STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XVIII. tečaj 13. i 14. veljače 2015.

TEMA:

" EVAPORATIVNO HLAĐENJE "

Autori:

prof. dr.sc. IGOR BALEN, dipl.ing.stroj

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
mr.sc. IVAN CETINIIĆ, dipl.ing.stroj
EVAPORATIVNO HLAĐENJE

Evaporativno hlađenje je proces koji koristi isparavanje tekuće vode za neposredno ili posredno
hlađenje struje zraka, tako da krajnja temperatura (suhog termometra) struje zraka ili temperature
suhog i vlažnog termometra struje zraka koja se hladi, budu niže od vrijednosti prije provođenja
evaporativnog procesa.

Sustav klimatizacije s evaporativnim hlađenjem je onaj sustav u kojem se više od 50 % ukupnog

rashladnog učinka kroz godinu dobije evaporacijom.

Tri osnovne vrste procesa evaporativnog hlađenja su:

(1) direktno evaporativno hlađenje
(2) indirektno evaporativno hlađenje
(3) indirektno-direktno (dvostupanjsko) evaporativno hlađenje

Prednosti sustava evaporativnog hlađenja uključuju:

• Znatne energetske i materijalne uštede
• Smanjenje vršne potrebe za energijom
• Poboljšanje kvalitete unutarnjeg zraka
• Iskoristivost troškova tijekom vijeka trajanja
• Jednostavnu ugradnju u postojeće sustave
• Dostupnost raznovrsne opreme
• Jednostavno održavanje
• Ovlaživanje i odvlaživanje, prema potrebi
• Upotrebu direktne digitalne regulacije
• Smanjenje emisije štetnih tvari u okoliš
• Nekorišenje freona (CFC, HCFC).

Nedostaci evaporativnog sustava u usporedbi s konvencionalnim hlađenjem:

• Potrošnja vode
• Povišenje sadržaja vlage zraka u prostoru
• Povećanje broja izmjena zraka
• Nemogućnost precizne regulacije temperature i vlažnosti zraka
• Mogući problemi s razvojem mikroorganizama zbog nečiste vode ili neodržavanja

DIREKTNO EVAPORATIVNO HLAĐENJE

U procesu direktnog evaporativnog hlađenja voda ishlapljuje neposredno u struji zraka,

smanjujući temperaturu suhog termometra uz povećanje vlažnosti zraka.
Uređaji s direktnim ishlapljivanjem hlade zrak neposrednim dodirom s vodom slijevanjem preko
velike ovlaživane površine (kao u kompaktnim hladnjacima zraka) ili raspršivanjem pomoću
sapnica (kao u uređajima za pranje zraka).
U procesu direktnog evaporativnog hlađenja obično se koristi recirkulacija vode radi uštede vode,
što je često isplativije od protočnog sustava. Tijekom korištenja, temperatura recirkulirajuće vode
se postupno približava temperaturi vlažnog termometra hlađenog zraka. Recirkulacija zraka se ne
koristi.

2
 Ovlaživana
površina

Ohlađeni
Zrak
zrak

Sabirna
posuda
Cirkulacijska pumpa
Slika 1. Direktno evaporativno hlađenje – princip

Slika 2. Direktno evaporativno hlađenje – proces

3
Za ocjenu djelovanja evaporativnog hladnjaka s neposrednim ishlapljivanjem vode u struji zraka
koristi se učinkovitost direktnog zasićenja:

t1  t 2
 dz 
t1  t s
t1 – temperatura suhog termometra zraka na ulazu u evaporativni hladnjak s neposrednim
ishlapljivanjem [ºC]
t2 – temperatura suhog termometra zraka na izlazu iz evaporativnog hladnjaka s neposrednim
ishlapljivanjem [ºC]
ts – temperatura vlažnog termometra ulaznog zraka [ºC]

Ako su ulazna temperatura t1 i učinkovitost εdz poznati, izlazna temperatura ohlađenog zraka t2 se
može odrediti iz h,x dijagrama.
Učinkovitost direktnog zasićenja ovisi o sljedećim faktorima:
• nastrujna brzina zraka wa [m/s] – veća brzina smanjuje učinkovitost, ali povećava rashladni
učinak evaporativnog hladnjaka
• omjer masenog protoka voda-zrak mw/ma – veći omjer povećava učinkovitost, jer ukazuje na
povećanje kontaktne površine između vode i zraka
• oblik ovlaživane površine – veća površina i dulje vrijeme kontakta vode i zraka povećavaju
učinkovitost.

Učinak direktnog evaporativnog hlađenja može se odrediti iz izraza:

Qev ,d   a wa Aa c pa (t1  t 2 ) [W]

wa – nastrujna brzina zraka u svijetlom presjeku klima jedinice [m/s]
Aa – nastrujna površina evaporativnog hladnjaka [m2]

Učinkovitost direktnog zasićenja za evaporativne hladnjake s neposrednim ishlapljivanjem kreće

se u rasponu od 0.80 do 0.95.
Budući je zrak u neposrednom dodiru s vlažnom površinom, direktno evaporativno hlađenje
provodi i određeno pročišćavanje zraka. No ako hlađeni zrak sadrži više prašine ili drugih čestica,
potrebno je koristiti dodatni filter kako bi se spriječilo začepljivanje ovlaživane površine ili
sapnica za raspršivanje vode.
Za upotrebu u komfornoj klimatizaciji brzina nastrujavanja zraka treba biti do 3.0 m/s da bi se
spriječilo prenošenje kapljica vode niz struju zraka. U suprotnom treba ugraditi eliminator
kapljica, što povećava pad tlaka na strani zraka.
Direktno evaporativno hlađenje je jednostavno i relativno jeftino, a nedostatak mu je da, ako je
temperatura vlažnog termometra zraka u prostoru veća od 21°C, rashladni učinak obično nije
dovoljan za komforno hlađenje unutarnjeg prostora; međutim, tada hlađenje može biti
zadovoljavajuće za manje zahtjevne primjene (npr. za staklenike, industrijsko hlađenje i sl.)

4
 Ohlađeni
Voda zrak

Cijevi za vodu

Ohlađeni
Zrak zrak

Evaporativni
blok
Zrak

Posuda za
Posuda za
vodu
vodu
(a) (b)

Slika 3. Izvedbe direktnog evaporativnog hladnjaka

(a) evaporativni blok; (b) čvrste stijenke

Ostali parametri koje treba uvažiti kod procjene pogonskih svojstava direktnog evaporativnog
hladnjaka su:
• potrošnja svježe vode [l/h po m3 ohlađenog zraka]
• pad tlaka na strani zraka [Pa].

Evaporativni blok. Uglavnom se izrađuje od vlakana bijele topole debljine 50 mm, uz potrebnu
kemijsku pripremu i aditive za povećanje ovlaživosti i sprječavanje razvoja mikroorganizama, ili
od apsorpcijskih plastičnih vlakana, odnosno opjene. Evaporativni blokovi se ugrađuju u
pomične okvire od pocinčanog čeličnog lima ili plastike.
Izvedba bloka zahtjeva relativno niske brzine strujanja zraka (do 1.3 m/s). U samostalnom
evaporativnom hladnjaku s neposrednim ishlapljivanjem u koji je ugrađen centrifugalni
ventilator, evaporativni blokovi se često ugrađuju na tri stranice kućišta ventilatora radi
povećanja nastrujne površine (slika 4).
Komercijalni hladnjaci zraka s različitim materijalima rade s učinkovitošću od približno 80% te
iz zraka uklanjaju čestice veličine 10 µm i veće.
Standardni direktni evaporativni hladnjaci kanalske izvedbe proizvode se u veličinama od 7.500
do 30.000 m3/h.

5
SUSTAV DISTRIBUCIJE
VODE

ELEKTROMOTOR

VENTILATOR

EVAPORATIVNI
BLOKOVI (na 3 strane)

PUMPA ZA
RECIRKULACIJU VODE

POSUDA ZA VODU

PRELJEV I ISPUST VODE

VENTIL S PLOVKOM RAZINA VODE

Slika 4. Izvedba s ventilatorom i evaporativnim blokovima na tri strane

Čvrste stijenke. Izrađuju se iz čvrstih valovitih ploča od plastike, impregnirane celuloze ili
staklenih vlakana. Najčešće imaju vodoravne kanale za strujanje zraka i okomite kanale niz koje
se slijeva voda, koji se križaju između dviju valovitih ploča. Uobičajena ugradbena dubina medija
u smjeru strujanja zraka je 300 mm. Podnose veće brzine strujanja (2 do 3 m/s), uz manji pad
tlaka zraka (25 Pa) u usporedbi s evaporatvnim blokom. Također, imaju nešto veću učinkovitost
direktnog zasićenja (do 95%).
Evaporativni hladnjaci zraka s čvrstim stijenkama se proizvode za velike protoke zraka i do
1.000.000 m3/h.

A
AK
ZR
E
A NJ
UJ
S TR

Slika 5. Izvedba s čvrstim stjenkama ovlaživanim vodom

6
Dobro projektiran direktni evaporativni hladnjak može smanjiti potrebu za električnom energijom
i potrošnju rashladnog sustava za 10 do 30%.

INDIREKTNO EVAPORATIVNO HLAĐENJE

U indirektnom evaporativnom hladnjaku vanjski zrak ili povratni zrak iz klimatiziranog prostora
prolazi s jedne strane izmjenjivača topline i taj se zrak (sekundarna struja) hladi ishlapljivanjem,
a primarna struja zraka (klimatizirani zrak koji se dobavlja u prostor) se hladi osjetno (posredno)
preko površina izmjenjivača topline.

Ovlaženi
zrak

Ohlađeni
Zrak zrak

Sabirna
posuda
Cirkulacijska pumpa

Slika 6. Indirektno evaporativno hlađenje – princip

Dobavni (primarni) zrak može biti vanjski zrak, optočni zrak iz prostora ili mješavina tih dviju
struja. Sekundarni zrak može biti vanjski ili optočni zrak, ovisno o tome koji ima nižu
temperaturu vlažnog termometra.
Iskoristivost indirektnog evaporativnog hlađenja je povezana sa snižavanjem temperature vlažnog
termometra sekundarnog zraka ispod temperature suhog termometra ulaznog primarnog zraka.
Izlazna temperatura suhog termometra primarnog zraka uvijek je iznad ulazne temperature
vlažnog termometra sekundarne struje.
Relativna vlažnost sekundarne struje zraka na izlazu iz hladnjaka je oko 95% uz malu promjenu
temperature. Sadržaj vlage primarne struje x pri tom ostaje nepromijenjen.
Proces ovlaživanja na strani sekundarne struje nije adijabatski zbog izmjene topline s primarnom
strujom kroz stijenke izmjenjivača topline (slika 7).

7
 1
0

2 ex

Slika 7. Indirektno evaporativno hlađenje – proces

Porast temperature vlažnog termometra sekundarnog zraka usljed ovlaživanja i izmjene topline s
primarnom strujom kroz stijenke izmjenjivača može se odrediti iz promjene entalpije:

 aVa c pa (t1  t 2 )
hsa ,i  hex  h0  [J/kg]
 saVsa
Budući se evaporativno hladi sekundarna struja zraka, a ne primarna, indirektno evaporativno
hlađenje je učinkovito u skoro svim primjenama klimatizacije, neovisno o geografskoj lokaciji,
odnosno klimatskim uvjetima.
Kada se evaporativni hladnjak s posrednim ishlapljivanjem ugradi, gledano u smjeru strujanja
zraka, ispred konvencionalnog hladnjaka s rashladnom vodom, smanjuje se osjetno opterećenje
hladnjaka i rashladnog sustava. Time se, za postojeći sustav hlađenja i klimatizacije, može
povećati ukupna iskoristivost, budući se smanjuju energetske potrebe i pogonski troškovi.

8
Kod ugradnje u novi sustav klimatizacije može se dimenzionirati manji rashladnik, čime se:
(1) smanjuje nabavna cijena sustava
(2) smanjuju pogonski troškovi i vršna snaga.

Indirektno evaporativno hlađenje može smanjiti i ukupno vrijeme trajanja pogona rashladne
opreme tijekom godine, jer je u nekim periodima tijekom godine dovoljno samo evaporativno
hlađenje.

Učinkovitost indirektnog evaporativnog hlađenja određuje se iz:

t1  t 2
 ie 
t1  t 0, s
t1 – temperatura suhog termometra na ulazu primarnog zraka [ºC]
t2 – temperatura suhog termometra na izlazu primarnog zraka [ºC]
t0,s – temperatura vlažnog termometra na ulazu sekundarnog zraka [ºC]

Komercijalna oprema za indirektno evaporativno hlađenje nudi se na tržištu u rasponu

učinkovitosti od 40 do 80%.

Učinak indirektnog evaporativnog hlađenja može se odrediti iz izraza:

Qev ,i   aVa c pa  ie (t1  t 0, s ) [W]

Va – protok primarnog zraka kroz evaporativni hladnjak [m3/s]

Uobičajena brzina strujanja ohlađenog zraka kroz prolaze u uređaju je od 2 do 5 m/s. Važno je
ograničiti brzinu strujanja sekundarnog (vlažnog) zraka zbog sprječavanja odnošenja kapljica
vode (pojačani gubici vode).
Učinkovitost evaporativnog hladnjaka s posrednim ishlapljivanjem se obično kreće od 60% pri
padu tlaka na strani primarnog zraka oko 50 Pa, do 80% pri padu tlaka oko 250 Pa.
Temeljni element hladnjaka je pločasti izmjenjivač topline s lamelama izrađenim od tanke PVC
plastike i međusobno razmaknutim 2 do 3 mm. Toplinski otpor lamela vrlo je mali zbog njihove
male debljine (oko 0.25 mm), iako je toplinska vodljivost plastike niska.

9
 Ovlaženi zrak
Izlaz

Sapnice
za vodu Odsisni
ventilator

Ohlađeni
zrak
Pločasti
izmjenjivač
topline Vanjski
zrak

Sabirnica
za vodu
Povratni
zrak
Tlačni Usis
ventilator Pumpa Filtri

Slika 8. Tipična izvedba indirektnog evaporativnog hladnjaka

Pad tlaka na strani dobavnog zraka u indirektnim evaporativnim hladnjacima se kreće od 50 do

375 Pa, ovisno o brzinama strujanja u izmjenjivaču topline i razvodnim kanalima. Pad tlaka na
strani ovlaženog zraka se kreće od 125 do 250 Pa. Omjer volumenskih protoka primarnog
ohlađenog i sekundarnog ovlaženog zraka se mijenja u rasponu od 0.85 do 1.7. Taj omjer je
ključni parametar koji utječe na pogonska svojstva i učinkovitost hladnjaka.
Osnovni način regulacije rashladnog učinka indirektnog evaporativnog hladnjaka je promjenom
brzine vrtnje ventilatora.

INDIREKTNO-DIREKTNO (DVOSTUPANJSKO) EVAPORATIVNO HLAĐENJE

U dvostupanjskom evaporativnom hladnjaku s posrednim i neposrednim ishlapljivanjem, u

prvom stupnju se indirektnim evaporativnim hlađenjem smanjuju temperature suhog i vlažnog
termometra dobavnog zraka. Zatim dobavni zrak u drugom stupnju prolazi kroz direktni
evaporativni hladnjak, gdje se dodatno hladi i ovlažuje.
Kao primjer, dvostupanjski evaporativni hladnjak može vanjski zrak ulaznog stanja t=34°C i
φ=32% dovesti na izlazno stanje t=19.5°C i φ=95%. U djelomičnom toplinskom opterećenju
jedan od stupnjeva može se isključiti, prema potrebi.

10
 Ovlaženi
Indirektni zrak Direktni
evaporativni evaporativni
hladnjak hladnjak

Zrak
Ohlađeni
zrak

Slika 9. Indirektno-direktno evaporativno hlađenje – princip

2
3

Slika 10. Indirektno-direktno evaporativno hlađenje – proces

11
Za suhi vanjski okoliš, indirektno-direktno evaporativno hlađenje se obično projektira za dobavu
100% vanjskog zraka u klimatizirane prostore.
Kao sekundarni zrak može se koristiti vanjski zrak ili povratni zrak iz građevine, ovisno o tome
koji ima nižu temperaturu vlažnog termometra. Vanjski zrak je uglavnom lakše ohladiti, a u
slučajevima kada je izlaz istrošenog zraka previše udaljen od mjesta pripreme zraka, vanjski zrak
je i jedini izbor. Ako se istrošeni zrak iz zgrade može iskoristiti, time se dobiva mogućnost
povrata topline tijekom hladnog vremena.

Elementi sustava kojima se može upravljati uključuju:

• Zaklopke za promjenu omjera miješanja vanjskog i optočnog zraka
• Sekundarne ventilatore i recirkulacijske pumpe u stupnju indirektnog evaporativnog hlađenja
• Recirkulacijske pumpe u stupnju direktnog evaporativnog hlađenja
• Čelne i obilazne zaklopke u kanalima u stupnju indirektnog evaporativnog hlađenja
• Protok rashladne vode ili radne tvari u stupnju konvencionalnog hlađenja
• Pojedine distributere ili cijeli sustav s promjenom protoka zraka pomoću VAV ventila,
zakretanje lopatica ventilatora ili varijatore brzine vrtnje ventilatora.

U usporedbi s jednostupanjskim indirektnim evaporativnom hladnjakom, dvostupanjski

indirektno-direktni evaporativni hladnjak dodatno smanjuje temperaturu zraka u prostoru. Veća
relativna vlažnost ohlađenog dobavnog zraka je uglavnom prihvatljiva kada dobavni zrak
preuzima osjetno toplinsko opterećenje prostora i održava željenu relativnu vlažnost u prostoru
tijekom ljetnih vrućina.

U područjima s visokom projektnom temperaturom vlažnog termometra, odnosno gdje proračun

traži nižu temperaturu dobavnog zraka bude nego što je ostvarivo korištenjem indirektno-
direktnog evaporativnog hlađenja, može se ugraditi i treći stupanj hlađenja. Taj stupanj može biti
hladnjak s direktnom ekspanzijom ili hladnjak s rashladnom vodom. Taj hladnjak može biti
postavljen ispred ili iza direktnog evaporativnog hladnjaka, ali uvijek iza indirektnog
evaporativnog hladnjaka (gledano u smjeru strujanja zraka).

IZLAZ OVLAŽENOG ZRAKA

HLADNJAK

VANJSKI EVAPORATIVNI
ZRAK HLADNJAK DOBAVNI ZRAK
S INDIREKTNIM U PROSTOR
ISHLAPLJIV.

EVAPORATIVNI
HLADNJAK
S DIREKTNIM
ISHLAPLJIV.

OPTOČNI ZRAK

Slika 11. Dvostupanjsko evaporativno hlađenje s dodatnim hladnjakom - princip

12
 1

2
3
4

Slika 12. Dvostupanjsko evaporativno hlađenje s dodatnim hladnjakom - proces

Prednosti rashladnog sustava s dvostupanjskim direktno-indirektnim evaporativnim hladnjakom

su sljedeće:
• evaporativno hlađenje zamjenjuje sav potreban rashladni učinak i održava unutarnji okoliš u
granicama toplinske ugodnosti ljeti (prema ASHRAE) ako je stanje vanjskog zraka odgovarajuće.
• koristi se više vanjskog zraka za ventilaciju čime se poboljšava kvaliteta unutarnjeg zraka.
• u sezoni grijanja moguća je bolja regulacija relativne vlažnosti unutarnjih prostora koja tada
može biti vrlo niska.

Učinkovitost indirektnog evaporativnog hladnjaka je oko 60%, a učinkovitost zasićenja direktnog

evaporativnog hladnjaka je oko 90%.

PRIMJENA EVAPORATIVNOG HLAĐENJA

Priprema vode. Učinkovita kemijska priprema i program biocida za rashladne tornjeve nije
uvijek pogodan za evaporativne hladnjake. Direktni evaporativni hladnjaci i rashladni tornjevi se

13
značajno razlikuju po tome što su evaporativni hladnjaci u dodiru sa strujom dobavnog zraka.
Mora se uzeti u obzir učinak koji biocidi mogu imati na evaporativni medij (kod direktnih i
indirektnih sustava), kao i potencijalna agresivna i/ili štetna ishlapljenja.
Najbolje je da postupak predpripreme dobavne vode kemikalijama propiše stručnjak specijalist.
Kao alternativa standardnoj pripremi vode kemijskim biocidima koriste se sustavi za proizvodnju
ozona.

Održavanje. Nužan je redovit pregled i čišćenje sabirnih posuda za vodu. Posude treba dobro
zabrtviti kako bi se izbjeglo curenje vode. Uz postupke pripreme vode, važan je postupak
odmuljivanja za ispravan rad uređaja. Količina vode koja se ispusti odmuljivanjem ne smije biti
veća od količine ishlapljene vode. Povećanje u potrošnji vode uz odmuljivanje kreće se obično u
rasponu 10% do 50%.

Kamenac. S uređaja koji imaju izmjenjivače topline s površinama koje se potpuno ovlažuju i
koje su načinjene od materijala otpornog na djelovanje kemikalija za čišćenje, kamenac se može
uklanjati periodički primjenom komercijalnih sredstava za uklanjanje kamenca i ispiranjem
čistom vodom.

Zaštita od smrzavanja. U hladnijim klimatskim poručjima, evaporativni se hladnjaci moraju

zaštititi od smrzavanja. To se uglavnom radi sezonski jednostavnim ispuštanjem tekućine iz
hladnjaka i dobavnog cjevovoda za vodu pomoću solenoidnih ventila. Taj postupak često
pokreću osjetnici temperature vanjskog zraka.

Legionarska bolest. Legionarskom bolešću osoba se može zaraziti udisanjem vodenog aerosola
(čestice 1 do 5 µm u promjeru) u donji dio dišnog sustava koji sadrži dovoljnu količinu bakterija
Legionella pneumophila. Evaporativni hladnjaci ne pružaju uvjete pogodne za razvoj te bakterije
i uglavnom ne otpuštaju aerosol.

Hlađenje zraka. Evaporativno hlađenje može se koristiti u skoro svim klimatskim područjima.
Staro iskustveno pravilo u SAD kaže kako se evaporativno hlađenje može učinkovito primjeniti u
području gdje je srednja podnevna relativna vlažnost u srpnju do 40%. U novijoj literaturi granica
korištenja je projektna temperatura vlažnog termometra od 24°C. Navedene vrijednosti
prvenstveno vrijede za direktne evaporativne hladnjake.
Temperatura vlažnog termometra ulazne struje zraka ograničava direktno evaporativno hlađenje.
Temperatura vlažnog termometra sekundarne struje zraka ograničava indirektno evaporativno
hlađenje. Stoga u nekim klimatskim područjima može postojati potreba za dodatnim
konvencionalnim hlađenjem tijekom dijela godine.
U usporedbi s pogonskim troškovima samo konvencionalnog hlađenja, direktno evaporativno
hlađenje uz dodatno konvencionalno hlađenje smanjuje pogonske troškove za 25 do 40%.
Indirektno evaporativno hlađenje može uštedjeti čak 60 do 75% ukupnih troškova pogona samo
konvencionalnog hlađenja uz ostvarivanje istog rashladnog učinka.

Ovlaživanje. Na tri načina:

(1) upotrebom recirkulirajuće vode za ovlaživanje bez prethodne pripreme zraka
(2) predgrijavanjem zraka i upotrebom recirkulirajuće vode za ovlaživanje
(3) zagrijavanjem recirkulirajuće vode za ovlaživanje.

14
Na izlazu iz evaporativnog hladnjaka koji se u sezoni grijanja koristi kao ovlaživač, zrak će imati
znatnu zasićenost vlagom tijekom rada uređaja. Razlika između temperatura suhog i vlažnog
termometra na izlazu zraka može biti manja od 1°C.
U uređaj za ovlaživanje s neposrednim ishlapljivanjem, zrak ne bi smio ulaziti s temperaturom
suhog termometra nižom od +4°C; u suprotnom je znatno povećan rizik od smrzavanja.

Pranje zraka. Sve vrste evaporativnih hladnjaka s neposrednim ishlapljivanjem barem

djelomično vrše “pranje” zraka. Direktni evaporativni hladnjaci s čvrstim stijenkama efikasno
uklanjaju čestice veličine od 1 µm. Uređaji za pranje zraka uklanjaju čestice veličine od 10 µm.
Direktni evaporativni hladnjaci vrše funkciju škropnih prečistača i djelomično uklanjaju plinovite
zagađivače iz vanjskog zraka.

Projektni uvjeti. Pogonska svojstva evaporativnih hladnjaka više ovise o temperaturi vlažnog
termometra zraka, pa se stoga preporučuje da se kao vanjski projektni uvjet uzme projektna
temperatura vlažnog termometra vanjskog zraka (1% ili 0.4% WB/MDB prema ASHRAE).
Broj izmjena zraka na sat u prostoru ovisi o izlaznoj temperaturi zraka iz sustava evaporativnog
hlađenja. Za izlazne temperature do 22°C broj izmjena je od 10 h-1 do 15 h-1, a za izlazne
temperature od 25°C broj izmjena raste od 30 h-1 do 60 h-1.
Potrošnja vode sustava ovisi o klimatskim uvjetima. U toploj i suhoj klimi (Tucson, Arizona)
centralna jedinica s evaporativnim hlađenjem kapaciteta 7600 m3/h troši oko 0,8 m3 vode dnevno.
Ukupni zahtjevi za konvencionalnim hlađenjem mogu se korištenjem evaporativnog hlađenja
smanjiti za 40 do 85% godišnje ovisno o geografskoj lokaciji, konfiguraciji sustava i
karakteristikama toplinskog opterećenja.

Razmatranja glede stanja vanjskog zraka:

• iskoristivost direktnog i indirektnog evaporativnog hlađenja ovisi o termodinamičkom stanju
ulaznog zraka.
• u slučajevima kada se vanjski zrak koristi za direktno evaporativno hlađenje, na projekt znatno
utječu prevladavajuće lokalne temperature suhog i vlažnog termometra vanjskog zraka, kao i
namjena sustava.
• u slučajevima kada se optočni zrak koristi kao sekundarni zrak za indirektno evaporativno
hlađenje, na projekt manje utječu lokalni vanjski vremenski uvjeti, što evaporativno hlađenje čini
primjenjivim u toplom i vlažnom vanjskom okolišu.

Primjer povrata topline s indirektnim evaporativnim hlađenjem postavljanjem dvaju pločastih

izmjenjivača jedan iza drugog s raspršivanjem vode na strani povratnog zraka u ljetnom režimu
prikazan je na slici 13.
U ljetnom režimu s evaporativnim hlađenjem moguće je postići stupanj povrata topline Φ2 
90%, a u ljetnom režimu bez evaporativnog hlađenja i u zimskom režimu Φ2  75%.

15
 ISTROŠENI

POVRAT

VANJSKI

DOBAVA

Slika 13. Klima jedinica s indirektnim evaporativnim hlađenjem i povratom topline

Proračunski primjer:
Potrebno je proračunati evaporativni hladnjak s indirektnim ishlapljivanjem za jednokatnu
poslovnu zgradu veličine 15 x 24.4 m, visinom stropa 3 m i ravnim krovom. Za proračunske
vanjske uvjete se uzima temperatura 35°C suhog i 18.3°C vlažnog termometra. Sljedeći toplinski
dobici se moraju uzeti u proračunu:
(1) ukupno osjetno toplinsko opterećenje 48.1 kW
(2) ukupno latentno toplinsko opterećenje 6.2 kW
Odredite potrebnu količinu zraka, temperaturu i sadržaj vlage na izlazu iz hladnjaka (dobavni
zrak za prostoriju) i sadržaj vlage zraka na izlazu iz prostorije. Pretpostavljena temperaturna
razlika između temperature u prostoriji i temperature dobavnog zraka je 5°C, a iskoristivost
uređaja je 80%.

Rješenje:

q s ,max
VAC  = 48.1/(1.2x5)= 8.0 m3/s=28800 m3/h
 c p t AC

t a 2  t a1   IE (t a1  t s* ) = 35 - 0.8(35 - 18.3)= 21.6 °C

- iz h,x dijagrama: xa1=11.85 gw/kgsz

ql ,max
xr  xa  = 11.85 + 6.2/(3x8)= 12.11 g/kg
 r V
0 AC

16
Kombinacijom sorpcijskog sušenja i evaporativnog hlađenja moguće je ostvariti vrlo nisku
temperaturu i sadržaj vlage dobavnog zraka bez korištenja konvencionalnog rashladnog sustava.

1 2 3 4

Slika 14. Sorpcijsko sušenje s povratom topline i direktnim evaporativnim hlađenjem

2
1

3
4

Slika 15. Proces pripreme zraka za raspored elemenata sustava prema slici 14

17
Prednosti ovakvog sustava su:
- nekorištenje konvencionalnog rashladnika vode za dobivanje rashladnog učinka
- mogućnost povezivanja solarnog sustava za grijanje tople vode za potrebe izmjenjivača topline
za regeneraciju zraka.

Nedostaci su:
- potrošnja vode
- složena regulacija
- ograničen rashladni učinak (granica procesa je linija zasićenja φ=1 u h,x dijagramu).

U uvjetima tople i vlažne klime u ljetnom razdoblju evaporativni hladnjak može se povezati s
dizalicom topline. Povezivanje indirektnog evaporativnog hladnjaka sa povratnim zrakom kao
sekundarnom strujom i dizalice topline prikazano je na slici 16. Prikazano postrojenje izvedeno je
u Adelaidu, Australija i pogonski parametri su mjereni na građevini u razdoblju od 2 godine uz
dobavu 100% vanjskog zraka.
Ostvarena energetska ušteda sustava u usporedbi s konvencionalnim rashladnikom je oko 30%.

DOBAVNI
ZRAK

PARNI
OVLAŽIVAČ
REŽIM HLAĐENJA
DOBAVNI ZRAK - KONDENZATOR
U GRAĐEVINU

ISTROŠENI ZRAK
IZ GRAĐEVINE
VODA

REŽIM HLAĐENJA
- ISPARIVAČ
POVRATNI
KONDICION. PROSTOR ZRAK

Slika 16. Klima jedinica s indirektnim evaporativnim hlađenjem i dizalicom topline

Osnovni element indirektnog evaporativnog hladnjaka je polimerni pločasti izmjenjivač topline

(eng. PPHE), prikazan na slici 17. Proces pripreme zraka na strani primarne i sekundarne struje
prikazan je na slici 18.

18
 SEKUNDARNI
ZRAK

PRIMARNI
ZRAK

VODA

Slika 17. Polimerni pločasti izmjenjivač

F
D C
B

Slika 18. Proces pripreme zraka za klima jedinicu prema slici 16

19
Primjer slobodnog hlađenja pomoću rashladnog tornja međuspajanjem cjevovoda prikazan je na
slici 19.

Rashladni toranj

Filtar posude
(opcija)
Grijač
posude
(opcija)
Kondenzator
Kompresor
Isparivač

Trošilo
Filtar za
puni protok
(opcija)

Slika 19. Sustav hlađenja s rashladnikom vode i rashladnim tornjem

Korištenjem rashladnog tornja za slobodno hlađenje tijekom smanjenog toplinskog opterećenja

i/ili smanjenih zahtjeva na ugodnost u prostoru može se značajno smanjiti potrošnja energije
rashladnog sustava.
U određenim uvjetima, temperatura vode može biti čak dovoljno niska da potpuno preuzme
toplinsko opterećenje prostora, tako da se rashladnik može isključiti.
Visoka iskoristivost slobodnog hlađenja ostvaruje se kada pad vanjske temperature smanjuje
potrebu za odvlaživanjem. Stoga se tijekom razdoblja slobodnog hlađenja mogu dozvoliti više
temperature u krugu rashladne vode, što je povoljno za ogrijevnu i rashladnu bilancu sustava. U
režimu slobodnog hlađenja, rashladnoj se vodi dozvoljava porast temperature polaza s
uobičajenih 5 do 7°C na 13°C ili više.
Glavni nedostatak sustava slobodnog hlađenja je što se dozvoljava da “prljava” kondenzatorska
voda zagadi “čistu” rashladnu vodu cirkulacijskog kruga rashladnika usljed njihova miješanja.
Korištenjem rashladnih tornjeva sa zatvorenim cirkulacijskim krugom (indirektna izmjena)
uklanja se problem onečišćenja.

20