Ivan Gundulić – Dubravka (analiza ulomaka)

Činjenje prvo, skazanje prvo. SKUP PASTIRA I RADMIO

1. Čime se ostvaruje svečana atmosfera na početku djela?

Svečana se atmosfera ostvaruje isticanjem da se radi o događaju
kojem se može svjedočiti samo jednom godišnje („Ovo dan je ki
dohodi/jednom nami na godište…“) i da se tog dana svi okupljaju
(„Sastaje se cića tega/skup od vila i pastijera…“). Tom dojmu
pridonose i motivi svetilište, čast i vjekoviti ures koji ukazuju na
važnost tog zbivanja.
2. Kojom se vrstom stiha javlja Radmio, s kojom Skup? Zamislite
kakav bi bio odnos između Radmila i Skupa da se ovaj dio pjeva!
Radmio se javlja osmercem, a Skup dvostruko rimovanim
dvanaestercem. Radmilom kraći stih doprinosi dinamici i ritmu
njegova govora, koji podsjeća na lirsku poeziju. Skup koristi duži
stih, a dvostruka rima, zajedno s motivima i frazama koji se
ponavljaju u oba njegova javljanja („Objavi, Danice… ovoj
Dubravi… dan bijeli i zoru rumenu“) ostavljaju dojam refrena. Pri
pjevanju ovog ulomka Radmio bi bio solist, a Skup zbor.
3. Kako zamišljate prostor Dubrave? Koji će likovi sudjelovati u
radnji? Na koju vas renesansnu književnost podsjeća takav
početak?
Prostor Dubrave zamišljam kao cvjetnu livadu, puno raznobojnih
cvjetova i malih potoka. U radnji ćemo susretati vile, pastire, satire i
slična mitološka bića. Zbog idiličnog ugođaja i vila podsjeća me na
Planine Petra Zoranića.
4. Izdvojite arkadijske elemente u opisivanju Dubrave!
 Arkadijski elementi očituju se u stihovima „Livade su uzeli odjeću
zelenu,/da obuku dan bijeli i zoru rumenu…“ (motivi livada, zore),
„Pod sviroku ovčar mladi/danaske se glasi svuda,/reseć cvijetkom
na livadi/krotkom stadu čela ruda…“ (idiličan pastirski život) i „…
danas poju saltke pjesni/i razlike igre igraju…“

Skazanje drugo. RADMIO I RIBAR

1. Zbog čega Ribar dolazi u Dubravu?

Dolazi kako bi svoju starost proveo u miru i slobodi Dubrave
2. Izdvojite antiteze kojima se stanje u Primorju suprotstavlja životu i
slobodnoj Dalmaciji!
„Primorja naša sva u ništa sila zbi:/Dubrava sama ova vlada se po
sebi“
„Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži,/i gradi i hita i u noktijeh sve
drži./Ovdi čut zle zvijeri ni inoga glasa ni,/neg što sam žuberi tih
slavic na grani.“
„Tvrda u nas nije kuća da od sile prihude/bludnika goruća ocu kćer
sabljude/Ovdi nije sirote ku sila potište,/ni se boji sramote ko ju
sam ne ište“
…

Činjenje drugo, skazanje osmo. STOJNA SA SINOM ZAGORKOM

1. Koje su posljedice Zagorkove ljubavi prema Dubravki?

Sasvim je zanemario svoju dužnost – čuvanje stada, pa su mu
ukrali najbolje ovce, što je naljutilo njegovu majku.
2. Što iz ovog ulomka doznajemo o odnosima svekrva i nevjesta u
Dubravi (Dubrovniku)?
 Doznajemo da se nisu nikako slagale, svekrve su smatrale
nevjeste lijenim brbljavicama, koje ništa ne rade. Stojna to da joj
se sin oženi i dovede nevjestu smatra većom štetom nego
koristi.
3. Objasnite humorističnu poantu ulomka.
Ono što je najsmješnije je da se odnos svekrva i nevjesti nije
promijenio uopće od Gundulićevih dana do danas (izgleda da
nikad ni neće). Autor je znao da će zanovijetanje pomalo
čangrizave starice nasmijati čitatelje. Zapravo, humoristična je
motivacija za tu svađu – Zagorko nema nikakve realne šanse da
danas na piru osvoji neku vilu, poglavito ne Dubravku pa je i
sama svađa besmislena.
4. Zbog čega su Zagorkovi i Stojnini planovi potpuno nerealni i
smiješni?
Zato što Zagorko nema šanse za dovođenje nevjeste kući, a
Stoja, vjerojatno dosta starija od ostalih vila, nema mogućnost
da bude najljepša na piru. U svakom slučaju, i majci i sinu
Dubravka je nedostižna, samo na različite načine.