanje podataka.

SVEUČILIŠTE


SJEVER

IT i primjena