ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HEREGOVINI

ELČI IBRAHIM PAŠINA MEDRESA U TRAVNIKU

Predmet: Kiraet

Pitanja: Teorija tedžvida - drugi razred

Prof: hfz. Nermina Čakić

Travnik, 2017.
1. Zašto zastajemo na pojedinim riječima u Kur'ānu?

Na pojedinim riječima u Kur'anu zastajemo iz jednog od tri razloga:

a) Ukoliko nestane daha pri učenju,

b) Ako na riječi postoji određeni znak za zastajanje,
c) Ako se završava ajet.
2. Navedi sve znakove, koji stoje u Kur'ānu na pojedinim riječima, a ukazuju na zastajanje
(stanku) na tim riječima! Pojasni značenje tih znakova!
a) Znak za zastajanje na kraju ajeta je tačka, koja se piše u obliku male kružnice ( o ) ili
spletene crte u obliku cvijeta - *.
b) Znakovi ‫ م‬i ‫ ق ف‬ukazuju na obavezno zastajanje - wakfun lāzimun.
c) Znakovi ‫ط‬, ‫ ج‬i ‫ ق لي‬ukazuju na potrebu zastajanja, odnosno da je na riječi bolje zastati
nego prijeći: el-wakfu ewlā.
d) Znakovi ‫ ص لي ق ص ز‬ukazuju da je na riječi bolje prijeći nego zastati - (el-waslu
ewlā). Međutim, ako ipak pri nestanku daha, zastanemo na riječima, iznad kojih stoji
jedan od ovih znakova onda te riječi ne treba povraćati (ponoviti).
e) Znak ‫ ال‬- kad dođe iznad riječi, u toku ajeta, znači da na toj riječi ne treba zastati; a
ako zastanemo, onda tu riječ treba povratiti (ponoviti). Kad pak ovaj znak dođe na
kraju ajeta, zastajanje je dozvoljeno.
f) Znak ‫ – ع‬ovaj znak dolazi samo na kraju ajeta. Služi samo kao napomena da se na
kraju takvog ajeta završava jedna misao (jedna logička cjelina), a na početku sljedećeg
počinje nova. Prema tome, ovaj znak nam služi kao upozorenje da pri počinjanju i
završavanju učenja, naročito u namazu - vodimo računa o cjelini kur'anskih misli.
g) Znak ∴ ∴ - ukazuje da se može zastati samo na jednom od ovih znakova. Ukoliko
zastanemo na prvom, prelazimo preko drugog i obratno: pređemo li preko prvog onda
treba zastati na drugom znaku.
3. Navedi pet pravila o načinima zastajanja na pojedinim riječima u Kur'āni – Kerimu!
Navedi po dva primjera za svako od pravila! Navedi izuzetke od svakog pravila, ukoliko
postoje!
a) Riječi, koje se svršavaju na sākin, kao i riječi koje se svršavaju na jedan od dugih
vokala (‫) اِا اُا ا‬izgovaraju se pri zastajanju na njima isto kao i pri prelaženju (wasl).
Primjeri:

‫( يُلْتُت‬tutlā)
2
 ‫ْتُ ْه ِى ْل‬ ُ ‫( َُ ْت ُم ْع‬en'amte 'alejhim)
ُ ‫ن‬
b) Riječi, koje se svršavaju na tenvine ٌ (un) i ٌ (in), kao i na hareketa ُ ُ ِ
(u), (i) ili (e/a), izgovaraju se pri zastajanju kao da se završavaju sākinom (- ْ ).
Primjeri:

ُ‫ َ ُ َُتُل‬--- ‫َ ُ َُتُ ْل‬

ُ‫ َِ ْن ٍُعو‬--- ‫و‬
ْ ‫َِ ْن ٍُع‬
Izuzetak od ovog pravila čine glasovi ‫ و‬i ‫ ي‬i to samo onda kad je iznad njih znak fetha (-). U
slučaju zastajanja na riječima, koje se završavaju ovakvim glasovima, glas ‫ا‬ pretvara se u

dugo „ū“, a glas ‫ ا‬u dugo „ī“. Primjeri:

‫ اِ َِل َُ ُع‬--- ‫( اِ َِل َُع‬Illā hū)

‫ت‬ُ َِ ‫ ِا ْن‬--- ‫( ِا ْن َِت‬in hī)
c) Na riječima, koje se završavaju tenvinom - ً (en, an), zastane se tako, kao da se

završavaju na l (ā) obične dužine. Primjeri:

َ ٍ‫ َُ ْا ُعا‬--- ُ ٍ‫َُ ْا ُعا‬ (efvādžā)

َ َّ‫يُ ِعا‬... ُ َّ‫( يُ ِعا‬tevvābā)

d) Na riječima, koje se završavaju okruglim ‫( ة‬t), zastaje se, kao da je napisano ‫ه‬ (h), bez
obzira koji je vokal ili tenvin na tome harfu (odnosno ispod njega). Primjeri:

َ ‫َُ ْادِئُف‬... ‫َُ ْادِئُ ْف‬

َ‫ضر‬ ُ ... ‫ض ْر‬
ُ ‫ْ ْة‬ ُ ‫ْ ْة‬
ُ
e) Za pojedine riječi u Kur'āni-Kerīmu koje se završavaju na dugo „ā“ važi pravilo da
ako se zastane na ovim riječima, onda se elif - dugo „ā“ izgovara. Ako se ne zastaje,
onda će se prijeći, kao da elifa - dugog „ā“ i nema. Ovo pravilo važi za sljedeće riječi
u Kur'āni-Kerīmu:

3
 ‫(ا ن‬ez-zunūnā)... ُ‫اوُعن‬
ُ ‫اوُعت‬ ‫( ا ن‬10. ajet, sura „El-Ahzab“)
ُ ُ
‫عَل‬ ُ ‫( ا ِة‬er-resūlā)... ‫ُع ُر‬
ُ ‫( ا ِة‬66. ajet, sura „El-Ahzab“)
ُ ِِ ‫ل‬
‫َّس‬ ِ ‫( ا‬es-sebīlā)... ‫ل َِِّ ُس‬
ِ ‫( ا‬67. ajet, sura „El-Ahzab“)
ُ ‫( اُ ُع ِار‬kavārīrā)... ‫َة‬
‫َةا‬ ُ ‫( اُ ُع ِار‬15. ajet, sura „El-Insān)
ِ‫ُ ِنو‬ ... ‫ُ ِن ِن‬
(lakinnā) (38. ajet, sura „El-Kehf“)

‫ُ ُس ُِ ُس‬ ًَ ‫س َل اس‬
ُ (selāsilā)... ‫َل‬ َ (4. ajet, sura „Ad-Dahr“)
Sve ovo vrijedi i za riječ ‫( اَنَأ‬enā)... ًَ‫ اَن‬gdje god je u Kur' anu napisana.

4. Navedi jezičko značenāje tedžvīda (‫!)ا لجعَ ئ‬

Riječ tedžvīd (‫)ا لجعَ ئ‬, između ostalog, znači: dotjerivanje, uljepšavanje, ukrašavanje i
perfektuiranje. Izvedena je od glagola ُ‫( ٍُ ِعو‬ğawwede - yuğewwidu): dotjerao je, uljepšao je,
ukrasio je, poboljšao je. Od istog glagola se izvodi i imenica ‫( ٍُ ْعوف‬ğawdatun): kvalitet,
izvrsnost, perfekcija.

5. Navedi definiciju tedžvīda kao znanosti na arapskom jeziku i njezin prijevod na bosanski!

.‫ال تجوي د ت رت يلال حروف و م عرف ة ال وق وف‬

(Et- tağwīdu tertīlu-l-hurūfi we ma'rifetu-l-wuqūfi).

„Tedžvīd je pravilno i precizno izgovaranje glasova, i poznavanje (i praktična primjena)

pauzalnih formi.“
6. Koji su izvori za nastanak tedžvīdske znanosti?
Izvori za nastanak tedžvīdske znanosti su: Kur'ān, Sunnet i idžma‘.
7. Koja riječ ima isto značenje kao i riječ tedžvīd, a upotrijebljena je u Kur'ānu? Navedi
jedan ajet u kojem se spominje!
To je riječ tertīl. Jedan od ajeta u kojem se spominje glasi: .ٌ‫ًو ًل ِتَ ِلٌ ۡالٰا ۡر قاًٌۡ ت ً ۡرتِ ۡي َر‬ (Al-
Muzammil, 4 .ajet).
8. Kako se zove naš imam u qira'etu Kur'āna?
Naš imam u qir'āetu Kur'āna je imam 'Asim ibn Ebi En-Nedžud.

4
9. Kako se zove rāwiya našeg qir'āeta?
Hafs b. Suleymān.
ِ ‫( َُ ُج ِر ُخ ا ْ ُو ُة‬meẖāriǧu-l-ḥurūfi?
10. Šta označava pojam ْ‫ا‬

Označava izgovorne centre ili ishodišta glasova u arapskom jeziku.

11. Koliko brojčano ima ishodišta glasova u arapskom jeziku?

Ima ih 17.

12. Navedi sintagmu koja obuhvata krupne glasove u arapskom jeziku!

ٌ‫ٍ ِطغٌ ِق ِظ‬ ٌُ َّ‫ا‬

ً ‫ص‬
13. Objasni međuglas „E/A“!
U arapskom jeziku, i to samo u izgovoru, a ne i u pismu postoji kratki samoglasnik, koji
se izgovara između kratkog „e“ i kratkog „a“, i to tako, da izgovor počne kratkim „e“, a završi
kratkim „a“. Ovdje se ne radi o dva, nego o jednom glasu, međuglasu (ea). Ovaj glas čujemo,

kad se u riječi nađe jedan od jakih suglasnika sadržanih u rečenici ْ ِ‫ض ْطغُ ا‬
‫ظ‬ ُ ‫ص‬ ِ َُ , a ispred
njega, posredno ili neposredno, harf sa vokalom fethah (e). Primjeri: ُ‫ْ َُ ْنلُتُعن‬
ِ ‫غع‬ُ ‫ا ْ ُع ْط‬
ْ َُ
‫م ُم ُع ُى ْل‬
Pod ovo pravilo, i to samo na temelju čuvenja od Arapa, potpadaju i glasovi ‫ ح و‬i to zato

što se i njihova fetha izgovara kao „a“, npr.: ‫ت ُْو ُن‬ ُ‫َُ ْم ُت ُععن‬
Međuglasu „EA“postoji i na svakom drugom suglasniku sa fethom, koji stoji neposredno

ispred glasa ‫ ر‬u riječi ‫( هللا‬Lafzatullāh). Primjer: ‫ا ُ تِ ُى ِل‬

14. Navedi definiciju ‫َش‬ ‫( اِ ْم ُع‬išmāma)!
„lšmām je namjera učača Kur'āna, a.š., da specifičnim položajem usana ukaže na dammu
koja se nalazi na nekom konsonantu u osnovi pojedinih riječi."
15. Kada se primjenjuje pravilo išmāma?
Prema našem qirā'etu, ovo pravilo se primjenjuje samo na jednom mjestu u Kurā'anu, a.š.,

i to u riječi: ِ‫( َلُ ي ُ ْ َُو‬Yūsuf, 11.ajet).

16. Navedi definiciju َ ‫( اِ َُ ُر‬imāle)!
,,Imāla je neuobičajen izgovor, vokala ā koji se prema akustičkom dojmu približava
dugim vokalima: e i i.“

5
17. Navedi primjere u Kur'ānu u kojima se primjenjuje َ ‫ُر‬ َُ ‫( ِا‬imāla)!
َ ‫( اِ َُ ُر‬imāla) se nalazi samo u jednom ajetu, u riječi ‫َُ ْج ُةَ ُى‬ (Hud, 41.).

18. Šta se imālom želi postići?

Imālom se želi ukazati na prvobitni oblik riječi, odnosno fonološkim putem, približiti se
etimologiji riječi.
َ َّ‫( ي ُ ْل ِى‬teshīla)?
19. Navedi definiciju ‫س‬

„Teshīl je umekšana varijanta izgovora hemzeta, koje se po akustičkom dojmu pomjera prema
vokalima koji mu prethode (teshil beyne beyne).“
َ َّ‫ ي ُ ْل ِى‬teshīl?
20. Kada se primjenjuje ‫س‬

َ ‫( ٌُّا ُ ْْ ُج ِع‬Fussilet, 44. ajet).

Prema našem qirā'etu, teshīl se primjenjuje samo u riječi ‫ت‬

21. U kojim se riječima harf ‫ ص‬može izgovoriti kako je napisan, a može i kao ‫?س‬

a) ُ ْ
‫غ‬ ُ ِْ َُّ ‫( ه‬El-Beqareh, 245. ajet)
b) َ‫طر‬
ُ ْ
ْ َُّ (El- A'rāf, 69.)
c) ُ ‫( َُ ُل ا ْ ُع‬Et-Tūr, 37.)
ُ‫َّْ ِْط ُةان‬
d) ‫ةر‬
ُ ‫َّْ ِْط‬
ُ ‫( َِّ ُع‬El-Gāšijeh, 22.)
22. Šta je sedždetu-t-tilāveti (ِ‫جئُف ُ ا ِل َسُ ُاف‬
ْ ُ
ُ ) i na koliko mjesta se nalazi u Kur'ānu?
Sedždetu-t-tilāveti je sedžda koja se čini poslije proučenih određenih ajeta iz Kur'āna.
Prema našem mezhebu čini se u četrnaest slučajeva.
23. Navedi sastavne dijelove sedždetu-t-tilāveti (način na koji se obavlja)?
Sastavni dijelovi sedžde su:
a) Dva tekbira (izgovoriti dva puta „Allahu ekber“). Prvi tekbir se izgovara onda, kada iz
stojećeg položaja, bez ruku'a, idemo na sedždu, a drugi tekbir se uči nakon obavljene
sedžde, i vraćanja u stojeći položaj.
b) Učiniti jednu sedždu, a ne dvije kao u namazu. Tom prilikom se može proučiti jedna
od dova:

- ‫ت ْاَلُ ْْتُت‬
ُ ََِّ ‫ُ ِْ ُو نُ ُر‬
ُ "Samo Tvoju moć priznajem, moj Uzvišeni Stvoritelju."
َ ٌ َُّ ِ‫ُ ُت ْعنُ تُ ْرلِت اُ ٌْ ِر ْة ِت ات‬
- ‫ُرعر ُر ِمَّ َل‬ ُ ‫رَْ ِ ِا ِتَت‬
"Gospodaru moj, ja sam sebi zlo učinio, oprosti mi. Ti uistinu praštaš i Ti si milostiv. "
24. Kako se arapski glasovi dijele s obzirom na dužinu trajanja?

6
S obzirom na dužinu trajanja, arapski se glasovi dijele u tri grupe:

a) ُ ‫ا ْ ُو ُة‬
ُ‫اْ ا ْ تَُِّر‬ (El-hurūf-l- ānijjeh): jesu oni glasovi, koji se izgovaraju časovito,

trenutno, tj. glas se na njima ne zadržava, pa iz svoga ishodišta oni izađu brzo i

odskočno. U ovu grupu spada 8 glasova, a obuhvaćeni su izrazom: ‫ْن‬ ُ ُ‫َ ُ ٍِئ ُُج ا‬
ُ ِ‫ط‬
b) ُ ‫( ا ْ ُو ُة‬El-hurūf-z-zemānijjeh): Zovu se ovako stoga što se ne mogu brzo i
ُ‫اْ ا ِة َُ تَُِّر‬
istodobno pravilno izgovoriti. Ovi glasovi, dakle, izlaze sporo i blago iz svoga
ishodišta. Ovih petnaest glasova obuhvaćeno je izrazom:
ََُ ُ‫غ َُر‬
ُ ‫ض ْط‬
ُ ‫ُص َ ُ َُة ُا‬ َ ُ ‫ُس ُم‬
‫ظم ن‬ ‫َ ن‬
c) ُ‫اْ ا ُِْ َّْوَُِّر‬
ُ ‫( ا ْ ُو ُة‬El-hurūf-l-bejnijjeh): Zovu se ovako zato što po dužini trajanja, pri
izgovoru, stoje između prve i druge grupe glasova, kao i zato, što im pri ishodištu glas
"zamre", prije nego što glasovni organi napuste njihovo ishodište. To je 5 sljedećih

glasova: ‫ر ش و ن ر‬. Obuhvaćeni su izrazom: ‫ْ ُع ُة‬

ُ ‫ ِ ْن‬.

ِ ُ ‫ار‬
25. Pojasni Lafzatullāh (‫هللا‬ ُ ‫ ) ُ ْر‬uz navođenje primjera!
Označava varijante izgovora konsonanta ‫( ر‬l) u riječi ُ ُ (Allāh).
Konsonant ‫( ر‬l) u riječi ُ ُ (Allāh) izgovara se na dva načina:

a) Krupno (visoko-naglašeno)ٌ - -ٌ‫ت ً ِط ِليظ‬: varijanta izgovora koja se primjenjuje se kada

prije riječi ُ‫ هللا‬dođu fetha ili damma. Npr: ُ‫اِ ِن هللا‬ ُ‫َُ ْىئَِ ِى ُل هللا‬
b) Tankoٌ(umekšano)ٌ– ٌ‫تًرِ قِير‬: varijanta izgovara koja se primjenjuje kada prije riječi ُ ‫هللا‬

dođe kesra. Npr: ِ‫هللا‬ ‫َِّل ِْل‬ ِِِ ُ ‫ا ْ ُو ْعئ‬

26. Šta je Ahkāmur-rā (ٌِّ ‫?) َُمْ ُن ُش ا ا ِةا‬

To su varijante/načini izgovora glasa ‫ر‬.

27. Navedi načine izgovora glasa ‫!ل‬

Varijante izgovora glasa ‫ ل‬su:

a) Krupna – visoko naglašena varijanta izgovora (tefhīm)

b) Tanka- (umekšana) varijanta izgovora (terqīq).
c) Krupno i tanko izgovaranje glasa ‫ ل‬- U jednom slučaju u Qur'ānu glas ‫ ر‬može se
izgovarati i krupno i tanko.

7
28. U kojim slučajevima se glas ‫ ل‬izgovara krupno (tefhīm)?
Konsonant r poprima osobinu krupnih glasova u sljedećim slučajevima:
a) Kada se izgovara sa fethom ili dammom, nunacijom (tenvinima) „en“ i „un“,
dugim vokalima ā i ū. Primjeri:

ُ ‫ُر ْنُِ تَ َُ ُة ُخ‬

َ ‫م ُن‬
‫عر‬
b) Ukoliko je bez vokala (sākin), stalni ili nestalni, a prije njega se nađu fetha ili
damma, ili dugi vokali ā i ū. Primjeri:

‫تَُ ُ ْر تُ ُن ْة َُ ْطرُ ْة‬

c) Ukoliko je bez vokala (sākin, nestalni), prije njega bude glas bez vokala (sakin,
stalni) a prije ovog dođe fetha ili damma. Primjeri:

‫ا ْ ُم َْ ْة ا ْنُئ ْْر َ ُ َْ ْة‬

d) Ukoliko je bez vokala (sākin), a prije njega bude nestalna kesra, bilo u istoj ili na
kraju prethodne riječi. Primjeri:

‫اري ُ ِْل ُ ْل ا ِْر ٍِ ِمت‬ ُ ُ‫اري‬

ْ ‫غت ا ِِن‬ ْ ‫ِ ُع ِن‬
e) Konsonant „r“ se izgovara krupno i onda kada poslije njega, u istoj riječi bude
konsonant iz grupe krupnih glasova. Primjeri:

‫س‬ ُ ‫اِ ْة‬

َ ‫م‬ َ‫اِ ْةاُر‬ ‫َ وَا‬
ُ ‫َِ ْة‬
Međutim, ukoliko se r nalazi na kraju jedne, a krupni glas (emfatik) na početku
sljedeće riječi, ovo pravilo se ne primjenjuje.
29. U kojim slučajevima se glas ‫ ل‬izgovara tanko (terqīq)?
Konsonant r se izgovora tanko u sljedećim slučajevima:
a) Kada se artikulira s kesrom, ili tenwīnom „in“, ili poslije „r“ dođe dugi vokal „ī“.
Primjeri:

‫ِر ٍُ َر‬ ‫ِرَ َي‬ ُ‫ي ُ ِةَئُان‬

b) Ukoliko je „r„ bez vokala (sākin, stalni ili nestalni) a prije njega bude kesra ili dugi
vokal ī. Primjeri:
َ‫َِة َِ ْةَُر‬
ْ ‫اُئ‬ ‫َ ُ ْتَ ِْر‬
c) Ukoliko je „r“ bez vokala (sākin, nestalni), a prije njega dođe konsonant ‫ ا‬u
poluvokalnoj poziciji (līn pozicji), tj. također sākin, a prije njega fetha. Primjeri:

ُ ‫َُّ ْْة َُل‬

‫ضَّ ُْة ََُّ ْْة‬ ُ

8
 d) Konsonant r se izgovara tanko (umekšano) i onda kada poslije njega bude imāla (َ ‫)اِ َُ ُر‬,

a to znači, prema našem qirā'etu, samo u riječi ‫َُ ْج ُةَ ُى‬ (Hud, 41.).

30. U kojim slučajevima se glas ‫ ل‬može izgovoriti i krupno (tefhīm) i tanko (terqīq)?
U jednom slučaju u Qur'ānu glas ‫ ر‬može se izgovarati i krupno i tanko, i to u riječi

‫ر‬
ُ ‫اِ ْة‬ (Eš-Šu'ara, 63.) Krupan izgovor je moguć zbog toga što se poslije „r“ nalazi krupni

glas (emfatik) ‫ ر‬dok se umekšana varijanta primjenjuje zato što se „r“ nalazi između dvije
kesre.

31. U kojim slučajevima se fetha (e) na glasu ‫ ر‬izgovara kao kratko „a“? Navedi izuzetke od
pravila, ukoliko postoje!
ْ ‫ض ْطغُ ِا‬
a) Kada iza ovog glasa dođe jedan od jakih glasova (‫ظ‬ ِ َُ ), kao i glasovi ‫ ح و‬sa
ُ ‫ص‬
sukūnom. Primjeri:
َ‫ط ُر ْْئ َ ُر ْم ُعر‬ ْ ‫ُر‬
ُ ‫م‬
b) kad iza ovog glasa stoji glas ‫ ض خ ح‬sa kesrom. Primjeri:

‫ت ا ِة ٍِ َِّل‬
ُ ‫ض‬
ِ ‫ُر ِم ُل ُر‬
c) kad iza ovog glasa stoji pojačan (udvostručen) glas ْ (b). Primjeri:

َُِّ َّ‫ُرَِّوُ ُرَْ ِ ُر‬

Izuzetak od ovog pravila su dva slučaja u Kur'ānu kada će se fetha na glasom ‫ ر‬čitati
kao „e“, a ne „a“:

ََُّ َِّ ‫( ا ُ ُ ْل تُ ُة‬Eš-Šu'ara. 18.)

ُ‫( ا ا ِةَِّ تَِّنعن‬El-Ma'ide, 44., 63)
32. Kako se općenito dijeli dužina vokala glasa pri izgovaranju pojedinih riječi u Kur'ānu?
Dužina glasa, pri izgovaranju pojedinih riječi u Kur' ānu, dijeli se u dvije grupe:

a) Prirodnu ili običnu dužinu (‫ت‬ ُ

َ ‫م َِِّ ِم‬ َ‫) َُئ‬
َ ِْ ‫اُ ْة‬
b) Izvedenu ili neobičnu dužinu (‫ت‬ َ‫) َُئ‬
33. Navedi duge vokale (samoglasnike) i objasni načine njihove tvorbe!
Tri su duga vokala (samoglasnika): ā, ī, ū. Nastaju od glasova ‫ ا ا ا‬kada ovi iznad niti ispod
sebe, nemaju nikakvog znaka (hareketa niti sukūna), a prije njih stoji harf sa odgovarajućim
znakom i to: prije l (elifa) fetha tvoreći na taj način dugi vokal ā, prije ‫( ا‬wāwa) damma
tvoreći na taj način dugi vokal ū, a prije ‫( ا‬yā) kesra tvoreći dugi vokal ī.
Primjeri:

9
 ‫ اَِّ ُس‬- ‫ َُنُع ُر‬- ‫اُ ُر‬
Konsonanti elif, w i y nazivaju se hurūfu-l-medd, a sadržani su u riječi: ‫ييُعتِت‬

34. Pojasni prirodnu ili običnu dužinu (‫ت‬ ُ

َ ‫مَِِّ ِم‬ َ‫!) َُئ‬
Obična dužina je izgovor vokala na prirodan način bez ikakvog skraćivanja ili
produžavanja. Ovakvu prirodnu artikulaciju vokali imaju uvijek kada se u njihovoj
neposrednoj blizini ne nalaze uzročnici izvedene dužine ( َ‫َُ ُُِْ ُْ ا ْ ُع ِئ‬: hemze i sukūn) koji
produžavaju vokale za nekoliko puta.
35. Koliko vremenski traje prirodna ili obična dužina?
Osnovna dužina vremenski traje onoliko koliko se mogu u kontinuitetu izgovoriti dva
kratka vokala, dakle, dvije fethe (e/a e/a= ā), dvije damme (uu= ū), dvije kesre (ii = ī).

36. Kako se dijeli prirodna ili obična dužina (‫ت‬ ُ

َ ‫م َِِّ ِم‬ َ‫?) َُئ‬
Prema položaju hareketa i njihovom glasovnom okruženju, obična dužina se dijeli na nekoliko
vrsta, a to su:

a) ‫ت‬ ْ ُ ‫( َُئَ ا‬Osnovna dužina)

َ ‫َ ِت‬
b) ‫ض‬ ِ ‫( َُئن ا ْ ِم ُع‬Alternativna dužina)
c) ‫( َُئن ا ُِْئُ ِر‬Transformirana dužina)
d) ‫ْتُ ِر‬
َ ِ ‫( َُئن ا‬Kontaktna dužina)
e) ِ ‫( َُئنا ل ِ ْع ِن‬Stabilna dužina)
‫َّن‬
37. Objasni ‫ض‬ ِ ‫( َُئن ا ْ ِم ُع‬alternativnu dužinu) uz navođenje primjera!
Ova vrsta dužine pojavljuje se samo u pauzalnoj formi (waqf), u onim riječima koje se
završavaju nunacijom en/an. U toku pauze umjesto nunancije (tenwīn) izgovara se vokal ā,
dakle alternativa je, en/an > ā. Primjeri:

‫َِةا‬
ُ َُ‫َِةا < ت‬
َ َُ‫ت‬ ‫ْ ِتَّ ُع‬
ُ < ‫ْ ِتَّ َع‬ ُ ‫َِةا< اُئ‬
ُ ‫َِةا‬ َ ‫اُئ‬
ِ ُ‫ا ُِْئ‬
38. Objasni ‫ر‬ ‫( َُئن‬transformiranu dužina) uz navođenje primjera!
Ova dužina primjenjuje se onda, kada u osnovi jedne riječi, budu dva hemzeta, jedno do
drugog, tako da je prvo vokalizirano a druga je bez vokala (sākin) prilikom čega dolazi do
produženja prvog, vokaliziranog hemzeta. Primjeri:

‫اُاْوُ ُش< ا‘وُ ُش‬ ‫اِاْ َُ َن <اَِ ُع َن‬ ُ ‫اُاْ ِي‬

ُ ‫ت< اُا ِي‬
‫ت‬

10
39. Objasni ‫ْتُ ِر‬
َِ ‫ا‬ ‫( َُئن‬kontaktnu dužinu) uz navođenje primjera!
U ovom slučaju, osnovna dužina se primjenjuje poslije spojene lične zamjenice ‫ف‬, kada je

vokalizirana dammom ili kesrom. S obzirom na to da li konsonanti koji dođu poslije

zamjenice vrše uticaj na njene vokale, ova dužina može biti:
ْْ
a) Nepromjenljiva dužina (‫ط ُةا‬ ‫ن‬ ‫ْتُر ُ ا‬
َ ِ ‫)ا‬: To je pozicija kada poslije lične zamjenice
h dođe bilo koji vokaliziran konsonant, osim hemzeta. Damma i kesra se u ovom
slučaju izgovaraju kao vokali osnovne dužine. Primjeri:

‫ل ُع ُااا‬ِ ‫ِاتِرُ ُن نُ ُا ُر ُ َُ ا‬
b) ُ ْ ‫ْ ُتر ُ ا‬
Produžena dužina (‫نِ ُْةا‬ َ ِ ‫)ا‬: Ukoliko poslije zamjenice h, na početku sljedeće
riječi bude stalno hemze, zbog njega, kao uzročnika, osnovna dužina produžava se od
dva do četiri puta. Primjeri:

ٌُّ ‫َُتِرُ َ ُ َْتُ َُّ َِ ْن ِْ ْت ِع ِر ِاَلِ َِّ ُع مُء‬

40. Objasni ِ ‫( َُئن ي ِ ْع ِن‬stabilnu dužinu) uz navođenje primjera!
‫َّنار‬
U određenim slučajevima osnovna dužina postaje stabilnija, jer se pojačava nekim
drugim glasom. To se događa:
a) Kada poslije podvostručenog (s tešdidom) konsonanta ‫ ا‬dođe dugi vokal „ī“ . Primjeri:

‫ُم َََِّّل ُ ْل‬ ُ‫ا وِِِ َََِّّن‬

b) Ukoliko poslije dugog vokala „ī“ dođe konsonant ‫ ا‬ili poslije dugog vokala ubude
konsonant ‫ا‬. Primjeri:

ُ ‫ِا َِل َ ََِِنُ ٌُّا َُوُعاْ ُا‬

ْ‫ْ ِعتُعا‬ ُ ‫َ َِِٱ َ ُُع ُۡ ِع‬
‫س‬

َ ِْ ‫!) َُئَ اُ ْة‬

41. Pojasni izvedenu ili neobičnu dužinu (‫ت‬
Pod određenim uvjetima, od osnovne dužine, dobija se izvedena dužina koja se ne
koristi u svakodnevnom govoru, nego se primjenjuje samo u toku učenja Kur'āna, a.š. Da
bi se dobila ova dužina potrebna su dva uvjeta: a) Da postoji osnovna dužina i b) Da bude
jedan od uzročnika dužine (َ ‫)َ ُ ُُِْ ُْ ا ْ ُع ِئ‬. Postoje dvije vrste uzročnika:
a) Hemze koje može doći poslije dugih vokala, kako u istoj, tako i na početku sljedeće
riječi.
b) Drugi uzročnik je sukūn koji dolazi poslije dugih vokala a on može biti:

- Vidljiv, kao u primjeru: ُ‫ي ْ ن‬

11
 - ْ ُِ
Skriven, a takav slučaj je samo u kur'anskim skraćenicama: ‫َّن‬ َُ <. ‫َ لن‬
- Sukūn se može nalaziti u osnovi pojačanja (tešdīda) kao što je slučaj sa riječima koje

su pretrpjele određene jezičke promjene: ُ‫اْ ْ ُو اِ ف ُ < ا ْ ُو ْانُر‬

َ ِْ ‫?) َُئَ اُ ْة‬
42. Koliko može trajati izvedena dužina (‫ت‬
Ova dužina može trajati koliko:
ْ ُ‫)ا‬. Jedan kratki vokal (hareke)
a) Jedna obična dužina, odnosno dva hareketa (Qasr – ‫ْ َة‬
izgovara se trenutačno i to onoliko koliko se može skupiti ili ispružiti kažiprst.
b) ْ ُ‫)ي ُُع‬
Dvije obične dužine, odnosno četiri hareketa (tewessut – ‫نغ‬
ُ )
c) Tri obične dužine , odnosno šest hareketa (tūl – ‫معر‬

َ ِْ ‫ ?) َُئَ اُ ْة‬Nabroj ih!

43. Koliko ima izvedenih dužina (‫ت‬
Izvedenih dužina ima pet, a to su:

- ‫ْ َس‬ ِ ُ‫( َُئَ َُ ْور‬meddun munfesil) ili rastavljena dužina

- ‫ْ َس‬ ِ ِ ‫( َُئَ َُل‬meddun muttesil) ili spojena dužina
- ‫( َُئَ َُل ِم َش‬meddun lāzim ) ili stalna dužina
- ‫ض‬ ُ َ‫( َُئ‬meddun 'ārid) ili nestalna dužina
َ ‫ْ ِر‬
- ُ ِ ‫( َُئن‬meddu līn) ili poluvokalna dužina
‫َّن‬
44. Navedi definiciju i pojasni ‫س‬ ِ ُ‫َُ ْور‬
َ ْ َ‫( َُئ‬meddun munfesil) uz navođenje primjera!
,,Medd munfesil (rastavljena dužina) će biti kada poslije osnovne (obične) dužine koja je
na kraju jedne riječi, dođe hemze kao uzročnik na početku sljedeće riječi." Primjeri:

ِ ِ ‫ل ُجئ ُِااْ ِا‬

ُ ‫َل ِا َّۡ ِت‬
‫َّس‬ ُ ُ‫ا‬ ِ ُ َ َُ ‫ُا‬
‫تة ُر‬ ‫ِا ِى َ ُ ْترُ ِل ِى ْل‬
ْ ُ‫)ي ُُع‬. Dužinu
Ova dužina traje dvije obične dužine, odnosno četiriٌhareketa (tewessut – ‫نغ‬
„El-munfesil“ dozvoljeno je skratiti na običnu dužinu (2 hareketa), odnosno ona je u
kategoriji džewāz (ğewāz).

45. Navedi definiciju i pojasni ِ ِ ‫( َُئَ َُل‬meddun muttesil) uz navođenje primjera!

‫ْ َس‬
,,Medd muttesil će biti kada u istoj riječi poslije osnovne (obične) dužine dođe hemze kao
uzročnik." Primjeri:

ُ ‫م ُة ُنء ُآ ُن ْل َ ۡ ُعتُِٰٓ له‬

ٌُّ ‫َرُ اُ ُة ِاٌُّ ٍُء‬ ُ
Ova dužina je u kategoriji obaveznog produžavanja (wāğib-wadžib), jer su svi imami i
rāwiye qir'āeta saglasni da se ona produžava iznad obične dužine.

12
 Trajanje ove dužine iznosi iznosi četiri, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala
(hareketa).

ِ ُ ‫?ََُِٰٓل‬
46. Koje izvedene dužine se nalaze u složenici ٌِّ ‫َُل‬

U složenici ِ ُ ‫ََُِٰٓل‬
ٌِّ ‫َُل‬ nalaze se dvije izvedene dužine i to: rastavljena (munfesil) i spojena

(muttesil). Ova riječ složena je od dvije riječi i to َُ (hā) i ٌِّ ُ ‫( َ ُ ْا‬ulā'i )iako se piše kao jedna.
Prema tome, ova riječca َُ (hā), sa početnim hemzetom iz sljedeće riječi, sačinjava meddun
munfesil, a ne meddun muttesil, kao što bi se, iz načina njenog pisanja, moglo razumjeti.

Drugi medd u ovom izrazu (u riječi ٌِّ ُ ‫ ) َ ُ ْا‬je meddun muttesil.

47. Navedi definiciju i pojasni ‫( َُئَ َُل ِم َش‬meddun lāzim) uz navođenje primjera!
,,Medd lāzim (stalna dužina) će biti kada poslije osnovne (obične) dužine kao uzročnik dođe
stalni sukūn (sukūn lāzim)."
Pozicije sukūna mogu biti sljedeće:
‫ْ ا ْ ُن ِت ِع ن‬
a) Sukūn je vidljiv, ortografski označen i nalazi se u jednoj riječi. (‫ت‬ ُ ِ‫ )ا ْ ُع ُجر‬Primjer:
ُ‫ْيَلُن‬
b) Sukūn nije vidljiv, ortografski nije obilježen i nalazi se na jednom konsonantu

‫ْ ا ْ ُو ْةاِ ن‬
(‫ت‬ ُ ِ‫ا ْ ُع ُجر‬. U ovakvoj poziciji sukun je jedino u kur' ānskim skraćnicama. Primjer:
ْ ُِ َُ <. ‫َ لن‬
‫َّن‬ ْ ُ‫ر < ا‬
ْ
c) Sukūn je na jednom konsonantu skriven ispod znaka za udvostručenje glasa (tešdīda).

‫)ا ْ ُعَِّنُ ُس ا ْ ُو ْةاِ ن‬. Primjer:

(‫ت‬
ُ ‫ا ُ ْ ُوءاِ ف‬ ُ‫َُيُو ْ َُ ُةا ِتَت ُا َُل ا غِء ََِّن‬

Ova dužina je u kategoriji nužno-obavezujućeg produžavanja i vremenski mora trajati

ُ ).
tri obične dužine, odnosno šest, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala (tūl – ‫معر‬

48. Navedi definiciju i pojasni ‫ض‬

َ ‫ِر‬ ُ َ‫( َُئ‬meddun 'ārid) uz navođenje primjera!
ْ
,,Medd 'ārid ili nestalna dužina će biti kada poslije osnovne (obične) dužine dođe kao
uzročnik nestalni sukūn (sukūn ' ārid)."
Kod nestalne dužine, sukūn se kao uzročnik pojavljuje samo u pauzalnoj formi,
odnosno, kratki vokal na posljednjem konsonantu se izostavlja. Dakle, meddun 'ārid bit će kad
predahnemo ili stanemo na riječi koja završava harfom sa jednim hareketom ili sa tenwīnom
(un) i (in), a pred tim harfom stoji obična dužina. Primjeri:

13
 ‫ُم ِنَّ َل < ُم ِنَّ ْل‬ ‫ْ ِتَّ ْل‬
ُ < ‫ْ ِتَّ َل‬ ْ ‫ي ُ ُن َََُِّ ِن < ي ُ ُن َََُِّ ْن َُ ْمتُ ُععنُ < َُ ْمتُ ُع‬
ُ ‫عن‬
Ova dužina može trajati koliko:
ْ ُ‫)ا‬, odnosno 2 hareketa
a) jedna obična dužina (‫ْ َة‬
ْ ُ‫)ي ُُع‬, odnosno 4 hareketa
b) dvije obične dužine (‫نغ‬
ُ ), odnosno 6 hareketa
c) tri obične dužine (‫معر‬
Ako se na ovim riječima ne stane, preostaje samo obična dužina (meddun tabī 'ijjun).

49. Navedi definiciju i pojasni ِ ‫َّن‬

ُ َ‫( َُئ‬meddu līn) uz navođenje primjera!
,,Medd līn će biti kada se konsonanti ‫ ا‬i ‫ ا‬nađu u poluvokalnoj (līn) poziciji, a poslije njih
dođe sukūn kao uzročnik dužine."
Da bi se dobila ova dužina potrebno je:
a) Da glasovi w i y budu u poluvokalnoj, tzv. līn poziciji, što znači da su sākin, a da
ispred njih dođe konsonant vokaliziran fethom
b) Da poslije spomenutih konsonanata bude stalni ili nestalni sukūn kao uzročnik.
Primjeri:

ْ َ ‫ََُّ َْة < ََُّ ْْة َُ ْع َش < َُ ْع ْش َ ُْع‬

ْ ‫ْ < َ ُْع‬
Ova dužina (meddu līn) traje koliko jedna ili dvije obične dužine, odnosno 2 - 4 hareketa.

50. Navedi način stepenovanja izvedenih dužina َ ِْ ‫اُ ْة‬

(‫ت‬ َ‫) َُئ‬, počevši od onih koje su

obavezne, do onih koje je dozvoljeno i kraće proučiti!

Počevši od onih koje se obavezne, pa do onih koje je dozvoljeno i kraće proučiti, dužine
se stepenuju na sljedeći način:

a) Meddun lāzim ili stalna dužina (‫َُل ِم َش‬ َ‫) َُئ‬ je u kategoriji nužno-obavezujućeg

produžavanja (‫ ) ُ ُةا َش‬i vremenski mora trajati tri obične dužine, odnosno šest, u
ُ ).
kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala. (tūl – ‫معر‬

b) Meddun muttesil ili spojena dužina (‫س‬ ِ ِ ‫َُل‬

َ ْ َ‫) َُئ‬ je u kategoriji obaveznog

produžavanja (wāğib-wadžib). Trajanje ove dužine iznosi iznosi četiri, u kontinuitetu

izgovorenih, kratkih vokala (hareketa).

c) Meddun munfesil ili rastavljena dužina (‫س‬ ِ ُ‫َُ ْور‬

َ ْ َ ‫ – ٍُ ُع‬umjesto
َ‫ ) َُئ‬je u kategoriji ‫ام‬
izvedene, dozvoljeno je primijeniti i običnu dužinu.

d) Meddun 'ārid ili nestalna dužina (‫ض‬

َ ‫ِر‬ ْ َ ‫ – ٍُ ُع‬dozvoljeno je
ُ َ‫ ) َُئ‬je u kategoriji ‫ام‬
proučiti i kraće i duže.

14
 e) Meddu līn ili poluvoklana dužina (‫َّن‬
ُ ِ َ ‫ ٍُ ُع‬- poluvokale w i y
َ‫ ) َُئ‬je u kategoriji ‫ام‬
dozvoljeno je izgovoriti i duže i kraće.
Kao što se primjećuje, jedino kod stalne (lāzim) i spojene (muttesil) dužine nema
mogućnosti izbora, nego se vremenski moraju produžavati onoliko koliko je to
predviđeno.

51. Navedi definiciju ٌَّ ُ‫ِا َْر‬ (Ihfā'a)!

,,Ihfā' će biti kada poslije n sākina i nunacije (tenwīn), u jednoj ili dvije riječi, dođe jedan od
petnaest konsonanata, koji s obzirom na svoje akustičke osobine uzrokuju vremenski dužu
nazalizaciju. Tih petnaest konsonanata sadržani su na početku svake riječi iz sintagme:
ُ ‫ض ْع ُ ِ َع ِم ْو يُنُت و ُ ْش‬
„‫م َِِ اُل ُةُ ا‬ ُ ُ ‫ْ اُا اُوُ ٍُعوُ م ُْج ُس اُ ْئ‬
َُ ‫ُ ُع ُن ُة‬ ْ َ
ِ
52. Objasni način izvođenja ٌَّ ُ‫َر‬ ْ ِ‫( ا‬Ihfā'a) uz navođenje primjera!
Ihfā' se izvodi tako, da se ishodište glasa ‫ ن‬sākina, kao i glasa ‫ ن‬iz tenwīna, izostavi (sakrije)
ispred petnaest glasova, a ostatak njegova izgovora, (njegov glas, zvuk), propustimo kroz nos
(gunneh), i pri tome se zadržimo toliko, koliko traje jedna obična dužina (dva hareketa). Tih
petnaest konsonanata sadržani su na početku svake riječi iz sintagme:
ُ ‫ض ْع ُ ِ َع ِم ْو ي ُ ُنت و ُ ْش‬
‫م َِِ اُل ُةُ ا‬ ُ ُ ‫ْ اُا اُوُ ٍُعوُ م ُْج ُس اُ ْئ‬
َُ ‫ُ ُع ُن ُة‬ ْ َ
ِ
Primjeri:

ُ‫َُ ْو ِرنُعن‬ ُ ِ‫ٍُو‬

‫ا ي ُ ْج ِةا‬ ‫َ ُ ْت ِة ُر‬ َ ‫مئَِئ‬ َ ‫اُ ِع‬
ُ ‫ا‬ َُّ ‫َِ ْن اُ ِْ ِت‬
َ ‫مرُ ِع‬
53. Navedi definiciju ‫ا‬ ُ ٌَّ ُ‫ِا َْر‬ (Ihfā'a šefewiyyun) i pojasni način njegove primjene!

,,Ihfā' šefewiyyun će biti kada poslije ‫( ش‬m) sākina dođe vokaliziran konsonant ْ (b).“

Pri izgovoru konsonanta ‫ش‬ (m), donja i gornja usne se međosobno čvrsto spoje, glas ‫( ش‬m)

zadržava se na usnama za jednu običnu dužinu, propuštajući ga kroz nos i uklapajući ga u

glas ْ (b).

َ ‫( ِا ْا ُس‬Iqlāba) i pojasni način njegove primjene!

54. Navedi definiciju ْ

َ ‫( ِا ْا ُس‬Iqlāb) će biti kada poslije n sākina i nunacije (tenwīn) dođe vokaliziran konsonant b,
,,ْ

bilo u jednoj ili dvije riječi."

Primjenjuje se tako da se usne središnjim dijelom, čvrsto pripoje jedna uz drugu, u

toku izgovora akustički dojam je takav, kao da se artikulira konsonant ‫( ش‬m). Pri tome se na
ovome glasu zadržavamo onoliko koliko traje jedna obična dužina (dva hareketa).

15
55. Navedi definiciju ‫َر‬ ْ ِ‫( ا‬Izhāra) i pojasni način njegove primjene!
‫ُ ُى‬
„‫َر‬ ْ ِ‫ا‬
‫ُ ُى‬ (Izhār) je potpuno, jasno i precizno izgovaranje ‫ ن‬sākina, kao i takvog glasa
iz tenwīna kada poslije njih dođe jedan od šest grlenih glasova sadržanih (samo prvi
konsonant od svake riječi) u sintagmi:

ُ ُ‫َ ُ َِت َُ ُج ِْ ْت َع ُم مُ ف‬
.‫ٌَّ ُْة َُ ُِ ُة‬
Izhar se izvodi tako, što se glas ‫ن‬ izgovori jasno i čisto, i to na taj način što glas

prestane (izađe iz svoga ishodišta), a jezik i dalje - ali samo trenutno - zadržavamo na
ishodištu glasa. U takvom slučaju, glas ‫ ن‬ne odskače i ne puca. Izhār (isticanje, pokazivanje)
izvodimo isto tako, kao kad u našem jeziku izgovorimo riječi: "on hoće", "san i java", "jedan
golub" ...

56. Navedi definiciju َ ‫مرُ ِع‬

‫ا‬ ْ ‫( ِا‬Izhāra
ُ ‫ُ ُى َر‬ šefewiyyun) i pojasni način njegove primjene uz

navođenje primjera!

َ ‫مرُ ِع‬
,,‫ا‬ ُ ْ ِ‫( ا‬Izhār šefewiyyun)
‫ُ ُى َر‬ će biti kada poslije ‫( ش‬m) sākina budu svi glasovi,

(osim konsonanata ْ i ‫)ش‬, bilo da dođu zajedno u jednoj ili dvije riječi."

Načinٌprimjene: Glas ‫ ش‬izgovara se jasno i čisto kao. Usne se na trenutak spoje, i ne

smiju se odvajati dok konsonant „m“ potpuno ne nestane. Primjeri:

‫َ ُ ُ ْل ي ُ ُة‬ َ ِ َ ُ‫ِاَتُٰٓ ِر ِى ۡل ِر ۡم ُتر‬

ٌِّ ِ ُ ‫َل‬ َُْ ْۡ‫اُ ُج ُمتُ ُى ۡل ُن ُم‬
57. Šta je َ ‫( اُ ْتنُتُر‬Qalqaletun)?

َ ‫( اُ ْتنُتُر‬Qalqaletun) je praskanje (pucanje) glasova iz grupe َ‫ط ٍُ ُئ‬ ْ ُ‫ ا‬kada budu u sredini ili na
ُ ‫ط‬
kraju riječi bez vokala (sākin, stalni ili nestalni)."

58. Navedi podjelu َ ‫( اُ ْتنُتُر‬Qalqale) uz navođenje i primjera!

َ ‫( اُ ْتنُتُر‬Qalqala) se dijeli na:

a) Qalqala niskog inteziteta – ‫َ ْط ُةا‬
ُ .
To je slučaj kada su odskočni glasovi iz grupe َ‫ط ٍُ ُئ‬ ْ ُ‫ ا‬sākin, a nalaze se u sredini riječi.
ُ ‫ط‬
ُ ُِ‫َُ ْن‬
Primjeri: ‫س‬ ‫َُ ْج ُع ُع‬ ‫َُ ْنئ ُِر‬
ُ.
b) Qalqala visokog inteziteta – ‫نِ ُْةا‬
ْ ُ‫ ا‬sākin, a nalaze se na kraju riječi.
To je slučaj kada su odskočni glasovi iz grupe َ‫ططُ ٍُ ُئ‬

Primjeri: ْ‫ُ ُىط‬ ‫ُ ُجع ْو‬

ُ
16
 c) Qalqala najvišeg intezitet – ‫ا َْلُ ْنُِ ُة‬.

Ova vrsta qalqale primjenjuje se u onim slučajevima kada su konsonanti, iz prethodno

spomenute skupine, bez vokala (sākin) a, osim toga, imaju i tešdīd. Primjeri:

َ ْ ٍُ
‫ط‬ َْ ُ‫ي‬
‫ط‬ ‫َُم ْ َُل‬
59. Navedi definiciju َ‫ُ ْنلُر‬
ُ (sekteh) na arapskom jeziku i njezin prijevod!
‫ا و ُانُ ا وِ ُر ِس‬
ِ ‫ْ ْع‬ ْ ُ‫ا‬
ِ ‫ط ُع ا‬
"Sekta je prekidanje glasa, ali ne i daha."

60. U koliko slučajeva se prema našem riwāyetu primjenjuje َ‫ُ ْنلُر‬

ُ (sekta) u Kur'ānu? Navedi
ih!
Primjenjuje se u pet slučajeva, a to su:

a) (El-Kehf, 1-2.): ‫ِْ ُع ٍَ *اُ ََِّ َع‬

b) (Yā-sīn, 52.): ُ ََُٰٓ‫ن َِ ۡة ُا ِئتُ َّ ا‬ ْ َِ
َّ
c) (El-Qiyāmeh, 27.): ‫ر‬ ُ َ ‫ُااَِّ ُس َُ ۡن ُرا‬
d) (El-Mutaffifīn, 14.): ُ‫ران‬ ُ ‫ُن ِس َُّ َّۡس‬
e) (El-Hāqqatu: 28-29.): َّ ُ ُ‫َُ َُِّ َّۡر* َُت‬
61. Ukoliko u toku učenja Kur'āna, a.š., pauziramo (zbog znaka za stajanje) poslije riječi na

kojoj je َ‫ُ ْنلُر‬

ُ (sekta), da li će se u tom slučaju i sekta primijeniti?
U tom slučaju nema sekte, jer se ne mogu primjenjivati dva pravila u isto vrijeme i u istoj
riječi.

62. Šta je ‫َّة‬

َ ‫ض ِع‬
ُ (damīr)?
‫َّة‬ ُ (damīr) je izgovor vokala uz spojenu ličnu zamjenicu ‫ف‬.
َ ‫ض ِع‬
63. Kada se vokali uz spojenu ličnu zamjenicu ‫ ف‬izgovaraju kratko? Navedi izuzetke, ukoliko

postoje!
Damma i kesra s konsonantom h izgovaraju kao kratki vokali u i i u dva slučaja:
a) Kada prije lične zamjenice bude jedan od dugih vokala: ā, ī, ū. Primjeri:

ُ‫ض ُةَُّعف‬
ُ ُ‫اَِّ ِر َُئُاف‬
b) Ako ispred zamjenice bude konsonant bez vokala ( sākin). Primjeri: ُ ‫َِ ْور‬ ‫ُْتُ َّْ ِر‬
17
 U riječi ُ ‫ضر‬
ُ ‫َُ ْة‬ damma se izgovara kao kratki vokal u, iako na prvi pogled izgleda da bi

je trebalo izgovoriti kao dugi vokal ū, s obzirom da se prije zamjenice nalazi fetha. Međutim,

u osnovi riječi, ispred zamjenice se nalazi sukūn, pa ona glasi: ُ ‫ضر‬

ُ ‫ض َّْرُ < َُ ْة‬
ُ ‫َُ ْة‬
Ukoliko konsonant h nije u ulozi lične zamjenice, nego je jedan od korjenitih konsonanata
dotične riječi, tada se artikuliraju samo kratki vokali. Primjeri:

(ُ‫ُ ْل َُ ْول ُ ِر )اِ ْتلُ ُىت( اُ ُعا ِنرُ )اُ ِن ُىرَ( تُ ْرنُرُ )اُ ِنر‬
64. Kada se vokali uz spojenu ličnu zamjenicu ‫ ف‬izgovaraju dugo? Navedi izuzetke, ukoliko

postoje!
Kad su damma i kesra uz ličnu zamjenicu h, izgovaraju se kao dugi vokali ī i ū u
sljedećim slučajevima:
a) Ako je prije zamjenice konsonant, vokaliziran fethom, dammom ili kesrom. Primjeri:

‫ُنلُ ُِرُ َِّ ِر‬

Iznimku čini riječ ‫ اَِّ ِر‬u izrazu: َ‫( ُا َُ ۡجتُ ۡئ اَِّ ِر َُ ُى ت‬El-Furqan, 69.) U ovome primjeru ‫اَِّ ِر‬
ova zamjenica se iznimno izgovara dugo, kao da je napisano ‫اَِّ ِىت‬.

65. Koliko kur'ānskih sura počinje skraćenicama, a koliko se skraćenica nalazi u Kur'ānu?
29 kur'ānskih sura počinje skraćenicama. Ne računajući one koje se ponavljaju više puta,
u Kur'ānu, a.š., se nalazi četrnaest skraćenica.
66. Koliko u jednoj skraćenici može biti glasova?
U jednoj skraćenici može biti od jedan do pet glasova.
67. Poznavati sve kur'ānske skraćenice, način njihovog izgovora i tedžvidska pravila koja se u
njima nalaze!
Vidjeti u: Tedžvid, Ćamil Silajdžić i Ibrahim Trebinjac: Grupe konsonanata na početku nekih
sura, str. 93-95.

68. Šta je ُ ‫( اِ ْو‬Idgām)!

‫ٌ َش‬
ُ ‫اِ ْو‬
‫ٌ َش‬ (Idgām) je asimilacija, ujedinjavanje ili slivanje dva konsonanta, tako da se oni

izgovaraju kao jedan podvostručen glas (sa tešdīdom). Ovo slivanje može biti potpuno ili
nepotpuno, može biti propraćeno nazalizacijom (izgovaranjem kroz nos) ili bez nazalizacije.

69. Navedi vrste ‫َش‬ ُ ‫( اِ ْو‬Idgāma)!

ٌ
a) Idgāmun me'a-l-gunneh ‫ٌ َش َُ ُع ا ْطُوِ ِر‬
ُ ‫اِ ْو‬

18
 b) Idgāmun bilā gunneh ُ ‫ٌ َش َِّ ُس‬
‫ٌوِ ُر‬ ُ ‫اِ ْو‬
c) Idgāmu mislejn ‫ٌ ُش ََِّْتَُّ ِْن‬
ُ ‫اِ ْو‬
d) Idgāmu mutedžānisejn ُ ِ‫ٌ ُش َُل ُ ُج ت‬
‫لَّ ِْن‬ ُ ‫اِ ْو‬
e) Idgāmu muteqāribejn. ‫ٌ ُش َُلُنُ ِر ََُّّ ِْن‬ُ ‫اِ ْو‬
70. Kada će biti Idgāmun me'a-l-gunneh (‫ )اِوْ ٌُ َش َُ ُع ا ْطُوِ ِر‬i pojasni način njegovog izvođenja?
Idgāmun me'a-l-gunneh (‫ )اِوْ ٌُ َش َُ ُع ا ْطُوِ ِر‬ili uklapanje sa nazalizacijom će biti kada na kraju

jedne riječi dođe ‫ ن‬sākin ili nunacija (tenwīn), a na početku sljedeće bude jedan od sljedečih

glasova: ‫ا‬ ‫ا ن ش‬, a koji su sadržani u riječi: ‫َُ ْعوُع‬.

Glas ‫ ن‬u ovom slučaju ne izgovara se čisto, tj. ne polazi sa svoga pravog ishodišta, nego
odrnah zatreperi u nosu, prolazeći kroz nosnu šupljinu, gdje ga sasvim malo zadržavamo, jer

stojimo pred ishodištem sljedećeg glasa, u koji ‫ ن‬postepeno i konačno prelazi. Zadržavanje na

ovom idāgmu traje toliko dugo, koliko traje obična dužina. Slivanje jednog glasa u drugi, uz
propuštanje slivenog glasa kroz nos, u svim ovakvim slučajevima vrši se djelomično, pa se
ovaj idgām stoga i naziva manjkavim (idgāmun nāqis). Primjeri:

‫َِ ْن َُءٌُّ َُئَا َِ ْن‬ ‫َُ ْن َُ ْم ُع ْس‬ ُ ‫َِ ْن ُاا‬

‫ر‬ َ ِ ‫َِ ْن ُا‬
ُ‫ت‬ ُ َِ ْ‫ِنُ ْع ُش ََُل‬
ُ‫وعن‬
71. Da li će doći do „Idgāmun me'a-l-gunneh“ (‫ )اِوْ ٌُ َش َُ ُع ا ْطُوِ ِر‬ukoliko se u jednoj riječi iza ‫ن‬

َ ‫َ ْو ُع‬,
sākina nađe jedan od glasova iz skupine ‫َُ ْعوُع‬, kao što je to slučaj u riječima: ‫ان‬ ِ
‫?َُّ ْوَُّ َن‬
Neće biti ovog idgāma u tim riječima jer se radi samo o jednoj riječi. Kod „Idgāmun me'a-

l-gunneh“ radi se uvijek o dvije riječi, i to: o prvoj, koja završava ‫ ن‬sākinom, odnosno sa
tenwinom i drugoj, koja odmah slijedi ovu, a počinje jednim od četiri spomenuta glasa:

‫اَُ ْع ُن‬.
72. Kada će biti Idgāmun bilā gunneh (‫ٌوِ ُر‬ ُ ‫ ?) اِوْ ٌُ َش َِّ ُس‬Pojasni način njegovog izvođenja!
ُ ‫ ) ِاوْ ٌُ َش َِّ ُس‬ili uklapanje bez nazalizacije će biti kada na kraju
Idgāmun bilā gunneh (‫ٌوِ ُر‬

jedne riječi dođe ‫ ن‬sākin ili nunacija (tenwīn) , a na početku sljedeće riječi bude jedan od
glasova: ‫ر‬ ‫ر‬.
Kod ove vrste asimilacije, ‫ن‬ sākin i nunacija (tenwīn), se u potpunosti asimiliraju

(uklapaju) s glasovima koji poslije njih dolaze. Zbog ovog potpunog slivanja prvog glasa u

19
drugi, i načina izgovora bez propuštanja glasa kroz nos, ovaj idgām se zove potpunim
(idgāmun kāmil). Nakon slivanja, drugi glas izgovara se udvostručeno, tj. kao da je na
drugom glasu tešdīd, odnosno kao da se radi o jednoj riječi. Primjeri:

ُ‫َِ ْن ُئُ ْترُ= َِتِئُ ْتر‬ َُّ ََِّ ‫َِ ْن ُر ََِّ َُّ= َِ ِة‬
73. Koje riječi su izuzetak u „Idgāmun bilā gunneh“, kod kojih se ne primjenuje ovaj idgām
iako ispunjavaju uslove za njegovu primjenu?

U ovoj vrsti idgāma izuzetak su riječi ‫ر‬

ُ ‫ُرا‬ ‫( َُ ْن‬El-Qiyāme, 27.), u kojima naš rawiyā Hafs
primjenjuje specifičnu pauzalnu formu (sektu), a ne idgām.

ِ َُّ‫ََِّْت‬
74. Kada će biti Idgāmu mislejn (‫ْن‬ ُ ‫ ?)اِ ْو‬Pojasni način njegovog izvođenja!
‫ٌ ُش‬
Idgāmu mislejn (‫ )اِوْ ٌُ ُش ََِّْتَُّ ِْن‬će biti kada se u jednoj ili na kraju jedne i na početku druge
riječi nađu dva potpuno ista glasa, od kojih je prvi sākin, a drugi sa kojim bilo hareketom.
Primjeri:

‫ط‬ ُ َُ ُ‫ِا ْا ا‬
ُ َُ ِ‫ط = ِاا‬ ‫َُ ْئ ِر ْن ُن ْل= َُ ْئ ِر نن ْل‬
Ovaj idgām se primjenjuje tako da se ova dva ista konsonanta izgovaraju kao jedan glas sa
tešdīdom, a riječi koje su vezane asimilacijom prouče se u jednom ritmičkom dahu.

75. Kada će biti Idgāmu mislejni (mutemāsilejni) me'a-l-gunneh (‫ا ْطُوِ ِر َُ ُع‬ ‫ٌ ُش ََِّْتَُّ ِْن‬
ُ ‫?)اِ ْو‬
Pojasni način njegovog izvođenja!

U ovoj vrsti idgāma slivaju se se dva glasa ‫ش‬ i izgovaraju se kao jedan asimilirani glas

(mušedded). Bit će kada na kraju jedne riječi dođe ‫ش‬ sākin, a na početku sljedeće ‫ش‬
vokaliziran.

Način primjene: Asimilirati konsonante ‫ش‬ u jedan glas, izgovoriti ga s tešdīdom, što

vremenski traje koliko se može artikulirati vokal obične dužine. Primjeri:

َ ٍُ ‫ُ ُن ْل َِ ْن ُ ُن ْل َ ُ ۡم ُم ُع ُى ْل ِ ََ ۡن‬
‫عوُ ُا ٌُّا َُوُ ُىل ِ ََن‬
76. Kada će biti „Idgāmu mutedžānisejn ُ ِ‫َُل ُ ُج ت‬
‫لَّ ِْن‬ ُ ‫?“اِ ْو‬
‫ٌ ُش‬ Pojasni način njegovog

izvođenja!
Ovaj idgām će biti, kada se nađu u zajedničkom ishodištu (mahredžun džuz'ijjun) jedan do
drugog dva glasa, srodna po svojim svojstvima, i to prvi sākin, a drugi sa hareketom, bez
obzira da li su oba u jednoj ili u dvije riječi. Prvi glas sliva se potpuno u drugi, tako da se
drugi izgovara kao da je udvostručen. Ovakvih glasova ima osam, a podijeljeni su u tri grupe.

20
Uvjet je da prilikom slivanja glasovi budu iz iste grupe, tj. nema slivanja glasa iz jedne u glas
iz koje druge grupe.

a) ‫ا و م‬: ‫ْ ُِل ن ْل‬

ُ =‫ْ ُِ ْئي ُ ْل‬
ُ َ‫ط َِّرُر‬ِ ُ ‫م َِّرُرَ= ُا ُا‬
ُ ‫ن‬
ْ ُ‫ُا اُت‬
b) ُ ‫ث ا‬: َُّ ِ ‫غ اُا ِ َُّ= َُ ْت ُىَِا‬
ْ ‫َُ ْت ُى‬ ِ ‫ُتُععا= ِا‬
‫ُتُععا‬ ُ ‫ِا ْا‬
c) ‫ْ ش‬: ‫ار ُن ِع ُم ُو‬
ْ ‫ى‬ ُ ‫ى َۡر‬
ِ ُ‫ۡط َِ ُموُ = َُُِٰٓو‬ ِ ُ‫( َُُِٰٓو‬U Kur'ānu postoji samo ovaj jedan primjer
za ovu grupu: Hud, 42.). Kod ove treće grupe sliva samo se glas ْ u ‫ ش‬, kad se radi o
ovoj vrsti slivanja. Kad dođe glas ‫ ش‬sākin ispred glasa ْ sa hareketom, onda se ne radi

َ ‫مرُ ِع‬
o slivanju ove vrste, nego o ‫ا‬ ُ ٌَّ ُ‫ِا َْر‬ (Ihfā'a šefewiyyun).

77. Kada će biti idgāmu muteqāribejn (‫ٌ ُش َُلُنُ ِر ََُّّ ِْن‬

ُ ْ‫ ?) ِاو‬Navedi način njegovog izvođenja
uz primjere!
Idgāmu muteqāribejn će biti kada se nađu jedan do drugog glasovi bliski po ishodištima i
sa nekim drugim zajedničkim karakteristikama, s tim da prvi bude sākin, a drugi vokaliziran.
Načinٌ primjene: Prvi glas asimilirati u drugi, koji se potom izgovara s tešdīdom kao jedan
glas (mušedded). Ovakvih glasova ima četiri, a dijele se u dvije grupe:

a) ‫ ج ر‬: ‫( َ ُ ُ ْل ت ُْجتُ ْن ُن ْل = ت ُْجتُ نن ْل‬Za ovo slivanje glasa ‫ ر‬u ‫ ج‬postoji u Kur'ānu samo ovaj
navedeni primjer iz sure El-Murselāt, 20.).

b) ‫ ر ر‬: ِ َْ‫اُ ْس ُرَْ ِ = اُ ِة‬

Nema slivanja glasa ‫ ج‬u ‫ ر‬niti ‫ ر‬u ‫ر‬.

21