Zbirka Primjera Iz Astronomske I Oceanske Navigacije S Rjesenjima PDF

NIKŠA KONDIû
JURAJ PALýIû
ZBIRKA PRIMJERA IZ
ASTRONOMSKE I OCEANSKE NAVIGACIJE
S RJEŠENJIMA
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT

SPLIT, 2007.
AUTORI: Nikša Kondiü dipl. inž.
kap. Juraj Palþiü dipl. inž.
NAKLADNIK: Hrvatski hidrografski institut
ZA NAKLADNIKA: Zvonko Gržetiü dr. sc.
UREDNIK: Nikša Kondiü dipl. inž.
RECENZENTI: kap. Maksim Klarin dr. sc.

kap. Boris Matošiü dipl. inž.
kap. Željko Staziü dipl. inž.
LEKTOR: Danijela Viskoviü Veršiü prof.
GRAFIýKO
OBLIKOVANJE: Nikša Kondiü dipl. inž.
TISAK: Hrvatski hidrografski institut
UVEZ: RePrint, Split
NAKLADA: 500 primjeraka
CIP – Katalogizacija u publikaciji

SVEUýILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU
UDK 527(075.8)(076)
656.61.052.1:524.3>(075.8)(076)
KONDIû, Nikša
Zbirka primjera iz astronomske i oceanske
navigacije s rješenjima / Nikša Kondiü, Juraj Palþiü. – Split:
Hrvatski hidrografski institut, 2007.
Bibliografija.
ISBN 978-953-6165-49-0
1. Palþiü, Juraj
120722031
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT

Zrinsko Frankopanska 161, 21000 Split, Hrvatska
tel.: +385 (0) 21 361 840, fax: +385 (0) 21 347 208
www.hhi.hr.
ISBN 978-953-6165-49-0
PREDGOVOR
Zbirka primjera iz astronomske i oceanske navigacije namijenjena je uþenicima, studentima i

nastavnicima pomorsko – nautiþkog usmjerenja, kao i svim pomorcima koji se pripremaju za
polaganje ispita za þasnike i zapovjednike, te onima koji u ovom priruþniku mogu naüi rješenje za
savladavanje problema iz astronomske odnosno oceanske navigacije.
Temeljna ideja ovog priruþnika bila je na što jednostavniji naþin objasniti rješavanje zadataka
astronomske i oceanske navigacije. Zbog toga je u svakom oglednom primjeru koji prethodi
primjerima za vježbu s rješenjima, objašnjen naþin i redoslijed pojedinog izraþuna uz pripadajuüe
priloge Nautiþkog godišnjaka i Nautiþkih tablica. U svakom slijedeüem oglednom primjeru
izostavljena su objašnjenja koja su veü obraÿena.
Priruþnik su recenzirali: dr. sc. Maksim Klarin, kap. Boris Matošiü i kap. Željko Staziü.
Njihove savjete, primjedbe i sugestije smo najveüim djelom prihvatili.
Posebno se zahvaljujemo kap. Željku Staziüu, koji nažalost više nije meÿu nama.
Sve primjedbe i prijedlozi glede sadržaja ovog priruþnika su dobrodošli, kako bi drugo izdanje
bilo još potpunije, stoga se unaprijed zahvaljujemo.
Autori
SADRŽAJ
ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA MOTRENJEM NEBESKIH TIJELA
1. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem tri nebeska tijela.............................11

2. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem dva nebeska tijela i planeta............ 23
3. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem tri nepoznata nebeska tijela........... 35
4. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem Polare, jednog poznatog i
jednog nepoznatog nebeskog tijela..................................................................................... 49
5. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem Mjeseca i dva nebeska tijela.......... 61
6. Odreÿivanje pozicije broda motrenjem Sunca u razmaku vremena.................................... 73
7. Odreÿivanje pozicije broda motrenjem Sunca u razmaku vremena
(kulminacijska zemljopisna širina) .................................................................................... 89
8. Odreÿivanje pozicije broda motrenjem tri nebeska tijela u razmaku vremena................... 99
9. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem dva nebeska tijela
direktnom metodom............................................................................................................105
10. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem tri nebeska tijela
korištenjem tablica HO 249................................................................................................ 123
KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRýNOG KOMPASA

MOTRENJEM ZVIJEZDA
1. Kontrola devijacije magnetskog i zvrþnog kompasa motrenjem zvijezde.......................... 129

2. Kontrola devijacije magnetskog i zvrþnog kompasa motrenjem Polare............................. 135

MOTRENJEM SUNCA
1. Kontrola devijacije magnetskog i zvrþnog kompasa motrenjem izlaza Sunca................... 143

2. Kontrola devijacije magnetskog i zvrþnog kompasa motrenjem zalaza Sunca................... 149
IZRAýUN LOKSODROMSKE I ORTODROMSKE PLOVIDBE
1. Izraþun loksodromske i ortodromske plovidbe

(vrh ortodrome nalazi se izmeÿu pozicije polaska i pozicije dolaska)............................... 157
(vrh ortodrome ne nalazi se izmeÿu pozicije polaska i pozicije dolaska).......................... 175
(ortodroma prelazi ekvator)................................................................................................ 191
(pozicija polaska i pozicija dolaska nalaze se na istoj paraleli)......................................... 209
(kombinirana plovidba)...................................................................................................... 217
5
PRILOG
1. Izvadci iz Nautiþkog godišnjaka za 2004 godinu, Hrvatskog hidrografskog instituta........237

2. Izvadci iz tablica HO 249, National Geospatial Intelligence Agency.................................407
3. Izvadci iz Nautiþkih tablica, Hrvatskog hidrografskog instituta......................................... 419
KORIŠTENA LITERATURA
6
Mojoj obitelji,
Nataliji, Zdenki i Roku Srÿanu
J. Palþiü
ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA MOTRENJEM
NEBESKIH TIJELA
ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA ISTOVREMENIM MOTRENJEM
TRI NEBESKA TIJELA
Primjer 1.
Dana 15.01.2004. brod «Zadar» u plovidbi Bengalskim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 14°20,0′N i λZ = 087°30,0′E). Mjere se visine tri zvijezde glede odreÿivanja pozicije broda:
1. CAPELLA VIZ = 41°51,3′ tK = 12h 53min 29s

2. RIGEL VIZ = 42°03,1′ tK = 12h 54min 50s
3. ACAMAR VIZ = 34°53,0′ tK = 12h 56min 01s
Stanje kronometra st = +00h 01min 30s; greška indeksa kI = –0,9′; visina oka VOKA = 12,5m.
Odredi koordinate pozicije broda!
a) Izraþun srednjeg vremena (UT)
Srednje vrijeme (UT) raþuna se tako da se kronometarsko vrijeme (tK) ispravi za stanje kronometra
(st).
U sluþaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja (tX), srednje vrijeme se raþuna: UT = tX – (±X), gdje
je (X) vremenska zona.
1. CAPELLA 2. RIGEL 3. ACAMAR
tK = 12h 53min 29s tK = 12h 54min 50s tK = 12h 56min 01s

+ st = +00h 01min 30s + st = +00h 01min 30s + st = +00h 01min 30s
UT = 12h 54min 59s UT = 12h 56min 20s UT = 12h 57min 31s
b) Izraþun mjesnog satnog kuta (s)
S izraþunatim srednjim vremenom (UT) ulazi se u Nautiþki godišnjak prema nadnevku 15.01.2004. i
punom satu vodoravno, a okomito u stupcu «Aries», te se uzimaju vrijednosti satnog kuta proljetne
toþke (SȖ). S iste stranice Nautiþkog godišnjaka potrebno je za sve tri zvijezde uzeti vrijednost
surektascenzije (360°–Į) i deklinacije (ĵ). Te vrijednosti nalaze se u stupcu «Zvijezde», ulazi se
vodoravno s imenom zvijezde te se u prvom stupcu do imena oþitava vrijednost surektascenzije, a u
drugom stupcu do vrijednosti surektascenzije oþitava se vrijednost deklinacije.
Nakon toga potrebno je za svaku zvijezdu izvršiti popravak za razliku u minutama i sekundama þija se
vrijednost dobiva iz tablica za «Popravak satnog kuta i deklinacije» (ǻSȖ).
U tablice se ulazi s vrijednosti za minute (naznaþene su u uglu stranice) i vodoravno s vrijednosti za
sekunde, pa se u stupcu «Aries» oþitava vrijednost popravka (ǻSȖ).
Sve vrijednosti koje su potrebne za izraþun posebno su oznaþene u prilogu Nautiþkog godišnjaka.
Tako ispravljenom satnom kutu proljetne toþke (SȖ) pribraja se zemljopisna dužina (λZ), pri þemu je
potrebno paziti na predznak zemljopisne dužine (E ili W).
Poseban sluþaj može biti ako je apsolutna vrijednost zemljopisne dužine (λZ) veüa od satnog kuta
11
proljetne toþke (SȖ). Da bi se izbjegla negativna vrijednost satnog kuta proljetne toþke (SȖ) dodajemo
360°, a zatim pribrajamo (λZ).
Sa svim dobivenim vrijednostima pristupa se izraþunu mjesnog satnog kuta (s) za sve tri zvijezde.
SȖ = 294°17,2′ SȖ = 294°17,2′ SȖ = 294°17,2′

+ ǻSȖ = 13°47,0′ + ǻSȖ = 14°07,3′ + ǻSȖ = 14°25,1′
SȖ = 308°04,2′ SȖ = 308°24,5′ SȖ = 308°42,3′
+ λZ = 087°30,0′E + λZ = 087°30,0′E + λZ = 087°30,0′E
sȖ = 395°34,2′ sȖ = 395°54,5′ sȖ = 396°12,3′
+ (360°-Į) = 280°45,0′ + (360°-Į) = 281°18,9′ + (360°-Į) = 315°23,7′
s = 676°19,2′ s = 677°13,4′ s = 711°36,0′
s = 720° – s s = 720° – s s = 720° – s

s = 043°40,8′E s = 042°46,6′E s = 008°24,0′E
ĵ = 46°00,3′N ĵ = 08°11,8′S ĵ = 40°17,5′S
Vrijednost satnog kuta nebeskog tijela mjeri se od 0° do 180° prema zapadu (zapadni satni kut) i od 0°
do 180° prema istoku (istoþni satni kut). Kako u zadacima vrijednosti satnog kuta mogu biti i veüe od
180°, izraþunati satni kut potrebno je prilagoditi prema sljedeüim pravilima:
1. ako je vrijednost izraþunatog satnog kuta (s) od 0° do 180°,

satni kut ima predznak W,
s = 360° – s, i satni kut ima predznak E,
s = s – 360°, i satni kut ima predznak W,
s = 720° – s, i satni kut ima predznak E,
s = s – 720°, i satni kut ima predznak W.
c) Izraþun prave visine (VP)
Izmjerenu visinu potrebno je ispraviti za indeksnu pogrešku i ukupni popravak. Indeksna pogreška (kI)
je poznata, a ukupni popravak (kU) dobiva se iz tablica za «Ukupni popravak izmjerene visine zvijezde
i planete» tako što se u tablice ulazi vodoravno s izmjerenom visinom u stupcu «Visina zvijezde
izmjerena sekstantom» i okomito s visinom oka u retku «Visina oka u metrima» - vrijednost iz tablica
uvijek je negativna.
Nakon što smo izvadili vrijednosti iz tablice pristupamo interpolaciji:
1. CAPELLA
0,2 ⋅ 5 0,2 ⋅111,3

k U = 7,3 + − = 7,3 + 0,1 − 0,0742 = 7,3′
10 300
12
2. RIGEL
0,2 ⋅ 5 0,2 ⋅ 123,1

k U = 7,3 + − = 7,3 + 0,1 − 0,0821 = 7,3′
10 300
3. ACAMAR
0,3 ⋅ 5 0,3 ⋅ 293

k U = 7,8 + − = 7,8 + 0,15 − 0,293 = 7,7′
10 300
Nakon interpolacije dobivamo ukupni popravak (kU), kako bi izraþunali pravu visinu (VP).
VIZ = 41°51,3′ VIZ = 42°03,1′ VIZ = 34°53,0′

+ kI = − 00,9' + kI = − 00,9' + kI = − 00,9'
+ kU = − 07,3' + kU = − 07,3' + kU = − 07,7'
VP = 41°43,1′ VP = 41°54,9′ VP = 34°44,4′
d) Izraþun visine raþunate (VR)
1. CAPELLA
sin VR = sin ϕ Z ⋅ sin δ + cos ϕ Z ⋅ cos δ ⋅ cos s

sin VR = sin 14°20,0′ ⋅ sin 46°00,3'+ cos14°20,0′ ⋅ cos 46°00,3'⋅ cos 043°40,8'
sin VR = 0,247562721⋅ 0,719400418 + 0,968871869 ⋅ 0,694595593 ⋅ 0,723208265
sin VR = 0,178096725 + 0,486700453
sin VR = 0,664797178
VR = 41°40,1'
2. RIGEL

sin VR = sin 14°20,0′ ⋅ sin (− 08°11,8') + cos14°20,0′ ⋅ cos(− 08°11,8') ⋅ cos 042°46,6'
sin VR = 0,247562721⋅ (− 0,14257135) + 0,968871869 ⋅ 0,989784527 ⋅ 0,734006501
sin VR = −0,035295351 + 0,703893433
sin VR = 0,668598082
VR = 41°57,6'
13
3. ACAMAR

sin VR = sin 14°20,0′ ⋅ sin (− 40°17,5') + cos14°20,0′ ⋅ cos(− 40°17,5') ⋅ cos 008°24,0'
sin VR = 0,247562721⋅ (− 0,646678847 ) + 0,968871869 ⋅ 0,762762393 ⋅ 0,989272333
sin VR = −0,160093575 + 0,731091075
sin VR = 0,5709975
VR = 34°49,2'
Nakon izraþuna raþunate visine (VR) uputno je vrijednost usporediti s pravom visinom (VP), ako je
razlika prevelika (preko 1°) rezultat može biti netoþan.
Razlika izmeÿu prave visine (VP) i raþunate visine (VR) najþešüe se izražava u minutama.
e) Izraþun azimuta (ωP)
Izraþun azimuta vršimo prema formulama kako slijedi:
1. CAPELLA
sin δ − sin ϕ Z ⋅ sin VR

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 46°00,3'− sin 14°20,0′ ⋅ sin 41°40,1'
cos ωR =
cos14°20,0′ ⋅ cos 41°40,1'
0,719400418 − 0,247562721⋅ 0,664817595
cos ωR =
0,968871869 ⋅ 0,747005732
0,719400418 − 0,164584052
cos ωR =
0,72375284
0,554816366
cos ωR = = 0,766582644
0,72375284
ωR = 039,9° ωP = ωR
ωP = 039,9°
14
2. RIGEL

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin (− 08°11,8') − sin 14°20,0′ ⋅ sin 41°57,6'
cos ωR =
cos14°20,0′ ⋅ cos 41°57,6'
− 0,14257135 − 0,247562721⋅ 0,66861163
cos ωR =
0,968871869 ⋅ 0,743611785
− 0,14257135 − 0,165523314
cos ωR =
0,72046454
− 0,308094664
cos ωR = = −0,427633348
0,72046454
ωR = 115,3° ωP = ωR
ωP = 115,3°
3. ACAMAR

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin (− 40°17,5') − sin 14°20,0′ ⋅ sin 34°49,2'
cos ωR =
cos14°20,0′ ⋅ cos 34°49,2'
− 0,646678847 − 0,247562721 ⋅ 0,571000168
cos ωR =
0,968871869 ⋅ 0,820949942
− 0,646678847 − 0,141358355
cos ωR =
0,795395305
− 0,788037202
cos ωR = = −0,990749124
0,795395305
ωR = 172,2° ωP = ωR
ωP = 172,2°
Za izraþun pravog azimuta (ωP) mogu se koristiti sljedeüa pravila:
1. ako je mjesni satni kut predznaka E, pravi azimut jednak je izraþunatom azimutu
(ωP = ωR),
ako je mjesni satni kut predznaka W, pravi azimut jednak je odbitku izraþunatog azimuta od
360°, (ωP = 360° – ωR).
2. ako je mjesni satni kut veüi od 180°, pravi azimut jednak je izraþunatom azimutu
(ωP = ωR),
ako je mjesni satni kut manji od 180°, pravi azimut jednak je odbitku izraþunatog azimuta od
360°, (ωP = 360° – ωR).
3. Azimut je moguüe izraþunati iz «ABC tablica» ili nekih sliþnih tablica, npr. «NORRIS».
15
f) Izraþun razlike visina (ǻV)
VP = 41°43,1′ VP = 41°54,9′ VP = 34°44,4′

– VR = 41°40,1′ – VR = 41°57,6′ – VR = 34°49,2′
ǻV = + 3,0' ǻV = − 2,7' ǻV = − 4,8'
g) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije
ωP = 039,9° ωP = 115,3° ωP = 172,2°

ǻV = + 3,0' ǻV = − 2,7' ǻV = − 4,8'
Postupak ucrtavanja pozicije je sljedeüi:
1. Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije, odnosno zadana paralela (ϕZ = 14°20,0′N) i

meridijan (λZ = 087°30,0′E).
2. Iz središta zbrojene pozicije ucrtaju se sva tri azimuta nebeskih tijela u odgovarajuüem smjeru
odnosno kvadrantu. Da bi se na ucrtane azimute mogle nanijeti vrijednosti razlike visina (ǻV),
potrebno je konstruirati mjernu skalu zemljopisne širine i dužine na naþin da se nacrta kut koji
odgovara zemljopisnoj širini zbrojene pozicije uveüanoj za 30,0' glede Merkatorove
projekcije. Vrijednosti razlike zemljopisnih dužina (ǻλ) na skali dužine odreÿuju se
proizvoljno.
3. Sa skale zemljopisne širine za svako nebesko tijelo šestarom izmjerimo vrijednost razlike
visine i nanosimo je na ucrtani azimut u smjeru strelice ako je razlika visine pozitivna i
suprotno od smjera strelice ako je vrijednost negativna. U toj toþki ucrtava se pravac položaja
koji je okomit na azimut. U sluþaju odreÿivanja pozicije broda pomoüu tri ili više nebeskih
tijela, ako se pravci položaja ne sijeku u jednoj toþki veü se dobije trokut ili neki drugi
višekutnik, pozicija broda nalazi se u sjecištu simetrala trokuta odnosno višekutnika.
h) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕp i λp)
Koordinate pozicije broda dobiju se tako da se izmjere vrijednosti razlike zemljopisne širine (ǻϕ) sa
skale širine i razlike zemljopisne dužine (ǻλ) sa skale dužine te se pribroje zbrojenoj poziciji.
Potrebno je voditi raþuna o predznacima razlike zemljopisne širine i razlike zemljopisne dužine koji se
odreÿuju prema odnosu zbrojene pozicije i pozicije broda koja je dobivena motrenjem nebeskih tijela.
To znaþi ako je pozicija dobivena motrenjem nebeskih tijela sjevernije od zbrojene pozicije, razlika
zemljopisne širine üe biti pozitivna, a ako je južnije, razlika zemljopisne širine je negativna.
Vrijednost razlike zemljopisne dužine üe biti pozitivna ako je pozicija dobivena motrenjem nebeskih
tijela istoþnije od zbrojene pozicije, a negativna ako je zapadnije od zbrojene pozicije.
ϕZ = 14°20,0′N λZ = 087°30,0′E
+ ǻϕ = 4,8′N + ǻλ = 0,9′W
ϕP = 14°24,8′N λP = 087°29,1′E
16
087 30,0' E
O
,9 o
39
=0
p
w
PB
Dl
ACAMAR
Dj
o
14 20,0' N
PZ CA
PE
LL
A
EL
RIG
w
p =1
15,
3o
w p = 172
,2
o
j
8 DV, D
7
6
5
4
3 o
2 14 20'
1
0 1 2 3 4 5 6 7 8 Dl
17
Primjer 2.
Dana 16.04.2004. brod «Pula» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 39°25,0′S i λZ = 149°52,0′E). Mjere se visine tri zvijezde glede odreÿivanja pozicije broda:
1. ACHERNAR VIZ = 27°30,0′ tX = 05h 20min 31s

2. ALTAIR VIZ = 40°15,0′ tX = 05h 21min 50s
3. FOMALHAUT VIZ = 40°58,0′ tX = 05h 23min 20s
Greška indeksa kI = +1,0′; visina oka VOKA = 14m.
RJEŠENJE:
ACHERNAR ALTAIR FOMALHAUT

Azimut pravi
143,1° 017,1° 097,6°
ωP
Razlika visina
−0,3′ −3,4′ −2,9′
ǻV
Pozicija broda ϕP = 39°27,3′S i λP = 149°47,6′E
Primjer 3.
Dana 31.03.2004. brod «Rijeka» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 35°00,0′S i λZ = 045°50,0′W). Mjere se visine tri zvijezde glede odreÿivanja pozicije broda:
1. ALDEBARAN VIZ = 24°10,0′ tK = 21h 55min 47s

2. PROCYON VIZ = 49°58,0′ tK = 21h 57min 12s
3. REGULUS VIZ = 30°29,9′ tK = 21h 58min 16s
Stanje kronometra st = −00h 01min 28s; greška indeksa kI = 0,0′; visina oka VOKA = 12m.
RJEŠENJE:
ALDEBARAN PROCYON REGULUS

Azimut pravi
313,9° 003,4° 045,6°
ωP
Razlika visina
−4,3′ +7,1′ +12,1′
ǻV
Pozicija broda ϕP = 34°53,9′S i λP = 045°36,0′W
18
Primjer 4.
Dana 11.06.2004. brod «Dubrovnik» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 48°50,0′N i λZ = 129°10,0′W). Mjere se visine tri zvijezde glede odreÿivanja pozicije broda:
1. RASALHAGUE VIZ = 46°08,2′ tK = 10h 50min 32s

2. ARCTURUS VIZ = 20°46,9′ tK = 10h 51min 38s
3. DUBHE VIZ = 28°05,0′ tK = 10h 53min 10s
Stanje kronometra st = +00h 02min 14s; greška indeksa kI = −1,0′; visina oka VOKA = 15m.
RJEŠENJE:
RASALHAGUE ARCTURUS DUBHE

Azimut pravi
225,1° 276,1° 335,3°
ωP
Razlika visina
+5,7′ +6,4′ +2,3′
ǻV
Pozicija broda ϕP = 48°49,2′N i λP = 129°20,3′W
Primjer 5.
Dana 15.05.2004. brod «Split» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
1. VEGA VIZ = 21°41,3′ tK = 19h 39min 34s

3. SPICA VIZ = 32°55,5′ tK = 19h 42min 16s
Stanje kronometra st = −00h 01min 14s; greška indeksa kI = −1,6′; visina oka VOKA = 10m.
RJEŠENJE:
VEGA ARCTURUS SPICA

Azimut pravi
056,3° 123,3° 158,8°
ωP
Razlika visina
+5,0′ −3,6′ −6,4′
ǻV
Pozicija broda ϕP =43°37,5′N i λP =014°11,4′E
19
Primjer 6.
Dana 29.08.2004. brod «Šibenik»u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
1. SIRIUS VIZ = 42°43,5′ tX = 05h 10min 28s

2. CANOPUS VIZ = 32°40,8′ tX = 05h 11min 58s
3. ANKAA VIZ = 34°41,0′ tX = 05h 12min 40s
RJEŠENJE:
SIRIUS CANOPUS ANKAA

Azimut pravi
106,8° 151,4° 221,8°
ωP
Razlika visina
+3,8′ −1,6′ −6,5′
ǻV
Pozicija broda ϕP =06°20,7′S i λP =103°55,1′E
Primjer 7.
Dana 10.09.2004. brod «Zagreb» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 52°10,0′S i λZ = 179°58,0′W). Mjere se visine tri zvijezde glede odreÿivanja pozicije broda:
1. DIPHDA VIZ = 38°50,1′ tK = 16h 38min 23s

2. MENKAR VIZ = 32°35,6′ tK = 16h 39min 10s
3. BELLATRIX VIZ = 29°06,0′ tK = 16h 40min 15s
Stanje kronometra st = +00h 02min 00s; greška indeksa kI = 0,0′; visina oka VOKA = 16m.
RJEŠENJE:
DIPHDA MENKAR BELLATRIX

Azimut pravi
292,7° 342,5° 023,6°
ωP
Razlika visina
+2,5′ +6,1′ +5,0′
ǻV
Pozicija broda ϕP =52°04,0′S i λP =179°58,9′W
20
Primjer 8.
Dana 20.02.2004. brod «Bakar» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 45°12,0′N i λZ = 035°20,0′W). Mjere se visine tri zvijezde glede odreÿivanja pozicije broda:
1. HAMAL VIZ = 50°08,3′ tX = 19h 15min 01s

2. SCHEDAR VIZ = 50°13,0′ tX = 19h 16min 20s
3. KOCHAB VIZ = 31°32,0′ tX = 19h 17min 10s
Greška indeksa kI = −0,5′; visina oka VOKA = 14m.
RJEŠENJE:
HAMAL SCHEDAR KOCHAB

Azimut pravi
251,4° 310,0° 009,6°
ωP
Razlika visina
+5,6′ +16,1′ +10,8′
ǻV
Pozicija broda ϕP =45°24,9′N i λP =035°34,6′W
Primjer 9.
Dana 23.07.2004. brod «Trogir» u plovidbi Sredozemnim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
1. DENEBOLA VIZ = 25°06,1′ tK = 20h 20min 20s

2. ALIOTH VIZ = 49°56,0′ tK = 20h 21min 28s
3. DENEB VIZ = 43°06,1′ tK = 20h 22min 10s
Stanje kronometra st = 00h 00min 00s; greška indeksa kI = 0,0′; visina oka VOKA = 18m.
RJEŠENJE:
DENEBOLA ALIOTH DENEB

Azimut pravi
270,0° 315,9° 058,9°
ωP
Razlika visina
+8,0′ +13,8′ −1,0′
ǻV
Pozicija broda ϕP =36°56,4′N i λP =000°09,2′W
21
Primjer 10.
Dana 06.12.2004. brod «Senj» u plovidbi Timorskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
1. ACRUX VIZ = 29°04,0′ tX = 04h 59min 20s

2. ADHARA VIZ = 50°16,0′ tX = 05h 00min 05s
3. ELNATH VIZ = 19°15,0′ tX = 05h 00min 36s
RJEŠENJE:
ACRUX ADHARA ELNATH

Azimut pravi
158,8° 237,2° 305,7°
ωP
Razlika visina
−2,1′ −12,2′ −3,7′
ǻV
Pozicija broda ϕP =10°43,2′S i λP =127°40,2′E
22
DVA NEBESKA TIJELA I PLANETA
Primjer 1.
Dana 10.03.2004. brod «Žirje» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 51°30,0′N i λZ = 160°10,0′W). Mjere se visine dvije zvijezde i planeta glede odreÿivanja
pozicije broda:
1. VENERA VIZ = 28°25,6′ tX = 18h 50min 20s

2. SCHEDAR VIZ = 42°22,0′ tX = 18h 51min 50s
3. KOCHAB VIZ = 40°55,0′ tX = 18h 53min 00s
1. VENERA 2. SCHEDAR 3. KOCHAB
tX = 18h 50min 20s tX = 18h 51min 50s tX = 18h 53min 00s

− X = −11h − X = −11h − X = −11h
−24h −24h −24h
11.03.2004. 11.03.2004. 11.03.2004.
S izraþunatim srednjim vremenom (UT) ulazi se u Nautiþki godišnjak prema nadnevku 11.03.2004. jer
je srednje vrijeme u Greenwich meridijanu ujutro, sljedeüeg dana (UT = 05h 50min 20s).
U Nautiþki godišnjak se ulazi prema punom satu vodoravno, a okomito u stupcu za planet «Venera» te
se oþitavaju vrijednosti satnog kuta proljetne toþke i deklinacije. S iste stranice u dnu stupca planeta
«Venera» potrebno je uzeti tabelirane vrijednosti za popravak satnog kuta i deklinacije (v i d) koji se
odnose na satnu razliku satnog kuta i deklinacije, te je nakon toga potrebno izvršiti popravak za
razliku u minutama i sekundama þija se vrijednost dobiva iz tablica za Popravak satnog kuta i
deklinacije (ǻSȖ).
Za planet «Veneru» ulazi se vodoravno s minutama i okomito sa sekundama u stupcu «Sunce –
Planeti» te se oþitava vrijednost popravka (ǻSȖ).
Na istoj stranici s prije uzetim vrijednostima (v i d) u stupcu (v-d kor). oþitavaju se vrijednosti (v i d)
popravka. Predznak popravka za deklinaciju ovisi o porastu ili opadanju deklinacije, što možemo
utvrditi usporedbom vrijednosti deklinacije Venere za UT = 05:00 i UT = 06:00 s dnevne stranice
Nautiþkog godišnjaka. Kako je vrijednost deklinacije u 06:00 sati veüa, deklinacija raste te je popravak
pozitivnog predznaka.
23
SƂ = 211°06,9′ SȖ = 244°11,8′ SȖ = 244°11,8′

+ ǻSƂ = 12°35,0′ + ǻSȖ = 12°59,7′ + ǻSȖ = 13°17,2′
+ v(−0,1) = − 0,1′ SȖ = 257°11,5′ SȖ = 257°29,0′
SƂ = 223°41,8′ + λZ = 160°10,0′W + λZ = 160°10,0′W
+ λZ = 160°10,0′W sȖ = 097°01,5′ sȖ = 097°19,0′
sƂ = 063°31,8′W + (360°-Į) = 349°49,7′ + (360°-Į) = 137°18,5′
s = 446°51,2′ s = 234°37,5′
s = s − 360° s = 360°− s
ĵƂ = 15°10,1′N s = 086°51,2′W s = 125°22,5′E
+ ǻĵ(1,1) = +0,9′
ĵƂ = 15°11,0′N ĵ = 56°33,6′N ĵ = 74°08,0′N
VIZ = 28°25,6′ VIZ = 42°22,0′ VIZ = 40°55,0'

+ kI = 01,8' + kI = 01,8' + kI = 01,8'
+ kU = − 08,2' + kU = − 07,4' + kU = − 07,5'
+ Ȇ = 00,2' VP = 42°16,4′ VP = 40°49,3′
VP = 28°19,4′
Planet Venera ima drugi popravak izmjerene visine. U tablice se ulazi s izmjerenom visinom (VIZ) i
paralaksom (π).
1. VENERA

sin VR = sin 51°30,0′ ⋅ sin 15°11,0'+ cos 51°30,0′ ⋅ cos 15°11,0'⋅ cos(− 063°31,8')
sin VR = 0,782608156 ⋅ 0,261908455 + 0,622514636 ⋅ 0,965092721 ⋅ 0,445729165
sin VR = 0,204971693 + 0,267787104
sin VR = 0,472758797
VR = 28°12,8'
24
2. SCHEDAR

sin VR = sin 51°30,0′ ⋅ sin 56°33,6'+ cos 51°30,0′ ⋅ cos 56°33,6'⋅ cos(− 086°51,2')
sin VR = 0,782608156 ⋅ 0,834463351 + 0,622514636 ⋅ 0,551063439 ⋅ 0,05489209
sin VR = 0,653057825 + 0,01883046
sin VR = 0,671888285
VR = 42°12,8'
3. KOCHAB

sin VR = sin 51°30,0′ ⋅ sin 74°08,0'+ cos 51°30,0′ ⋅ cos 74°08,0'⋅ cos125°22,5
sin VR = 0,782608156 ⋅ 0,961900529 + 0,622514636 ⋅ 0,273399653 ⋅ (− 0,57892545)
sin VR = 0,752791199 + (− 0,098530382)
sin VR = 0,654260817
VR = 40°51,8'
1. VENERA

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 15°11,0'− sin 51°30,0′ ⋅ sin 28°12,8'
cos ωR =
cos 51°30,0′ ⋅ cos 28°12,8'
0,261908455 − 0,782608156 ⋅ 0,47275584
cos ωR =
0,622514636 ⋅ 0,88119346
0,261908455 − 0,369982576
cos ωR =
0,548555826
− 0,108074121
cos ωR =
0,548555826
cos ωR = −0,19701572
ωR = 101,4° ωP = 360° − ωR
ωP = 258,6°
25
2. SCHEDAR

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 56°33,6'− sin 51°30,0′ ⋅ sin 42°12,8'
cos ωR =
cos 51°30,0′ ⋅ cos 42°12,8'
0,834463351 − 0,782608156 ⋅ 0,671892964
cos ωR =
0,622514636 ⋅ 0,740648259
0,834463351 − 0,525828913
cos ωR =
0,461064381
0,308634438
cos ωR =
0,461064381
cos ωR = 0,669395535
ωR = 048,0° ωP = 360 − ωR
ωP = 312,0°
3. KOCHAB

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 74°08,0'− sin 51°30,0′ ⋅ sin 40°51,8'
cos ωR =
cos 51°30,0′ ⋅ cos 40°51,8'
0,961900529 − 0,782608156 ⋅ 0,654256968
cos ωR =
0,622514636 ⋅ 0,756272318
0,961900529 − 0,512026839
cos ωR =
0,470790587
0,44987369
cos ωR =
0,470790587
cos ωR = 0,955570698
ωR = 017,1° ωP = ωR
ωP = 017,1°
(f) Izraþun razlike visina (ǻV)
VP = 28°19,4′ VP = 42°16,4′ VP = 40°49,3′

− VR = 28°12,8′ − VR = 42°12,8′ − VR = 40°51,8′
ǻV = + 6,6' ǻV = + 3,6' ǻV = − 2,5'
26
ωP = 258,6° ωP = 312,0° ωP = 017,1°

ǻV = + 6,6' ǻV = + 3,6' ǻV = − 2,5'
h) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕP i λP)
ϕZ = 51°30,0′N λZ = 160°10,0′W
+ ǻϕ = 1,1′S + ǻλ = 9,9′W
ϕP = 51°28,9′N λP = 160°19,9′W
27
160 10,0' W
R
A
ED
017,1 o
o
H
SC
wp =
w
p =
31
2,0 o
PZ 51o 30,0' N
Dj
o
8,6
w p = 25 Dl
PB
KOC
HAB
j
,D
10
DV
9
8
7
6
5 o
51 30'
4
3
2
1
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Dl
28
Primjer 2.
Dana 19.02.2004. brod «Biokovo» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 24°50,0′S i λZ = 037°20,0′W). Mjere se visine planeta i dvije zvijezde glede odreÿivanja
pozicije broda:
1. SATURN VIZ = 40°25,0′ tK = 21h 59min 50s

2. ALPHARD VIZ = 31°18,4′ tK = 22h 01min 45s
3. AVIOR VIZ = 44°25,0′ tK = 22h 03min 15s
RJEŠENJE:
SATURN ALPHARD AVIOR

Azimut pravi
018,5° 085,1° 151,1°
ωP
Razlika visina
+3,5′ −1,9′ −5,2′
ǻV
Primjer 3.
Dana 18.03.2004. brod «Velebit» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 43°18,0′S i λZ = 149°50,0′E). Mjere se visine planeta i dvije zvijezde glede odreÿivanja
pozicije broda:
1. JUPITER VIZ = 16°40,3′ tX = 19h 21min 09s

2. ALDEBARAN VIZ = 21°08,9′ tX = 19h 23min 12s
3. PROCYON VIZ = 41°08,0′ tX = 19h 24min 10s
RJEŠENJE:
JUPITER ALDEBARAN PROCYON

Azimut pravi
060,8° 321,0° 010,2°
ωP
Razlika visina
−7,2′ +7,1′ −1,0′
ǻV
29
Primjer 4.
Dana 05.01.2004. brod «Mosor» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 41°25,0′N i λZ = 017°30,0′E). Mjere se visine planeta i dvije zvijezde glede odreÿivanja
pozicije broda:
1. MARS VIZ = 53°30,0′ tX = 17h 45min 26s

2. ENIF VIZ = 37°46,0′ tX = 17h 47min 20s
3. MENKAR VIZ = 43°21,2′ tX = 17h 48min 30s
RJEŠENJE:
MARS ENIF MENKAR

Azimut pravi
184,2° 247,1° 134,5°
ωP
Razlika visina
−1,8′ +6,8′ −4,9′
ǻV
Pozicija broda ϕP = 41°26,2′N i λP = 017°20,7′E
Primjer 5.
Dana 26.09.2004. brod «Uþka» u plovidbi Karipskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 13°58,0′N i λZ = 078°12,0′W). Mjere se visine planeta i dvije zvijezde glede odreÿivanja
pozicije broda:
1. VENERA VIZ = 28°05,0′ tK = 10h 10min 00s

2. CAPELLA VIZ = 58°00,0′ tK = 10h 11min 05s
3. HAMAL VIZ = 43°31,0′ tK = 10h 11min 59s
Stanje kronometra st = 00h 00min 00s; greška indeksa kI = 0,0′; visina oka VOKA = 14m.
RJEŠENJE:
VENERA CAPELLA HAMAL

Azimut pravi
081,2° 358,9° 289,3°
ωP
Razlika visina
−6,8′ −4,6′ +4,0′
ǻV
30
Primjer 6.
Dana 23.09.2004. brod «Dinara» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 00°24,0′S i λZ = 026°42,0′W). Mjere se visine planeta i dvije zvijezde glede odreÿivanja
pozicije broda:

2. SIRIUS VIZ = 62°21,7′ tK = 06h 50min 40s
3. ACAMAR VIZ = 39°30,0′ tK = 06h 52min 00s
Stanje kronometra st = +00h 01min 00s; greška indeksa kI = +2,0′; visina oka VOKA = 12m.
RJEŠENJE:
SATURN SIRIUS ACAMAR

Azimut pravi
058,4° 127,3° 213,9°
ωP
Razlika visina
−5,2′ −3,9′ +4,0′
ǻV
Primjer 7.
Dana 22.12.2004. brod «Velebit» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
pozicije broda:

2. REGULUS VIZ = 32°00,0′ tX = 03h 11min 59s
3. RIGEL VIZ = 31°56,1′ tX = 03h 12min 40s
RJEŠENJE:
JUPITER REGULUS RIGEL

Azimut pravi
075,1° 023,2° 290,4°
ωP
Razlika visina
−8,0′ −7,5′ +4,8′
ǻV
31
Primjer 8.
Dana 14.01.2004. brod «Šubiüevac» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 35°30,0′N i λZ = 151°05,0′W). Mjere se visine planeta i dvije zvijezde glede odreÿivanja
pozicije broda:
1. MARS VIZ = 60°20,1′ tX = 18h 15min 00s

2. ALDEBARAN VIZ = 47°58,0′ tX = 18h 16min 12s
3. MARKAB VIZ = 48°23,4′ tX = 18h 17min 48s
Greška indeksa kI = 0,0′; visina oka VOKA = 17m.
RJEŠENJE:
MARS ALDEBARAN MARKAB

Azimut pravi
200,9° 105,8° 251,8°
ωP
Razlika visina
−6,4′ −15,7′ +8,6′
ǻV
Primjer 9.
Dana 19.05.2004. brod «Marjan» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
pozicije broda:
1. JUPITER VIZ = 49°10,0′ tK = 14h 07min 43s

3. GACRUX VIZ = 52°25,1′ tK = 14h 09min 50s
RJEŠENJE:
JUPITER SPICA GACRUX

Azimut pravi
017,9° 079,9° 147,0°
ωP
Razlika visina
−4,0′ −11,2′ −5,0′
ǻV
32
Primjer 10.
Dana 11.11.2004. brod «Papuk» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 41°54,0′N i λZ = 017°25,0′E). Mjere se visine planeta i dvije zvijezde glede odreÿivanja
pozicije broda:

2. ELNATH VIZ = 48°24,1′ tK = 04h 10min 45s
3. SCHEDAR VIZ = 20°25,6′ tK = 04h 11min 50s
RJEŠENJE:
SATURN ELNATH SCHEDAR

Azimut pravi
207,4° 267,8° 329,8°
ωP
Razlika visina
+0,9′ +7,0′ +5,5′
ǻV
33
TRI NEPOZNATA NEBESKA TIJELA
Primjer 1.
Dana 14.11.2004. brod «Šolta» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 25°47,0′N i λZ = 040°09,0′W). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela glede
odreÿivanja pozicije broda:
1. Nepoznato nebesko tijelo VIZ = 30°45,0′ tK = 08h 02min 40s ωP = 048,0°

1. NEP. NEB. TIJELO 2. NEP. NEB. TIJELO 3. NEP. NEB. TIJELO
tK = 08h 02min 40s tK = 08h 03min 38s tK = 08h 04min 30s

+ st = +00h 01min 30s + st = +00h 01min 30s + st = +00h 01min 30s
b) Izraþun satnog kuta proljetne toþke (sȖ)
SȖ = 173° 45,6′ SȖ = 173° 45,6′ SȖ = 173° 45,6′

+ ǻSȖ = 001° 02,7′ + ǻSȖ = 001° 17,2′ + ǻSȖ = 001° 30,2′
SȖ = 174° 48,3′ SȖ = 175° 02,8′ SȖ = 175° 15,8′
+ λZ = 040° 09,0′W + λZ = 040° 09,0′W + λZ = 040° 09,0′W
sȖ = 134° 39,3′ sȖ = 134° 53,8′ sȖ = 135° 06,8′
c) Izraþun prave visine (Vp)
VIZ = 30° 45,0′ VIZ = 54° 56,0′ VIZ = 35° 25,0′

+ kI = − 00,9' + kI = − 00,9' + kI = − 00,9'
+ kU = − 08,3' + kU = − 07,3' + kU = − 08,0'
VP = 30° 35,8′ VP = 54° 47,8′ VP = 35° 16,1′
35
d) Identifikacija nepoznatog nebeskog tijela
Izraþun približne deklinacije (ĵ*)
Nakon izraþuna satnog kuta proljetne toþke (sȖ) potrebno je za svako nepoznato nebesko tijelo
izraþunati približnu deklinaciju (ĵ*).
1. NEPOZNATO NEBESKO TIJELO
sin δ∗ = sin ϕ Z ⋅ sin VP + cos ϕ Z ⋅ cos VP ⋅ cos ωP

sin δ∗ = sin 25°47,0′ ⋅ sin 30°35,8 + cos 25°47,0′ ⋅ cos 30°35,8 ⋅ cos 048°
sin δ∗ = 0,434969188 ⋅ 0,508991338 + 0,900445336 ⋅ 0,86077164 ⋅ 0,669130606
sin δ∗ = 0,221395549 + 0,518628284
sin δ∗ = 0,740023833
δ∗ = 47°44,0' N

sin δ∗ = sin 25°47,0′ ⋅ sin 54°47,8'+ cos 25°47,0′ ⋅ cos 54°47,8'⋅ cos169°
sin δ∗ = 0,434969188 ⋅ 0,817111361 + 0,900445336 ⋅ 0,576479854 ⋅ (− 0,981627183)
sin δ∗ = 0,355418265 + (− 0,509551476)
sin δ∗ = −0,154133211
δ∗ = 08°52,0' S

sin δ∗ = sin 25°47,0′ ⋅ sin 35°16,1'+ cos 25°47,0′ ⋅ cos 35°16,1'⋅ cos 261°
sin δ∗ = 0,434969188 ⋅ 0,577406467 + 0,900445336 ⋅ 0,81645684 ⋅ (− 0,156434465)
sin δ∗ = 0,251154022 + (− 0,115006669)
sin δ∗ = 0,136147353
δ∗ = 07°49,5' N
36
Izraþun približnog satnog kuta (s*)
Nakon izraþuna satnog kuta proljetne toþke (sȖ) i približne deklinacije (ĵ) potrebno je za svako
nepoznato nebesko tijelo izraþunati satni kut (s*).
sin VP − sin δ ⋅ sin ϕ Z

cos s∗ =
cos δ ⋅ cos ϕ Z
sin 30°35,8'− sin 47°44,0'⋅ sin 25°47,0′
cos s∗ =
cos 47°44,0'⋅ cos 25°47,0′
0,508991338 − 0,740022512 ⋅ 0,434969188
cos s∗ =
0,672582099 ⋅ 0,900445336
0,508991338 − 0,321886991
cos s∗ =
0,605623414
∗ 0,187104347
cos s =
0,605623414
cos s∗ = 0,308945035
s∗ = 72°00,3'

cos s∗ =
cos δ ⋅ cos ϕ Z
sin 54°47,8'− sin (− 8°52,0') ⋅ sin 25°47,0′
cos s∗ =
cos(− 8°52,0') ⋅ cos 25°47,0′
0,817111361 − (− 0,154135588) ⋅ 0,434969188
cos s∗ =
0,988049705 ⋅ 0,900445336
0,817111361 + 0,067044231
cos s∗ =
0,889684749
∗ 0,884155592
cos s =
0,889684749
cos s∗ = 0,993785262
s∗ = 006°23,5'
37

cos s∗ =
cos δ ⋅ cos ϕ Z
sin 35°16,1'− sin 7°49,5'⋅ sin 25°47,0′
cos s∗ =
cos 7°49,5'⋅ cos 25°47,0′
0,577406467 − 0,136147854 ⋅ 0,434969188
cos s∗ =
0,990688529 ⋅ 0,900445336
0,577406467 − 0,059220121
cos s∗ =
0,892060865
0,518186346
cos s∗ =
0,892060865
cos s∗ = 0,58088676
s∗ = 54°29,2'
Izraþun približne surektascenzije ((360°- Į)*)
(360° − α )∗ = 360° − (sγ + s∗ )

(360 o
) ∗
(
− α = 360° − 134o39,3'+72o 00,3' )
(360 o
− α ) = 360° − 206°39,6'
∗
(360 o
− α ) = 153°20,4'
∗
(360 o
)
∗
( )
− α = 360° − sγ + s∗
(360 o
− α ) = 360° − (134 53,8'+6 23,5')
∗ o o
(360 o
− α ) = 360° − 141°17,3'
∗
(360 o
− α ) = 218°42,7'
∗
(360 o
) ∗
( )
− α = 360° − sγ − s ∗
(360 o
− α)
∗
= 360° − (135 06,8'−54 29,2')
o o
(360 o
− α)
∗
= 360° − 080°37,6'
(360 o
− α)
∗
= 279°22,4′
38
Kod izraþuna surektascenzije koriste se formule i to:
(360° − α )∗ = 360° − (sγ + s∗ ) ako je ωP ≤ 180°

(360° − α )∗ = 360° − (sγ − s∗ ) ako je ωP ≥ 180°
ili
(360° − α )∗ = s∗ − sγ
e) Izraþun mjesnog satnog kuta (s)
Sa izraþunatim vrijednostima približne deklinacije (ĵ*) i približne surektascenzije (360°-Į)* u

Nautiþkom godišnjaku u stupcu «Zvijezde» za zadani nadnevak (14.11.2004.) traže se nebeska tijela
þije vrijednosti deklinacije i surektascenzije su najbliže izraþunatim.
Iz Nautiþkog godišnjaka vidimo da približne vrijednosti odgovaraju tabliþnim vrijednostima zvijezda:

Alkaid, Alphard i Bellatrix.
Ako vrijednosti približne deklinacije i približne surektascenzije ne odgovaraju zvijezdama, nepoznato

nebesko tijelo je, ako je raþun toþan, jedan od planeta (Venera, Mars, Jupiter ili Saturn).
Izraþunatom mjesnom satnom kutu proljetne toþke (sȖ) iz «dijela c» pribrajamo surektascenziju iz
Nautiþkog godišnjaka te dobijemo mjesni satni kut zvijezde (s).
1. ALKAID 2. ALPHARD 3. BELLATRIX
sȖ = 134°39,3′ sȖ = 134°53,8′ sȖ = 135°06,8′

+ (360°-Į) = 153°04,5' + (360°-Į) = 218°02,8' + (360°-Į) = 278°39,0'
s = 287°43,8' s = 352°56,6' s = 413°45,8'
s = 360° − s s = 360° − s s = s − 360°

s = 072°16,2′E s = 007°03,4'E s = 053°45,8'W
ĵ = 49°17,3'N ĵ = 08°40,5'S ĵ = 06°21,4'N
f) Izraþun visine raþunate (VR)
1. ALKAID

sin VR = sin 25°47,0′ ⋅ sin 49°17,3'+ cos 25°47,0′ ⋅ cos 49°17,3'⋅ cos 72°16,2'
sin VR = 0,434969188 ⋅ 0,758001539 + 0,900445336 ⋅ 0,652252762 ⋅ 0,304531831
sin VR = 0,329707313 + 0,178857013
sin VR = 0,508564326
VR = 30°34,1'
39
2. ALPHARD

sin VR = sin 25°47,0′ ⋅ sin (− 8°40,5') + cos 25°47,0′ ⋅ cos(− 8°40,5') ⋅ cos⋅ 07°03,4'
sin VR = 0,434969188 ⋅ (− 0,150829494) + 0,900445336 ⋅ 0,988559792 ⋅ 0,992425135
sin VR = −0,065606182 + 0,883401333
sin VR = 0,817795151
VR = 54°51,9'
3. BELLATRIX

(
sin VR = sin 25°47,0′ ⋅ sin 6°21,4'+ cos 25°47,0′ ⋅ cos 6°21,4'⋅ cos − 53o 45,8' )
sin VR = 0,434969188 ⋅ 0,110717304 + 0,900445336 ⋅ 0,993851939 ⋅ 0,591121964
sin VR = 0,048158615 + 0,529000568
sin VR = 0,577159183
VR = 35°15,0'
g) Izraþun azimuta (ω
ωP)
Azimut zvijezda potrebno je raþunati, jer prigodom motrenja preko kompasnog ponavljaþa može doüi
do greške od nekoliko stupnjeva što utjeþe na toþnost pozicije.
1. ALKAID

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 49°17,3'− sin 25°47,0′ ⋅ sin 30°34,1'
cos ωR =
cos 25°47,0′ ⋅ cos 30°34,1'
0,758001539 − 0,434969188 ⋅ 0,508565616
cos ωR =
0,900445336 ⋅ 0,861023236
0,758001539 − 0,221210373
cos ωR =
0,775304357
0,536791166
cos ωR =
0,775304357
cos ωR = 0,692361859
ωR = 046,2° ωP = ωR
ωP = 046,2°
40
2. ALPHARD

cos ω R =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin (− 8°40,5') − sin 25°47,0′ ⋅ sin 54°51,9'
cos ω R =
cos 25°47,0′ ⋅ cos 54°51,9'
− 0,150829494 − 0,434969188 ⋅ 0,817798314
cos ω R =
0,900445336 ⋅ 0,575504924
− 0,150829494 − 0,355717068
cos ω R =
0,518210724
− 0,506546562
cos ω R =
0,518210724
cos ω R = −0,977491469
ω R = 167,8° ωP = ωR
ω P = 167,8°
3. BELLATRIX

cos ω R =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 6°21,4 − sin 25°47,0 ′ ⋅ sin 35°15,0'
cos ω R =
cos 25°47,0 ′ ⋅ cos 35°15,0'
0,110717304 − 0,434969188 ⋅ 0,57714519
cos ω R =
0,900445336 ⋅ 0,816641555
0,110717304 − 0,251040374
cos ω R =
0,735341079
− 0,14032307
cos ω R =
0,735341079
cos ω R = −0,190827187
ω R = 101° ω P = 360° − 101°
ω P = 259°
h) Izraþun razlike visina (ǻV)
VP = 30°35,8′ VP = 54°47,8′ VP = 35°16,1′

− VR = 30°34,1′ − VR = 54°51,9′ − VR = 35°15,0′
ǻV = + 1,7' ǻV = − 4,1' ǻV = + 1,1'
41
i) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije
ωP = 046,2° ωP = 167,8° ωP = 259,0°

ǻV = + 1,7' ǻV = − 4,1' ǻV = + 1,1'
ϕP i λP)
j) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕ
ϕZ = 25°47,0′N λZ = 040°09,0′W
+ ǻϕ = 4,1′N + ǻλ = 1,9′W
ϕP = 25°°51,1′′N λP = 040°°10,9′′W
42
040o 09,0' W
o
6,2
PB Dl 04
=
wp
ARD
ALPH
Dj
25o 47,0' N
PZ
o
9,0
w p = 25
A
LK
A
ID
wp = 1
67,8
BELL
o
ATRIX
, Dj
DV
8
7
6
5
4
3 25o 47,0'
2
1
0 1 2 3 4 5 6 7 8 Dl
43
Primjer 2.
Dana 25.08.2004. brod «Krka» za vrijeme plovidbe Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 46°30,0′S i λZ = 077°50,0′W). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela glede

Stanje kronometra st = −00h 01min 15s; greška indeksa kI = +1,1′; visina oka VOKA = 16m.
RJEŠENJE:
HADAR DIPHDA AL NA'IR

Azimut pravi
166,4° 290,3° 235,3°
ωP
Razlika visina
+1,7′ +0,9′ +3,5′
ǻV
Primjer 3.
Dana 15.05.2004. brod «Jadro» za vrijeme plovidbe Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji
zbrojenoj; Pz (ϕZ = 12°25,0′S i λZ = 005°40,0′E). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela
glede odreÿivanja pozicije broda:

Stanje kronometra st = 00h 00m 00s; greška indeksa kI = 0,0′; visina oka VOKA = 10 m.
RJEŠENJE:
AVIOR DENEBOLA MENKENT

Azimut pravi
197,5° 041,8° 125,6°
ωP
Razlika visina
+5,9′ −2,4′ +8,3′
ǻV
44
Primjer 4.
Dana 10.04.2004. brod «Sava» za vrijeme plovidbe Sredozemnim morem nalazi se na poziciji
zbrojenoj; Pz (ϕZ = 34°30,0′N i λZ = 029°50,0′E). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela
radi odreÿivanja pozicije broda:

RJEŠENJE:
BETELGEUSE CAPELLA KOCHAB

Azimut pravi
245,8° 302,7° 019,0°
ωP
Razlika visina
+11,4′ −8,1′ −19,9′
ǻV
Primjer 5.
Dana 10.09.2004. brod «Cetina» za vrijeme plovidbe Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 52°10,0′S i λZ = 179°58,0′E). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela glede
1. Nepoznato nebesko tijelo VIZ = 33°15,0′ tX = 04h 52min 19s ωP = 155,0°

RJEŠENJE:
ACRUX SUHAIL SIRIUS

Azimut pravi
153,6° 111,0° 055,0°
ωP
Razlika visina
−4,6′ −5,6′ −2,8′
ǻV
45
Primjer 6.
Dana 05.04.2004. brod «Kupa» za vrijeme plovidbe Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 35°00,0′S i λZ = 045°50,0′W). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela glede

RJEŠENJE:
RIGEL PROCYON REGULUS

Azimut pravi
297,9° 355,8° 041,0°
ωP
Razlika visina
+2,8′ −1,3′ −4,3′
ǻV
Primjer 7.
Dana 26.09.2004. brod «Mura» za vrijeme plovidbe Karipskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;

RJEŠENJE:
ADHARA VENERA ACAMAR

Azimut pravi
150,9° 081,3° 209,9°
ωP
Razlika visina
−6,1′ −2,3′ −1,9′
ǻV
46
Primjer 8.
Dana 05.01.2004. brod «Korana» za vrijeme plovidbe Jadranskim morem nalazi se na poziciji
zbrojenoj; Pz (ϕZ = 41°25,0′N i λZ = 017°30,0′E). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela

RJEŠENJE:
JUPITER ARCTURUS RASALHAGUE

Azimut pravi
223,7° 146,9° 097,9°
ωP
Razlika visina
−3,8′ −2,6′ +1,3′
ǻV
Primjer 9.
Dana 17.01.2004. brod «Drava» za vrijeme plovidbe Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;

RJEŠENJE:
KOCHAB CAPELLA BELLATRIX

Azimut pravi
356,4° 058,5° 110,0°
ωP
Razlika visina
−1,7′ +2,0′ +2,9′
ǻV
47
Primjer 10.
Dana 28.08.2004. brod «Neretva» za vrijeme plovidbe Indijskim oceanom nalazi se na poziciji
zbrojenoj; Pz (ϕZ = 06°25,0′S i λZ = 103°50,0′E). Mjere se visine i azimuti tri nepoznata nebeska tijela

RJEŠENJE:
NUNKI ALTAIR VEGA

Azimut pravi
134,2° 067,8° 018,9°
ωP
Razlika visina
−1,3′ −6,1′ −6,2′
ǻV
48
POLARE, JEDNOG POZNATOG I JEDNOG NEPOZNATOG
NEBESKOG TIJELA
Primjer 1.
Dana 04.10.2004. brod «Split» u plovidbi Beringovim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 56°20,0′N i λZ = 176°10,0′E). Mjere se visine tri nebeska tijela glede odreÿivanja pozicije
broda:
1. POLARA (SJEVERNJAýA) VIZ = 56°40,6′ tX = 04h 59min 04s

2. NEPOZNATO TIJELO VIZ = 46°38,0′ tX = 05h 01min 12s ωP = 133,0°
3. DUBHE VIZ = 50°18,9′ tX = 05h 01min 50s
1. POLARA 2. NEPOZNATO TIJELO 3. DUBHE

− X = +12h − X = +12h − X = +12h
03.10.2004. 03.10.2004. 03.10.2004.
b) Izraþun mjesnog satnog kuta (s) i satnog kuta proljetne toþke (sȖ)
SȖ = 252°41,5′ SȖ = 267°44,0′ SȖ
= 267°44,0′
+ ǻSȖ = 14°48,5′ + ǻSȖ = 00°18,0′ + ǻSȖ
= 00°27,6′
SȖ = 267°30,0′ SȖ = 268°02,0′ SȖ
= 268°11,6′
+ λZ = 176°10,0′ + λZ = 176°10,0′ + λZ
= 176°10,0′
sȖ = 443°40,0′ sȖ = 444°12,0′ sȖ
= 444°21,6′
+ (360°-Į) = 194°00,3′
sȖ = s – 360° sȖ = s – 360° s = 638°21,9′
sȖ = 083°40,0′ sȖ = 084°12,0′W
s = 720° – s
s = 081°38,1′E
ĵ = 61°43,6′N
49
VIZ = 56°40,6′ VIZ = 46°38,0′ VIZ = 50°18,9′

+ kI = + 01,7' + kI = + 01,7' + kI = + 01,7'
+ kU = − 06,5' + kU = − 06,8' + kU = − 06,7'
VP = 56°35,8′ VP = 46°32,9′ VP = 50°13,9′
d) Izraþun zemljopisne širine Polare
Da bi se dobila zemljopisna širina pomoüu Polare potrebno je pravu visinu Polare (VP) iz «dijela a»
ispraviti za tri popravka (korekture). Popravci se uzimaju iz «Tablica za odreÿivanje zemljopisne
širine i azimuta pomoüu Polare».
Za prvi popravak (kor 1) ulazi se sa mjesnim satnim kutom vodoravno i okomito u stupcu SȖ do 5° što
je razlika izmeÿu 305°25,6′ i 300°. Nakon interpolacije dobivamo popravak (kor 1).
Za drugi popravak (kor 2) ulazi se okomito u stupcu 300° i vodoravno u stupcu ϕ do najbliže tabelirane
vrijednosti zbrojene zemljopisne širine. Nakon interpolacije dobivamo popravak (kor 2).
Za treüi popravak (kor 3) ulazi okomito u stupcu 300° i vodoravno u stupcu za mjesec motrenja. Nakon
interpolacije dobivamo popravak (kor 3).
Popravke treba zbrojiti pravoj visini Polare pa se tako dobiva zemljopisna širina.
Treba paziti na to da popravci (korekcije) mogu biti negativnog predznaka.
VP = 56°35,8′
+ kor 1 = − 30,7'
+ kor 2 = + 00,2'
+ kor 3 = − 00,2'
ϕPOL = 56°05,1′N
e) Identifikacija nepoznatog nebeskog tijela
Izraþun približne deklinacije (ĵ*)
NEPOZNATO NEBESKO TIJELO

sin δ∗ = sin 56°20,0′ ⋅ sin 46°32,9 + cos 56°20,0′ ⋅ cos 46°32,9 ⋅ cos133°
sin δ∗ = 0,832276776 ⋅ 0,725954792 + 0,554360322 ⋅ 0,687742422 ⋅ (− 0,68199836)
sin δ∗ = 0,604195313 + (− 0,260016724)
sin δ∗ = 0,344178589
δ∗ = 20°07,9' N
50
Izraþun približnog satnog kuta (s*)

cos s∗ =
cos δ ⋅ cos ϕ Z
sin 46°32,9'− sin 20°07,9'⋅ sin 56°20,0′
cos s∗ =
cos 20°07,9'⋅ cos 56°20,0′
0, 725954792 − 0,344178667 ⋅ 0,832276776
cos s∗ =
0,938904172 ⋅ 0,554360322
0,725954792 − 0,286451911
cos s∗ =
0,520491219
0 , 439502881
cos s∗ =
0,520491219
cos s∗ = 0,844400183
s∗ = 32°23,5'
Izraþun približne surektascenzije ((360°°-Į)*)
(360 o
)∗
(
− α = 360° − sγ + s ∗ )
(360 o
− α)
∗
= 360° − (084 12,0'+32 23,5')
o o
(360 o
− α)
∗
= 360° − 116°35,5'
(360 o
− α)
∗
= 243°24,5'
Nepoznato nebesko tijelo je planet SATURN.
f) Izraþun mjesnog satnog kuta (s)
Kako je identificirano nepoznato nebesko tijelo planet, potrebno je ponovo za Saturn izraþunati satni
kut proljetne toþke, mjesni satni kut i deklinaciju.
Sř = 149°33,9′
+ ǻSř = 00°18,0′ ĵř = 20°45,8′N
+ v(2,3) = 00,1′ + ǻĵ(0,0) = 0,0′
Sř = 149°52,0′ ĵř = 20°45,8′N
+ λZ = 176°10,0′
sř = 326°02,0′
sř = 360°– s
sř = 033°58,0′E
51
g) Izraþun visine raþunate (VR)
1. SATURN

sin VR = 0,832276776 ⋅ 0,354508644 + 0,554360322 ⋅ 0,935052737 ⋅ 0,829362757
sin VR = 0,295049311 + 0,429905274
sin VR = 0,724954585
VR = 46°27,9'
2. DUBHE

sin VR = 0,832276776 ⋅ 0,880697908 + 0,554360322 ⋅ 0,473678364 ⋅ 0,14533479
sin VR = 0,732984416 + 0,038163243
sin VR = 0,771147659
VR = 50°27,4'
h) Izraþun azimuta (ω
ωP)
1. SATURN

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 20°45,8'− sin 56°20,0′ ⋅ sin 46°27,9'
cos ωR =
cos 56°20,0′ ⋅ cos 46°27,9'
0,354508644 − 0,832276776 ⋅ 0,724953743
cos ωR =
0,554360322 ⋅ 0,688797553
0,354508644 − 0,603362164
cos ωR =
0,381842033
− 0,24885352
cos ωR =
0,381842033
cos ωR = −0,651718507
ωR = 130,7° ωP = ωR
ωP = 130,7°
52
2. DUBHE

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 61°43,6'− sin 56°20,0′ ⋅ sin 50°27,4'
cos ωR =
cos 56°20,0′ ⋅ cos 50°27,4'
0,880697908 − 0,832276776 ⋅ 0,77114329
cos ωR =
0,554360322 ⋅ 0,636661625
0,880697908 − 0,641804651
cos ωR =
0,352939943
0,238893257
cos ωR =
0,352939943
cos ωR = 0,676866593
ωR = 047,4° ωP = ωR
ωP = 047,4°
i) Izraþun razlike visina (ǻV) i razlike zemljopisne širine (ǻϕ)
1. POLARA 2. SATURN 3. DUBHE
ϕPOL = 56°05,1′N VP = 46°32,9′ VP = 50°13,9′

− ϕZ = 56°20,0′N − VR = 46°27,9′ − VR = 50°27,4′
ǻϕ = 14,9′S ǻV = + 5,0′ ǻV = − 13,5 ′
j) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije
Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije, odnosno zadana paralela (ϕZ = 56°30,0′N) i zadani
meridijan (λZ = 000°04,0′W).
Postupak ucrtavanja zvijezda je poznat iz prethodnih primjera, za Polaru je potrebno ucrtati

zemljopisnu širinu tako da se iz središta zbrojene pozicije presjeþe meridijan za vrijednost (ǻϕ)
sukladno predznaku.
Pozicija broda nalazi se u sjecištu simetrala kutova.
1. POLARA 2. SATURN 3. DUBHE
ǻϕ = 14,9′S ωP = 130,7° ωP = 047,4°

ǻV = + 5,0′ ǻV = − 13,5′
53
k) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕP i λP)
ϕZ = 56°20,0′N λZ = 176°10,0′E
+ ǻϕ = 14,6′S + ǻλ = 9,6′W
ϕP = 56°05,4′N λP = 176°00,4′E
54
176 10,0' E
o
o
7,4
04
=
wp
DU
BH
E
56o 20,0' N PZ
w
p =
13
0,7 o
Djm
Dj
Dl
o
56 05,1' N PB
RN
TU
SA
20
j
,D
DV
18
16
14
12
10
56o 20,0'
8
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 Dl
55
Primjer 2.
Dana 27.10.2004. brod «Dubrovnik» u plovidbi Sjevernim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 56°30,0′N i λZ = 000°04,0′W). Mjere se visine tri nebeska tijela glede odreÿivanja pozicije
broda:
1. POLARA (SJEVERNJAýA) VIZ = 56°37,6′ tK = 17h 55min 06s

2. NEPOZNATO TIJELO VIZ = 55°47,6′ tK = 17h 56min 20s ωP = 064,0°
3. MARKAB VIZ = 38°43,5′ tK = 17h 57min 50s
RJEŠENJE:
POLARA SCHEDAR MARKAB
Azimut pravi
- 062,2° 127,1°
ωP
Razlika visine
- −7,6′ −11,2′
ǻV
Zemlj. širina Polare
56°33,6′N - -
ϕPOL
Primjer 3.
Dana 21.11.2004. brod «Rijeka» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

3. CAPELLA VIZ = 42°53,0′ tX = 06h 08min 20s
RJEŠENJE:
POLARA POLLUX CAPELLA
Azimut pravi
- 246,8° 297,0°
ωP
Razlika visina
- +4,7′ +5,6′
ǻV
45°56,2′N - -
ϕPOL
56
Primjer 4.
Dana 29.12.2004. brod «Trogir» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

3. MIRFAK VIZ = 56°06,0′ tX = 17h 53min 15s
RJEŠENJE:
POLARA DENEB MIRFAK
Azimut pravi
- 303,0° 049,9°
ωP
Razlika visina
- +3,1′ −6,8′
ǻV
34°15,7′N - -
ϕPOL
Primjer 5.
Dana 07.02.2004. brod «Omiš» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

3. BETELGEUSE VIZ = 38°25,0′ tX = 18h 27min 59s
RJEŠENJE:
POLARA ALPHERATZ BETELGEUSE
Azimut pravi
- 261,0° 132,2°
ωP
Razlika visina
- +5,2′ −1,1′
ǻV
49°25,1′N - -
ϕPOL
57
Primjer 6.
Dana 10.03.2004. brod «Šibenik» u plovidbi Sredozemnim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

3. RIGEL VIZ = 44°39,1′ tK = 17h 43min 30s
RJEŠENJE:
POLARA HAMAL RIGEL
Azimut pravi
- 276,2° 202,9°
ωP
Razlika visina
- +7,4′ +5,1′
ǻV
34°38,1′N - -
ϕPOL
Primjer 7.
Dana 23.04.2004. brod «Zadar» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

RJEŠENJE:
POLARA ALTAIR ARCTURUS
Azimut pravi
- 118,6° 222,0°
ωP
Razlika visina
- −7,2′ +10,4′
ǻV
59°45,9′N - -
ϕPOL
58
Primjer 8.
Dana 07.05.2004. brod «Senj» u plovidbi Baltiþkim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

3. ALPHECCA VIZ = 49°52,0′ tK = 20h 53min 29s
RJEŠENJE:
POLARA VEGA ALPHECCA
Azimut pravi
- 069,2° 119,7°
ωP
Razlika visina
- −3,9′ −6,9′
ǻV
55°34,7′N - -
ϕPOL
Primjer 9.
Dana 01.12.2004. brod «Pula» u plovidbi Sjevernim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

3. ELTANIN VIZ = 38°09,0′ tX = 06h 30min 01s
RJEŠENJE:
POLARA ELNATH ELTANIN
Azimut pravi
- 285,4° 051,5°
ωP
Razlika visina
- +2,1′ −2,8′
ǻV
57°58,4′N - -
ϕPOL
59
Primjer 10.
Dana 01.07.2004. brod «Ploþe» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
broda:

RJEŠENJE:
POLARA ALIOTH SPICA
Azimut pravi
- 308,9° 222,0°
ωP
Razlika visina
- +2,1′ +5,0′
ǻV
43°56,9′N - -
ϕPOL
60
MJESECA I DVA NEBESKA TIJELA
Primjer 1.
Dana 06.06.2004. brod «Primošten» u plovidbi južnim Kineskim morem nalazi se na poziciji
zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 18°15,0′N i λZ = 116°00,0′E). Mjere se visine Mjeseca (donji rub) i dviju zvijezda glede
1. MJESEC VIZ = 38°39,0′ tX = 04h 40min 40s

2. RASALHAGUE VIZ = 34°45,9′ tX = 04h 41min 58s
3. ELTANIN VIZ = 37°33,0′ tX = 04h 42min 36s
1. MJESEC 2. RASALHAGUE 3. ELTANIN

− X = +08h − X = +08h − X = +08h
05.06.2004. 05.06.2004. 05.06.2004.
Sa izraþunatim srednjim vremenom (UT) ulazi se u Nautiþki godišnjak prema nadnevku 05.06.2004.
jer je srednje vrijeme u Greenwich meridijanu uveþer, prethodnog dana (UT = 20h 40min 40s) za
«Mjesec».
U Nautiþki godišnjak se ulazi prema punom satu vodoravno, a okomito u stupcu za «Mjesec» te se
oþitavaju vrijednosti satnog kuta proljetne toþke i deklinacije. U istom stupcu potrebno je uzeti
tabelirane vrijednosti za popravak satnog kuta i deklinacije (v i d) koji se odnose na satnu razliku
satnog kuta i deklinacije i horizontalne paralakse (π) za popravak visine, te je nakon toga potrebno
izvršiti popravak za razliku u minutama i sekundama þija se vrijednost dobiva iz tablica za «Popravak
satnog kuta i deklinacije» (ǻSȖ).
Za Mjesec se ulazi vodoravno sa minutama i okomito sa sekundama u stupcu «Mjesec» te se oþitava

vrijednost popravka (ǻSȖ).
Na istoj stranici s prije uzetim vrijednostima (v i d) u stupcu «v-d kor.» oþitavaju se vrijednosti (v i d)
popravka. Predznak popravka za deklinaciju ovisi o porastu ili opadanju deklinacije.
61
SA = 258°42,0′ SȖ = 194°34,7′ SȖ
= 194°34,7′
+ ǻSA = 09°42,2′ + ǻSȖ = 10°31,2′ + ǻSȖ
= 10°40,8′
+ v(2,6) = + 1,8′ SȖ = 205°05,9′ SȖ
= 205°15,5′
SA = 268°26,0′ + λZ = 116°00,0′E + λZ
= 116°00,0′E
+ λZ = 116°00,0′E sȖ = 321°05,9′ sȖ
= 321°15,5′
sA = 384°26,0′ + (360°-Į) = 096°12,7′ + (360°-Į) = 090°48,9′
s = 417°18,6′ s = 412°04,4′
sA = s − 360°
sA = 024°26,0′W s = s − 360° s = s − 360°
s = 057°18,6′W s = 052°04,4′W
ĵA = 26°19,9′S
+ ǻĵ(5,6) = − 3,8′ ĵ = 12°33,3′N ĵ = 51°29,1′N
ĵA = 26°16,1′S
Nakon izraþuna mjesnog satnog kuta, potrebno je izmjerenu visinu Mjeseca ispraviti za indeksnu
pogrešku, visinsku paralaksu (π) i depresiju. Indeksna pogreška (kI) je poznata, a popravak za
horizontalnu paralaksu dobiva se iz tablica za «Ukupni popravak izmjerene visine Mjeseca – donji
rub», tako što se u tablice ulazi okomito s izmjerenom visinom (u stupcu za VIZ) i vodoravno s
vrijednosti horizontalne paralakse (π). Popravak za depresiju dobivamo iz tablica za drugi popravak
izmjerene visine Mjeseca gdje se ulazi se sa visinom oka.
VIZ = 38°39,0′ VIZ = 34°45,9′ VIZ = 37°33,0′

+ kI = + 00,7' + kI = + 00,7' + kI = + 00,7'
+ k = + 62,9' + kU = − 06,7' + kU = − 06,6'
+ dep = − 05,3' VP = 34°39,9′ VP = 37°27,1′
VP = 39°37,3′
1. MJESEC

sin VR = sin 18°15,0′ ⋅ sin (− 26°16,1') + cos18°15,0′ ⋅ cos(− 26°16,1') ⋅ cos(− 24°26,0')
sin VR = 0,313163806 ⋅ (− 0,442575646) + 0,949699126 ⋅ 0,896731173 ⋅ 0,910443172
sin VR = −0,138598673 + 0,775355994
sin VR = 0,636757321
VR = 39°33,0'
62
2. RASALHAGUE

sin VR = sin 18°15,0′ ⋅ sin 12°33,3'+ cos18°15,0′ ⋅ cos12°33,3'⋅ cos(− 57°18,6')
sin VR = 0,313163806 ⋅ 0,217376691 + 0,949699126 ⋅ 0,97608779 ⋅ 0,54009344
sin VR = 0,068074511 + 0,500661068
sin VR = 0,568735579
VR = 34°39,7'
3. ELTANIN

sin VR = sin 18°15,0′ ⋅ sin 51°29,1'+ cos18°15,0′ ⋅ cos 51°29,1'⋅ cos(− 52°04,4')
sin VR = 0,313163806 ⋅ 0,782445156 + 0,949699126 ⋅ 0,622719501 ⋅ 0,61465239
sin VR = 0,245033503 + 0,363503066
sin VR = 0,608536569
VR = 37°29,0'
1. MJESEC

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin (− 26°16,1') − sin 18°15,0′ ⋅ sin 39°33,0'
cos ωR =
cos 18°15,0′ ⋅ cos 39°33,0'
− 0,442575646 − 0,313163806 ⋅ 0,636751347
cos ωR =
0,949699126 ⋅ 0,771069206
− 0,442575646 − 0,199407475
cos ωR =
0,732283751
− 0,641983121
cos ωR =
0,732283751
cos ωR = −0,876686284
ωR = 151,3° ωP = 360° − ωR
ωP = 208,7°
63
2. RASALHAGUE

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 12°33,3'− sin 18°15,0′ ⋅ sin 34°39,7'
cos ωR =
cos18°15,0′ ⋅ cos 34°39,7'
0,217376691 − 0,313163806 ⋅ 0,568729346
cos ωR =
0,949699126 ⋅ 0,822524729
0,217376691 − 0,178105446
cos ωR =
0,781151016
0,039271245
cos ωR =
0,781151016
cos ωR = 0,050273563
ωR = 087,1° ωP = 360° − ωR
ωP = 272,9°
3. ELTANIN

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 51°29,1'− sin 18°15,0′ ⋅ sin 37°29,0'
cos ωR =
cos18°15,0′ ⋅ cos 37°29,0'
0,782445156 − 0,313163806 ⋅ 0,608530626
cos ωR =
0,949699126 ⋅ 0,793530388
0,782445156 − 0,190569766
cos ωR =
0,753615116
0,59187539
cos ωR =
0,753615116
cos ωR = 0,785381526
ωR = 038,2° ωP = 360° − ωR
ωP = 321,8°
VP = 39°37,3′ VP = 34°39,9′ VP = 37°27,1′

− VR = 39°33,0′ − VR = 34°39,7′ − VR = 37°29,0′
ǻV = + 4,3' ǻV = + 0,2' ǻV = − 1,9'
64
ωP = 208,7° ωP = 272,9° ωP = 321,8°

ǻV = + 4,3' ǻV = + 0,2' ǻV = − 1,9'
h) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕP i λP)
ϕZ = 18°15,0′N λZ = 116°00,0′E
+ ǻϕ = 3,8′S + ǻλ = 1,0′W
ϕP = 18°11,2′N λP = 115°59,0′E
65
116 00,0' E
o
NIN
TA
EL
wp = 272,9 o
PZ 18o 15,0' N
Dj
PB Dl
wp
=
7o
32
08,
1,8
o
=2
MJ
ES
RASALHAGUE
p
w
EC
8
7 DV
6 Dj,
5
4
3 18o 15,0'
2
1
0 1 2 3 4 5 6 7 8 Dl
66
Primjer 2.
Dana 23.09.2004. brod «Dinara» u plovidbi Bengalskim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj;

2. SABIK VIZ = 47°10,0′ tX = 18h 48min 59s
3. ARCTURUS VIZ = 23°35,0′ tX = 18h 50min 10s
RJEŠENJE:
MJESEC SABIK ARCTURUS

Azimut pravi
161,7° 219,4° 283,5°
ωP
Razlika visina
+4,4′ −4,9′ −8,3′
ǻV
Primjer 3.
Dana 04.10.2004. brod «Biokovo» u plovidbi Beringovim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;

2. POLLUX VIZ = 53°38,2′ tX = 04h 59min 59s
3. HAMAL VIZ = 40°01,7′ tX = 05h 01min 58s
RJEŠENJE:
MJESEC POLLUX HAMAL

Azimut pravi
204,8° 127,1° 251,5°
ωP
Razlika visina
+3,7′ +1,6′ +1,8′
ǻV
67
Primjer 4.
Dana 31.03.2004. brod «Bjelolasica» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 35°00,0′S i λZ = 045°50,0′W). Mjere se visine Mjeseca (donji rub) i dviju zvijezda glede

2. GIENAH VIZ = 26°36,6′ tX = 19h 02min 55s
3. BETELGEUSE VIZ = 41°15,1′ tX = 19h 04min 10s
RJEŠENJE:
MJESEC GIENAH BETELGEUSE

Azimut pravi
026,1° 093,6° 324,9°
ωP
Razlika visina
+5,1′ −2,8′ +6,7′
ǻV
Primjer 5.
Dana 29.12.2004. brod «Velebit» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 34°20,0′N i λZ = 147°30,0′W). Mjere se visine Mjeseca (donji rub) i dviju zvijezda glede

2. ALPHARD VIZ = 29°10,0′ tX = 05h 47min 11s
3. SPICA VIZ = 42°55,0′ tX = 05h 48min 55s
RJEŠENJE:
MJESEC ALPHARD SPICA

Azimut pravi
269,4° 234,1° 162,2°
ωP
Razlika visina
+3,6′ +5,7′ +2,2′
ǻV
68
Primjer 6.
Dana 29.08.2004. brod «Uþka» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 06°25,0′S i λZ = 103°50,0′E). Mjere se visine Mjeseca (donji rub) i dviju zvijezda glede
1. MJESEC VIZ = 17°40,0′ tK = 11h 52min 53s

2. PEACOCK VIZ = 28°04,0′ tK = 11h 54min 11s
3. DENEB VIZ = 22°03,0′ tK = 11h 55min 20s
RJEŠENJE:
MJESEC PEACOCK DENEB

Azimut pravi
105,2° 153,3° 035,4°
ωP
Razlika visina
+5,1′ −4,6′ +11,3′
ǻV
Primjer 7.
Dana 23.04.2004. brod «Mosor» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 59°50,0′N i λZ = 029°55,0′W). Mjere se visine Mjeseca (donji rub) i dviju zvijezda glede

2. MIRFAK VIZ = 27°56,0′ tK = 23h 43min 00s
3. PROCYON VIZ = 17°48,7′ tK = 23h 44min 28s
RJEŠENJE:
MJESEC MIRFAK PROCYON

Azimut pravi
288,6° 324,3° 249,1°
ωP
Razlika visina
−1,7′ −4,5′ +1,6′
ǻV
69
Primjer 8.
Dana 13.02.2004. brod «Kozjak» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 00°01,0′S i λZ = 000°10,0′W). Mjere se visine Mjeseca (donji rub) i dviju zvijezda glede

2. NUNKI VIZ = 26°05,0′ tK = 05h 21min 26s
3. RASALHAGUE VIZ = 47°59,8′ tK = 05h 23min 00s
RJEŠENJE:
MJESEC NUNKI RASALHAGUE

Azimut pravi
167,4° 119,5° 071,1°
ωP
Razlika visina
+3,2′ +3,8′ +3,0′
ǻV
Primjer 9.
Dana 15.05.2004. brod «Promina» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 34°48,0′S i λZ = 163°44,0′E). Mjere se visine Mjeseca (donji rub) i dviju zvijezda glede

2. ANKAA VIZ = 49°18,0′ tX = 05h 32min 00s
RJEŠENJE:
MJESEC ANKAA MARKAB

Azimut pravi
066,3° 116,7° 036,2°
ωP
Razlika visina
+0,7′ −3,9′ +3,9′
ǻV
70
Primjer 10.
Dana 05.01.2004. brod «Marjan» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;

2. HAMAL VIZ = 66°07,0′ tK = 16h 43min 48s
RJEŠENJE:
MJESEC HAMAL DIPHDA

Azimut pravi
081,4° 132,5° 182,4°
ωP
Razlika visina
+3,8′ −2,5′ −6,8′
ǻV
71
ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA MOTRENJEM SUNCA
U RAZMAKU VREMENA
Primjer 1.
Dana 17.01.2004. brod «Pakoštane» u plovidbi Meksiþkim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 25°30,0′N i λZ = 092°10,0′W), mjeri se visina Sunca (donji rub):
VIZ = 42°50,0′ tX = 11h 44min 14s
brod nastavlja plovidbu u KP = 215,0°; brzinom VB = 14þv te se ponovo mjeri visina Sunca (donji
rub):
VIZ = 40°23.5′ tX = 13h 35min 00s
Odredi koordinate pozicije broda u trenutku drugog motrenja!
1. MOTRENJE 2. MOTRENJE
tX = 11h 44min 14s tX = 13h 35min 00s

− X = −06h − X = −06h
UT = 17h 44min 14s UT = 19h 35min 00s
S izraþunatim srednjim vremenom (UT) ulazi se u Nautiþki godišnjak prema nadnevku 17.01.2004.
U Nautiþki godišnjak se ulazi prema punom satu vodoravno, a okomito u stupcu za «Sunce» te se
oþitavaju vrijednosti satnog kuta i deklinacije za 1. motrenje. S iste stranice u dnu stupca potrebno je
uzeti tabelirane vrijednosti za popravak deklinacije (d) koji se odnosi na razliku deklinacije, te je
nakon toga potrebno izvršiti popravak za razliku u minutama i sekundama þija se vrijednost dobiva iz
tablica za «Popravak satnog kuta i deklinacije» (ǻSȖ).
Za 1. motrenje ulazi se vodoravno s minutama i okomito sa sekundama u stupcu «Sunce – Planeti» te
se oþitava vrijednost popravka (ǻSȖ).
Na istoj stranici s prije uzetom vrijednosti d u stupcu «v-d kor.» oþitavaju se vrijednosti «d» popravka.
Predznak popravka za deklinaciju ovisi o porastu ili opadanju deklinacije, što možemo utvrditi
usporedbom vrijednosti deklinacije 1. motrenja za UT 17:00 i UT 18:00 s dnevne stranice Nautiþkog
godišnjaka. Kako je vrijednost deklinacije u 18:00 sati veüa od one u 17:00, deklinacija raste te je
popravak (ǻĵ) pozitivnog predznaka.
Isti postupak radi se i za 2. motrenje.
73
S = 072°30,4′ S = 102°30,0′
+ ǻS = 11°03,5′ + ǻS = 08°45,0′
S = 083°33,9′ S = 111°15,0′
+ λZ = 092°10,0′W + λZ = 092°10,0′W
s = −008°36,1′ s = 019°05,0′W
+ 360°
s = 351°23,9′
s = 360°− s
s = 008°36,1′E
ĵ = 20°46,5′S ĵ = 20°45,5′S
+ ǻĵ(0,5) = − 00,4′ + ǻĵ(0,5) = − 00,3′
ĵ = 20°46,1′S ĵ = 20°45,2′S
Nakon izraþuna mjesnog satnog kuta, potrebno je Visinu izmjerenu (VIZ) za svako motrenje Sunca
ispraviti za indeksnu pogrešku, ukupni popravak i popravak za mjesec motrenja (pop.). Indeksna
pogreška (kI) je poznata, a ukupni popravak (kU) dobiva se iz tablica za «Ukupni popravak izmjerene
visine Sunca – donji rub» tako što se u tablice ulazi vodoravno s izmjerenom visinom (u stupcu
«Visina Sunca izmjerena sekstantom - donji rub») i okomito s visinom oka u retku «Visina oka u
metrima». Nakon interpolacije dobivamo ukupni popravak (kU). Popravak za mjesec motrenja dobiva
se iz tablice – Drugi popravak izmjerene visine Sunca, a ulazi se s mjesecom motrenja.
VIZ = 42°50,0′ VIZ = 40°23,5′

+ kI = − 00,3′ + kI = − 00,3′
+ kU = + 09,5′ + kU = + 09,4′
+ pop = + 00,3′ + pop = + 00,3′
VP = 42°59,5′ VP = 40°32,9′
1. MOTRENJE

sin VR = sin 25°30,0′ ⋅ sin (− 20°46,1') + cos 25°30,0′ ⋅ cos(− 20°46,1') ⋅ cos 008°36,1'
sin VR = 0,430511096 ⋅ (− 0,354590241) + 0,902585284 ⋅ 0,935021796 ⋅ 0,98875203
sin VR = −0,152655033 + 0,834444336
sin VR = 0,681789303
VR = 42°59,0'
74
2. MOTRENJE

sin VR = sin 25°30,0′ ⋅ sin (− 20°45,2') + cos 25°30,0′ ⋅ cos(− 20°45,2') ⋅ cos(− 019°05,0')
sin VR = 0,430511096 ⋅ (− 0,354345441) + 0,902585284 ⋅ 0,935114596 ⋅ 0,945044056
sin VR = −0,152549644 + 0,79763672
sin VR = 0,645087076
VR = 40°10,3'
1. MOTRENJE

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin (− 20°46,1') − sin 25°30,0′ ⋅ sin 42°59,0'
cos ωR =
cos 25°30,0′ ⋅ cos 42°59,0'
− 0,354590241 − 0,430511096 ⋅ 0,681785589
cos ωR =
0,902585284 ⋅ 0,731552056
− 0,354590241 − 0,293516261
cos ωR =
0,66028812
− 0,648106502
cos ωR =
0,66028812
cos ωR = −0,981551056
ωR = 169,0° ωP = ωR
ωP = 169,0°
2. MOTRENJE

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin (− 20°45,2') − sin 25°30,0′ ⋅ sin 40°10,3'
cos ωR =
cos 25°30,0′ ⋅ cos 40°10,3'
− 0,354345441 − 0,430511096 ⋅ 0,645079904
cos ωR =
0,902585284 ⋅ 0,76411512
− 0,354345441 − 0,277714056
cos ωR =
0,689679063
− 0,632059497
cos ωR =
0,689679063
cos ωR = −0,916454523
ωR = 156,4° ωP = 156,4° − ωR
ωP = 203,6°
75
VP = 42°59,5′ VP = 40°32,9′
− VR = 42°59,0′ − VR = 40°10,3′
ǻV = + 0,5' ǻV = + 22,6'
g) Izraþun prevaljenog puta (D)
Δt = t 2 − t1
Δt = 13h 35min 00s − 11h 44 min 14s
Δt = 110,8min
V 14
D = B ⋅ Δt = ⋅ 110,8min
60 60
D = 25,8M
h) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije
ωP = 169,0° ωP = 203,6°
D = 25,8M
ǻV = + 0,5' ǻV = +22,6'

meridijan (λZ = 092°10,0′W).
2. Iz središta zbrojene pozicije ucrta se kurs i azimuti Sunca (postupak je isti kao za zvijezde i
planete)
3. Sa skale širine za svako motrenje šestarom izmjerimo vrijednosti (ǻV) i nanosimo na ucrtane
azimute. Na tu toþku ucrtava se pravac koji je okomit na pravac azimuta – pravac položaja.
4. Iz sjecišta prvog pravca položaja Sunca i kursa broda (toþka A) na kurs se nanosi prevaljeni
put (D), te se tako dobije (toþka B). Do (toþke B) se paralelno prenese pravac položaja 1.
motrenja.
5. Sjecište prenesenog pravca položaja 1. motrenja i pravca položaja 2. motrenja je pozicija
broda.
i) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕP i λP)
ϕZ = 25°30,0′N λZ = 092°10,0′W
+ ǻϕ = 21,0′S + ǻλ = 8,5′W
ϕP = 25°09,0′N λP = 092°18,5′W
76
092o 10,0' W
25o 30,0' N PZ
A
Dj
NM
,8
1’
25
D=
B Dl
PB
,0 o
15
,6 o
=2
2
w P = 16
203
P
K
wP =
9,0
o
38
Dj
34
36 DV,
32
30
28
26
24
22
20 o
25 30,0'
18
16
14
12
8 10
6
4
2
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 Dl
77
Primjer 2.
Pz1 (ϕZ1 = 48°50,0′N i λZ1 = 127°45,0′W), mjeri se visina Sunca (donji rub):
VIZ = 56°01,0′ tK = 18h 58min 00s
Brod nastavlja plovidbu u KP = 150,0°, brzinom VB = 10,5þv; te se na Pz2 (ϕZ2 = 48°30,3′N i

λZ2 = 127°27,8′W), ponovno mjeri visina Sunca (donji rub):
VIZ = 61°37,0′ tK = 21h 08min 00s
tK = 18h 58min 00s tK = 21h 08min 00s

+ st = +00h 02min 00s + st = +00h 02min 00s
UT = 19h 00min 00s UT = 21h 10min 00s
S = 103°27,2′ S = 133°27,1′
+ ǻS = 00°00,0′ + ǻS = 02°30,0′
S = 103°27,2′ S = 135°57,1′
+ 360° + λZ2 = 127°27,8′W
+ λZ1 = 127°45,0′W s = 008°29,3′W
s = 335°42,2′
s = 360° − s
s = 024°17,8′E
ĵ = 21°02,4′N ĵ = 21°01,5′N
+ ǻĵ(0,5) = − 00,0′ + ǻĵ(0,5) = − 00,1′
ĵ = 21°02,4′N ĵ = 21°01,4′N
78
VIZ = 56°01,0′ VIZ = 61°37,0′

+ kI = + 01,0′ + kI = + 01,0′
+ kU = + 08,8′ + kU = + 08,9′
+ pop = − 00,3′ + pop = − 00,3′
VP = 56°10,5′ VP = 61°46,6′
1. MOTRENJE

sin VR = sin 48°50,0′ ⋅ sin 21°02,4′ + cos 48°50,0′ ⋅ cos 21°02,4′ ⋅ cos 024°17,8′
sin VR = 0,752797991⋅ 0,359019624 + 0,658251611⋅ 0,933330011⋅ 0,911427216
sin VR = 0,270269251 + 0,559949877
sin VR = 0,830219128
VR = 56°07,3′
2. MOTRENJE

sin VR = sin 48°30,03 ⋅ sin 21°01,4′ + cos 48°30,3′ ⋅ cos 21°01,4′ ⋅ cos(− 008°29.3′)
sin VR = 0,749013542 ⋅ 0,358748114 + 0,662554687 ⋅ 0,933434406 ⋅ 0,98904594
sin VR = 0,268707195 + 0,611676787
sin VR = 0,880383982
VR = 61°41,3′
79
1. MOTRENJE

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 21°02,4′ − sin 48°50,0′ ⋅ sin 56°07,3'
cos ωR =
cos 48°50,0′ ⋅ cos 56°07,3'
0,359019624 − 0,752797991⋅ 0,830223139
cos ωR =
0,658251611⋅ 0,557431196
0,359019624 − 0,624990311
cos ωR =
0,366929982
− 0,265970687
cos ωR =
0,366929982
cos ωR = −0,724854059
ωR = 136,5° ωP = ωR
ωP = 136,5°
2. MOTRENJE

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 21°01,4′ − sin 48°30,3′ ⋅ sin 61°41,3'
cos ωR =
cos 48°30,3′ ⋅ cos 61°41,3'
0,358748114 − 0,749013542 ⋅ 0,8803808
cos ωR =
0,662554687 ⋅ 0,474267483
0,358748114 − 0,659417141
cos ωR =
0,314228144
− 0,300669027
cos ωR =
0,314228144
cos ωR = −0,95684945
ωR = 163,1° ωP = 360° − ωR
ωP = 196,9°
VP = 56°10,5′ VP = 61°46,6′
− VR = 56°07,3′ − VR = 61°41,3′
ǻV = + 3,2' ǻV = + 5,3'
80
g) Izraþun prevaljenog puta (D)
Δt = t 2 − t 1
Δt = 21h 10min 00s − 19h 00min 00s
Δt = 130,0 min
V 10,5
D = B ⋅ Δt = ⋅130,0 min
60 60
D = 22,8M
h) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije
ωP = 136,5° ωP = 196,9°
D = 22,8M
ǻV = + 3,2' ǻV = + 5,3'
1. Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije, odnosno zadana paralela (ϕZ1 = 48°50,0′N) i

meridijan (λZ1 = 127°45,0′W).
2. Iz središta zbrojene pozicije ucrta se kurs i azimut 1. motrenja Sunca (postupak je isti kao za
zvijezde i planete).
3. Sa skale širine za 1. motrenje Sunca šestarom izmjerimo vrijednosti (ǻV) i nanosimo na
ucrtani azimut. U toj toþki ucrtava se pravac položaja.
4. Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije za 2. motrenje Sunca, odnosno zadana paralela
(ϕZ2 = 48°30,3′N) i meridijan (λZ2 = 127°27,8′W).
5. Sa skale širine za 2. motrenje Sunca šestarom izmjerimo vrijednosti (ǻV) i nanosimo na
ucrtani azimut. U toj toþki ucrtava se pravac položaja.
motrenja Sunca.
7. Sjecište prenesenog pravca položaja 1. motrenja i pravca položaja 2. motrenja je pozicija
broda.
8. Za izraþun koordinata pozicije broda koristimo vrijednosti zbrojene pozicije za 2. motrenje
Sunca.
i) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕP i λP)
ϕZ2 = 48°30,3′N λZ2 = 127°27,8′W

+ ǻϕ = 05,3′S + ǻλ = 01,0′W
ϕP = 48°25,0′N λP = 127°28,8′W
81
127o45,0' W
1
48o50,0' N
PZ1
wP
=
13
6,
5
o
D=
Dj
22
1’
,8
NM
PZ2
Dl PB
6,9 o
2
19
wP =
KP
=1
50
,0
o
DV
Dj
20
15
10 48o50'
0 5 10 15 20 25 Dl
82
Primjer 3.
Dana 16.06.2004. brod «Split» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 34°48,0′S i λZ = 163°44,0′E), mjeri se visina Sunca (donji rub):
VIZ = 31°30,0′ tX = 11h 45min 00s
Brod nastavlja plovidbu u KP = 330,0°, brzinom VB = 12þv; te se ponovno na poziciji zbrojenoj;

Pz (ϕZ = 34°27,2′S i λZ = 163°29,5′E), mjeri visina Sunca (donji rub):
VIZ = 27°27,2′ tX = 13h 45min 00s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
005,1° 334,1°
ωP
Razlika visina
−0,2′ +19,7′
ǻV
Primjer 4.
VIZ = 56°01,0′ tK = 18h 58min 00s
Brod nastavlja plovidbu u KP = 150,0°; brzinom VB = 10,5þv; te se ponovno na poziciji zbrojenoj;

Pz (ϕZ = 48°30,3′N i λZ = 127°27,8′W), mjeri visina Sunca (donji rub):
VIZ = 61°37,0′ tK = 21h 08min 00s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
136,5° 196,9°
ωP
Razlika visina
+3,2′ +5,3′
ǻV
83
Primjer 5.
Dana 20.05.2004. brod «Omiš» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 32°10,0′S i λZ = 038°10,0′W), mjeri se visina Sunca (donji rub):
VIZ = 22°00,0′ tX = 08h 28min 00s

Pz (ϕZ = 31°50,8′S i λZ = 037°46,7′W), mjeri visina Sunca (donji rub):
VIZ = 37°15,5′ tX = 10h 52min 00s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
046,1° 010,5°
ωP
Razlika visina
+1,4′ +3,9′
ǻV
Primjer 6.
Dana 05.08.2004. brod «Šibenik» u plovidbi Sredozemnim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 32°15,0′N i λZ = 030°06,0′E), mjeri se visina Sunca (donji rub):
VIZ = 57°39,0′ tX = 10h 00min 00s
Brod nastavlja plovidbu u KP = 081,0°; brzinom VB = 10þv; te se ponovno mjeri visina Sunca (donji
rub):
Viz= 72°36,0′ tX = 11h 30min 00s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
111,0° 150,4°
ωP
Razlika visina
+2,4′ +17,7′
ǻV
84
Primjer 7.
Dana 11.05.2004. brod «Zadar» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 44°51,0′ tK = 13h 15min 08s
Brod nastavlja plovidbu u KP = 278,0°; brzinom VB = 12þv; te se ponovno na poziciji zbrojenoj;

VIZ = 55°25,0′ tK = 14h 16min 47s
Stanje kronometra st = −00h 01min 47s; greška indeksa kI = +0,6′; visina oka VOKA = 17m.
RJEŠENJE:
Azimut pravi
106,1° 121,6°
ωP
Razlika visina
−5,8′ −4,9′
ǻV
Primjer 8.
Dana 26.09.2004. brod «Karlobag» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 41°50,0′ tX = 12h 30min 00s
Brod nastavlja plovidbu u KP = 290,0°; brzinom VB = 11,5þv; te se ponovno mjeri visina Sunca (donji
rub):
VIZ = 30°08,0′ tX = 14h 46min 00s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
347,1° 307,5°
ωP
Razlika visina
−2,0′ +25,5′
ǻV
85
Primjer 9.
Dana 24.09.2004. brod «Senj» u plovidbi Južno kineskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 71°24,0′ tX = 12h 45min 00s
Brod nastavlja plovidbu u KP = 225,0°; brzinom VB = 11,0þv; te se ponovno mjeri visina Sunca (donji
rub):
VIZ = 44°30,0′ tX = 15h 10min 00s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
201,2° 252, 1°
ωP
Razlika visina
+1,3′ +24,4′
ǻV
Primjer 10.
Dana 05.01.2004. brod «Rijeka» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 49°40,0′S i λZ = 042°00,0′W), mjeri se visina Sunca (donji rub):
VIZ = 48°04,0′ tK = 12h 09min 35s

Pz (ϕZ = 49°45,0′S i λZ = 041°23,5′W), mjeri visina Sunca (donji rub):
VIZ = 62°18,0′ tK = 14h 24min 35s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
064,8° 012,9°
ωP
Razlika visina
+1,8′ +4,5'
ǻV
86
Primjer 11.
Dana 17.12.2004. brod «Pula» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 35°32,0′ tX = 08h 25min 16s

VIZ = 62°47,0′ tX = 10h 50min 10s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
119,7° 151,1°
ωP
Razlika visina
+0,1′ +0,5′
ǻV
87
ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA MOTRENJEM SUNCA
U RAZMAKU VREMENA (KULMINACIJSKA ZEMLJOPISNA ŠIRINA)
Primjer 1.
Dana 05.07.2004. brod «Omiš» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 33°39,5′ tX = 09h 41min 55s
brod nastavlja plovidbu u KP = 260,0°; brzinom VB = 11,0þv; te se mjeri kulminacijska visina Sunca
(donji rub), λ = 058°40,0′E; ωP = 360,0°:
VIZ = 46°17,7′
Odredi koordinate pozicije broda u trenutku drugog opažanja!
1. MOTRENJE
tX = 09h 41min 55s

− X = +04h
UT = 05h 41min 55s
b) Izraþun mjesnog satnog kuta (s) i deklinacije (ĵ )
1. MOTRENJE
S = 253°51,4′
+ ǻS = 10°28,8′
S = 264°20,2′
+ λZ = 059°08,0′E
s = 323°28.2′
s = 360°− s
s = 036°31,8′E
ĵ = 22°45,3′N
+ ǻĵ(0,3) = − 00,2′
ĵ = 22°45,1′N
89
VIZ = 33°39,5′ VIZ = 46°17,7′

+ kI = − 01,2′ + kI = − 01,3′
+ kU = + 07,3′ + kU = + 07,8′
+ pop = − 00,3′ + pop = − 00,3′
VP = 33°45,3′ VP = 46°23,9′
1. MOTRENJE

sin VR = sin (− 20°45,0') ⋅ sin 22°45,1'+ cos(− 20°45,0') ⋅ cos 22°45,1'⋅ cos 036°31,8'
sin VR = −0,354291038 ⋅ 0,386737787 + 0,935135209 ⋅ 0,922189722 ⋅ 0,803545302
sin VR = −0,137017732 + 0,692955032
sin VR = 0,5559373
VR = 33°46,5'
1. MOTRENJE

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin 22°45,1'− sin (− 20°45,0') ⋅ sin 33°46,5'
cos ωR =
cos(− 20°45,0') ⋅ cos 33°46,5'
0,386737787 − (− 0,354291038 ⋅ 0,555932977 )
cos ωR =
0,935135209 ⋅ 0,831227119
0,386737787 − (− 0,196962071)
cos ωR =
0,777309745
0,583699858
cos ωR =
0,777309745
cos ωR = 0,750923118
ωR = 041,3° ωP = ωR
ωP = 041,3°
90
f) Izraþun zemljopisne širine (ĳm)
Prije izraþuna zemljopisne širine potrebno je izraþunati vrijeme prolaza Sunca kroz meridijan.
U Nautiþkom godišnjaku se prema zadanom nadnevku (05.07.2004.) oþitava vrijeme prolaza Sunca
kroz meridijan (Tm).
Da bi se dobilo srednje vrijeme (UT) potrebno je vrijednost zemljopisne dužine (λ) iz luþnih
(stupanjskih) pretvoriti u vremenske vrijednosti.
Vremenske vrijednosti oþitavaju se iz tablica za «Pretvaranje luþnih u vremenske vrijednosti», a ulazi
se sa (λ 058°) i ostatkom od (40,0′).
Ako je λ negativnog predznaka oþitane vrijednosti su negativne.
Tm = 12h 05min 00s 058° = 03h 52min 00s

− λ = 03h 54min 40s + 40,0′ = 00h 02min 40s
UT = 08h 10min 20s λ = 03h 54min 40s
+ X = 04h
tX = 12h 10min 20s
Vrijednost srednjeg vremena UT potrebna je za izraþun deklinacije Sunca.
ĵ = 22°44,6′N
+ ǻĵ(0,3) = − 00,1′
ĵ = 22°44,5′N
Nakon izraþuna deklinacije, raþuna se zemljopisna širina pri þemu treba voditi raþuna o predznaku
zenitne udaljenosti (z). Predznak (z) je:
− pozitivan ako je zemljopisna širina veüa od deklinacije ili ako je motritelj okrenut prema jugu
(azimut pravi je veüi od 90°, a manji od 270°)
− negativan ako je deklinacija veüa i istog predznaka kao i zemljopisna širina ili ako je motritelj
okrenut prema sjeveru (azimut pravi je veüi od 270°, a manji od 90°)
90° = 89°60,0′
− VP = 46°23,9′
z = −43°36,1′
+ ĵ = 22°44,5′N
ϕm = 20°51,6′S
g) Izraþun razlike visina (ǻV) i razlike zemljopisne širine (ǻϕ)
1. MOTRENJE
VP = 33°45,3′ ϕm = 20°51,6′S
− VR = 33°46,5′ − ϕZ = 20°45,0′S
ǻV = − 1,2' ǻϕ = 6,6'S
91
h) Izraþun prevaljenog puta (D)
Δt = t 2 − t1
Δt = 12 h 10 min 20s − 09 h 41min 55s
Δt = 148,4 min
VB
D= ⋅ Δt
60
11
D= ⋅148,4 min
60
D = 27,2M
i) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije
ωP = 041,3° D = 27,2M ǻϕ = 6,6'S
ǻV = −1,2'
1. Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije, odnosno zadana paralela (ϕZ = 20°45,0′S) i

2. Iz središta zbrojene pozicije ucrta se kurs i azimut 1. motrenja.
3. Za 2. motrenje potrebno je ucrtati zemljopisnu širinu tako da se iz središta zbrojene pozicije
presjeþe meridijan za vrijednost (ǻϕ) sukladno predznaku.
motrenja Sunca.
5. Sjecište prenesenog 1. pravca položaja i paralele (ϕ = 20°51,6′S) je pozicija broda.
j) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕp i λp)
λZ = 059°08,0′E
+ ǻλ = 28,9′W
ϕP = ϕm = 20°50,9′S λP = 058°39,1′E
92
o
1’
3
1,
04
=
p
w
o
20 45,0' S A
PZ
Dj M
B D = 27,2
20o 50,0' S
o PB Dl
,0
K p = 260
059 08,0' E
o
30
DV
25 Dj
20
15 20o45'
10
5
0 5 10 15 20 25 30 Dl
93
Primjer 2.
Dana 15.05.2004. brod «Krka» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 56°57,8′ tK = 09h 01min 08s
(donji rub):
VIZ = 66°10,0′ λ = 016°00,0′E
RJEŠENJE:
Azimut pravi
127,9° -
ωP
Razlika visina
−0,7′ -
ǻV
Kulm. zemlj. širina
- 42°39,0′N
ϕm
Primjer 3.
Dana 24.07.2004. brod «Drava» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 47°06,0′N i λZ = 006°32,0′W), mjeri se kulminacijska visina Sunca (donji rub):
VIZ = 62°37,3′
brod nastavlja plovidbu u KP = 220,0°; brzinom VB = 9,0þv; te se ponovno mjeri visina Sunca (donji
rub):
VIZ = 57°41,0′ tK = 13h 58min 01s
RJEŠENJE:
Azimut pravi
- 219,9°
ωP
Razlika visina
- +18,8′
ǻV
46°57,4′N -
ϕm
94
Primjer 4.
Dana 06.01.2004. brod «Jadro» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 56°20,0′S i λZ = 067°18,0′W), mjeri se kulminacijska visina Sunca (donji rub):
VIZ = 56°05,0′
rub):
VIZ = 51°27,0′ tX = 13h 10min 30s

RJEŠENJE:
Azimut pravi
- 322,7°
ωP
Razlika visina
- −16,7′
ǻV
56°16,7′S -
ϕm
Primjer 5.
Dana 20.02.2004. brod «ýikola» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 27°40,0′ tK = 11h 36min 20s
(donji rub):
VIZ = 33°30,0′ λ = 020°52,6′W
RJEŠENJE:
Azimut pravi
147,1° -
ωP
Razlika visina
+4,9′ -
ǻV
- 45°21,0′N
ϕm
95
Primjer 6.
Dana 16.06.2004. brod «Sutla» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 34°45,0′S i λZ = 163°20,0′E), mjeri se kulminacijska visina Sunca (donji rub):
VIZ = 31°45,0′
rub):
VIZ = 26°27,0′ tX = 13h 57min 46s

RJEŠENJE:
Azimut pravi
- 331,7°
ωP
Razlika visina
- +18,1′
ǻV
34°46,7′S -
ϕm
Primjer 7.
Dana 10.06.2004. brod «Cetina» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
VIZ = 19°48,0′ tX = 10h 15min 10s
(donji rub):
VIZ = 27°11,0′ λ = 158°27,5′E

RJEŠENJE:
Azimut pravi
032,1° -
ωP
Razlika visina
−1,6′ -
ǻV
- 39°40,5′S
ϕm
96
Primjer 8.
Dana 27.07.2004. brod «Sava» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 06°58,0′S i λZ = 079°52,5′E), mjeri se kulminacijska visina Sunca (donji rub):
VIZ = 63°44,2′
rub):
VIZ = 45°20,0′ tX = 14h 15min 22s

RJEŠENJE:
Azimut pravi
- 306,1°
ωP
Razlika visina
- +21,2′
ǻV
07°00,1′S -
ϕm
Primjer 9.
Dana 29.04.2004. brod «Kupa» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
VIZ = 50°25,0′ tK = 11h 19min 40s
(donji rub):
VIZ = 58°40,0′ λ = 018°53,6′W
RJEŠENJE:
Azimut pravi
133,7° -
ωP
Razlika visina
+0,5′ -
ǻV
- 45°52,5′N
ϕm
97
Primjer 10.
Dana 05.03.2004. brod «Korana» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 51°20,0′S i λZ = 096°20,0′W), mjeri se kulminacijska visina Sunca (donji rub):
VIZ = 44°17,0′
rub):
VIZ = 37°39,0′ tX = 14h 36min 20s

RJEŠENJE:
Azimut pravi
- 320,9°
ωP
Razlika visina
- −13,1′
ǻV
51°15,2′S -
ϕm
98
ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA MOTRENJEM
TRI NEBESKA TIJELA U RAZMAKU VREMENA
Primjer 1.
Dana 16.04.2004. brod «Dinara» u plovidbi Bengalskim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 39°25,0′S i λZ = 149°52,0′E). Izraþunati su podaci za odreÿivanje pozicije broda motrenjem
tri nebeska tijela:
1. ACHERNAR tX = 05h 20min 31s ωP = 143,1° ǻV = −0,3′

2. FOMALHAUT tX = 05h 23min 31s ωP = 097,1° ǻV = −2,9′
3. ALTAIR tX = 05h 26min 00s ωP = 017,1° ǻV = −3,4′
Brzina broda VB = 23,0þv; KP = 260,0°
Odredi koordinate pozicije broda u trenutku treüeg motrenja!
a) Izraþun razlike vremena i prevaljenog puta
Prije ucrtavanja pozicije broda potrebno je izraþunati razliku vremena i prevaljeni put izmeÿu treüeg i
prvog motrenja i razliku vremena i prevaljeni put izmeÿu treüeg i drugog motrenja.
a ) Δ t = t X 3 − t X1
Δt = 05 h 26 min 00 s − 05 h 20 min 31s
Δt = 5,5 min
V ⋅ Δt 23 ⋅ 5,5
DA = B = = 2,1M
60 60
b ) Δt = t X 3 − t X 2
Δt = 05 h 26 min 00 s − 05 h 23 min 31s
Δt = 2,5 min
VB ⋅ Δt 23 ⋅ 2,5
DB = = = 0,95 M
60 60
b) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije

1. Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije, odnosno zadana paralela (ϕZ = 39°25,0′S) i
2. Iz središta zbrojene pozicije ucrtaju se sva tri azimuta i zadani kurs.
3. Na ucrtane azimute nanosimo zadane vrijednosti (ǻV).
99
4. Iz sjecišta prvog pravca položaja i kursa u smjeru kursa šestarom nanosimo vrijednost
izraþunatog prevaljenog puta. Prvi pravac položaja paralelno trokutom prenesemo za
udaljenost prevaljenog puta u smjeru kretanja po kursu.
5. Isti postupak radimo i za drugi pravac položaja. U sjecištu simetrale kutova je pozicija broda u
trenutku treüeg motrenja.
c) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕP i λP)
ϕZ = 39°25,0′S λZ = 149°20,0′E
+ ǻϕ = 2,0′S + ǻλ = 5,6′W
ϕP = 39°27,0′S λP = 149°14,4′E
100
149 20,0' E
2’ 2
7,1 o
01
1’
wP =
1
o
39 25,0' S
PZ
DA wP = 097
DB ,1 o
Dj
o
0,0
K P = 26
3 Dl
PB
wP
=
14
3,1
o
6 DV
Dj
5
3 o
39 25'
2
0 1 2 3 4 5 6 7 Dl
101
Primjer 2.
Dana 05.01.2004. brod «Platak» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 41°25,0′N i λZ = 017°42,7′E). Izraþunati su podaci za odreÿivanje pozicije broda motrenjem
tri nebeska tijela:
1. ALTAIR tX = 17h 05min 00s ωP = 260,2° ǻV = +1,7′

2. VEGA tX = 17h 09min 00s ωP = 298,8° ǻV = −8,4′
3. KOCHAB tX = 17h 14min 00s ωP = 349,3° ǻV = −11,4′
Brzina broda VB = 19,0þv; KP = 008,0°
Odredi koordinate pozicije broda u tX = 17h 30min!
a) Izraþun razlike vremena i prevaljenog puta
Prije ucrtavanja pozicije broda potrebno je izraþunati razliku vremena i prevaljeni put izmeÿu zadanog
vremena (tX) te prvog, drugog i treüeg motrenja.
a ) Δ t = t X − t X1
Δt = 17 h 30 min 00 s − 17 h 05 min 00 s
Δt = 25 min
V ⋅ Δt 19 ⋅ 25
DA = B = = 7,9 M
60 60
b ) Δt = t X − t X 2
Δt = 17 h 30 min 00 s − 17 h 09 min 00 s
Δt = 21min
V ⋅ Δt 19 ⋅ 21
DB = B = = 6, 7 M
60 60
c ) Δt = t X − t X 3
Δt = 17 h 30 min 00 s − 17 h14 min 00 s
Δt = 16 min
VB ⋅ Δt 19 ⋅ 16
DC = = = 5,1M
60 60
b) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije

102
2. Iz središta zbrojene pozicije ucrtaju se sva tri azimuta i zadani kurs.
3. Na ucrtane azimute nanosimo zadane vrijednosti (ǻV).
4. Iz sjecišta prvog, drugog i treüeg pravca položaja i kursa u smjeru kretanja po kursu šestarom
nanosimo vrijednost izraþunatog prevaljenog puta. Prvi pravac položaja paralelno trokutom
prenesemo za udaljenost prevaljenog puta u smjeru kretanja po kursu.
5. Isti postupak radimo i za drugi i treüi pravac položaja. U sjecištu simetrale kutova je pozicija
broda u tX = 17h 30min.
c) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕP i λP)
ϕZ = 41°25,0′N λZ = 017°30,0′E
+ ǻϕ = 2,4′N + ǻλ = 12,7′E
ϕP = 41°27,0′N λP = 017°42,7′E
103
8,0 o
KP = 00
1’
1
w P = 34
9,3
o
2’
w 2
P =2
98,
8o
o
41 25,0' N
PZ
o
,4
DA
w P = 260
Dj
Dl PB
3’
DC
3
017o 42,7' E
DV
12
Dj
DB
11
10
9
8
7
6 41o25'
5
4
3
2
1
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Dl
104
ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA ISTOVREMENIM MOTRENJEM DVA
NEBESKA TIJELA DIREKTNOM METODOM
Primjer 1.
Dana 22.03.2004. brod «Split» je u plovidbi Atlantskim oceanom.

Mjere se visine dvije zvijezde glede odreÿivanja pozicije broda:
1. DENEBOLA VIZ = 29°24,6′ tK = 21h 53min 07s

2. ALPHARD VIZ = 45°54,1′ tK = 21h 54min 16s
Stanje kronometra st = –00h 02min 37s; greška indeksa kI = –0,9′; visina oka VOKA = 14,0m.
Odredi koordinate pozicije broda direktnom metodom!
1. DENEBOLA 2. ALPHARD
tK = 21h 53min 07s tK = 21h 54min 16s

+ st = –00h 02min 37s + st = –00h 02min 37s
UT = 21h 50min 30s UT = 21h 51min 39s
SȖ = 140°37,4' SȖ = 140°37,4'
+ ǻSȖ = 12°39,6' + ǻSȖ = 12°56,9'
SȖ = 153°17,0' SȖ = 153°34,3'
+ (360°-Į) = 182°40,7' + (360°-Į) = 218°03,0'
s1 = 335°57,7' s = 371°37,3'
s = 360° – s
s2 = 011°37,3′
ĵ1 = 14°32,9'N ĵ2 = 08°40,7'S
Postoje dvije pozicije iz kojih se istovremeno mogu izmjeriti iste visine oba nebeska tijela (dva
sjecišta kružnica pozicija), Denebola se nalazi na istoþnoj strani horizonta (u odnosu na meridijan
Greenwich) jer je (s1>180°); dok se Alphard nalazi na zapadnoj strani horizonta (u odnosu na
meridijan Greenwich) jer je (s2<180°).
Iz navedenog slijedi:
Δs = s2 – s1 = 011°37,3′ – 335°57,7'
Δs = –324°20,4' ĺ u progresivnom smislu
Δs = 035°39,6' ĺ u retrogradnom smislu
105
Izgled grube skice situacije:
Sa skice je vidljivo da je prvi zenit (Z1) smješten je na zapadnoj i sjevernoj hemisferi, a oba nebeska
tijela obzirom na prvi zenit nalaze se na istoþnoj strani horizonta (oba satna kuta su veüa od 180°).
Drugi zenit (Z2) nalazi se na južnoj i istoþnoj hemisferi, pa je obzirom na njega zvijezda Alphard na
zapadnoj strani horizonta (s < 180°), a zvijezda Denebola na istoþnoj strani horizonta (s > 180°).
VIZ = 29°24,6' VIZ = 45°54,1'

+ kI = − 00,9' + kI = − 00,9'
+ kU = − 08,3' + kU = − 07,6'
VP = 29°15,4' VP = 45°45,6'
106
Sferni trokuti prvog zenita (Z1) za prvu poziciju:
Sve vrijednosti za zvijezdu Denebola na skicama su indeksirane sa (A) a za zvijezdu Alphard sa (B)
glede lakšeg razumijevanja, tako üe biti i u izraþunu koji slijedi.
d) Izraþun koordinata prave pozicije broda (PB)
Iz skice za prvi zenit (Z1) raþunamo:
cos M = sin δ A ⋅ sin δ B + cos δ A ⋅ cos δ B ⋅ cos Δs

cos M = sin 14°32,9′ ⋅ sin(− 08°40,7′) + cos14°32,9′ ⋅ cos(− 08°40,7′) ⋅ cos 035°39,6′
cos M = 0,25119662 ⋅ (− 0,150887005) + 0,967936081⋅ 0,988551016 ⋅ 0,812490717
cos M = −0,037902305 + 0,777435153
cos M = 0,739532847
M = 42°18,5′
sinVA − sin VB ⋅ cosM

cos α =
cosVB ⋅ sinM
sin 29°15,4′ − sin 45°45,6′ ⋅ cos 42°18,5′
cos α =
cos 45°45,6′ ⋅ sin 42°18,5′
0,488722757 − 0,716423719 ⋅ 0,739533201
cos α =
0,69766543 ⋅ 0,673120081
0,488722757 − 0,529819126
cos α =
0,469612611
cos α = −0,087511212
α = 95°01,2′
107
sinδ A − sin δ B ⋅ cosM
cos β =
cosδ B ⋅ sinM
sin 14°32,9′ − sin (− 08°40,7′) ⋅ cos 42°18,5′
cos β =
cos(− 08°40,7′) ⋅ sin 42°18,5′
0,25119662 − (− 0,150887005) ⋅ 0,739533201
cos β =
0,988551016 ⋅ 0,673120081
0,25119662 + 0,11158595
cos β =
0,66541354
cos β = 0,545198659
β = 56°57,7′
ΠB = α − β = 95°01,2' − 56°57,7' = 38°03,5'
sin ϕ = sinVB ⋅ sinδB + cosVB ⋅ cosδ B ⋅ cosΠ B

sin ϕ = sin 45°45,6′ ⋅ sin(− 08°40,7′) + cos 45°45,6′ ⋅ cos(− 08°40,7′) ⋅ cos 38°03,5′
sin ϕ = 0,716423719⋅ (− 0,150887005) + 0,69766543⋅ 0,988551016⋅ 0,787383535
sin ϕ = −0,10809903 + 0,543040999
sin ϕ = 0,434941969
ϕ = 25°46,9′N
sinVB − sin ϕ ⋅ sinδ B

cos s′B =
cosϕ ⋅ cosδ B
sin 45°45,6′ − sin 25°46,9′ ⋅ sin (− 08°40,7′)
cos s′B =
cos 25°46,9′ ⋅ cos(− 08°40,7′)
0,716423719 − 0,434942995 ⋅ (− 0,150887005)
cos s′B =
0,900457989 ⋅ 0,988551016
0,716423719 + 0,150887005
cos s′B =
0,89014866
0,782050965
cos s′B =
0,89014866
cos s′B = 0,878562199
s′B = 28°31,9′
S obzirom da je zvijezda Alphard na istoþnoj strani horizonta:
s B = 360° − s′B = 360° − 28°31,9′ = 331°28,1′

λ = s B − SB = 331°28,1′ − 011°37,3′
λ = 319°50,8′E
λ = 040°09,2′W
Pozicija broda PB1 (ϕ = 25°46,9'N i λ = 040°09,2'W) nalazi se na sredini Atlantskog oceana, na pola
puta izmeÿu Gibraltara i Panamskog kanala.
108
Provjera rezultata raþunom visina Denebole i Alpharda za izraþunate zemljopisne koordinate prve
pozicije:
s A = SA + λ = 335°57,7′ + (− 040°09,2′) = 295°48,5′
sin VA = sinϕ ⋅ sinδ A + cosϕ ⋅ cosδ A ⋅ coss A

sin VA = sin 25°46,9′ ⋅ sin 14°32,9′ + cos 25°46,9′ ⋅ cos14°32,9′ ⋅ cos 295°48,5′
sin VA = 0,434942995⋅ 0,25119662 + 0,900457989⋅ 0,967936081⋅ 0,43536204
sin VA = 0,10925621+ 0,379455362
sin VA = 0,488711573
VA = 29°15,4′
s B = SB + λ = 011°37,3′ + (− 040°09,2′) = 331°28,1′
sin VB = sinϕ ⋅ sinδ B + cosϕ ⋅ cosδB ⋅ coss B

sin VB = sin 25°46,9′ ⋅ sin (− 08°40,7′) + cos 25°46,9′ ⋅ cos(− 08°40,7′) ⋅ cos 331°28,1′
sin VB = 0,434942995⋅ (− 0,150887005) + 0,900457989 ⋅ 0,988551016 ⋅ 0,878553258
sin VB = −0,065627246 + 0,782043006
sin VB = 0,716415759
VB = 45°45,6′
Možemo zakljuþiti da su visine (VA i VB) istovjetne visinama pravima koje su izraþunate u dijelu «c»
ovog primjera, što nam ukazuje na toþnost izraþuna. Uputno je svaki put obaviti provjeru rezultata
raþunom visina i time otkloniti sumnju u možebitno odstupanje izraþunatih vrijednosti.
Sferni trokuti drugog zenita (Z2) za drugu poziciju:
Iz prethodnog izraþuna za prvi zenit poznati su slijedeüi podaci: M = 42°18,5'; α = 095°01,2';

ȕ = 56°57,7', pa za drugi zenit (Z2) raþunamo ΠB:
ΠB = α + β = 95°01,2' + 56°57,7' = 151°58,9'
109
sin ϕ = sinV2 ⋅ sinδ 2 + cosV2 ⋅ cosδ 2 ⋅ cosΠ B
sin ϕ = sin 45°45,6′ ⋅ sin(− 08°40,7′) + cos 45°45,6′ ⋅ cos(− 08°40,7′) ⋅ cos151°58,9′
sin ϕ = 0,716423719 ⋅ (− 0,150887005) + 0,69766543⋅ 0,988551016 ⋅ (− 0,882797327)
sin ϕ = −0,10809903 + (− 0,60884578)
sin ϕ = −0,71694481
ϕ = 45°48,2′S
sinVB − sin ϕ ⋅ sinδ B

cos s B =
cosϕ ⋅ cosδ B
sin 45°45,6′ − sin (− 45°48,2′) ⋅ sin (− 08°40,7′)
cos s B =
cos(− 45°48,2′) ⋅ cos(− 08°40,7′)
0,716423719 − (− 0,716951165) ⋅ (− 0,150887005)
cos s B =
0,697123393 ⋅ 0,988551016
0,716423719 − 0,108178614
cos s B =
0,689142038
0,608245105
cos s B =
0,689142038
cos s B = 0,882612105
sB = 028°02,5′
λ = sB – SB = 028°02,5' – 011°37,3' = 016°25,2'E
Pozicija broda PB2 (ϕ = 45°48,2'S i λ = 016°25,2'E) nalazi se na oko 900 M južno od luke Cape Town.
Provjera rezultata raþunom visina zvijezda Denebole i Alpharda za izraþunate zemljopisne koordinate
druge pozicije:
s A = SA + λ = 335°57,7′ + 016°25,2′ = 352°22,9′
sin VA = sinϕ ⋅ sinδA + cosϕ ⋅ cosδ A ⋅ coss A

sin VA = sin(− 45°48,2′) ⋅ sin 14°32,9′ + cos(− 45°48,2′) ⋅ cos14°32,9′ ⋅ cos 352°22,9′
sin VA = −0,716951165⋅ 0,25119662 + 0,697123393⋅ 0,967936081⋅ 0,99117317
sin VA = −0,180095709 + 0,668814797
sin VA = 0,488719087
VA = 29°15,4′
s B = SB + λ = 011°37,3′ + 016°25,2′ = 028°02,5′
sin VB = sinϕ ⋅ sinδ B + cosϕ ⋅ cosδB ⋅ coss B

sin VB = sin(− 45°48,2′) ⋅ sin(− 08°40,7′) + cos(− 45°48,2′) ⋅ cos(− 08°40,7′) ⋅ cos 028°02,5′
sin VB = −0,716951165⋅ (− 0,150887005) + 0,697123393⋅ 0,988551016⋅ 0,88260595
sin VB = 0,108178614 + 0,608240863
sin VB = 0,716419477
VB = 45°45,6′
110
Takoÿer kao i kod provjere raþunom visina za prvu poziciju, vidljivo je da su visine (VA i VB)
istovjetne visinama pravima koje su izraþunate u dijelu «c» ovog primjera što nam ukazuje na toþnost
izraþuna.
Ako bi se koordinate pozicije broda raþunale preko zvijezde Denebola, odnosno njenog paralaktiþkog
kuta svi bi matematiþki modeli izgledali drugaþije, ali bi rezultati bili istovjetni.
111
Primjer 2.
Dana 08.08.2004. brod «Zadar» je u plovidbi Kineskim morem.

Mjere se visine dva nebeska tijela glede odreÿivanja pozicije broda:
1. VENERA VIZ = 21°05,0′ tK = 20h 24min 07s

Stanje kronometra st = –00h 02min 26s; greška indeksa kI = +1,4′; visina oka VOKA = 19,0m.
1. VENERA 2. DIPHDA
tK = 20h 24min 07s tK = 20h 25min 41s

+ st = –00h 02min 26s + st = –00h 02min 26s
UT = 20h 21min 41s UT = 20h 23min 15s
1. VENERA 2. DIPHDA
SƂ = 166°23,2′ SȖ = 257°39,6′
+ ǻSƂ = 5°25,3′ + ǻSȖ = 5°49,7′
+ v(0,0) = 0,0′ SȖ = 263°29,3′
sƂ = 171°48,5′ + (360°-Į) = 349°02,6′
s = 612°31,9′
s = s – 360°
ĵƂ = 19°36,6′N s2 = 252°31,9′
+ ǻĵ(0,0) = 0,0′
ĵƂ = 19°36,6′N ĵ2 = 17°57,5′S
1. VENERA 2. DIPHDA
VIZ = 21°05,0′ VIZ = 49°53,5′

+ kI = 01,4′ + kI = 01,4′
+ kU = − 10,4′ + kU = − 08,5′
+ Ȇ = 00,0′ VP = 49°46,4′
VP = 20°56,0′
Za Veneru u Nautiþkom godišnjaku nema ispravke za paralaksu!
112
Izgled grube skice situacije:
Sa skice je vidljivo da je prvi zenit (Z1) smješten na istoþnoj i južnoj hemisferi, Venera se nalazi na
istoþnom dijelu horizonta (s1 > 180°), a Diphda na zapadnoj strani (s2 < 180°). Meÿuzvjezdana
udaljenost presjeca mjesni meridijan izmeÿu sjevernog pola i zenita (ΠA = α + β).
Drugi zenit (Z2) nalazi se na sjevernoj i istoþnoj hemisferi: Venera se nalazi na istoþnoj strani
horizonta (s1 > 180°) zvijezda Diphda je na zapadnoj strani horizonta (s2 < 180°). Meÿuzvjezdana
udaljenost ne presjeca mjesni meridijan izmeÿu zenita i sjevernog pola (ΠA = Į − β).
Iz svega navedenoga proizlazi da je:
Δs = s2 − s1
Δs = 80°43,4' ĺ u retrogradnom smislu
Sferni trokuti prvog zenita (Z1) za prvu poziciju:
113
Sve vrijednosti za planet Veneru na skicama su indeksirane sa (A) a za zvijezdu Diphda sa (B) glede
lakšeg razumijevanja, tako üe biti i u izraþunu koji slijedi.
d) Izraþun koordinata prave pozicije broda (PB)
Iz skice za prvi zenit (Z1) raþunamo:
cos M = sin δ A ⋅ sin δ B + cos δ A ⋅ cos δ B ⋅ cos Δs

cos M = sin 19°36,6′ ⋅ sin(− 17°57,5′) + cos19°36,6′ ⋅ cos(− 17°57,5′) ⋅ cos 080°43,4′
cos M = 0,335615984⋅ (− 0,308325284) + 0,941998891⋅ 0,951280988⋅ 0,161201917
cos M = −0,103478894 + 0,144453946
cos M = 0,040975052
M = 87°39,1′
sinδ B − sin δ A ⋅ cosM

cos α =
cosδ A ⋅ sinM
sin (− 17°57,5′) − sin 19°36,6′ ⋅ cos 87°39,1′
cos α =
cos19°36,6′ ⋅ sin 87°39,1′
− 0,308325284 − 0,335615984 ⋅ 0,040974674
cos α =
0,941998891⋅ 0,999160185
− 0,308325284 − 0,013751755
cos α =
0,941207786
cos α = −0,342195468
α = 110°00,6′
sinVB − sin VA ⋅ cosM

cos β =
cosVA ⋅ sinM
sin 49°46,4′ − sin 20°56,0′ ⋅ cos 87°39,1′
cos β =
cos 20°56,0′ ⋅ sin 87°39,1′
0,763495536 − 0,357281437 ⋅ 0,040974674
cos β =
0,933996774 ⋅ 0,999160185
0,763495536 − 0,01463949
cos β =
0,93321239
cos β = 0,802449746
β = 36°38,1′
Π A = α + β = 110°00,6′ + 36°38,1′ = 146°38,7 ′
114
sin ϕ = sinVA ⋅ sinδ A + cosVA ⋅ cosδ A ⋅ cosΠ A
sin ϕ = sin 20°56,0′ ⋅ sin 19°36,6′ + cos 20°56,0′ ⋅ cos19°36,6′ ⋅ cos146°38,7′
sin ϕ = 0,357281437 ⋅ 0,335615984 + 0,933996774⋅ 0,941998891⋅ (− 0,835279952)
sin ϕ = 0,119909361− 0,734899286
sin ϕ = −0,614989925
ϕ = 37°57,1′S
sinVA − sin ϕ ⋅ sinδ A

cos s′A =
cosϕ ⋅ cosδ A
sin 20°56,0′ − sin (− 37°57,1′) ⋅ sin 19°36,6′
cos s′A =
cos(− 37°57,1′) ⋅ cos19°36,6′
0,357281437 − (− 0,614996509) ⋅ 0,335615984
cos s′A =
0,78852983 ⋅ 0,941998891
0,357281437 + 0,206402659
cos s′A =
0,742794225
0,563684096
cos s′A =
0,742794225
cos s′A = 0,758869787
s′A = 40°38,1′
S obzirom da je Venera na istoþnoj strani horizonta:
s A = 360° − s′A = 360° − 40°38,1′ = 319°21,9′

λ = s A − SA = 319°21,9′ − 171°48,5′
λ = 147°33,4′E
Pozicija broda PB1 (ϕ = 37°57,1'S i Ȝ =

ҏ 147°33,4'E) nalazi se u unutrašnjosti Australije, u blizini grada
Melbourne.
Provjera rezultata raþunom visina nebeskih tijela Venera i Diphda za izraþunate zemljopisne
koordinate prve pozicije:
s A = SA + λ = 171°48,5′ + 147°33,4′ = 319°21,9′
sin VA = sinϕ ⋅ sinδ A + cosϕ ⋅ cosδ A ⋅ coss A

sin VA = sin(− 37°57,1′) ⋅ sin 19°36,6′ + cos(− 37°57,1′) ⋅ cos19°36,6′ ⋅ cos 319°21,9′
sin VA = −0,614996509 ⋅ 0,335615984 + 0,78852983⋅ 0,941998891⋅ 0,75887363
sin VA = −0,206402659 + 0,56368695
sin VA = 0,357284291
VA = 20°56,0′
s B = SB + λ = 252°31,9′ + 147°33,4′ = 400°05,3′ − 360° = 40°05,3′
115
sin VB = sinϕ ⋅ sinδ B + cosϕ ⋅ cosδ B ⋅ coss B
sin VB = sin(− 37°57,1′) ⋅ sin(− 17°57,5′) + cos(− 37°57,1′) ⋅ cos(− 17°57,5′) ⋅ cos 40°05,3′
sin VB = −0,614996509⋅ (− 0,308325284) + 0,78852983⋅ 0,951280988⋅ 0,765052542
sin VB = 0,189618974 + 0,573876191
sin VB = 0,763495165
VB = 49°46,4′
Možemo zakljuþiti da su visine (VA i VB) istovjetne visinama pravima koje su izraþunate u dijelu «c»
ovog primjera, što nam ukazuje na toþnost izraþuna.
Sferni trokuti drugog zenita (Z2) za drugu poziciju:
Iz prethodnog izraþuna za prvi zenit poznati su slijedeüi podaci: M =ҏ 87°39,1'; α = ҏ110°00,6';

ȕ =ҏ 36°38,1', pa za drugi zenit (Z2) raþunamo ȆB:ҏ
Π A = α − β = 110°00,6′ + 36°38,1′ = 73°22,5′
sin ϕ = sinVA ⋅ sinδ A + cosVA ⋅ cosδ A ⋅ cosΠ A

sin ϕ = sin 20°56,0′ ⋅ sin 19°36,6′ + cos 20°56,0′ ⋅ cos19°36,6′ ⋅ cos 73°22,5′
sin ϕ = 0,357281437 ⋅ 0,335615984 + 0,933996774⋅ 0,941998891⋅ 0,286106487
sin ϕ = 0,119909361+ 0,251723332
sin ϕ = 0,371632694
ϕ = 21°49,0′N
116
sinVA − sin ϕ ⋅ sinδ A
cos s′A =
cosϕ ⋅ cosδ A
sin 20°56,0′ − sin 21°49,0′ ⋅ sin 19°36,6′
cos s′A =
cos 21°49,0′ ⋅ cos19°36,6′
0,357281437 − 0,371637905 ⋅ 0,335615984
cos s′A =
0,928377761⋅ 0,941998891
0,357281437 − 0,124727621
cos s′A =
0,874530821
0,232553816
cos s′A =
0,874530821
cos s′A = 0,265918376
s′A = 74°34,7′
S obzirom da je Venera na istoþnoj strani horizonta:
s A = 360° − s′A = 360° − 74°34,7′ = 285°25,3′

λ = s A − SA = 285°25,3′ − 171°48,5′
λ = 113°36,8′E
Pozicija broda PB2 (ϕ = 21°49,0'N i λ = 113°36,8'E) nalazi se u Kineskom moru, oko 30M jugo-
zapadno od kineske luke Canton.
Provjera rezultata raþunom visina nebeskih tijela Venera i Diphda za izraþunate zemljopisne
koordinate druge pozicije:
s A = SA + λ = 171°48,5′ + 113°36,8′ = 285°25,3′
sin VA = sinϕ ⋅ sinδA + cosϕ ⋅ cosδ A ⋅ coss A

sin VA = sin 21°49,0′ ⋅ sin 19°36,6′ + cos 21°49,0′ ⋅ cos19°36,6′ ⋅ cos 285°25,3′
sin VA = 0,371637905⋅ 0,335615984 + 0,928377761⋅ 0,941998891⋅ 0,265920675
sin VA = 0,124727621+ 0,232555826
sin VA = 0,357283448
VA = 20°56,0′
s B = SB + λ = 252°31,9′ + 113°36,8′ = 366°08,7′ − 360° = 6°08,7′
sin VB = sinϕ ⋅ sinδ B + cosϕ ⋅ cosδ B ⋅ coss B

sin VB = sin 21°49,0′ ⋅ sin (− 17°57,5′) + cos 21°49,0′ ⋅ cos(− 17°57,5′) ⋅ cos 6°08,7′
sin VB = 0,371637905⋅ (− 0,308325284) + 0,928377761⋅ 0,951280988⋅ 0,994254177
sin VB = −0,114585362 + 0,878073701
sin VB = 0,763488338
VB = 49°46,4′
117
Oþito je da su visine (VA i VB) istovjetne visinama pravima koje su izraþunate u dijelu «c» ovog
primjera što nam ukazuje na toþnost izraþuna. Ako bi se pozicije raþunale preko zvijezde Diphda
(njenog paralaktiþkog kuta) matematiþki bi modeli bili identiþni onima iz prvog primjera, ali bi
rasporedi paralaktiþkih kutova i kutova (Į i ȕ) bili drugaþiji.
118
Primjer 3.
Dana 01.05.2004. brod «Prevlaka» je u plovidbi Sredozemnim morem. Mjere se visine dvije zvijezde

2. NUNKI VIZ = 25°22,0′ tX = 03h 47min 00s
RJEŠENJE:
Primjer 4.
Dana 14.07.2004. brod «Cavtat» je u plovidbi Tirenskim morem. Mjere se visine dvije zvijezde glede

2. ANTARES VIZ = 23°12,0′ tX = 21h 05min 00s
RJEŠENJE:
Primjer 5.
Dana 10.12.2004. brod «Dubrovnik» je u plovidbi Jonskim morem. Mjere se visine dvije zvijezde
1. DIPHDA VIZ = 31°54,0′ tX = 17h 58min 00s

RJEŠENJE:
119
Primjer 6.
Dana 10.10.2004. brod «Ston» je u plovidbi Gvinejskim zaljevom. Mjere se visine planeta i zvijezde
1. VENERA VIZ = 21°53,0′ tX = 04h 46min 00s

2. SUHAIL VIZ = 31°05,0′ tX = 04h 48min 00s
RJEŠENJE:
Primjer 7.
Dana 01.07.2004. brod «Orebiü» je u plovidbi Karipskim morem. Mjere se visine dvije zvijezde glede
1. POLLUX VIZ = 28°50,0′ tX = 19h 35min 00s

2. ALIOTH VIZ = 48°15,0′ tX = 19h 37min 00s
RJEŠENJE:
Primjer 8.
Dana 10.05.2004. brod «Šibenik» je u plovidbi Tihim oceanom. Mjere se visine planeta i zvijezde

2. SIRIUS VIZ = 48°05,0′ tX = 18h 02min 00s
RJEŠENJE:
120
Primjer 9.
Dana 25.02.2004. brod «Makarska» je u plovidbi Indijskim oceanom. Mjere se visine dvije zvijezde
1. ARCTURUS VIZ = 34°52,0′ tX = 04h 58min 00s

2. GIENAH VIZ = 50°15,0′ tX = 05h 00min 00s
RJEŠENJE:
Primjer 10.
Dana 02.03.2004. brod «Omiš» je u plovidbi Tihim oceanom. Mjere se visine dvije zvijezde glede
1. RIGEL VIZ = 48°50,0′ tX = 19h 51min 00s

RJEŠENJE:
Primjer 11.
Dana 01.08.2004. brod «Split» je u plovidbi Sjevernim morem. Mjere se visine dvije zvijezde glede
1. ALKAID VIZ = 45°42,9′ tX = 21h 45min 10s

2. RASALHAGUE VIZ = 44°00,0′ tX = 21h 47min 12s
RJEŠENJE:
121
TRI NEBESKA TIJELA KORIŠTENJEM TABLICA HO 249
Primjer 1.
Dana 16.04.2004. brod «Lopud» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;

3. FOMALHAUT VIZ = 40°58,0′ tX = 05h 23min 20s
Greška indeksa kI = +1,0′; visina oka VOKA = 14,0m.
1. ACHERNAR 2. ALTAIR 3. FOMALHAUT

– X = +10h – X = +10h – X = +10h
15.04.2004. 15.04.2004. 15.04.2004.
S izraþunatim srednjim vremenom (UT) ulazi se u tablice br. 4 (Table 4) «dio a» sa godinom i prvim
danom za mjesec travanj, te se uzimaju vrijednosti satnog kuta proljetne toþke za sve tri zvijezde. Iz
istih tablica «dio b» uzima se popravak za zadani nadnevak i puni sat motrenja. Zbroj (a + b) mora biti
manji od 360°. Popravak za razliku u minutama i sekundama uzima se iz tablica br. 4 «dio c».
Mjesnom satnom kutu proljetne toþke pribraja se izabrana zemljopisna dužina tako da vrijednost
satnog kuta bude cijeli broj. Ako je zemljopisna dužina negativnog predznaka oduzima se od mjesnog
satnog kuta proljetne toþke, a mjesni satni kut mora biti takoÿer cijeli broj.
a = 189°41,0′ a = 189°41,0′ a = 189°41,0′

+ b = 299°35,0′ + b = 299°35,0′ + b = 299°35,0′
= 489°16,0′ = 489°16,0′ = 489°16,0′
– 360° – 360° – 360°
= 129°16,0′ = 129°16,0′ = 129°16,0′
+ c = 005°09,0′ + c = 005°29,0′ + c = 005°51,0′
SȖ = 134°25,0′ SȖ = 134°45,0′ SȖ = 135°07,0′
+ λIZ = 149°35,0′E + λIZ = 149°15,0′E + λIZ = 149°53,0′E
s = 284°00,0′ s = 284°00,0′ s = 285°00,0′
123
VIZ = 27°30,0′ VIZ = 40°15,0′ VIZ = 40°58,0′

+ kI = + 01,0' + kI = + 01,0' + kI = + 01,0'
+ kU = − 08,5' + kU = − 07,8' + kU = − 07,8'
VP = 27°22,5′ VP = 40°08,2′ VP = 40°51,2′
d) Rad sa tablicama HO 249
Sa mjesnim satnim kutom i izabranom zemljopisnom širinom uzimaju se tabliþne vrijednosti visine i
azimuta za zvijezde Achernar, Altair i Fomalhaut.
VTAB = 26°54,0′ VTAB = 40°26,0′ VTAB = 40°50,0′

ωP = 143,0° ωP = 018,0° ωP = 098,0°
e) Izraþun razlike visine (ǻV)
VP = 27°22,5′ VP = 40°08,2′ VP = 40°51,2′

– VTAB = 26°54,0′ – VTAB = 40°26,0′ – VTAB = 40°50,0′
ǻV = + 28,5' ǻV = − 17,8' ǻV = + 01,2'
f) Ucrtavanje pozicije broda
ωP = 143,0° ωP = 018,0° ωP = 098,0°

ǻV = + 28,5' ǻV = −17,8' ǻV = + 01,2'
1. Ucrtavaju se koordinate izabrane pozicije, paralela (39°S) i meridijan (149°E).
2. Na ucrtanu paralelu izabrane pozicije potrebno je oznaþiti vrijednost izabrane zemljopisne

dužine za svaku zvijezdu posebno (Achernar: λIZ = 149°35,0′E; Altair: λIZ = 149°15,0′E;
Fomalhaut: λIZ = 149°53,0′E).
3. Vrijednost azimuta i razlike visine ucrtavaju se iz oznaþenih vrijednosti izabranih

zemljopisnih dužina.
4. Nakon ucrtavanja svih pravaca položaja pozicija se mora ispraviti za utjecaj precesije i
nutacije prema vrijednosti u prilogu tablica.
124
g) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕp i λp)
ϕIZ = 39°00,0′S λIZ = 149°00,0′E

+ ǻϕ = 27,6′S + ǻλ = 47,5′E
ϕP = 39°27,6′S λP = 149°47,5′E
125
18,0 o
HAUT
149o 00,0'E
wp =0
FOMAL
lIZ = 149 o
53,0'E 39o 00,0'S
o
o
lIZ = 149 15,0'E lIZ = 149 35,0'E
PZ wp=098,0 o
Dj
N AR
H ER
AC
wp
=1
43
Dl PB
,0
o
ALT
o AIR
53 ,0
w p=2
32 DV
30 Dj
28
26
24
22
20
18
16 39o00'
14
12
10
8
6
4
2
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 Dl
126
KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRýNOG
KOMPASA MOTRENJEM ZVIJEZDA
MOTRENJEM ZVIJEZDE
Primjer 1.
Dana 15.01.2004. brod «Šipan» u plovidbi Bengalskim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 14°20,0′N i λZ = 087°30,0′E).
U tX = 18h 57min 50s; motri se azimut zvijezde Rigel preko magnetskog i zvrþnog kompasa, glede
odreÿivanja devijacije.
ωK = 118,2°; ωG = 115,0°; var.1998g = +0,3° uz godišnje opadanje 3'.
Izraþunaj devijaciju magnetskog i zvrþnog kompasa (ϑK i ϑG) za 2004g.
RIGEL
tX = 18h 57min 50s

− X = +06h
UT = 12h 57min 50s
SȖ = 294°17,2′
+ ǻSȖ = 14°29,9′
SȖ = 308°47,1′
+ λZ = 087°30,0′
sȖ = 396°17,1′
+ (360°-Į) = 281°18,9′
s = 677°36,0′
s = 720° – s
s = 042°24,0′E
ĵ = 08°11,8′S
c) Izraþun pravog azimuta (ωP)
Za izraþunati azimut pravi zvijezde prilikom kontrole devijacije bilo magnetskog ili zvrþnog kompasa
možemo koristiti dva naþina.
1. Prvi naþin je izraþun pravog azimuta putem formula.
2. Drugi naþin je uporaba «Nautiþkih tablica br. 37 – ABC».
129
1. Prvi naþin:
− Direktni izraþun pravog azimuta
sin s
tgωR =
tgδ ⋅ cos ϕ Z − sin ϕZ ⋅ cos s
sin 42°24,0′
tgωR =
tg(− 08°11,8′) ⋅ cos14°20,0′ − sin 14°20,0′ ⋅ cos 42°24,0′
0,674302387
tgωR =
− 0,139559032 − 0,182814013
0,674302387
tgωR = = −2,091683525
− 0,322373045
ωR = −064,4°
ωP = 180° − 064,4°
ωP = 115,6°
Pravila za pretvaranje raþunatog azimuta u pravi azimut:

ako je sE i ĵN , onda je ωP = ωR,
ako je sE i ĵS , onda je ωP = 180° − ωR,
ako je sW i ĵS , onda je ωP = 180° + ωR,
ako je sW i ĵN , onda je ωP = 360° − ωR.
− Izraþun pravog azimuta uz izraþun raþunate visine:

sin VR = sin 14°20,0′ ⋅ sin (− 08°11,8′) + cos14°20,0′ ⋅ cos(− 08°11,8′) ⋅ cos 42°24,0′
sin VR = −0,035295351 + 0,708159756
sin VR = 0,672864405
VR = 42°17,3′

cos ωR =
cos ϕ Z ⋅ cos VR
sin (− 08°11,8′) − sin 14°20,0′ ⋅ sin 42°17,3'
cos ωR =
cos14°20,0′ ⋅ cos 42°17,3'
− 0,14257135 − 0,247562721⋅ 0,672861894
cos ωR =
0,968871869 ⋅ 0,739768119
− 0,14257135 − 0,166575521
cos ωR =
0,71674052
− 0,309146871
cos ωR = = −0,431323278
0,71674052
ωR = 115,6° ωP = ωR
ωP = 115,6°
130
2. Drugi naþin:
Da bi se dobio azimut pravi (ωP) ulazi se u «Nautiþke tablice br. 37 – ABC», i to u «dio A» vodoravno
s zemljopisnom širinom i okomito s mjesnim satnim kutom. Nakon interpolacije dobivamo «vrijednost
A» þiji predznak oþitavamo na dnu stranice.
U «dio B» ulazi se vodoravno s deklinacijom i okomito s mjesnim satnim kutom. Nakon interpolacije
dobivamo «vrijednost B» þiji predznak oþitavamo na dnu stranice.
Nakon zbroja vrijednosti A i B ulazi se u «dio C», vodoravno sa zemljopisnom širinom i u dotiþnom
retku pronalazimo najbližu tabelarnu «vrijednost C» i njen pripadajuüi azimut.
Nakon interpolacije oþitavamo azimut pravi þiji predznak odnosno kvadrant odreÿujemo prema
pravilima na dnu stranice i predznaku mjesnog satnog kuta.
24 ⋅ 0,01 20 ⋅ 0,04
A = 0,28 − + = 0,28 − 0,004 + 0,006 = 0,282
60 120
11,8 ⋅ 0,03
B = 0,21 + = 0,21 + 0,0059 = 0,216
60
A = −0,282
+ B = −0,216
C = −0,498
Rezultat iz ABC tablica glasi: ωP = 115,6°
d) Izraþun varijacije za 2004g (var.)
var.1998g = +0,3° uz godišnje opadanje 3' var.1998g = +0,3°

+ ǻ za 6 god. = −0,3°
var.2004g = 0,0°
e) Izraþun devijacije (ϑK i ϑG)
ωP = 115,6° ωP = 115,6°
− ωK = 118,2° − ωG = 115,0°
UK = −2,6° ϑG = +0,6°
− var = 0,0°
ϑK = −2,6°
131
Primjer 2.
Dana 16.04.2004. brod «Cres» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 39°25,0′S i λZ = 149°52,0′E).
U tX = 05h 23min 20s; motri se azimut zvijezde Fomalhaut preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
ωK = 101,0°; ωG = 098,0°; var.2000g = −0,9° uz godišnji porast 2'.
Izraþunaj devijaciju magnetskog i zvrþnog kompasa (ϑK i ϑG) za 2004g!
RJEŠENJE:
FOMALHAUT
Azimut pravi ωP = 097,7°
Devijacija magnetskog kompasa ϑK = −2,3°
Devijacija zvrþnog kompasa ϑG = −0,3°
Primjer 3.
Dana 31.03.2004. brod «Premuda» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 35°00,0′S i λZ = 045°50,0′W).
U tK = 21h 55min 47s; motri se azimut zvijezde Aldebaran preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
ωK = 317,2°; ωG = 314,0°; var.2000g = +1,4° uz godišnje opadanje 4'; st = 00h 00min 00s.
RJEŠENJE:
ALDEBARAN
Primjer 4.
Dana 11.06.2004. brod «Krk» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 48°50,0′N i λZ = 129°10,0′W).
U tK = 10h 53min 10s; motri se azimut zvijezde Dubhe preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
ωK = 339,2°; ωG = 336,0°; var.1998g = −1,8° uz godišnji porast 3'; st = +00h 02min 14s.
RJEŠENJE:
DUBHE
132
Primjer 5.
Dana 15.05.2004. brod «Pag» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 43°30,0′N i λZ = 014°10,0′E).
U tK = 19h 39min 34s; motri se azimut zvijezde Vega preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
ωK = 058,1°; ωG = 057,0°; var.1996g = +1,2° uz godišnje opadanje 3'; st = −00h 01min 14s.
RJEŠENJE:
VEGA
Primjer 6.
Dana 29.08.2004. brod «Pelješac» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 06°25,0′S i λZ = 103°50,0′E).
U tX = 05h 12min 40s; motri se azimut zvijezde Ankaa preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
ωK = 225,0°; ωG = 222,0°; var.1997g = −1,6°; godišnji porast 2'.
RJEŠENJE:
ANKAA
Primjer 7.
Dana 10.09.2004. brod «Lastovo» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 52°10,0′S i λZ = 179°58,0′W).
U tK = 16h 40min 15s; motri se azimut zvijezde Bellatrix preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
ωK = 023,7°; ωG = 024,2°; var.1998g = +1,1° uz godišnje opadanje 2'; st = +00h 02min 00s.
RJEŠENJE:
BELLATRIX
133
Primjer 8.
Dana 20.02.2004. brod «Šolta» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 45°12,0′N i λZ = 035°20,0′W).
U tX = 19h 16min 20s; motri se azimut zvijezde Schedar preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
RJEŠENJE:
SCHEDAR
Devijacija magnetskog kompasa ϑK = +0,3°
Devijacija zvrþnog kompasa ϑG = +0,8°
Primjer 9.
Dana 23.07.2004. brod «Palagruža» u plovidbi Sredozemnim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 36°45,0′N i λZ = 000°01,0′E).
U tK = 20h 20min 20s; motri se azimut zvijezde Denebola preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
RJEŠENJE:
DENEBOLA
Devijacija magnetskog kompasa ϑK = 0,0°
Primjer 10.
Dana 06.12.2004. brod «Vis» u plovidbi Timorskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 10°50,0′S i λZ = 127°30,0′E).
U tX = 05h 00min 36s; motri se azimut zvijezde Elnath preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
RJEŠENJE:
ELNATH
134
MOTRENJEM POLARE
Primjer 1.
Dana 27.10.2004. brod «Kaprije» u plovidbi Sjevernim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj:
Pz (ϕZ = 56°30,0′N i λZ = 000°04,0′W).
U tK = 17h 55min 06s; motri se azimut zvijezde Polare (Sjevernjaþe) preko magnetskog i zvrþnog
kompasa glede odreÿivanja devijacije.
Izraþunaj devijaciju magnetskog i zvrþnog kompasa (ϑKi ϑG) za 2004g!
tK = 17h 55min 06s

+ st = +00h 01min 10s
UT = 17h 56min 16s
SȖ = 291°23,3′
+ ǻSȖ = 14°06,3′
SȖ = 305°29,6′
+ λZ = 000°04,0′W
sȖ = 305°25,6′
Da bi se dobio azimut pravi (ωp) ulazi se u «Tablicu za odreÿivanje zemljopisne širine i azimuta
pomoüu Polare» u Nautiþkom godišnjaku.
U tablice se ulazi vodoravno s mjesnim satnim kutom i okomito sa zemljopisnom širinom. Nakon
interpolacije oþitavamo azimut pravi.
d) Izraþun varijacije za 2004g
var.2000g = −1,7° uz godišnji porast 3' var.2000g = − 1,7°

+ ǻ za 4 god. = 0,2°
var.2004g = − 1,9°
135
ωP = 001,3° ωP = 001,3°
− ωK = 358,2° − ωG = 000,0°
UK = +3,1° ϑG = +1,3°
− var = −1,9°
ϑK = +5,0°
136
Primjer 2.
Dana 11.06.2004. brod «Šolta» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 48°50,0′N i λZ = 129°10,0′W).
U tX = 01h 49min 24s; motri se azimut zvijezde Polare preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
RJEŠENJE:
POLARA
Primjer 3.
Dana 15.05.2004. brod «Mljet» u plovidbi Jadranskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 43°30,0′N i λZ = 014°10,0′E).
U tX= 19h 38min 20s; motri se azimut zvijezde Polare preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
RJEŠENJE:
POLARA
Primjer 4.
Dana 20.02.2004. brod «Braþ» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 45°12,0′N i λZ = 035°20,0′W).
RJEŠENJE:
POLARA
137
Primjer 5.
Dana 23.07.2004. brod «Vis» u plovidbi Sredozemnim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 36°45,N′ i λZ = 000°01,0′E).
U tK = 20h 20min 20s; motri se azimut zvijezde Polare preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
RJEŠENJE:
POLARA
Primjer 6.
Dana 01.01.2004. brod «Žirje» u plovidbi Bengalskim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 14°20,N′ i λZ = 087°30,0′E).
RJEŠENJE:
POLARA
Primjer 7.
Dana 06.10.2004. brod «Kornat» u plovidbi Beringovim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 56°20,N′ i λZ = 176°10,0′E).
RJEŠENJE:
POLARA
Devijacija zvrþnog kompasa ϑG = 0,0°
138
Primjer 8.
Dana 27.10.2004. brod «Rab» u plovidbi Sjevernim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 56°30,N′ i λZ = 000°04,0′W).
ωK = 002,3°; ωG = 359,9°; var.1998g = −1,6° uz godišnje opadanje 6'.
RJEŠENJE:
POLARA
Primjer 9.
Dana 05.04.2004. brod «Cres» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 20°10,N′ i λZ = 179°01,0′W).
RJEŠENJE:
POLARA
Primjer 10.
Dana 23.08.2004. brod «Krk» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 40°10,N′ i λZ = 045°20,0′W).
RJEŠENJE:
POLARA
139
KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRýNOG
KOMPASA MOTRENJEM SUNCA
MOTRENJEM IZLAZA SUNCA
Primjer 1.
Dana 17.01.2004. brod «Karlobag» u plovidbi Meksiþkim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 25°30,0′N i λZ = 092°10,0′W).
U tX = 07h 00min 28s motri se azimut izlaska Sunca preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
U ovom sluþaju zadano je lokalno vrijeme motrenja (tX), srednje vrijeme (UT) dobiva se :
UT = tX – (±X) + st, gdje je (X) vremenska zona.
tX = 07h 00min 28s

− X = −06h
UT = 13h 03min 00s
b) Izraþun deklinacije (ĵ )
S izraþunatim srednjim vremenom (UT) ulazi se u Nautiþki godišnjak prema nadnevku 17.01.2004.
U Nautiþki godišnjak se ulazi prema punom satu vodoravno, a okomito u stupcu za «Sunce» te se
oþitava vrijednost deklinacije (ĵ ). S iste stranice u dnu stupca potrebno je uzeti tabelirane vrijednosti
za popravak deklinacije (d) koji se odnosi na razliku deklinacije te je nakon toga potrebno izvršiti
popravak za razliku u minutama i sekundama þija se vrijednost dobiva iz tablica za «Popravak satnog
kuta i deklinacije».
U reþene tablice ulazi se vodoravno s minutama i s prije uzetom vrijednosti (d) u stupcu (v-d kor.)
oþitavaju se vrijednosti d popravka. Predznak popravka za deklinaciju ovisi o porastu ili opadanju
deklinacije što možemo utvrditi usporedbom vrijednosti deklinacije Sunca za (UT 13:00 i UT 14:00) s
dnevne stranice Nautiþkog godišnjaka. Kako je vrijednost deklinacije u (14:00 sati) manja, deklinacija
opada te je popravak (ǻĵ) negativnog predznaka, dok je oþitana vrijednost (0,0′).
ĵ = 20°48,5′S
+ ǻĵ(0,5) = 0,0′
ĵ = 20°48,5′S
ĵ = 20,8°S
Za izraþunati pravi azimut (ωP) sunca prilikom kontrole devijacije bilo magnetskog ili zvrþnog
kompasa možemo koristiti dva naþina.
1. Prvi naþin je izraþun pravog azimuta putem formula.
143
2. Drugi naþin je uporaba Nautiþkih tablica «br. 38 – Amplituda nebeskih tijela».
1. Prvi naþin:
Prvi korak rješavanja pomoüu formule je izraþun (þimbenika A), kojemu uzimamo apsolutnu
vrijednost (zanemarujuüi negativan predznak):
sin δ sin (− 20°48,5′) − 0,355242923

sin A = = = = −0,393583775
cos ϕ Z cos 25°30,0′ 0,902585284
A = −23,2°
Nakon izraþuna (þimbenika A) koristimo dolje navedena pravila, u koja ulazimo vodoravno s izlazom
ili zalazom Sunca, i okomito s deklinacijom (ĵN ili ĵS), te odreÿujemo pripadajuüu formulu za izraþun
pravog azimuta.
ĵN ĵS
azimut pravi izlaz Sunca 90° − A 90° + A
(ωP) zalaz Sunca 270° + A 270° − A
ωP = 90° + A = 90° + 23,2° = 113,2°
2. Drugi naþin:
Da bi se izraþunao pravi azimut (ωP) ulazimo u Nautiþke tablice «br. 37 – Amplituda nebeskih tijela»,
i to vodoravno sa zemljopisnom širinom (ϕZ), a okomito s deklinacijom sunca (ĵ ) izraženima kao
decimalni brojevi u stupnjevima. Nakon interpolacije dobivamo vrijednost amplitude A.
0,3 ⋅ 0,6 0,5 ⋅1,2

A = 22,7 + + = 22,7 + 0,36 + 0,12 = 23,2°
0,5 5
Nakon izraþuna (þimbenika A), pravi azimut se izraþunava prema pravilima u gornjem desnom uglu
svake stranice Nautiþkih tablica «br. 37 – Amplituda nebeskih tijela», i koristimo ih istovjetno prvom
naþinu.
ωP = 90° + A = 90° + 23,2° = 113,2°
var.2000g = +0,7° uz godišnje opadanje 3' var.2000g = +0,7°

+ ǻ za 4 god. = −0,2°
var.2004g = +0,5°
144
ωP = 113,2° ωP = 113,2°
− ωK = 115,2° − ωG = 113,0°
UK = −2,0° ϑG = +0,2°
− var.2004g = +0,5°
ϑK = −2,5°
145
Primjer 2.
Dana 11.03.2004. brod «Cres» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 28°45,0′N i λZ = 052°50,0′W).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
Primjer 3.
Dana 17.01.2004. brod «Krk» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 12°42,0′S i λZ = 068°32,0′E).
ωK = 114,5°; ωG = 111,0°; var.2002g = +0,4° uz godišnji porast 5'.
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
Primjer 4.
Dana 16.04.2004. brod «Rab» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 44°35,0′N i λZ = 159°12,0′E).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
146
Primjer 5.
Dana 20.05.2004. brod «Pag» u plovidbi Meksiþkim zaljevom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 24°20,0′N i λZ = 083°10,0′W).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
Primjer 6.
Dana 27.10.2004. brod «Ist» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 28°16,0′S i λZ = 035°33,0′W).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
Primjer 7.
Dana 04.10.2004. brod «Premuda» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 44°27,0′S i λZ = 120°15,0′W).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
147
Primjer 8.
Dana 21.02.2004. brod «Ugljan» u plovidbi Arapskim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 18°15,0′N i λZ = 066°22,0′E).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
Primjer 9.
Dana 05.07.2004. brod «Žut» u plovidbi Sjevernim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 56°12,0′N i λZ = 003°28,0′E).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
Primjer 10.
Dana 31.03.2004. brod «Kornat» u plovidbi Južnim Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 52°13,0′S i λZ = 086°53,0′W).
RJEŠENJE:
IZLAZAK SUNCA
Devijacija zvrþnog kompasa ϑG = −0,2 °
148
MOTRENJEM ZALAZA SUNCA
Primjer 1.
Dana 10.09.2004. brod «Kostrena» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 52°10,0′S i λZ = 179°58,0′W).
U tX = 17h 31min 13s motri se azimut zalaza Sunca preko magnetskog i zvrþnog kompasa glede
tX = 17h 31min 13s

− X = −12h
UT = 29h 31min 13s
−24h
UT = 05h 31min 13s
11.09.2004.
b) Izraþun deklinacije (ĵ )
ĵ = 04°25,9′N
+ ǻĵ(1,0) = − 00,5′
ĵ = 04°25,4′N
ĵ = 04,4°N
1. Prvi naþin:
sin δ sin 04°25,4′ 0,077125065

sin A = = = = 0,125740559
′
cos ϕ Z cos(−52°10,0 ) 0,613366643
A = 7, 2 °
ωP = 270° + A = 270° + 7,2° = 277,2°
149
2. Drugi naþin:
0,4 ⋅ 0,8 0,2 ⋅ 0,2

A = 6,5 + + = 6,5 + 0,64 + 0,04 = 7,2°
0,5 1
ωP = 270° + A = 270° + 7,2° = 277,2°
var.1998g = −1,4° uz godišnji porast 3' var.2000g = −1,4°

+ ǻ za 6 god. = −0,3°
var.2004g = −1,7°
ωP = 277,2° ωP = 277,2°
− ωK = 281,4° − ωG = 277,9°
UK = −4,2° ϑG = −0,7°
− var.2004g = −1,7°
ϑK = −2,5°
150
Primjer 2.
Dana 27.10.2004. brod «Murter» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 35°16,0′S i λZ = 009°42,0′W).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
Primjer 3.
Dana 04.10.2004. brod «Drvenik» u plovidbi Sredozemnim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 35°12,0′N i λZ = 019°58,0′E).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
Primjer 4.
Dana 05.07.2004. brod «Šolta» u plovidbi Sjevernim morem nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 58°40,0′N i λZ = 000°13,0′W).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
151
Primjer 5.
Dana 21.02.2004. brod «Vis» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 44°15,0′S i λZ = 156°25,0′W).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
Primjer 6.
Dana 20.05.2004. brod «Hvar» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 25°40,0′S i λZ = 058°23,0′E).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
Primjer 7.
Dana 16.04.2004. brod «Braþ» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 35°44,0′N i λZ = 040°42,0′W).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
Azimut pravi ωP = 282,9 °
152
Primjer 8.
Dana 17.01.2004. brod «Korþula» u plovidbi Tihim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 00°30,0′N i λZ = 143°22,0′W).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
Primjer 9.
Dana 31.03.2004. brod «Lastovo» u plovidbi Indijskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 24°40,0′S i λZ = 100°28,0′E).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
Primjer 10.
Dana 11.06.2004. brod «Mljet» u plovidbi Atlantskim oceanom nalazi se na poziciji zbrojenoj;
Pz (ϕZ = 28°40,0′N i λZ = 052°22,0′W).
RJEŠENJE:
ZALAZAK SUNCA
153
IZRAýUN LOKSODROMSKE I ORTODROMSKE
PLOVIDBE
(VRH ORTODROME NALAZI SE IZMEĈU POZICIJE POLASKA I
POZICIJE DOLASKA)
Primjer 1.
Dana 21.02.2004. brod «Split» je u tX = 05h 30min isplovio iz:

luke Portland: ϕ1 = 46°07,0′N i λ1 = 124°05,0′W za
luku Yokohama: ϕ2 = 35°27,0′N i λ2 = 139°38,0′E.
Brzina broda je VB = 14,5þv.
Potrebno je izraþunati:
a) Loksodromski kurs (KL)

b) Loksodromsku udaljenost (DL)
c) Ortodromsku udaljenost (DO)
d) Poþetni ortodromski kurs (KO ili KPý)
e) Ušteda na putu (U)
f) Koordinate vrha ortodrome (ϕV i λV)
g) Meÿutoþke ortodrome (ΔλX = 10°)
h) Zonsko vrijeme dolaska (tX)
Izraþun relativnih koordinata
Da bi se mogli izraþunati elementi loksodromske i ortodromske plovidbe potrebno je prethodno

izraþunati vrijednost relativnih koordinata (Δλ, Δϕ i Δϕm). Vrijednosti uveüanih merkatorovih širina
oþitavaju se iz Nautiþkih tablica «br. 5» tako da se u tablice ulazi s vrijednostima (ϕ2 i ϕ1) vodoravno
sa stupanjskim vrijednosti i okomito s ostatkom za minute.
Predznak (ϕm2 i ϕm1) jednak je (ϕ2 i ϕ1). Predznak (Δλ i Δϕ) ovisi o smjeru plovidbe. Ako se plovi
prema istoku i sjeveru predznaci su pozitivni, ako se plovi prema zapadu i jugu predznaci su negativni.
Poseban je sluþaj (kao u ovom primjeru) ako je vrijednost (Δλ) veüa od 180°, tada se izraþunata
vrijednost (Δλ) odbije od 360° i promijeni se predznak.
λ2 = 139°38,0′E ϕ2 = 35°27,0′N ϕM2 = 2264,0′

− λ1 = 124°05,0′W − ϕ1 = 46°07,0′N − ϕM1 = 3109,1′
Δλ = 263°43,0′E Δϕ = 10°40,0′S ΔϕM = −845,1′
Δλ = 360°− Δλ Δϕ = −(10° · 60 + 40,0′)

Δλ = 096°17,0′W Δϕ = −640′
Δλ = −(096° · 60 + 17,0′)
Δλ = −5777′
157
a) Izraþun loksodromskog kursa (KL)
Δλ
tgK RL =
ΔϕM
− 5777'
tgK RL =
− 845,1'
tgK RL = −6,835877411
K RL = 081,67740478°
K L = 180° + K RL
K L = 180° + 081,7°
K L = 261,7°
Nakon izraþuna kursa raþunatog loksodromskog (KRL) potrebno je isti pretvoriti u pravi kurs
loksodromski (KL) usporedbom vrijednosti (Δϕm i Δλ) prema sljedeüim pravilima:
- ako je ΔϕN a ΔλE , onda je KL = KRL

- ako je ΔϕS a ΔλE , onda je KL = 180° − KRL
- ako je ΔϕS a ΔλW , onda je KL = 180° + KRL
- ako je ΔϕN a ΔλW , onda je KL = 360° − KRL
b) Izraþun loksodromske udaljenosti (DL)
D L = Δϕ ⋅ sec K RL
D L = − 640'⋅ sec 81,67740478°
D L = − 640'⋅6,908633727
D L = 4421,5M
c) Izraþun ortodromske udaljenosti (DO)
cos D O = sin ϕ1 ⋅ sin ϕ2 + cos ϕ1 ⋅ cos ϕ2 ⋅ cos Δλ

cos D O = sin 46°07,0′ ⋅ sin 35°27,0'+ cos 46°07,0′ ⋅ cos 35°27,0'⋅ cos(− 096°17,0')
cos D O = 0,720752783 ⋅ 0,579992284 + 0,693192199 ⋅ 0,814621967 ⋅ (− 0,109445174)
cos D O = 0,418031053 + (− 0,061802551)
cos D O = 0,356228502
D O = 69°07,9'
D O = 69° ⋅ 60′ + 7,9′
D O = 4147,9M
158
d) Izraþun ortodromskog kursa (KO)
sin ϕ2 − cos D O ⋅ sin ϕ1

cos K RO =
sin D O ⋅ cos ϕ1
sin 35°27,0'− cos 69°07,9'⋅ sin 46°07,0'
cos K RO =
sin 69°07,9'⋅ cos 46°07,0'
0,579992284 − 0,356221621⋅ 0,720752783
cos K RO =
0,934401496 ⋅ 0,693192199
0,579992284 − 0,256747724
cos K RO =
0,647719827
0,32324456
cos K RO =
0,647719827
cos K RO = 0,499049969
K RO = 060,06283363°
K O = 360° − K RO
K O = 360° − 060,1°
K O = 299,9°
Nakon izraþuna raþunatog ortodromskog kursa (KRO) potrebno je isti pretvoriti u pravi kurs
ortodromski (KO) usporedbom vrijednosti (Δλ) prema sljedeüim pravilima:
- ako je ΔλE , onda je KO = KRO

- ako je ΔλW , onda je KO = 360° − KRO
e) Izraþun uštede na putu (U)
Ušteda = D L − D O
Ušteda = 4421,5M − 4147,9M
Ušteda = 273,6M
f) Izraþun koordinata vrha ortodrome (ϕV i λV)
cos ϕV = sin K RO ⋅ cos ϕ1

cos ϕV = sin 060,06283363° ⋅ cos 46°07,0'
cos ϕV = 0,866573209 ⋅ 0,693192199
cos ϕV = 0,600701788
ϕV = 53°04,8' N
159
tgϕ1
cos Δλ V =
tgϕV
tg 46°07,0'
cos Δλ V =
tg53°04,8'
1,039758936
cos Δλ V =
1,330907131
cos Δλ V = 0,781240355
Δλ V = 038°37,5' W
λ V = (± λ1 ) + (± Δλ V )
λ V = −124°05,0'+(− 038°37,5')
λ V = 162°42,5' W
Svaka ortodroma proteže se jednom polovinom na sjevernoj hemisferi, a drugom na južnoj hemisferi.
To znaþi da svaka ortodroma ima dva vrha razliþitih predznaka. Zemljopisna širina vrha ima istu
brojþanu vrijednost dok se zemljopisna širina razlikuje za 180° (ϕV = 053°04,8′N i λV = 162°42,5′W)
na sjevernoj hemisferi i (ϕV = 053°04,8′S i λV = 017°17,5′E) na južnoj hemisferi.
Kako je plovidba izmeÿu Portlanda i Yokohame na sjevernoj hemisferi, to se za izraþun meÿutoþki
ortodrome koriste vrijednosti koordinata vrha na sjevernoj hemisferi.
Predznak (ΔλV) isti je kao i predznak (Δλ) izmeÿu pozicije polaska i dolaska.
g) Izraþun meÿutoþki ortodrome (ΔλX = 10°)
Meÿutoþke ortodrome moguüe je izraþunati na sljedeüe naþine:
− Meÿutoþke se raþunaju od vrha ortodrome prema poziciji polaska i od vrha ortodrome prema
poziciji dolaska.
− Meÿutoþke se raþunaju od pozicije polaska do pozicije dolaska i tada vrh ortodrome ne mora
nužno biti jedna od meÿutoþaka. Ako želimo raþunati na ovaj naþin, a da nam vrh ortodrome
bude jedna od meÿutoþaka potrebno je prvu meÿutoþku prilagoditi (ΔλX), tako da joj njena
zemljopisna dužina bude višekratnik.
Dakle u ovom primjeru, nakon izraþuna koordinata toþke vrha ortodrome, ostale koordinate
meÿutoþaka raþunamo sukladno (ΔλX). Za zadanu vrijednost (ΔλX) - u ovom primjeru je 10°,
raþunamo zemljopisne duljine prema (E) odnosno prema (W), sve do pozicije polaska i pozicije
dolaska, raþunajuüi pri tom i pripadajuüe zemljopisne širine.
Meÿutoþke ortodrome numeriramo od pozicije polaska prema poziciji dolaska (u smjeru plovidbe).
Koordinate meÿutoþke 1. (ϕmt1 = 49°03,3′N i λmt1 = 132°42,5′W)
λ mt1 = (± λ V ) + (± 3Δλ X )
λ mt1 = −162°42,5'+30°
λ mt1 = 132°42,5' W
160
tgϕ mt1 = cos 3Δλ X ⋅ tgϕV
tgϕ mt1 = cos 30° ⋅ tg53°04,8′
tgϕ mt1 = 0,866025403 ⋅ 1,330907131
tgϕ mt1 = 1,152599384
ϕ mt1 = 49°03,3' N
λ mt 2 = (± λ V ) + (± 2Δλ X )
λ mt 2 = −162°42,5'+20°
λ mt 2 = 142°42,5' W
tgϕmt 2 = cos 2Δλ X ⋅ tgϕV

tgϕmt 2 = cos 20° ⋅ tg53°04,8′
tgϕmt 2 = 0,93969262 ⋅1,330907131
tgϕmt 2 = 1,250643609
ϕmt 2 = 51°21,3' N
λ mt 3 = (± λ V ) + (± Δλ X )
λ mt 3 = −162°42,5'+10°
λ mt 3 = 152°42,5' W
tgϕmt 3 = cos Δλ X ⋅ tgϕV

tgϕmt 3 = cos10° ⋅ tg53°04,8′
tgϕmt 3 = 0,984807753 ⋅1,330907131
tgϕmt 3 = 1,310687661
ϕmt 3 = 52°39,5' N
Meÿutoþka 4. je vrh ortodrome (ϕV = 053°04,8′N i λV = 162°42,5′W)
(koordinate vrha ortodrome su izraþunate u «dijelu e» ovoga zadatka)
161
λ mt 5 = (± λ V ) + (± Δλ X )
λ mt 5 = −162°42,5'−10°
λ mt 5 = 172°42,5' W

tgϕmt 5 = cos10° ⋅ tg53°04,8′
tgϕmt 5 = 0,984807753 ⋅1,330907131
tgϕmt 5 = 1,310687661
ϕmt 5 = 52°39,5' N
Koordinate meÿutoþke 6. (ϕmt6 = 51°21,3′N i λmt6 = 177°17,5′E)
λ mt 6 = (± λ V ) + (± 2Δλ X )
λ mt 6 = −162°42,5'−20°
λ mt 6 = 182°42,5' W
λ mt 6 = 360° − 182°42,5'
λ mt 6 = 177°17,5' E

tgϕmt 6 = cos 20° ⋅ tg53°04,8′
tgϕmt 6 = 0,93969262 ⋅1,330907131
tgϕmt 6 = 1,250643609
ϕmt 6 = 51°21,3' N
λ mt 7 = (± λ V ) + (± 3Δλ X )
λ mt 7 = −162°42,5'−30°
λ mt 7 = 192°42,5' W
λ mt 7 = 360° − 192°42,5'
λ mt 7 = 167°17,5' E

tgϕmt 7 = cos 30° ⋅ tg53°04,8′
tgϕmt 7 = 0,866025403 ⋅1,330907131
tgϕmt 7 = 1,152599384
ϕmt 7 = 49°03,3' N
162
λ mt 8 = (± λ V ) + (± 4Δλ X )
λ mt 8 = −162°42,5'−40°
λ mt 8 = −202°42,5' W
λ mt 8 = 360° − 202°42,5'
λ mt 8 = 157°17,5' E

tgϕmt 8 = cos 40° ⋅ tg53°04,8′
tgϕmt 8 = 0,766044443 ⋅1,330907131
tgϕmt 8 = 1,019534012
ϕmt 8 = 45°33,3' N
λ mt 9 = (± λ V ) + (± 5Δλ X )
λ mt 9 = −162°42,5'−50°
λ mt 9 = 212°42,5' W
λ mt 9 = 360° − 212°42,5'
λ mt 9 = 147°17,5' E

tgϕmt 9 = cos 50° ⋅ tg53°04,8′
tgϕmt 9 = 0,642787609 ⋅1,330907131
tgϕmt 9 = 0,855490612
ϕmt 9 = 40°32,8' N
Izmeÿu vrha ortodrome i dolazne pozicije nema više meÿutoþaka.
Rekapitulacija meÿutoþaka ortodrome:
Zemljopisna širina ϕ Zemljopisna dužina λ

PORTLAND 46°07,0′N 124°05,0′W
Meÿutoþka 1 49°03,3′N 132°42,5′W
Meÿutoþka 2 51°21,3′N 142°42,5′W
Meÿutoþka 3 52°39,5′N 152°42,5′W
Meÿutoþka 4 (vrh ortodrome) 53°04,8′N 162°42,5′W
Meÿutoþka 5 52°39,5′N 172°42,5′W
Meÿutoþka 6 51°21,3′N 177°17,5′E
Meÿutoþka 7 49°03,3′N 167°17,5′E
Meÿutoþka 8 45°33,3′N 157°17,5′E
Meÿutoþka 9 40°32,8′N 147°17,5′E
YOKOHAMA 35°27,0′N 139°38,0′E
163
h) Izraþun zonskog vremena dolaska
D L 4421,5 M
T= = = 304,9310345
VB 14,5 þv
T = 304,9310345 ÷ 24
= 12,70545977 - 12dana
= 0,70545977 ⋅ 24
= 16,93103448 - 16h
= 0,93103448 ⋅ 60
= 55,86206894 - 55min
Vrijeme u plovidbi po loksodromi je: T = 12dana 16h 55min.
ETD Portland ĺ tX = 05h 30min 21.02.2004.

− X1 = −08h
UT1 = 13h 30min 21.02.2004.
+ T = 16h 55min 12dana
UT2 = 06h 25min 06.03.2004.
+ X2 = +09h
ETA Yokohama ĺ tX = 15h 25min 06.03.2004.
Ako se plovi po ortodromi u praktiþnoj navigaciji potrebno je izraþunati loksodromske udaljenosti i

kursove izmeÿu svih meÿutoþaka ortodrome. Nakon toga se vrijeme dolaska raþuna sa zbrojem
loksodromskih udaljenosti.
164
165
Primjer 2.
Dana 16.12.2004. brod «Palagruža» je u tX = 04h 30min isplovio iz

luke Bordeaux: ϕ1 = 45°03,0′N i λ1 = 003°15,0′W za
luku Norfolk: ϕ2 = 37°07,0′N i λ2 = 076°13,0′W.
Brzina broda je VB = 15þv; ΔλX = 5°.
Izraþunaj sve elemente loksodromske i ortodromske plovidbe, kao i zonsko vrijeme dolaska po
loksodromi!
RJEŠENJE:
a) Loksodromski kurs KL = 261,8°

b) Loksodromsku udaljenost DL = 3340,0 M
c) Ortodromsku udaljenost DO = 3221,7 M
d) Poþetni ortodromski kurs KO = 288,9°
e) Ušteda na putu U = 118,3 M
f) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 48°03,4′N i λV = 029°03,8′W
g) Meÿutoþke ortodrome za ΔλX = 5°

BORDEAUX 45°03,0′N 003°15,0′W
Meÿutoþka 1 45°14,7′N 005°03,8′W
Meÿutoþka 2 46°16,8′N 009°03,8′W
Meÿutoþka 3 47°04,1′N 014°03,8′W
Meÿutoþka 4 47°37,2′N 019°03,8′W
Meÿutoþka 5 47°56,9′N 024°03,8′W
Meÿutoþka 7 47°56,9′N 034°03,8′W
Meÿutoþka 8 47°37,2′N 039°03,8′W
Meÿutoþka 9 47°04,1′N 044°03,8′W
Meÿutoþka 10 46°16,8′N 049°03,8′W
Meÿutoþka 11 45°14,7′N 054°03,8′W
Meÿutoþka 12 43°56,5′N 059°03,8′W
Meÿutoþka 13 42°21,1′N 064°03,8′W
Meÿutoþka 14 40°26,8′N 069°03,8′W
Meÿutoþka 15 38°11,9′N 074°03,8′W
NORFOLK 37°07,0′N 076°13,0′W
h) Zonsko vrijeme dolaska tX = 06h 10min, 25.12.2004.
166
Primjer 3.
Dana 10.09.2004. brod «Kostrena» je u tX = 19h 45min isplovio iz

luke Port Moody: ϕ1 = 49°17,0′N i λ1 = 122°52,0′W za
luku Taipei na Taiwanu: ϕ2 = 24°07,0′N i λ2 = 131°52,0′E.
loksodromi!
RJEŠENJE:


PORT MOODY 49°17,0′N 122°52,0′W
Meÿutoþka 1 50°29,2′N 126°46,8′W
Meÿutoþka 2 52°45,8′N 136°46,8′W
Meÿutoþka 3 54°02,9′N 146°46,8′W
Meÿutoþka 5 54°02,9′N 166°46,8′W
Meÿutoþka 6 52°45,8′N 176°46,8′W
Meÿutoþka 7 50°29,2′N 173°13,2′E
Meÿutoþka 8 47°00,3′N 163°13,2′E
Meÿutoþka 9 41°59,2′N 153°13,2′E
Meÿutoþka 10 34°59,7′N 143°13,2′E
Meÿutoþka 11 25°35,3′N 133°13,2′E
TAIPEI 24°07,0′N 131°52,0′E
167
Primjer 4.
Dana 02.04.2004. brod «Rijeka» je u tX = 15h 50min isplovio iz

luke Baltimore: ϕ1 = 39°16,0′N i λ1 = 076°35,0′W za
luku Casablanca: ϕ2 = 33°17,0′N i λ2 = 009°06,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:


BALTIMORE 39°16,0′N 076°35,0′W
Meÿutoþka 1 39°22,0′N 076°07,9′W
Meÿutoþka 2 40°30,1′N 070°07,9′W
Meÿutoþka 3 41°17,9′N 064°07,9′W
Meÿutoþka 4 41°46,2′N 058°07,9′W
Meÿutoþka 6 41°46,2′N 046°07,9′W
Meÿutoþka 7 41°17,9′N 040°07,9′W
Meÿutoþka 8 40°30,1′N 034°07,9′W
Meÿutoþka 9 39°22,0′N 028°07,9′W
Meÿutoþka 10 37°52,5′N 022°07,9′W
Meÿutoþka 11 36°00,1′N 016°07,9′W
Meÿutoþka 12 33°43,2′N 010°07,9′W
CASABLANCA 33°17,0′N 009°06,0′W
168
Primjer 5.
Dana 10.09.2004. brod «Zaton» je u tX = 08h 00min isplovio iz

luke Cartagena: ϕ1 = 37°35,0′N i λ1 = 000°59,0′W za
luku Savannah: ϕ2 = 32°04,0'N i λ2 = 080°19,0′W.
Brzina broda je VB = 20þv; ΔλX =10°.
loksodromi!
RJEŠENJE:


CARTAGENA 37°35,0′N 000°59,0′W
Meÿutoþka 1 38°21,4′N 003°36,1′W
Meÿutoþka 2 40°39,1′N 013°36,1′W
Meÿutoþka 3 41°59,0′N 023°36,1′W
Meÿutoþka 5 41°59,0′N 043°36,1′W
Meÿutoþka 6 40°39,1′N 053°36,1′W
Meÿutoþka 7 38°21,4′N 063°36,1′W
Meÿutoþka 8 34°59,5′N 073°36,1′W
SAVANNAH 32°04,0'N 080°19,0′W
169
Primjer 6.
Dana 22.02.2004. brod «Poreþ» je u tX = 17h 20min isplovio iz

luke Valparaiso: ϕ1 = 33°01,0′S i λ1 = 071°37,0′W za
luku Sidney: ϕ2 = 33°52,0′S i λ2 = 151°13,0′E.
loksodromi!
RJEŠENJE:

f) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 61°03,9′S i λV = 140°33,7′W

VALPARAISO 33°01,0′S 071°37,0′W
Meÿutoþka 1 42°07,7′S 080°33,7′W
Meÿutoþka 2 49°18,2′S 090°33,7′W
Meÿutoþka 3 54°11,0′S 100°33,7′W
Meÿutoþka 4 57°26,9′S 110°33,7′W
Meÿutoþka 5 59°31,9′S 120°33,7′W
Meÿutoþka 6 60°41,5′S 130°33,7′W
Meÿutoþka 7 (vrh ortodrome) 61°03,9′S 140°33,7′W
Meÿutoþka 8 60°41,5′S 150°33,7′W
Meÿutoþka 9 59°31,9′S 160°33,7′W
Meÿutoþka 10 57°26,9′S 170°33,7′W
Meÿutoþka 11 54°11,0′S 179°26,3E
Meÿutoþka 12 49°18,2′S 169°26,3E
Meÿutoþka 13 42°07,7′S 159°26,3E
SYDNEY 33°52,0′S 151°13,0′E
170
Primjer 7.
Dana 01.04.2004. brod «Šolta» je u tX = 03h 30min isplovio iz

luke Wellington: ϕ1 = 41°17,0′S i λ1 = 174°47,0′E za
luku Antofogasta: ϕ2 = 23°39,0'S i λ2 = 070°25,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:


WELLINGTON 41°17,0′S 174°47,0′E
Meÿutoþka 1 43°43,9′S 179°53,3′W
Meÿutoþka 2 47°14,6′S 169°53,3′W
Meÿutoþka 3 49°33,9′S 159°53,3′W
Meÿutoþka 4 50°53,2′S 149°53,3′W
Meÿutoþka 6 50°53,2′S 129°53,3′W
Meÿutoþka 7 49°33,9′S 119°53,3′W
Meÿutoþka 8 47°14,6′S 109°53,3′W
Meÿutoþka 9 43°43,9′S 099°53,3′W
Meÿutoþka 10 38°45,4′S 089°53,3′W
Meÿutoþka 11 31°58,9′S 079°53,3′W
ANTOFOGASTA 23°39,0'S 070°25,0′W
171
Primjer 8.
Dana 29.06.2004. brod «Pula» je u tX = 22h 00min isplovio iz

luke Durban: ϕ1 = 29°58,0′S i λ1 = 032°03,0′E za
luku Cape Leeuwin: ϕ2 = 34°20,0′S i λ2 = 114°40,0′E.
loksodromi!
RJEŠENJE:

f) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 40°06,4′S i λV = 078°51,0′E

DURBAN 29°58,0′S 032°03,0′E
Meÿutoþka 1 32°49,9′S 038°51,0′E
Meÿutoþka 2 36°06,5′S 048°51,0′E
Meÿutoþka 3 38°21,7′S 058°51,0′E
Meÿutoþka 4 39°40,5′S 068°51,0′E
Meÿutoþka 5 (vrh ortodrome) 40°06,4′S 078°51,0′E
Meÿutoþka 6 39°40,5′S 088°51,0′E
Meÿutoþka 7 38°21,7′S 098°51,0′E
Meÿutoþka 8 36°06,5′S 108°51,0′E
CAPE LEEUWIN 34°20,0′S 114°40,0′E
172
Primjer 9.
Dana 27.10.2004. brod «Orebiü» je u tX = 22h 35min isplovio iz

luke San Francisco: ϕ1 = 37°48,0′N i λ1 = 122°27,0′W za
loksodromi!
RJEŠENJE:


SAN FRANCISCO 37°48,0′N 122°27,0′W
Meÿutoþka 1 38°42,9′N 124°16,4′W
Meÿutoþka 2 40°58,3′N 129°16,4′W
Meÿutoþka 3 42°52,8′N 134°16,4′W
Meÿutoþka 4 44°28,3′N 139°16,4′W
Meÿutoþka 5 45°46,5′N 144°16,4′W
Meÿutoþka 6 46°48,6′N 149°16,4′W
Meÿutoþka 7 47°35,8′N 154°16,4′W
Meÿutoþka 8 48°08,9′N 159°16,4′W
Meÿutoþka 9 48°28,5′N 164°16,4′W
Meÿutoþka 11 48°28,5′N 174°16,4′W
Meÿutoþka 12 48°08,9′N 179°16,4′W
Meÿutoþka 13 47°35,8′N 175°43,6′E
Meÿutoþka 14 46°48,6′N 170°43,6′E
Meÿutoþka 15 45°46,5′N 165°43,6′E
Meÿutoþka 16 44°28,3′N 160°43,6′E
Meÿutoþka 17 42°52,8′N 155°43,6′E
Meÿutoþka 18 40°58,3′N 150°43,6′E
Meÿutoþka 19 38°42,9′N 145°43,6′E
Meÿutoþka 20 36°04,8′N 140°43,6′E
YOKOHAMA 35°27,0′N 139°38,0′E
173
Primjer 10.
Dana 20.05.2004. brod «Drvenik» je u tX = 08h 11min isplovio iz

luke New York: ϕ1 = 40°40,0′N i λ1 = 074°00,0′W za
luku Lisabon: ϕ2 = 38°42,0′N i λ2 = 009°08,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:


NEW YORK 40°40,0′N 074°00,0′W
Meÿutoþka 1 41°00,9′N 072°42,7′W
Meÿutoþka 2 42°36,1′N 065°42,7′W
Meÿutoþka 3 43°42,3′N 058°42,7′W
Meÿutoþka 4 44°21,2′N 051°42,7′W
Meÿutoþka 6 44°21,2′N 037°42,7′W
Meÿutoþka 7 43°42,3′N 030°42,7′W
Meÿutoþka 8 42°36,1′N 023°42,7′W
Meÿutoþka 9 41°00,9′N 016°42,7′W
Meÿutoþka 10 38°54,0′N 009°42,7′W
LISABON 38°42,0′N 009°08,0′W
h) Zonsko vrijeme dolaska tX = 04h 58min, 26.05.20
174
(VRH ORTODROME NE NALAZI SE IZMEĈU POZICIJE POLASKA I
POZICIJE DOLASKA)
Primjer 1.
Dana 25.01.2004. brod «Zagreb» je u tX = 10h 20min isplovio iz

luke Georgetown: ϕ1 = 06°40,0′N i λ1 = 057°55,0′W za
luku Cadiz: ϕ2 = 36°30,0′N i λ2 = 006°30,0′W.

e) Ušteda na putu (U)
λ2 = 006°30,0′W ϕ2 = 36°30,0′N ϕM2 = 2341,5

− λ1 = 057°55,0′W − ϕ1 = 06°40,0′N − ϕM1 = 398,2
Δλ = 051°25,0′E Δϕ = 29°50,0′N ΔϕM = 1943,3
Δλ = 051° · 60 + 25,0′ Δϕ = 29° · 60 + 50,0′

Δλ = 3085′ Δϕ = 1790′
Δλ
tgK RL =
ΔϕM
3085'
tgK RL =
1943,3'
tgK RL = 1,587505789
K RL = 057,79239625°
K L = K RL
K L = 057,8°
175
D L = 1790'⋅ sec 057,79239625°
D L = 1790'⋅1,876212842
D L = 3358,4M

cos D O = sin 06°40,0'⋅ sin 36°30,0'+ cos 06°40,0'⋅ cos 36°30,0'⋅ cos 051°25,0'
cos D O = 0,116092914 ⋅ 0,594822786 + 0,993238357 ⋅ 0,80385686 ⋅ 0,623652235
cos D O = 0,069054710 + 0,497937332
cos D O = 0,566992042
D O = 055°27,6'
D O = 055° ⋅ 60 + 27,6′
D O = 3327,6M

cos K RO =
sin D O ⋅ cos ϕ1
sin 36°30,0'− cos 055°27,6'⋅ sin 06°40,0'
cos K RO =
sin 055°27,6'⋅ cos 06°40,0'
0,594822786 − 0,566981447 ⋅ 0,116092914
cos K RO = °
0,823730561⋅ 0,993238357
0,594822786 − 0,065822528
cos K RO =
0,818160789
0,529000258
cos K RO =
0,818160789
cos K RO = 0,646572489
K RO = 049,71632205°
K O = K RO
K O = 049,7°
176
Ušteda = 3358,4 − 3327,6
Ušteda = 30,8M

cos ϕV = sin 049,71632205° ⋅ cos 06°40,0'
cos ϕV = 0,762852552 ⋅ 0,993238357
cos ϕV = 0,757694415
ϕV = 40°44,3' N
tgϕ1
cos Δλ V =
tgϕV
tg 06°40,0'
cos Δλ V =
tg 40°44,3'
0,116883236
cos Δλ V =
0,861309648
cos Δλ V = 0,135704083
Δλ V = 082°12,0' E
λ V = (± λ1 ) + (± Δλ V )
λ V = −057°55,0'+082°12,0'
λ V = 024°17,0' E
Vrh ortodrome se ne nalazi izmeÿu pozicija polaska i dolaska.
λ mt1 = (± λ 2 ) + (± 4Δλ X )
λ mt1 = −006°30,0'−40°
λ mt1 = 046°30,0' W
177
tgϕmt1 = cos((± λ V ) − (± λ 2 ) + (± 4Δλ X )) ⋅ tgϕV
tgϕmt1 = cos(024°17,0′ + 006°30,0′ + 40°) ⋅ tg 40°44,3′
tgϕmt1 = cos 070°47,0′ ⋅ tg 40°44,3′
tgϕmt1 = 0,283489564
ϕmt1 = 15°49,6′ N
λ mt 2 = (± λ 2 ) + (± 3Δλ X )
λ mt 2 = −006°30,0'−30°
λ mt 2 = 036°30,0' W
tgϕ mt 2 = cos((± λ V ) − (± λ 2 ) + (± 3Δλ X )) ⋅ tgϕ V

tgϕ mt 2 = cos(024°17,0′ + 006°30,0′ + 30°) ⋅ tg 40°44,3′
tgϕmt 2 = cos 060°47,0′ ⋅ tg 40°44,3′
tgϕ mt 2 = 0,420412399
ϕ mt 2 = 22°48,1′ N
λ mt 3 = (± λ 2 ) + (± 2Δλ X )
λ mt 3 = −006°30,0'−20°
λ mt 3 = 026°30,0' W
tgϕmt 3 = cos((± λ V ) − (± λ 2 ) + (± 2Δλ X )) ⋅ tgϕV

tgϕmt 3 = cos(024°17,0′ + 006°30,0′ + 20°) ⋅ tg 40°44,3′
tgϕmt 3 = cos 050°47,0′ ⋅ tg 40°44,3′
tgϕmt 3 = 0,544561216
ϕmt 3 = 28°34,3′ N
λ mt 4 = (± λ 2 ) + (± Δλ X )
λ mt 4 = −006°30,0'−10°
λ mt 4 = 016°30,0' W
tgϕmt 4 = cos((± λ V ) − (± λ 2 ) + (± Δλ X )) ⋅ tgϕV

tgϕmt 4 = cos(024°17,0′ + 006°30,0′ + 10°) ⋅ tg 40°44,3′
tgϕmt 4 = cos 040°47,0′ ⋅ tg 40°44,3′
tgϕmt 4 = 0,652163817
ϕmt 4 = 33°06,7′ N
178

GEOGETOWN 06°40,0′N 057°55,0′W
Meÿutoþka 1 15°49,6′N 046°30,0′W
Meÿutoþka 2 22°48,1′N 036°30,0′W
Meÿutoþka 3 28°34,3′N 026°30,0′W
Meÿutoþka 4 33°06,7′N 016°30,0′W
CADIZ 36°25,0′N 006°30,0′W
D L 3358,4 M
T= = = 279,8666667
VB 12,0 þv
T = 279,8666667 ÷ 24
= 11,66111111 - 11dana
= 0,66111111⋅ 24
= 15,86666666 - 15h
= 0,86666666 ⋅ 60
= 51,99999984 - 52 min
ETD Georgetown ĺ tX = 10h 20min 25.02.2004.

− X1 = −04h
UT1 = 14h 20min 25.02.2004.
UT2 = 06h 12min 08.03.2004.
+ X2 = −01h
ETA Cadiz ĺ tX = 05h 12min 08.03.2004.
179
180
Primjer 2.
Dana 27.07.2004. brod «Silba» je u tX = 23h 15min isplovio iz

luke New York: ϕ1 = 40°28,0′N i λ1 = 074°02,0′W za
luku Monrovia: ϕ2 = 06°20,0′N i λ2 = 010°48,0′W.
Brzina broda je VB = 17,5þv; ΔλX = 10°.
loksodromi!
RJEŠENJE:
a) Loksodromski kurs KL = 120,9 °


NEW YORK 40°28,0′N 074°02,0′W
Meÿutoþka 1 38°12,2′N 064°02,0′W
Meÿutoþka 2 34°52,6′N 054°02,0′W
Meÿutoþka 3 30°21,8′N 044°02,0′W
Meÿutoþka 4 24°33,1′N 034°02,0′W
Meÿutoþka 5 17°25,8′N 024°02,0′W
Meÿutoþka 6 09°10,6′N 014°02,0′W
MONROVIA 06°20,0′N 010°48,0′W
181
Primjer 3.
Dana 28.05.2004. brod «Ston» je u tX = 06h 10min isplovio iz

luke Monrovia: ϕ1 = 06°20,0′N i λ1 = 010°48,0′W za
luku Camden: ϕ2 = 40°00,0′N i λ2 = 075°10,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:


MONROVIA 06°20,0′N 010°48,0′W
Meÿutoþka 1 06°39,2′N 011°10,0′W
Meÿutoþka 2 13°21,7′N 019°10,0′W
Meÿutoþka 3 19°28,9′N 027°10,0′W
Meÿutoþka 4 24°51,0′N 035°10,0′W
Meÿutoþka 5 29°24,0′N 043°10,0′W
Meÿutoþka 6 33°08,4′N 051°10,0′W
Meÿutoþka 7 36°06,8′N 059°10,0′W
Meÿutoþka 8 38°22,8′N 067°10,0′W
CAMDEN 40°00,0′N 075°10,0′W
182
Primjer 4.
Dana 20.05.2004. brod «Vis» je u tX = 22h 20min isplovio iz

luke Los Angeles: ϕ1 = 33°43,0′N i λ1 = 118°16,0′W za
luku Honolulu: ϕ2 = 21°18,0′N i λ2 = 157°52,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:


LOS ANGELES 33°43,0′N 118°16,0′W
Meÿutoþka 1 32°56,1′N 123°16,0′W
Meÿutoþka 2 31°56,2′N 128°16,0′W
Meÿutoþka 3 30°42,9′N 133°16,0′W
Meÿutoþka 4 29°15,9′N 138°16,0′W
Meÿutoþka 5 27°34,9′N 143°16,0′W
Meÿutoþka 6 25°39,6′N 148°16,0′W
Meÿutoþka 7 23°29,9′N 153°16,0′W
HONOLULU 21°18,0′N 157°52,0′W
183
Primjer 5.
Dana 05.07.2004. brod «Žirje» je u tX = 12h 44min isplovio iz

luke Port Elizabeth: ϕ1 = 33°58,0′S i λ1 = 025°38,0′E za
luku Mauritius: ϕ2 = 20°10,0′S i λ2 = 057°40,0′E.
loksodromi!
RJEŠENJE:


PORT ELIZABETH 33°58,0′S 025°38,0′E
Meÿutoþka 1 32°12,1′S 031°38,0′E
Meÿutoþka 2 30°04,3′S 037°38,0′E
Meÿutoþka 3 27°33,7′S 043°38,0′E
Meÿutoþka 4 24°39,6′S 049°38,0′E
Meÿutoþka 5 21°22,1′S 055°38,0′E
MAURITIUS 20°10,0′S 057°40,0′E
184
Primjer 6.
Dana 27.10.2004. brod «Lopud» je u tX = 15h 05min isplovio iz

luke Belem: ϕ1 = 00°20,0′S i λ1 = 048°00,0′W za
luku Lisbon: ϕ2 = 38°42,0′N i λ2 = 009°08,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:

f) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 52°05,2′N i λV = 042°15,6′E

BELEM 00°20,0′S 048°00,0′W
Meÿutoþka 1 04°37,1′N 044°08,0′W
Meÿutoþka 2 10°52,6′N 039°08,0′W
Meÿutoþka 3 16°48,4′N 034°08,0′W
Meÿutoþka 4 22°16,6′N 029°08,0′W
Meÿutoþka 5 27°12,6′N 024°08,0′W
Meÿutoþka 6 31°34,8′N 019°08,0′W
Meÿutoþka 7 35°23,9′N 014°08,0′W
LISBON 38°42,0′N 009°08,0′W
185
Primjer 7.
Dana 04.10.2004. brod «Šipan» je u tX = 08h 25min isplovio iz

luke Honolulu: ϕ1 = 21°18,0′N i λ1 = 157°52,0′W za
luku San Francisco: ϕ2 = 37°48,0′N i λ2 = 122°27,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:


HONOLULU 21°18,0′N 157°52,0′W
Meÿutoþka 1 23°34,3′N 154°27,0′W
Meÿutoþka 2 26°02,5′N 150°27,0′W
Meÿutoþka 3 28°18,4′N 146°27,0′W
Meÿutoþka 4 30°22,0′N 142°27,0′W
Meÿutoþka 5 32°13,6′N 138°27,0′W
Meÿutoþka 6 33°53,6′N 134°27,0′W
Meÿutoþka 7 35°22,4′N 130°27,0′W
Meÿutoþka 8 36°40,3′N 126°27,0′W
186
Primjer 8.
Dana 21.02.2004. brod «Koloþep» je u tX = 10h 40min isplovio iz

luke Fremantle: ϕ1 = 32°03,0′S i λ1 = 115°44,0′E za
luku Vizagapatam: ϕ2 = 17°41,0′N i λ2 = 083°17,0′E.
loksodromi!
RJEŠENJE:


FREMANTLE 32°03,0′S 115°44,0′E
Meÿutoþka 1 25°55,5′S 110°44,0′E
Meÿutoþka 2 18°54,2′S 105°44,0′E
Meÿutoþka 3 11°05,9′S 100°44,0′E
Meÿutoþka 4 02°46,1′S 095°44,0′E
Meÿutoþka 5 05°41,9′N 090°44,0′E
Meÿutoþka 6 13°53,1′N 085°44,0′E
VIZAGAPATAM 17°41,0′N 083°17,0′E
187
Primjer 9.
Dana 16.04.2004. brod «Lastovo» je u tX = 11h 45min isplovio s

Kokosovih otoka: ϕ1 = 11°54,0′S i λ1 = 094°48,0′E za
luku Perth: ϕ2 = 32°13,0′S i λ2 = 114°37,0′E.
loksodromi!
RJEŠENJE:


KOKOSOVI OTOCI 11°54,0′S 094°48,0′E
Meÿutoþka 1 14°05,5′S 096°37,0′E
Meÿutoþka 2 17°35,3′S 099°37,0′E
Meÿutoþka 3 20°54,6′S 102°37,0′E
Meÿutoþka 4 24°02,5′S 105°37,0′E
Meÿutoþka 5 26°58,3′S 108°37,0′E
Meÿutoþka 6 29°41,8′S 111°37,0′E
PERTH 32°13,0′S 114°37,0′E
188
Primjer 10.
Dana 05.09.2004. brod «Korþula» je u tX = 10h 40min isplovio iz

luke Brest: ϕ1 = 48°23,0′N i λ1 = 004°29,0′E za
luku La Guaira: ϕ2 = 10°37,0′N i λ2 = 066°56,0′W.
loksodromi!
RJEŠENJE:

f) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 48°44,7′N i λV = 013°36,2′E

BREST 48°23,0′N 004°29,0′E
Meÿutoþka 1 47°52,3′N 000°31,0′W
Meÿutoþka 2 47°07,7′N 005°31,0′W
Meÿutoþka 3 46°08,3′N 010°31,0′W
Meÿutoþka 4 44°53,1′N 015°31,0′W
Meÿutoþka 5 43°20,7′N 020°31,0′W
Meÿutoþka 6 41°29,6′N 025°31,0′W
Meÿutoþka 7 39°17,9′N 030°31,0′W
Meÿutoþka 8 36°43,7′N 035°31,0′W
Meÿutoþka 9 33°45,0′N 040°31,0′W
Meÿutoþka 10 30°20,0′N 045°31,0′W
Meÿutoþka 11 26°27,4′N 050°31,0′W
Meÿutoþka 12 22°06,8′N 055°31,0′W
Meÿutoþka 13 17°19,5′N 060°31,0′W
Meÿutoþka 14 12°08,7′N 065°31,0′W
LA GUAIRA 10°37,0′N 066°56,0′W
189
(ORTODROMA PRELAZI EKVATOR)
Primjer 1.
Dana 23.04.2004. brod «Pag» je u tX = 19h 55min isplovio iz

luke Dunedin: ϕ1 = 45°51,0′S i λ1 = 170°49,0′E za
luku Panama: ϕ2 = 06°00,0′N i λ2 = 079°50,0′W.
Brzina broda je VB = 16þv.

e) Uštedu na putu (U)
f) Sjecište ortodrome i ekvatora (λEKV)
g) Koordinate vrha ortodrome (ϕV i λV)
h) Meÿutoþke ortodrome (ΔλX = 15°)
i) Zonsko vrijeme dolaska (tx)
λ2 = 079°50,0′W ϕ2 = 06°00,0′N ϕM2 = 0358,3′

− λ1 = 170°49,0′E − ϕ1 = 45°51,0′S − ϕM1 = −3086,1′
Δλ = 250°39,0′W Δϕ = 51°51,0′N ΔϕM = 3444,4′
Δλ = 360°− Δλ Δϕ = 51° · 60 + 51,0′

Δλ = 109°21,0′E Δϕ = 3111′
Δλ = 109° · 60 + 21,0′
Δλ = 6561′
Δλ
tgK RL =
Δϕ M
6561'
tgK RL =
3444,4'
tgK RL = 1,90483103
K RL = 062,30138293°
K L = K RL
K L = 062,3°
191
D L = 3111'⋅ sec 062,30138293°
D L = 3111'⋅2,151367298
D L = 6692,9 M
cos DO = sin ϕ1 ⋅ sin ϕ2 + cos ϕ1 ⋅ cos ϕ2 ⋅ cos Δλ

cos DO = sin (− 45°51,0') ⋅ sin 06°00,0'+ cos(− 45°51,0') ⋅ cos 06°00,0'⋅ cos109°21,0'
cos D O = −0,717518725 ⋅ 0,104528463 + 0,696539214 ⋅ 0,994521895 ⋅ (− 0,331337888)
cos DO = −0,075001129 + (− 0,229525541)
cos DO = −0,304526671
DO = 107°43,8'
DO = 107° ⋅ 60 + 43,8′
D O = 6463,8M

cos K RO =
sin D O ⋅ cos ϕ1
sin 06°00,0'− cos107°43,8'⋅ sin (− 45°51,0')
cos K RO =
sin 107°43,8'⋅ cos(− 45°51,0')
0,104528463 − (− 0,304531831⋅ −0,717518725)
cos K RO =
0,952502159 ⋅ 0,696539214
0,104528463 − 0,218507291
cos K RO =
0,663455105
− 0,113978828
cos K RO =
0,663455105
cos K RO = −0,171795841
K RO = 099,989224949°
K O = K RO
K O = 099,9°
192
Ušteda = 6692,9 − 6463,8
Ušteda = 229,1M
λEKV)
f) Izraþun sjecišta ortodrome i ekvatora (λ
λ EKV = (± λ V ) + 90°
λ EKV = −175°31,2'+90°
λ EKV = 085°31,2' W
Sjecište ortodrome i ekvatora raþuna se prema slijedeüim formulama:
ako je KO > 180° onda je λEKV = λV − 90°

ako je KO < 180° onda je λEKV = λV + 90°
ϕV i λV)
g) Izraþun koordinata vrha ortodrome (ϕ
cos ϕV = sin K O ⋅ cos ϕ1

cos ϕV = sin 099,9° ⋅ cos(− 45°51,0')
cos ϕV = 0,985109326 ⋅ 0,696539214
cos ϕV = 0,686167275
ϕV = 46°40,3' S
tgϕ1
cos Δλ V =
tgϕV
tg (− 45°51,0')
cos Δλ V =
tg (− 46°40,3')
− 1,030119641
cos Δλ V =
− 1,060123401
cos Δλ V = 0,97169786
Δλ V = 13°39,8' E
λ V = (± λ1 ) + (± Δλ V )
λ V = 170°49,0'+13°39,8'
λ V = 184°28,8'
λ V = 360° − 184°28,8'
λ V = 175°31,2' W
193
h) Izraþun meÿutoþki ortodrome (ΔλX = 15°)
λ mt = (± λ V ) + (± Δλ X )
λ mt = −175°31,2'−15°
λ mt = −190°31,2'
λ mt = 360° − 190°31,2'
λ mt = 169°28,8' E
Nema meÿutoþaka izmeÿu polazne pozicije i vrha pa prva meÿutoþka odgovara koordinatama vrha
ortodrome te ih nije potrebno raþunati.
Koordinate meÿutoþke 2. (ϕmt2 = 45°40,8′S i λmt2 = 160°31,2′W)
λ mt 2 = (± λ V ) + (± Δλ X )
λ mt 2 = −175°31,2'+15°
λ mt 2 = 160°31,2' W

tgϕmt 2 = cos15° ⋅ tg (− 46°40,3')
tgϕmt 2 = 0,965925826 ⋅ (− 1,060123401)
tgϕmt 2 = −1,024000572
ϕmt 2 = 45°40,8' S
λ mt 3 = (± λ V ) + (± 2Δλ X )
λ mt 3 = −175°31,2'+30°
λ mt 3 = 145°31,2' W

tgϕmt 3 = cos 30° ⋅ tg (− 46°40,3')
tgϕmt 3 = 0,866025403 ⋅ (− 1,060123401)
tgϕmt 3 = −0,918093795
ϕmt 3 = 42°33,3' S
194
λ mt 4 = (± λ V ) + (± 3Δλ X )
λ mt 4 = −175°31,2'+45°
λ mt 4 = 130°31,2' W
tgϕmt 4 = cos 45° ⋅ tg (− 46°40,3')
tgϕmt 4 = 0,707106781⋅ (− 1,060123401)
tgϕmt 4 = −0,749620445
ϕmt 4 = 36°51,4' S
λ mt 5 = (± λ V ) + (± 4Δλ X )
λ mt 5 = −175°31,2'+60°
λ mt 5 = 115°31,2' W

tgϕmt 5 = cos 60° ⋅ tg (− 46°40,3')
tgϕmt 5 = 0,5 ⋅ (− 1,060123401)
tgϕmt 5 = −0,5300617
ϕmt 5 = 27°55,6' S
λ mt 6 = (± λ V ) + (± 5Δλ X )
λ mt 6 = −175°31,2'+75°
λ mt 6 = 100°31,2' W

tgϕmt 6 = cos 75° ⋅ tg (− 46°40,3')
tgϕmt 6 = 0,258819045 ⋅ (− 1,060123401)
tgϕmt 6 = −0,274380126
ϕmt 6 = 15°20,6' S
195
Koordinate meÿutoþke 7. (ϕmt7 = 00°00,0′ i λmt7 = 085°31,2′W)
λ mt 7 = (± λ V ) + (± 6Δλ X )
λ mt 7 = −175°31,2'+90°
λ mt 7 = 085°31,2' W

tgϕmt 7 = cos 90° ⋅ tg (− 46°40,3')
tgϕmt 7 = 0 ⋅ (− 1,060123401)
tgϕmt 7 = 0
ϕmt 7 = 00°00,0'
Ovo je ujedno i sjecište ortodrome i ekvatora. Izmeÿu vrha ortodrome i dolazne pozicije nema više
meÿutoþaka.

DUNEDIN 45°51,0′S 170°40,0′E
Meÿutoþka 2 45°40,8′S 160°31,2′W
Meÿutoþka 3 42°33,3′S 145°31,2′W
Meÿutoþka 4 36°51,4′S 130°31,2′W
Meÿutoþka 5 27°55,6′S 115°31,2′W
Meÿutoþka 6 15°20,6′S 100°31,2′W
Meÿutoþka 7 (ekvator) 00°00,0′ 085°31,2′W
PANAMA 06°00,0′N 079°50,0′W
g) Izraþun zonskog vremena dolaska
D L 6692,9 M
T= = = 418,30625
VB 16,0 þv
T = 418,30625 ÷ 24
= 17,42942708 - 17 dana
= 0,42942708 ⋅ 24
= 10,30625 - 10 h
= 0,30625 ⋅ 60
= 18,37499995 - 18min
196
ETD Dunedin ĺ tX = 19h 55min 23.04.2004.

− X1 = +11h
UT1 = 08h 55min 23.04.2004.
UT2 = 19h 13min 10.05.2004.
+ X2 = −05h
ETA Panama ĺ tX = 14h 13min 10.05.2004.

kurseve izmeÿu svih meÿutoþaka ortodrome. Nakon toga se vrijeme dolaska raþuna sa zbrojem
197
198
Primjer 2.
Dana 15.06.2004. brod «Krk» je u tX = 15h 00min isplovio iz

luke Balboa: ϕ1 = 08°57,0′N i λ1 = 079°34,0′W za
luku Sydney: ϕ2 = 33°52,0′S i λ2 = 151°12,0′E.
Izraþunaj sve elemente loksodromske i ortodromske plovidbe, sjecište ortodrome i ekvatora i

zonsko vrijeme dolaska po loksodromi!
RJEŠENJE:

e) Uštedu na putu U = 216,4 M
f) Sjecište ortodrome i ekvatora λEKV = 091°37,0′W
g) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 37°02,0′S i λV = 178°23,0′E
h) Meÿutoþke ortodrome za ΔλX = 10°

BALBOA 08°57,0′N 079°34,0′W
Meÿutoþka 1 07°27,8′N 081°37,0′W
Meÿutoþka 2 00°00,0′ 091°37,0′W
Meÿutoþka 3 07°27,8′S 101°37,0′W
Meÿutoþka 4 14°28,1′S 111°37,0′W
Meÿutoþka 5 20°40,1′S 121°37,0′W
Meÿutoþka 6 25°52,3′S 131°37,0′W
Meÿutoþka 7 30°01,6′S 141°37,0′W
Meÿutoþka 8 33°09,6′S 151°37,0′W
Meÿutoþka 9 35°20,1′S 161°37,0′W
Meÿutoþka 10 36°36,8′S 171°37,0′W
Meÿutoþka 11 (vrh ortodrome) 37°02,0′S 178°23,0′E
Meÿutoþka 12 36°36,8′S 168°23,0′E
Meÿutoþka 13 35°20,1′S 158°23,0′E
SYDNEY 33°52,0′S 151°12,0′E
i) Zonsko vrijeme dolaska tX = 10h 14min, 04.07.2004.
199
Primjer 3.
Dana 17.10.2004. brod «Rab» je u tX = 20h 00min isplovio iz

luke Cabo Blanco: ϕ1 = 04°17,0′S i λ1 = 081°14,0′W za
luku Diamond Head: ϕ2 = 21°15,1′N i λ2 = 157°48,7′W.

RJEŠENJE:

g) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 22°59,7′N i λV = 178°35,9′E

CABO BLANCO 04°17,0′S 081°14,0′W
Meÿutoþka 1 03°37,8′S 082°48,7′W
Meÿutoþka 2 01°31,5′S 087°48,7′W
Meÿutoþka 3 00°35,7′N 092°48,7′W
Meÿutoþka 4 02°42,5′N 097°48,7′W
Meÿutoþka 5 04°47,7′N 102°48,7′W
Meÿutoþka 6 06°50,0′N 107°48,7′W
Meÿutoþka 7 08°48,2′N 112°48,7′W
Meÿutoþka 8 10°41,2′N 117°48,7′W
Meÿutoþka 9 12°28,1′N 122°48,7′W
Meÿutoþka 10 14°08,1′N 127°48,7′W
Meÿutoþka 11 15°40,6′N 132°48,7′W
Meÿutoþka 12 17°05,0′N 137°48,7′W
Meÿutoþka 13 18°20,9′N 142°48,7′W
Meÿutoþka 14 19°28,0′N 147°48,7′W
Meÿutoþka 15 20°26,1′N 152°48,7′W
DIAMOND HEAD 21°15,1′N 157°48,7′W
200
Primjer 4.
Dana 23.09.2004. brod «Šibenik» je u tX = 05h 50min isplovio iz

luke Tokyo: ϕ1 = 35°43,0′N i λ1 = 139°45,0′E za
luku Corall: ϕ2 = 39°52,0′S i λ2 = 073°25,0′W.

RJEŠENJE:

g) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 39°53,6′S i λV = 070°55,1′W

TOKYO 35°43,0′N 139°45,0′E
Meÿutoþka 1 33°33,1′N 146°35,0′E
Meÿutoþka 2 29°27,3′N 156°35,0′E
Meÿutoþka 3 24°11,2′N 166°35,0′E
Meÿutoþka 4 17°44,3′N 176°35,0′E
Meÿutoþka 5 10°15,3′N 173°25,0′W
Meÿutoþka 6 02°05,2′N 163°25,0′W
Meÿutoþka 7 06°13,7′S 153°25,0′W
Meÿutoþka 8 14°06,7′S 143°25,0′W
Meÿutoþka 9 21°06,4′S 133°25,0′W
Meÿutoþka 10 26°58,3′S 123°25,0′W
Meÿutoþka 11 31°38,8′S 113°25,0′W
Meÿutoþka 12 35°11,1′S 103°25,0′W
Meÿutoþka 13 37°40,8′S 093°25,0′W
Meÿutoþka 14 39°13,1′S 083°25,0′W
CORALL 39°52,0′S 073°25,0′W
201
Primjer 5.
Dana 05.05.2004. brod «Maun» je u tX = 16h 45min isplovio iz

luke Callao: ϕ1 = 12°04,0′S i λ1 = 077°10,0′W za

RJEŠENJE:

g) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 44°32,2′N i λV = 179°42,9′W

CALLAO 12°04,0′S 077°10,0′W
Meÿutoþka 1 09°41,8′S 079°42,9′W
Meÿutoþka 2 00°00,0′ 089°42,9′W
Meÿutoþka 3 09°41,8′N 099°42,9′W
Meÿutoþka 4 18°36,0′N 109°42,9′W
Meÿutoþka 5 26°11,8′N 119°42,9′W
Meÿutoþka 6 32°18,7′N 129°42,9′W
Meÿutoþka 7 37°00,4′N 139°42,9′W
Meÿutoþka 8 40°26,1′N 149°42,9′W
Meÿutoþka 9 42°45,4′N 159°42,9′W
Meÿutoþka 10 44°05,9′N 169°42,9′W
Meÿutoþka 12 44°05,9′N 170°17,1′E
Meÿutoþka 13 42°45,4′N 160°17,1′E
Meÿutoþka 14 40°26,1′N 150°17,1′E
Meÿutoþka 15 37°00,4′N 140°17,1′E
YOKOHAMA 35°26,0′N 136°36,0′E
202
Primjer 6.
Dana 31.03.2004. brod «Zadar» je u tX = 23h 50min isplovio iz

luke Cape Comorin: ϕ1 = 34°02,0′S i λ1 = 025°30,0′E za
luku Algoa Bay: ϕ2 = 08°09,0′N i λ2 = 078°00,0′E.

RJEŠENJE:

f) Sjecište ortodrome i ekvatora λEKV = 069°31,5′E

CAPE COMORIN 34°02,0′S 025°30,0′E
Meÿutoþka 1 30°54,3′S 031°30,0′E
Meÿutoþka 2 27°15,8′S 037°30,0′E
Meÿutoþka 3 23°05,5′S 043°30,0′E
Meÿutoþka 4 18°24,3′S 049°30,0′E
Meÿutoþka 5 13°15,1′S 055°30,0′E
Meÿutoþka 6 07°43,6′S 061°30,0′E
Meÿutoþka 7 01°58,0′S 067°30,0′E
Meÿutoþka 8 03°51,2′N 073°30,0′E
ALGOA BAY 08°09,0′N 078°00,0′E
203
Primjer 7.
Dana 05.08.2004. brod «Dubrovnik» je u tX = 09h 00min isplovio iz

luke Hawaii: ϕ1 = 20°00,0′N i λ1 = 160°00,0′W za
luku Chile: ϕ2 = 32°30,0′S i λ2 = 072°00,0′W.

RJEŠENJE:


HAWAII 20°00,0′N 160°00,0′W
Meÿutoþka 1 15°06,4′N 152°00,0′W
Meÿutoþka 2 08°15,9′N 142°00,0′W
Meÿutoþka 3 00°55,5′N 132°00,0′W
Meÿutoþka 4 06°28,4′S 122°00,0′W
Meÿutoþka 5 13°28,5′S 112°00,0′W
Meÿutoþka 6 19°43,3′S 102°00,0′W
Meÿutoþka 7 25°00,4′S 092°00,0′W
Meÿutoþka 8 29°15,6′S 082°00,0′W
CHILE 32°30,0′S 072°00,0′W
204
Primjer 8.
Dana 21.06.2004. brod «Korþula» je u tX = 22h 20min isplovio iz

luke Tokyo: ϕ1 = 35°43,0′N i λ1 = 139°45,0′E za
luku Arica: ϕ2 = 18°28,0′S i λ2 = 070°20,0′W.

RJEŠENJE:

g) Koordinate vrha ortodrome ϕV = 42°38,1′N i λV = 178°23,9′E

TOKYO 35°43,0′N 139°45,0′E
Meÿutoþka 1 37°58,9′N 146°23,9′E
Meÿutoþka 2 40°04,0′N 154°23,9′E
Meÿutoþka 3 41°30,5′N 162°23,9′E
Meÿutoþka 4 42°21,4′N 170°23,9′E
Meÿutoþka 5 (vrh ortodrome) 42°38,1′N 178°23,9′E
Meÿutoþka 6 42°21,4′N 173°36,1′W
Meÿutoþka 7 41°30,5′N 165°36,1′W
Meÿutoþka 8 40°04,0′N 157°36,1′W
Meÿutoþka 9 37°58,9′N 149°36,1′W
Meÿutoþka 10 35°11,7′N 141°36,1′W
Meÿutoþka 11 31°38,1′N 133°36,1′W
Meÿutoþka 12 29°32,7′N 125°36,1′W
Meÿutoþka 13 21°58,7′N 117°36,1′W
Meÿutoþka 14 15°52,9′N 109°36,1′W
Meÿutoþka 15 09°05,0′N 101°36,1′W
Meÿutoþka 16 01°50,4′N 093°36,1′W
Meÿutoþka 17 05°29,8′S 085°36,1′W
Meÿutoþka 18 12°33,4′S 077°36,1′W
ARICA 18°28,0′S 070°20,0′W
205
Primjer 9.
Dana 10.01.2004. brod «Mljet» je u tX = 11h 30min isplovio iz

luke Montevideo: ϕ1 = 35°00,0′S i λ1 = 054°30,0′W za
luku Acra: ϕ2 = 04°53,0'N i λ2 = 001°45,0′W.

RJEŠENJE:


MONTEVIDEO 35°00,0′S 054°30,0′W
Meÿutoþka 1 30°02,9′S 044°30,0′W
Meÿutoþka 2 23°42,5′S 034°30,0′W
Meÿutoþka 3 15°59,3′S 024°30,0′W
Meÿutoþka 4 07°08,0′S 014°30,0′W
Meÿutoþka 5 02°17,5′N 004°30,0′W
ACRA 04°53,0'N 001°45,0′W
206
Primjer 10.
Dana 01.06.2004. brod «Elafiti» je u tX = 05h 50min isplovio s

pozicije u blizini Chatham Island: ϕ1 = 44°10,0′S i λ1 = 175°00,0′E za
poziciju u Panamskom zaljevu: ϕ2 = 06°00,0′N i λ2 = 079°50,0′W.

RJEŠENJE:


CHATHAM 44°10,0′S 175°00,0′E
Meÿutoþka 2 44°05,2′S 165°58,1′W
Meÿutoþka 3 42°44,7′S 155°58,1′W
Meÿutoþka 4 40°25,4′S 145°58,1′W
Meÿutoþka 5 36°59,8′S 135°58,1′W
Meÿutoþka 6 32°18,1′S 125°58,1′W
Meÿutoþka 7 26°11,2′S 115°58,1′W
Meÿutoþka 8 18°35,6′S 105°58,1′W
Meÿutoþka 9 09°41,5′S 095°58,1′W
Meÿutoþka 10 00°00,0 085°58,1′W
PANAMSKI ZALJEV 06°00,0′N 079°50,0′W
207
(POZICIJA POLASKA I POZICIJA DOLASKA NALAZE SE NA ISTOJ PARALELI)
Primjer 1.
Dana 31.12.2004. brod «Platak» je u tX = 16h 20min isplovio s pozicije u blizini

Cape Hatteras: ϕ1 = 36°30,0′N i λ1 = 075°50,0′W za
luku Cadiz: ϕ2 = 36°30,0′N i λ2 = 006°30,0′W.

e) Uštedu na putu (U)
λ2 = 006°30,0′W ϕ2 = 36°30,0′N
− λ1 = 075°50,0′W − ϕ1 = 36°30,0′N
Δλ = 069°20,0′E Δϕ = 00°00,0′
Δλ = 069° · 60 + 20,0′ Δϕ = 0′
Δλ = 4160′
Loksodromski kurs kod plovidbe na istoj paraleli nije potrebno raþunati.

Ako je (Δλ) negativna ili se plovi prema zapadu onda je (KL = KP = 270°), a ako je (Δλ) pozitivna ili se
plovi prema istoku kao u ovom primjeru onda je (KL = KP = 090°).
D L = Δλ ⋅ cos ϕ
D L = 4160'⋅ cos 36°30'
D L = 4160'⋅0,80385686
D L = 3344,1M
209
DO Δλ
sin = sin ⋅ cos ϕ1
2 2
DO 069°20,0'
sin = sin ⋅ cos 36°30'
2 2
DO
sin = 0,568801123 ⋅ 0,80385686
2
DO
sin = 0,457234685
2
DO = 27°12,5'⋅2
D O = 54° ⋅ 60 + 25,1′
D O = 3265,1M

cos K RO =
sin D O ⋅ cos ϕ1
sin 36°30,0'− cos 54°25,1'⋅ sin 36°30,0'
cos K RO =
sin 54°25,1'⋅ cos 36°30,0'
0,594822786 − 0,581862766 ⋅ 0,594822786
cos K RO =
0,813286985 ⋅ 0,80385686
0,594822786 − 0,346105231
cos K RO =
0,653766322
0,248717555
cos K RO =
0,653766322
cos K RO = 0,380438004
K RO = 067,63918374°
K O = K RO
K O = 067,6°
Ušteda = 3344,1 − 3265,1
Ušteda = 79,0M
210
cos ϕ V = sin K RO ⋅ cos ϕ1

cos ϕV = sin 067,63918374° ⋅ cos 36°30,0′
cos ϕV = 0,924806425 ⋅ 0,80385686
cos ϕV = 0,743411989
ϕV = 41°58,6' N
tgϕ1
cos Δλ V =
tgϕV
tg36°30,0'
cos Δλ V =
tg 41°58,6'
0,739961075
cos Δλ V =
0,899666907
cos Δλ V = 0,822483376
Δλ V = 34°39,9' E
λ V = (± λ1 ) + (± Δλ V )
λ V = −075°50,0'+(34°39,9')
λ V = 041°10,1' W
λ mt1 = (± λ V ) + (± 3Δλ X )
λ mt1 = −041°10,1'−30°
λ mt1 = 071°10,1' W
tgϕ mt1 = cos 3Δλ X ⋅ tgϕ V

tgϕ mt1 = cos 30° ⋅ tg 41°58,6
tgϕ mt1 = 0,866025403 ⋅ 0,899666907
tgϕ mt1 = 0,779134396
ϕ mt1 = 37°55,4' N
211
λ mt 2 = (± λ V ) + (± 2Δλ X )
λ mt 2 = −041°10,1'−20°
λ mt 2 = 061°10,1' W

tgϕmt 2 = cos 20° ⋅ tg 41°58,6
tgϕmt 2 = 0,93969262 ⋅ 0,899666907
tgϕmt 2 = 0,845410353
ϕmt 2 = 40°12,7' N
λ mt 3 = (± λ V ) + (± Δλ X )
λ mt 3 = −041°10,1'−10°
λ mt 3 = 051°10,1' W
tgϕ mt 3 = cos Δλ X ⋅ tgϕ V

tgϕ mt 3 = cos 10° ⋅ tg 41°58,6
tgϕ mt 3 = 0,984807753 ⋅ 0,899666907
tgϕ mt 3 = 0,885998945
ϕ mt 3 = 41°32,5' N
Izmeÿu polazne pozicije i vrha ortodrome nema više meÿutoþaka, glede toga üe vrh ortodrome biti
meÿutoþka 4.
λ mt 5 = (± λ V ) + (± Δλ X )
λ mt 5 = −041°10,1'+10°
λ mt 5 = 031°10,1' W

tgϕmt 5 = cos10° ⋅ tg 41°58,6
tgϕmt 5 = 0,984807753 ⋅ 0,89966907
tgϕmt 5 = 0,885998945
ϕmt 5 = 41°32,5' N
212
λ mt 6 = (± λ V ) + (± 2Δλ X )
λ mt 6 = −041°10,1'+20°
λ mt 6 = 021°10,1' W

tgϕmt 6 = cos 20° ⋅ tg 41°58,6
tgϕmt 6 = 0,939692620 ⋅ 0,899666907
tgϕmt 6 = 0,845410353
ϕmt 6 = 40°12,7' N
λ mt 7 = (± λ V ) + (± 3Δλ X )
λ mt 7 = −041°10,1'+30°
λ mt 7 = 011°10,1' W

tgϕmt 7 = cos 30° ⋅ tg 41°58,6
tgϕmt 7 = 0,866025403 ⋅ 0,899666907
tgϕmt 7 = 0,779134396
ϕmt 7 = 37°55,4' N
Izmeÿu vrha ortodrome i dolazne pozicije nema više meÿutoþaka.

CAPE HATTERAS 36°30,0′N 075°50,0′W
Meÿutoþka 1 37°55,4′N 071°10,1′W
Meÿutoþka 2 40°12,7′N 061°10,1′W
Meÿutoþka 3 41°32,5′N 051°10,1′W
Meÿutoþka 5 41°32,5′N 031°10,1′W
Meÿutoþka 6 40°12,7′N 021°10,1′W
Meÿutoþka 7 37°55,4′N 011°10,1′W
CADIZ 36°30,0′N 006°30,0′W
213
D L 3344,1 M
T= = = 230,6275862
VB 14,5 þv
T = 230,6275862 ÷ 24
= 9,609482759 - 9dana
= 0,609482759 ⋅ 24
= 14,62758621 - 14 h
= 0,62758621⋅ 60
= 37,65517243 - 37 min
Vrijeme u plovidbi po loksodromi je T = 9dana 14h 37min.
ETD Cape Hatteras ĺ tX = 16h 20min 31.12.2004.

− X1 = −05h
UT1 = 21h 20min 31.12.2004.
UT2 = 11h 57min 10.01.2005.
+ X2 = 00h
ETA Cadiz ĺ tX = 11h 57min 10.01.2005.

kurseve izmeÿu svih meÿutoþaka ortodrome. Nakon toga se vrijeme dolaska raþuna sa zbrojem
214
215
(KOMBINIRANA PLOVIDBA)
Primjer 1.
Dana 10.08.2004. brod «Cisa» je u tX = 06h 30min isplovio iz

luke Bahia Blanca: ϕ1 = 39°54,0′S i λ1 = 060°47,0′W za
luku Cape Town: ϕ2 = 33°55,0′S i λ2 = 018°25,0′E.
Plovidba nije dopuštena južnije od ϕGR = 40°S.

e) Ušteda na putu po ortodromi (UO)
h) Udaljenost kombinirane plovidbe (DKOMB)
i) Ušteda na putu za kombiniranu plovidbu (UKOMB)
j) Zonsko vrijeme dolaska (tX)
λ2 = 018°25,0′E ϕ2 = 33°55,0′S ϕM2 = −2152,6′

− λ1 = 060°47,0′W − ϕ1 = 39°54,0′S − ϕM1 = −2600,1′
Δλ = 079°12,0′E Δϕ = 05°59,0′N ΔϕM = 447,5′
Δλ = 079° · 60 + 12,0′ Δϕ = 05°· 60 + 59,0′

Δλ = 4752′ Δϕ = 359′
Δλ
tgK RL =
ΔϕM
4752'
tgK RL =
447,5'
tgK RL = 10,61899441
K RL = 084,6202716°
K L = K RL
K L = 084,6°
217
D L = 359'⋅ sec 084,6202716°
D L = 359'⋅10,66597591
D L = 3829,1M

cos D O = sin (− 39°54,0') ⋅ sin (− 33°55,0 ) + cos(− 39°54,0') ⋅ cos(− 33°55,0') ⋅ cos 79°12,0'
cos D O = −0,64144963 ⋅ (− 0,557986526) + 0,767165151 ⋅ 0,829850008 ⋅ 0,187381314
cos D O = 0,35792025 + 0,119292942
cos D O = 0,477213192
D O = 061°29,8'
D O = 061° ⋅ 60 + 29,8′
D O = 3689,8M

cos K RO =
sin D O ⋅ cos ϕ1
sin (− 33°55,0') − cos 061°29,8'⋅ sin (− 39°54,0')
cos K RO =
sin 061°29,8'⋅ cos(− 39°54,0')
− 0,557986526 − 0,477209887 ⋅ (− 0,641449631)
cos K RO =
0,878789351⋅ 0,767165151
− 0,557986526 − (− 0,306106106)
cos K RO =
0,674176565
− 0,25188042
cos K RO =
0,674176565
cos K RO = −0,373611848
K RO = 111,9385487°
K O = K RO
K O = 111,9°
218
e) Izraþun uštede na putu po ortodromi (UO)
UO = DL − DO
U O = 3829,1 − 3689,8
U O = 139,3M

cos ϕ V = sin 111,9385487° ⋅ cos(− 39°54,0')
cos ϕ V = 0,927585097 ⋅ 0,767165151
cos ϕ V = 0,711610961
ϕ V = 44°38,1' S
tgϕ1
cos Δλ V =
tgϕV
tg (− 39°54,0')
cos Δλ V =
tg (− 44°38,1')
− 0,836129782
cos Δλ V =
− 0,987339577
cos Δλ V = 0,846851277
Δλ V = 032°07,8' E
λ V = (± λ1 ) + (± Δλ V )
λ V = −060°47,0'+32°07,8'
λ V = 028°39,2' W
Vrh ortodrome prelazi zadanu graniþnu paralelu (ϕGR = 40°S) te je za potrebno koristiti kombiniranu
plovidbu odnosno kombinaciju ortodromske i loksodromske plovidbe. Prvo se raþunaju koordinate
zemljopisne dužine na graniþnoj paraleli (λGR1 i λGR2).
219
ΔλX = 10°°)
g) Izraþun meÿutoþki ortodrome (Δ
tgϕ1
cos Δλ GR1 =
tgϕGR
tg (− 39°54,0')
cos Δλ GR1 =
tg (− 40,00,0')
− 0,836129782
cos Δλ GR1 =
− 0,839099631
cos Δλ GR1 = −0,996460671
Δλ GR1 = 004°49,3' E
λ GR1 = (± λ1 ) + (± Δλ GR1 )
λ GR1 = −060°47,0'+004°49,3'
λ GR1 = 055°57,7 W
tgϕ2
cos Δλ GR 2 =
tgϕGR
tg (− 33°55,0')
cos Δλ GR 2 =
tg (− 40°00,0')
− 0,672394433
cos Δλ GR 2 =
− 0,839099631
cos Δλ GR 2 = 0,801328481
Δλ GR 2 = 036°44,6' E
λ GR 2 = (± λ 2 ) + (± Δλ GR 2 )
λ GR 2 = 018°25,0'−036°44,6'
λ GR 2 = 018°19,6W
Vrijednosti zemljopisne dužine na graniþnoj paraleli (λGR1 i λGR2) raþunaju se prema pravilima:
ako je KO < 180°, onda je λGR1 = λ1 + ΔλGR1, λGR2 = λ2 − ΔλGR2

ako je KO > 180°, onda je λGR1 = λ1 − ΔλGR1, λGR2 = λ2 + ΔλGR2
gdje je kurs ortodromski prethodno izraþunat (KO = 111,9°).
Koordinate prve graniþne toþke su (ϕGR = 40°00,0'S i λGR1 = 055°57,7'W); koordinate druge graniþne
toþke su (ϕGR = 40°00,0'S i λGR2 = 018°19,6'W).
S izraþunatim koordinatama potrebno je izraþunati meÿutoþke ortodrome izmeÿu polazne pozicije

Bahia Blanca i prve graniþne toþke, i meÿutoþke ortodrome izmeÿu pozicije dolaska Cape Town i
druge graniþne toþke.
220
Izraþun meÿutoþki ortodrome Bahia Blanca – 1. graniþna toþka
λ mt1 = (± λ GR1 ) + (± Δλ X )
λ mt1 = −055°57,7'−10°
λ mt1 = 065°57,7' W
Nema meÿutoþaka izmeÿu Bahia Blanca i 1. graniþne toþke jer je vrijednost zemljopisne dužine (λmt1)
veüa od koordinata pozicije odlaska.
Izraþun meÿutoþki ortodrome 2. graniþna toþka – Cape Town
λ mt1 = (± λ GR 2 ) + (± Δλ X )
λ mt1 = −018°19,6'+10°
λ mt1 = 008°19,6' W
tgϕmt1 = cos Δλ X ⋅ tgϕGR

tgϕmt1 = cos10° ⋅ tg (− 40°00,0')
tgϕmt1 = 0,984807753 ⋅ (− 0,839099631)
tgϕmt1 = −0,826351822
ϕmt1 = 39°34,1' S
Koordinate meÿutoþke 2. (ϕmt2 = 38°15,3′S i λmt2 = 001°40,4′E)
λ mt 2 = (± λ GR 2 ) + (± 2Δλ X )
λ mt 2 = −018°19,6'+20°
λ mt 2 = 001°40,4' E
tgϕmt 2 = cos Δλ X ⋅ tgϕGR

tgϕmt 2 = cos 20° ⋅ tg (− 40°00,0')
tgϕmt 2 = 0,93969262 ⋅ (− 0,839099631)
tgϕmt 2 = −0,788495731
ϕmt 2 = 38°15,3' S
221
Koordinate meÿutoþke 3. (ϕmt3 = 36°00,3′S i λmt3 = 011°40,4′E)
λ mt 3 = (± λ GR 2 ) + (± 3Δλ X )
λ mt 3 = −018°19,6'+30°
λ mt 3 = 011°40,4' E
tgϕmt 3 = cos Δλ X ⋅ tgϕGR

tgϕmt 3 = cos 30° ⋅ tg (− 40°00,0')
tgϕmt 3 = 0,866025403 ⋅ (− 0,839099631)
tgϕmt 3 = −0,726681596
ϕmt 3 = 36°00,3' S
Izmeÿu 2. graniþne toþke i luke Cape Town nama više meÿutoþaka.

BAHIA BLANCA 39°54,0′S 060°47,0′W
Graniþna toþka 1 40°00,0′S 055°57,7′W

Meÿutoþka 1 39°34,1′S 008°19,6′W
Meÿutoþka 2 38°15,3′S 001°40,4′E
Meÿutoþka 3 36°00,3′S 011°40,4′E
CAPE TOWN 33°55,0′S 018°25,0′E
h) Izraþun udaljenosti kombinirane plovidbe (DKOMB)
sin ϕ1 sin ϕ2
cos D O1 = cos D O 2 =
sin ϕGR sin ϕGR
sin (− 39°54,0') sin (− 33°55,0')
sin (− 40°00,0') sin (− 40°00,0')
− 0,641449631 − 0,557986526
− 0,642787609 − 0,642787609
cos D O1 = 0,997918475 cos D O 2 = 0,868072934
D O1 = 003°41,8' D O 2 = 029°45,9'
D O1 = 003° ⋅ 60 + 41,8′ D O 2 = 029° ⋅ 60 + 45,9′
D O1 = 221,8M D O 2 = 1785,9M
222
Izraþun udaljenosti izmeÿu graniþnih toþaka
Δλ GR = λ GR1 − λ GR 2
D LGR = Δλ GR ⋅ cos ϕGR
Δλ GR = −018°19,6'−(− 055°57,7')
D LGR = 2258,1'⋅ cos(− 40°00,0')
Δλ GR = 037°38,1' E
D LGR = 2258,1 ⋅ 0,766044443
Δλ GR = 037° ⋅ 60 + 38,1′
D LGR = 1729,8M
Δλ GR = 2258,1′
Izraþun ukupne udaljenosti kombinirane plovidbe
D KOMB = D O1 + D O 2 + D LGR
D KOMB = 221,8 + 1785,9 + 1729,8
D KOMB = 3737,5M
i) Izraþun uštede na putu za kombiniranu plovidbu (UKOMB)
U KOMB = D L − D KOMB
U KOMB = 3829,1 − 3737,5
U KOMB = 91,6M
j) Izraþun zonskog vremena dolaska
D KOMB 3737,5 M
T= = = 287,5
VB 13,0 þv
T = 287,5 ÷ 24
= 11,97916667 - 11dana
= 0,97916667 ⋅ 24
= 23,5 - 23h
= 0,5 ⋅ 60
= 30,00000005 - 30 min
Vrijeme proteklo po kombiniranoj plovidbi je: T = 11dana 23h 30min.
ETD Bahia Blanca ĺ tX = 06h 30min 10.08.2004.

− X1 = −04h
UT1 = 10h 30min 10.08.2004.
UT2 = 09h 00min 22.08.2004.
+ X2 = +02h
ETA Cape Town ĺ tX = 11h 00min 22.08.2004.
223
224
Primjer 2.
Dana 27.06.2004. brod «Cres» je u tX = 21h 15min isplovio iz

luke Puerto Natales: ϕ1 = 51°43,0′S i λ1 = 072°35,0′W za
luku Bluff: ϕ2 = 46°37,0′S i λ2 = 168°22,0′E.
Brzina broda je VB = 14,5þv; ΔλX = 10°.
loksodromi, uz to da plovidba nije dopuštena južnije od ϕGR = 55°S!
RJEŠENJE:

e) Ušteda na putu po ortodromi UO = 568,5 M
g) Meÿutoþke ortodrome za kombiniranu plovidbu ΔλX = 10°

PUERTO NATALES 51°43,0′S 072°35,0′W
Meÿutoþka 1 53°18,5′S 080°04,0′W
Meÿutoþka 2 54°35,2′S 090°04,0′W

Meÿutoþka 3 54°35,2′S 159°26,4′W
Meÿutoþka 4 53°18,5′S 169°26,4′W
Meÿutoþka 5 51°02,6′S 179°26,4′W
Meÿutoþka 6 47°34,3′S 170°33,6′E
BLUFF 46°37,0′S 168°22,0′E
h) Udaljenost kombinirane plovidbe DKOMB = 4344,4 M

i) Ušteda na putu za kombiniranu plovidbu UKOMB = 343,9 M
j) Zonsko vrijeme dolaska tX = 11h 34min, 11.07.2004.
225
Primjer 3.
Dana 16.11.2004. brod «Lopud» je u tX = 04h 30min isplovio iz

luke Bluff: ϕ1 = 46°37,0′S i λ1 = 168°22,0′E za
luku Arica: ϕ2 = 18°28,0′S i λ2 = 070°20,0′W.
RJEŠENJE:


BLUFF 46°37,0′S 168°22,0′E
Meÿutoþka 1 47°12,3′S 170°45,8′E
Meÿutoþka 2 48°14,2′S 175°45,8′E
Meÿutoþka 3 49°01,1′S 179°14,2′W
Meÿutoþka 4 49°34,1′S 174°14,2′W
Meÿutoþka 5 49°53,5′S 169°14,2′W

Meÿutoþka 6 49°53,5′S 139°03,6′W
Meÿutoþka 7 49°34,1′S 134°03,6′W
Meÿutoþka 8 49°01,1′S 129°03,6′W
Meÿutoþka 9 48°14,2′S 124°03,6′W
Meÿutoþka 10 47°12,3′S 119°03,6′W
Meÿutoþka 11 45°54,3′S 114°03,6′W
Meÿutoþka 12 44°18,6′S 109°03,6′W
Meÿutoþka 13 42°23,6′S 104°03,6′W
Meÿutoþka 14 40°07,2′S 099°03,6′W
Meÿutoþka 15 37°27,2′S 094°03,6′W
Meÿutoþka 16 34°21,3′S 089°03,6′W
Meÿutoþka 17 30°47,4′S 084°03,6′W
Meÿutoþka 18 26°43,9′S 079°03,6′W
Meÿutoþka 19 22°10,6′S 074°03,6′W
ARICA 18°28,0′S 070°20,0′W

226
Primjer 4.
Dana 23.09.2004. brod «Senj» je u tX = 16h 45min isplovio s

otoka Tasmanije: ϕ1 = 44°00,0′S i λ1 = 145°00,0′E za
luku Tristan da Cunha: ϕ2 = 37°03,0′S i λ2 = 012°18,0′W.
Brzina broda je VB = 19 þv; ΔλX = 10°.
RJEŠENJE:

f) Koordinate vrha ortodrome ϕV =77°07,2′S i λV = 067°45,5′E

TASMANIA 44°00,0′S 145°00,0′E
Meÿutoþka 1 48°04,2′S 138°53,1′E
Meÿutoþka 2 52°59,7′S 128°53,1′E
Meÿutoþka 3 56°18,6′S 118°53,1′E
Meÿutoþka 4 58°26,0′S 108°53,1′E
Meÿutoþka 5 59°37,1′S 098°53,1′E
Graniþna toþka 1 60°00,0′S 088°53,1′E

Meÿutoþka 6 59°37,1′S 041°51,6′E
Meÿutoþka 7 58°26,0′S 031°51,6′E
Meÿutoþka 8 56°18,6′S 021°51,6′E
Meÿutoþka 9 52°59,7′S 011°51,6′E
Meÿutoþka 10 48°04,2′S 001°51,6′E
Meÿutoþka 11 40°53,6′S 008°08,4′E
TRISTAN DA CUNHA 37°03,0′S 012°18,0′W

227
Primjer 5.
Dana 20.05.2004. brod «Metkoviü» je u tX = 12h 10min isplovio iz

luke San Francisco: ϕ1 = 37°48,0′N i λ1 = 122°40,0′W za
istoþnu obalu Japana: ϕ2 = 35°40,0′N i λ2 = 141°02,0′E.
Brzina broda je VB = 17 þv; ΔλX = 8°.
loksodromi, uz to da plovidba nije dopuštena sjevernije od ϕGR = 45°N!
RJEŠENJE:


Meÿutoþka 1 40°18,0′N 129°48,0′W
Meÿutoþka 2 42°24,8′N 137°48,0′W
Meÿutoþka 3 43°52,1′N 145°48,0′W
Meÿutoþka 4 44°43,2′N 153°48,0′W
Graniþna toþka 1 45°00,0′N 161°48,0′W

Meÿutoþka 5 44°43,2′N 177°10,2′E
Meÿutoþka 6 43°52,1′N 169°10,2′E
Meÿutoþka 7 42°24,8′N 161°10,2′E
Meÿutoþka 8 40°18,0′N 153°10,2′E
Meÿutoþka 9 37°27,2′N 145°10,2′E
JAPAN (IST. OBALA) 35°40,0′N 141°02,0′E

228
Primjer 6.
Dana 20.03.2004. brod «Bakar» je u tX = 23h 50min isplovio iz

luke Cape Town: ϕ1 = 33°55,0′S i λ1 = 018°25,0′E za
luku Montevideo: ϕ2 = 34°55,0′S i λ2 = 056°10,0′W.
RJEŠENJE:


CAPE TOWN 33°55,0′S 018°25,0′E
Meÿutoþka 1 34°04,3′S 017°12,8′E
Meÿutoþka 2 34°24,4′S 014°12,8′E
Meÿutoþka 3 34°40,0′S 011°12,8′E
Meÿutoþka 4 34°51,1′S 008°12,8′E
Meÿutoþka 5 34°57,8′S 005°12,8′E

Meÿutoþka 6 34°57,8′S 054°39,6′W
MONTEVIDEO 34°55,0′S 056°10,0′W

229
Primjer 7.
Dana 10.08.2004. brod «Jelsa» je u tX = 19h 00min isplovio iz

luke Queen Charlotte Islands: ϕ1 = 54°19,0′N i λ1 = 133°20,0′W za
luku Yokohama: ϕ2 = 35°27,0'N i λ2 = 139°38,0′E.
RJEŠENJE:


QUEEN CHARLOTTE ISL 54°19,0′N 133°20,0′W
Meÿutoþka 1 54°35,2'N 136°09,7′W

Meÿutoþka 2 54°35,2'N 170°16,2′W
Meÿutoþka 3 53°18,5'N 179°43,8′E
Meÿutoþka 4 51°02,6'N 169°43,8′E
Meÿutoþka 5 47°34,3'N 159°43,8′E
Meÿutoþka 6 42°33,1'N 149°43,8′E
Meÿutoþka 7 35°31,8'N 139°43,8′E
YOKOHAMA 35°27,0'N 139°38,0′E

230
Primjer 8.
Dana 21.06.2004. brod «Premuda» je u tX = 07h 20min isplovio iz

luke Lisbon: ϕ1 = 38°40,0′N i λ1 = 009°40,0′W za
luku Halifax: ϕ2 = 44°40,0′N i λ2 = 063°33,0′W.
RJEŠENJE:


LISBON 38°40,0′N 009°40,0′W
Meÿutoþka 1 38°58,4′N 010°31,1′W
Meÿutoþka 2 40°53,6′N 016°31,1′W
Meÿutoþka 3 42°24,5′N 022°31,1′W
Meÿutoþka 4 43°33,8′N 028°31,1′W
Meÿutoþka 5 44°22,0′N 034°31,1′W
Meÿutoþka 6 44°50,6′N 040°31,1′W

Meÿutoþka 7 44°50,6′N 060°49,6′W
HALIFAX 44°40,0′N 063°33,0′W

231
Primjer 9.
Dana 20.01.2004. brod «Cavtat» je u tX = 11h 30min isplovio iz

luke Fremantle: ϕ1 = 32°03,0′S i λ1 = 115°44,0′E za
luku Cape Horn: ϕ2 = 55°18,0'S i λ2 = 067°50,0′W. (oko rta Dobre nade)
RJEŠENJE:


FREMANTLE 32°03,0′S 115°44,0′E
Meÿutoþka 1 40°53,6′S 124°32,6′E
Meÿutoþka 2 48°04,2′S 134°32,6′E
Meÿutoþka 3 52°59,7′S 144°32,6′E
Meÿutoþka 4 56°18,6′S 154°32,6′E
Meÿutoþka 5 58°26,0′S 164°32,6′E
Meÿutoþka 6 59°37,1′S 174°32,6′E

Meÿutoþka 7 59°37,1′S 091°20,5′W
Meÿutoþka 8 58°26,0′S 081°20,5′W
Meÿutoþka 9 56°18,6′S 071°20,5′W
CAPE HORN 55°18,0'S 067°50,0′W

232
Primjer 10.
Dana 29.06.2004. brod «Iž» je u tX = 05h 50min isplovio iz

luke Perth: ϕ1 = 32°13,0′S i λ1 = 114°37,0′E za
luku Bahia Blanca: ϕ2 = 39°54,0′S i λ2 = 060°47,0′W.
RJEŠENJE:


PERTH 32°13,0′S 114°37,0′E
Meÿutoþka 1 35°31,8′S 110°47,9′E
Meÿutoþka 2 43°42,0′S 098°47,9′E
Meÿutoþka 3 49°07,4′S 086°47,9′E
Meÿutoþka 4 52°31,8′S 074°47,9′E
Meÿutoþka 5 54°24,2′S 062°47,9′E

Meÿutoþka 6 54°24,2′S 018°37,1′W
Meÿutoþka 7 52°31,8′S 030°37,1′W
Meÿutoþka 8 49°07,4′S 042°37,1′W
Meÿutoþka 9 43°42,0′S 054°37,1′W
BAHIA BLANCA 39°54,0′S 060°47,0′W

233
PRILOG
NAUTIýKI GODIŠNJAK 2004
Hrvatski hidrografski institut

IZVADCI IZ EFEMERIDA
SUNCA, MJESECA, PROLJETNE TOýKE I PLANETA
9HQHUD 0DUV -XSLWHU 6DWXUQ $ULHV =YLMH]GH
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VLMHþDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
þHWYUWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VLMHþDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
+DGDU
SHWDN
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VLMHþDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
VXERWD
6KDXOD
22 6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
αα 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
Y G Y G Y G Y G 6DWXUQ
240
6XQFH 0MHVHF 6YLWDQMH 0MHVHþHYL]OD]DN
ϕ
6 δ 6 Y δ G π 1DXW *UDÿ ,]OD]DN
87

K P K P K P K P K P K P K P
1
-DQ

1

1

1

6

-DQ 6

1H
1H
6 1H

ϕ =DOD]DN 6XPUDN 0MHVHþHY]DOD]DN
*UDÿ 1DXW
1

1

1
-DQ

1

6

6

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
'DQ H 7S87 7P 7P 0MHVHþHYHID]H
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
241
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VLMHþDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
QHGMHOMD
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VLMHþDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
SRQHGMHOMDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VLMHþDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
XWRUDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
αα 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
242
ϕ
87

1
-DQ

1

1

1

6

-DQ 6

1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
-DQ

1

6

6

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
243
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VLMHþDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VLMHþDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VLMHþDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
αα 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
244
ϕ
87

1
-DQ

1

1

1

6

-DQ 6

1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
-DQ

1

6

6

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
245
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VLMHþDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VLMHþDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VLMHþDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
αα 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
246
ϕ
87

1 1H
-DQ 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
-DQ 6 1H

1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
-DQ

1

6

6

1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
247
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VLMHþDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
SHWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VLMHþDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VXERWD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VLMHþDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
QHGMHOMD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
αα 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
248
ϕ
87

1
-DQ

1

1

1

6

1H
1H
-DQ 6 1H
1H
1H
1H
1H 1H
6 1H 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
-DQ

1

6

6

1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
249
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
YHOMDþD
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
SHWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
YHOMDþD
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VXERWD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
YHOMDþD
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
QHGMHOMD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
αα 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
250
ϕ
87

1
)HE

1

1

1

6

)HE 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
)HE

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
251
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
YHOMDþD
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
þHWYUWDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
YHOMDþD
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
SHWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
YHOMDþD
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VXERWD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
252
ϕ
87

1 1H
)HE 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
)HE 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
)HE

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
253
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
YHOMDþD
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
YHOMDþD
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
YHOMDþD
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
254
ϕ
87

1
)HE

1

1

1

6

)HE 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
)HE

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
255
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
YHOMDþD
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VXERWD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
YHOMDþD
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
QHGMHOMD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
YHOMDþD
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

SRQHGMHOMDN
6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
256
ϕ
87

1
YHO

1

1

1

6

)HE 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
)HE

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
257
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
YHOMDþD
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
YHOMDþD
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
YHOMDþD
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
258
6XQFH 0MHVHF ϕ
6YLWDQMH 0MHVHþHYL]OD]DN
87

1
)HE

1

1

1

6

)HE 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
)HE 1H
1H
1H
1 1H

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
259
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
RåXMDN
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
SRQHGMHOMDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
RåXMDN
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
XWRUDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
RåXMDN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
VULMHGD
6KDXOD
22 6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
260
ϕ
87

1
0DU

1

1

1

6

0DU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
0DU

1

6

1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
261
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
RåXMDN
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
þHWYUWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
RåXMDN
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
+DGDU
SHWDN
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
RåXMDN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
VXERWD
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
262
ϕ
87

1
0DU

1

1

1

6

0DU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
0DU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
263
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
RåXMDN
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
RåXMDN
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
RåXMDN
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
264
ϕ
87

1 1H
0DU 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6

0DU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
0DU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
265
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
RåXMDN
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
RåXMDN
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
RåXMDN
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
266
ϕ
87

1
0DU

1

1

1

6

0DU 6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
0DU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
267
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
RåXMDN
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

SRQHGMHOMDN
$OSKHFFD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
RåXMDN
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
XWRUDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
RåXMDN
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VULMHGD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
268
ϕ
87

1
RåX

1

1

1

6

0DU 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H
1H

1

1
0DU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
269
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
RåXMDN
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
VULMHGD
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
WUDYDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
þHWYUWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
WUDYDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
SHWDN
22 6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
270
ϕ
87

1
0DU

1

1

1

6

$SU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$SU

1

6

6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
271
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
WUDYDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
VXERWD
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
WUDYDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
QHGMHOMD
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
WUDYDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
SRQHGMHOMDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
272
ϕ
87

1
$SU

1

1

1

6

$SU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$SU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
273
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
WUDYDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
WUDYDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
WUDYDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
274
ϕ
87

1 1H
$SU 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H

1

1

6

$SU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$SU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
275
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
WUDYDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
SHWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
WUDYDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VXERWD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
WUDYDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
QHGMHOMD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
276
ϕ
87

1
$SU
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H

$SU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$SU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
277
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
WUDYDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
þHWYUWDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
WUDYDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
SHWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
WUDYDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VXERWD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
278
ϕ
87

1
$SU

1

1

1

6

$SU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$SU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P KP 0
,
8
U G U ,,
279
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
WUDYDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
WUDYDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
WUDYDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
280
ϕ
87

1
WUD

1

1

1

6

$SU 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H

1
$SU

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
281
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
WUDYDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
WUDYDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
WUDYDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
282
ϕ
87

1
$SU

1

1

1

6

$SU 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$SU

1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
283
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
WUDYDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
$OWDLU
SHWDN
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VYLEDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
VXERWD
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VYLEDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
QHGMHOMD
6KDXOD
22 6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
284
ϕ
87

1
$SU

1

1

1

6

0D\ 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
0D\

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
285
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VYLEDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
þHWYUWDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VYLEDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
SHWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VYLEDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VXERWD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
286
ϕ
87

1 1H
0D\ 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1

1

6

0D\ 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
0D\

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
287
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VYLEDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
QHGMHOMD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VYLEDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

SRQHGMHOMDN
*DFUX[
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VYLEDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
XWRUDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
288
ϕ
87

1
0D\

1

1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
0D\ 6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
0D\

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
289
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VYLEDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VYLEDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VYLEDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
290
ϕ
87

1 1H
0D\

1

1

1

6

1H
1H
0D\ 6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1 1H

1

1
0D\

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
291
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VYLEDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VXERWD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VYLEDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
QHGMHOMD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VYLEDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

SRQHGMHOMDN
6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
292
ϕ
87

1 1H
0D\

1

1

1

6

0D\ 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H

1

1
0D\

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
293
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VYLEDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VYLEDQM
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VYLEDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
294
ϕ
87

1 1H
0D\

1

1

1

6

0D\ 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H 1H

1

1
0D\

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
295
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
OLSDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VXERWD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
OLSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
QHGMHOMD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
OLSDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

SRQHGMHOMDN
6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
296
ϕ
87

1 1H
-XQ 1H 1H
1H 1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H

1

6

-XQ 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H

1

1
-XQ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
297
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
OLSDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
OLSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
OLSDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
298
ϕ
87

1 1H
-XQ 1H
1H

1

1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
-XQ 6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H

1

1
-XQ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
299
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
OLSDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
SHWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
OLSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VXERWD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
OLSDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
QHGMHOMD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
300
ϕ
87

1 1H
-XQ 1H
1H

1

1

1

6

-XQ 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H

1

1
-XQ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
301
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
OLSDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

SRQHGMHOMDN
$OSKHFFD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
OLSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
XWRUDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
OLSDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VULMHGD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
302
ϕ
87

1 1H
-XQ 1H
1H

1

1

1

6

-XQ 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H

1

1
-XQ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
303
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
OLSDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
XWRUDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
OLSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
VULMHGD
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
VUSDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
þHWYUWDN
6KDXOD
22 6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
304
ϕ
87

1 1H
-XQ 1H
1H

1

1

1

6

-XQ 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H

1

1
-XO

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
305
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
VUSDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
$OWDLU
SHWDN
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VUSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
VXERWD
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
VUSDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
QHGMHOMD
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
306
ϕ
87

1 1H
-XO 1H
1H

1

1

1

6

-XO 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H

1

1
-XO

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
307
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
VUSDQM
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

SRQHGMHOMDN
$OSKHFFD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VUSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
XWRUDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
VUSDQM
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VULMHGD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
308
ϕ
87

1 1H
-XO 1H
1H

1

1

1

6

-XO 6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H

1

1
-XO

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
309
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VUSDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VUSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VUSDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
310
ϕ
87

1 1H
-XO 1H

9HQHUD

0DUV

-XSLWHU

6DWXUQ

6 δ 6 δ 6 δ 6 δ

87

1

VUSDQM

1

1

6

VULMHGD

-XO

6

6

ϕ
=DOD]DN 6XPUDN
0MHVHþHY]DOD]DN

*UDÿ
1DXW

K P KP K P K P K
P
K P KP
1 1H

1H

VUSDQM
1

1

-XO

1

6

þHWYUWDN

6

6

6XQFH 0MHVHF

'DQ

H 7S87
7P
0MHVHþHYHID]H
7P

K K 0M ' KP

P
V P V K P P
K 0

,

8
U U
G

,,

311
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VUSDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VXERWD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VUSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
QHGMHOMD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VUSDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

SRQHGMHOMDN
6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
312
ϕ
87

1 1H
-XO 1H

1

1

1

6

-XO 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H

1

1
-XO

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
313
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VUSDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
SHWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VUSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VXERWD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VUSDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
QHGMHOMD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
314
ϕ
87

1 1H
-XO

1

1

1

6

-XO 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H

1

1H
1H
1H
1 1H
-XO 1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
315
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VUSDQM
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

SRQHGMHOMDN
$OSKHFFD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
VUSDQM
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
XWRUDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VUSDQM
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VULMHGD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
316
ϕ
87

1 1H
-XO

1

1

1

6

-XO 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
-XO 1H
1H

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
317
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
NRORYR]
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
QHGMHOMD
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
NRORYR]
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
SRQHGMHOMDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
NRORYR]
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
XWRUDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
318
ϕ
87

1
$XJ

1

1

1

6

$XJ 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$XJ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
319
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
NRORYR]
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
NRORYR]
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
NRORYR]
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
320
ϕ
87

1
$XJ

1

1

1

6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
$XJ 6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$XJ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
321
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
NRORYR]
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VXERWD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
NRORYR]
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
QHGMHOMD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
NRORYR]
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

SRQHGMHOMDN
6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
322
ϕ
87

1
$XJ

1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
$XJ 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$XJ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
323
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
NRORYR]
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
QHGMHOMD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
NRORYR]
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

SRQHGMHOMDN
*DFUX[
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
NRORYR]
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
XWRUDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
324
ϕ
87

1
$XJ

1

1

1

6

$XJ 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
$XJ 1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
6 1H
1H
1H

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
325
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
NRORYR]
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
NRORYR]
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
NRORYR]
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
326
ϕ
87

1
$XJ

1

1

1

6

$XJ 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H

1
$XJ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
327
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
NRORYR]
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
VXERWD
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
NRORYR]
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
QHGMHOMD
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
NRORYR]
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
SRQHGMHOMDN
6FKHGDU
6KDXOD
21 6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
328
ϕ
87

1
$XJ

1

1

1

6

$XJ 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
$XJ

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
329
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
UXMDQ
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
þHWYUWDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
UXMDQ
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
SHWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
UXMDQ
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VXERWD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
330
ϕ
87

1 1H
6HS 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H

1

1

6

6HS 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
6HS

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
331
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
UXMDQ
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
XWRUDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
UXMDQ
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VULMHGD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
UXMDQ
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
þHWYUWDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
332
ϕ
87

1
6HS

1

1

1

6

6HS 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
6HS 1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
333
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
$FUX[
UXMDQ
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
SHWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
'HQHE
UXMDQ
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VXERWD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
3HDFRFN
UXMDQ
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
QHGMHOMD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
334
ϕ
87

1
6HS

1

1

1

6

6HS 6

6

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H

1

1
6HS

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
335
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
OLVWRSDG
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
QHGMHOMD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
OLVWRSDG
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

SRQHGMHOMDN
*DFUX[
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
OLVWRSDG
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
XWRUDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
336
ϕ
87

1
2FW

1

1

1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
2FW 6 1H
1H
1H
1H

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
2FW

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
337
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
OLVWRSDG
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
OLVWRSDG
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
OLVWRSDG
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
338
ϕ
87

1 1H
2FW 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
6

2FW 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
2FW

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
339
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
OLVWRSDG
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VXERWD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
OLVWRSDG
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
QHGMHOMD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
OLVWRSDG
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

SRQHGMHOMDN
6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
340
ϕ
87

1
2FW

1

1

1

6

2FW 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
2FW

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
341
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
OLVWRSDG
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
VULMHGD
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
OLVWRSDG
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
þHWYUWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
OLVWRSDG
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
SHWDN
20 6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
342
ϕ
87

1
2FW

1

1

1

6

2FW 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
2FW

1

6

6

6

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
343
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VWXGHQL
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
þHWYUWDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VWXGHQL
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
SHWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VWXGHQL
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VXERWD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
344
ϕ
87

1
1RY

1

1

1

6

1RY 6

6

*UDÿ 1DXW
1

1

1
1RY

1

6

6

6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
345
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VWXGHQL
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
QHGMHOMD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VWXGHQL
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

SRQHGMHOMDN
*DFUX[
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VWXGHQL
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
XWRUDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
346
ϕ
87

1
1RY

1

1

1

6

1RY 6

6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
1RY

1

6

1H
1H
1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
6 1H 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
347
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VWXGHQL
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VXERWD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VWXGHQL
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
QHGMHOMD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
VWXGHQL
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

SRQHGMHOMDN
6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
348
ϕ
87

1
1RY

1

1

1

6

1RY 6

1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1H
1H
1 1H
1H
1H

1
1RY

1

6

6

1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
349
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
VWXGHQL
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
SRQHGMHOMDN
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
VWXGHQL
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
XWRUDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
SURVLQDF
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
VULMHGD
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
350
ϕ
87

1
1RY

1

1

1

6

1H
1RY 6 1H
1H
1H
1H
1H 1H
6 1H 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
'HF

1

6

6

1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
351
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
SURVLQDF
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
QHGMHOMD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
SURVLQDF
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

SRQHGMHOMDN
*DFUX[
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
SURVLQDF
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
XWRUDN
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
352
ϕ
87

1 1H
'HF 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1

6

'HF 6

1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
'HF

1

6

6

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
353
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
SURVLQDF
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
VULMHGD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
SURVLQDF
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
þHWYUWDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
SURVLQDF
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
SHWDN
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
354
ϕ
87

1
'HF

1

1

1

6

'HF 6

1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
'HF

1

6

6

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
355
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
SURVLQDF
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
SHWDN
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
SURVLQDF
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
VXERWD
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
SURVLQDF
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
QHGMHOMD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
356
ϕ
87

1
SUR

1

1

1

6

'HF 6

1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
1H
1H
1H
1H
1H
1 1H
'HF 1H
1H
1H
1 1H
1H
6 1H
1H
1H
1H
1H
1H
6 1H
1H

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
357
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
SURVLQDF
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

SRQHGMHOMDN
$OSKHFFD
$OSKHUDW]
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
SURVLQDF
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
XWRUDN
*LHQDK
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
SURVLQDF
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
VULMHGD
6FKHGDU
6KDXOD
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
358
ϕ
87

1
'HF

1

1

1

6

'HF 6

1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
'HF

1

6

6

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
359
6 δ 6 δ 6 δ 6 δ 6 ,PH α
α δ
87

$FDPDU
$FKHUQDU
SURVLQDF
$FUX[
$GKDUD
$OGHEDUDQ

$OLRWK
$ONDLG
$,1D
LU
$OQLODP
$OSKDUG

$OSKHFFD
$OSKHUDW]
VULMHGD
$OWDLU
$QNDD
$QWDUHV

$UFWXUXV
$WULD
$YLRU
%HOODWUL[
%HWHOJHXVH

&DQRSXV
&DSHOOD
SURVLQDF
'HQHE
'HQHEROD
'LSKGD

'XEKH
(OQDWK
(OWDQLQ
(QLI
)RPDOKDXW

*DFUX[
*LHQDK
þHWYUWDN
+DGDU
+DPDO
.DXV$XVW

.RFKDE
0DUNDE
0HQNDU
0HQNHQW
0LDSODFLGXV

0LUIDN
1XQNL
SURVLQDF
3HDFRFN
3RODUD
3ROOX[

3URF\RQ
5DVDOKDJXH
5HJXOXV
5LJHO
5LJLO.HQW

6DELN
6FKHGDU
6KDXOD
SHWDN
6LULXV
6SLFD
6XKDLO
9HJD
=XEHQ
XEL
α
α 7P

K P
9HQHUD
0DUV
7P 2 -XSLWHU
360
ϕ
87

1
'HF

1

1

1

6

'HF 6

1H
1H
6 1H

*UDÿ 1DXW
1

1

1
'HF

1

6

6

1H
1H
6 1H

6XQFH 0MHVHF
K K 0M ' K P
P V P V K P K P 0
,
8
U G U ,,
361
TABLICA ZA ODREĈIVANJE ZEMLJOPISNE
ŠIRINE I AZMUTA POMOûU POLARE
7$%/,&(=$2'5(Ĉ,9$1-(
=(0/-23,61(â,5,1(,$=,087$3202û832/$5(
V2
NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU

ϕ° NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU

0MH NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU

6MH
9HO
2åX
7UD
6YL
/LS
6US
.RO
5XM
/LV
6WX
3UR
$]LPXW
V 2
ϕ°

365
7$%/,&(=$2'5(Ĉ,9$1-(
=(0/-23,61(â,5,1(,$=,087$3202û832/$5(
V2
NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU

ϕ° NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU

0MH NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU NRU

6MH
9HO
2åX
7UD
6YL
/LS
6US
.RO
5XM
/LV
6WX
3UR
$]LPXW
V2
ϕ°

366
TABLICA POPRAVAKA
SATNOG KUTA I DEKLINACIJE
P P

P 6XQFH $ULHV 0MHVHF Y NRU Y NRU Y NRU P 6XQFH $ULHV 0MHVHF Y NRU Y NRU Y NRU
3ODQHWL 2 G G G 3ODQHWL 2 G G G
V

V

369
P P

V

V

370
P P

V

V

371
P P

V

V

372
P P

V

V

373
P P

V

V

374
P P

V

V

375
P P

V

V

376
P P

V

V

377
P P

V

V

378
P P

V

V

379
P P

V

V

380
P P

V

V

381
P P

V

V

382
P P

V

V

383
P P

V

V

384
P P

V

V

385
P P

V

V

386
P P

V

V

387
P P

V

V

388
P P

V

V

389
P P

V

V

390
P P

V

V

391
P P

V

V

392
P P

V

V

393
P P

V

V

394
P P

V

V

395
P P

V

V

396
P P

V

V

397
P P

V

V

398
TABLICA POPRAVAKA
IZMJERENE VISINE MJESECA
U kupnipopravak izm jerene visine M jeseca -donjirub U kupnipopravak izm jerene visine M jeseca -gornjirub
Vi H orizontalna paralaksa Vi H orizontalna paralaksa
54,0 54,5 55,0 55,5 56,0 56,5 57,0 57,5 58,0 58,5 59,0 59,5 60,0 60,5 61,0 54,0 54,5 55,0 55,5 56,0 56,5 57,0 57,5 58,0 58,5 59,0 60,0 61,0
5 58,6 59,2 59,8 60,5 61,1 61,7 62,4 63,0 63,6 64,3 64,9 65,5 66,2 66,8 67,4 5 29,1 29,5 29,9 30,2 30,6 31,0 31,3 31,7 32,0 32,4 32,8 33,5 34,2
6 59,9 60,5 61,2 61,8 62,4 63,1 63,7 64,3 65,0 65,6 66,2 66,9 67,5 68,1 68,8 6 30,5 30,9 31,2 31,6 31,9 32,3 32,7 33,0 33,4 33,7 34,1 34,8 35,5
7 61,0 61,6 62,3 62,9 63,5 64,2 64,8 65,4 66,1 66,7 67,3 68,0 68,6 69,2 69,9 7 31,6 32,0 32,3 32,7 33,0 33,4 33,8 34,1 34,5 34,8 35,2 35,9 36,6
8 61,7 62,3 62,9 63,6 64,2 64,8 65,5 66,1 66,7 67,4 68,0 68,6 69,3 69,9 70,5 8 32,3 32,6 33,0 33,3 33,7 34,1 34,4 34,8 35,1 35,5 35,9 36,6 37,3
9 62,2 62,8 63,5 64,1 64,7 65,4 66,0 66,6 67,2 67,9 68,5 69,1 69,8 70,4 71,0 9 32,8 33,2 33,5 33,9 34,2 34,6 34,9 35,3 35,7 36,0 36,4 37,1 37,8
10 62,6 63,2 63,9 64,5 65,1 65,7 66,4 67,0 67,6 68,3 68,9 69,5 70,1 70,8 71,4 10 33,2 33,6 33,9 34,3 34,6 35,0 35,3 35,7 36,0 36,4 36,8 37,5 38,2
11 62,9 63,5 64,2 64,8 65,4 66,0 66,7 67,3 67,9 68,5 69,2 69,8 70,4 71,1 71,7 11 33,5 33,8 34,2 34,6 34,9 35,3 35,6 36,0 36,3 36,7 37,0 37,7 38,5
12 63,1 63,7 64,4 65,0 65,6 66,2 66,9 67,5 68,1 68,7 69,4 70,0 70,6 71,2 71,9 12 33,7 34,1 34,4 34,8 35,1 35,5 35,8 36,2 36,5 36,9 37,2 37,9 38,6
13 63,2 63,9 64,5 65,1 65,7 66,4 67,0 67,6 68,2 68,9 69,5 70,1 70,7 71,4 72,0 13 33,8 34,2 34,5 34,9 35,2 35,6 35,9 36,3 36,6 37,0 37,4 38,1 38,8
14 63,3 63,9 64,6 65,2 65,8 66,4 67,1 67,7 68,3 68,9 69,5 70,2 70,8 71,4 72,0 14 33,9 34,3 34,6 35,0 35,3 35,7 36,0 36,4 36,7 37,1 37,4 38,1 38,8
15 63,4 64,0 64,6 65,2 65,8 66,5 67,1 67,7 68,3 68,9 69,5 70,2 70,8 71,4 72,0 15 33,9 34,3 34,6 35,0 35,3 35,7 36,0 36,4 36,7 37,1 37,4 38,1 38,8
16 63,3 64,0 64,6 65,2 65,8 66,4 67,0 67,7 68,3 68,9 69,5 70,1 70,7 71,4 72,0 16 33,9 34,3 34,6 35,0 35,3 35,6 36,0 36,3 36,7 37,0 37,4 38,1 38,8
17 63,3 63,9 64,5 65,1 65,7 66,3 67,0 67,6 68,2 68,8 69,4 70,0 70,6 71,3 71,9 17 33,9 34,2 34,6 34,9 35,2 35,6 35,9 36,3 36,6 36,9 37,3 38,0 38,7
18 63,2 63,8 64,4 65,0 65,6 66,2 66,8 67,5 68,1 68,7 69,3 69,9 70,5 71,1 71,7 18 33,8 34,1 34,4 34,8 35,1 35,5 35,8 36,1 36,5 36,8 37,2 37,8 38,5
19 63,0 63,7 64,3 64,9 65,5 66,1 66,7 67,3 67,9 68,5 69,1 69,7 70,4 71,0 71,6 19 33,6 34,0 34,3 34,6 35,0 35,3 35,7 36,0 36,3 36,7 37,0 37,7 38,4
20 62,9 63,5 64,1 64,7 65,3 65,9 66,5 67,1 67,7 68,3 68,9 69,6 70,2 70,8 71,4 20 33,5 33,8 34,1 34,5 34,8 35,1 35,5 35,8 36,1 36,5 36,8 37,5 38,2
21 62,7 63,3 63,9 64,5 65,1 65,7 66,3 66,9 67,5 68,1 68,7 69,3 69,9 70,5 71,1 21 33,3 33,6 34,0 34,3 34,6 34,9 35,3 35,6 35,9 36,3 36,6 37,3 37,9
22 62,5 63,1 63,7 64,3 64,9 65,5 66,1 66,7 67,3 67,9 68,5 69,1 69,7 70,3 70,9 22 33,1 33,4 33,7 34,1 34,4 34,7 35,0 35,4 35,7 36,0 36,3 37,0 37,7
23 62,2 62,8 63,4 64,0 64,6 65,2 65,8 66,4 67,0 67,6 68,2 68,8 69,4 70,0 70,6 23 32,8 33,2 33,5 33,8 34,1 34,5 34,8 35,1 35,4 35,7 36,1 36,7 37,4
24 62,0 62,6 63,2 63,8 64,3 64,9 65,5 66,1 66,7 67,3 67,9 68,5 69,1 69,7 70,3 24 32,6 32,9 33,2 33,5 33,8 34,2 34,5 34,8 35,1 35,4 35,8 36,4 37,1
25 61,7 62,3 62,9 63,5 64,0 64,6 65,2 65,8 66,4 67,0 67,6 68,2 68,8 69,3 69,9 25 32,3 32,6 32,9 33,2 33,5 33,9 34,2 34,5 34,8 35,1 35,4 36,1 36,7
26 61,4 62,0 62,5 63,1 63,7 64,3 64,9 65,5 66,1 66,6 67,2 67,8 68,4 69,0 69,6 26 32,0 32,3 32,6 32,9 33,2 33,5 33,8 34,2 34,5 34,8 35,1 35,7 36,3
27 61,0 61,6 62,2 62,8 63,4 63,9 64,5 65,1 65,7 66,3 66,9 67,4 68,0 68,6 69,2 27 31,6 31,9 32,3 32,6 32,9 33,2 33,5 33,8 34,1 34,4 34,7 35,3 36,0
28 60,7 61,3 61,8 62,4 63,0 63,6 64,2 64,7 65,3 65,9 66,5 67,0 67,6 68,2 68,8 28 31,3 31,6 31,9 32,2 32,5 32,8 33,1 33,4 33,7 34,0 34,3 34,9 35,6
29 60,3 60,9 61,5 62,0 62,6 63,2 63,8 64,3 64,9 65,5 66,1 66,6 67,2 67,8 68,3 29 30,9 31,2 31,5 31,8 32,1 32,4 32,7 33,0 33,3 33,6 33,9 34,5 35,1
30 59,9 60,5 61,1 61,6 62,2 62,8 63,3 63,9 64,5 65,1 65,6 66,2 66,8 67,3 67,9 30 30,5 30,8 31,1 31,4 31,7 32,0 32,3 32,6 32,9 33,2 33,5 34,1 34,7
31 59,5 60,1 60,6 61,2 61,8 62,3 62,9 63,5 64,0 64,6 65,2 65,7 66,3 66,9 67,4 31 30,1 30,4 30,7 31,0 31,3 31,6 31,9 32,2 32,5 32,7 33,0 33,6 34,2
32 59,1 59,7 60,2 60,8 61,3 61,9 62,5 63,0 63,6 64,1 64,7 65,3 65,8 66,4 66,9 32 29,7 30,0 30,3 30,5 30,8 31,1 31,4 31,7 32,0 32,3 32,6 33,1 33,7
33 58,6 59,2 59,8 60,3 60,9 61,4 62,0 62,5 63,1 63,6 64,2 64,8 65,3 65,9 66,4 33 29,2 29,5 29,8 30,1 30,4 30,7 30,9 31,2 31,5 31,8 32,1 32,6 33,2
34 58,2 58,7 59,3 59,8 60,4 60,9 61,5 62,0 62,6 63,1 63,7 64,2 64,8 65,3 65,9 34 28,8 29,1 29,3 29,6 29,9 30,2 30,5 30,7 31,0 31,3 31,6 32,1 32,7
35 57,7 58,3 58,8 59,3 59,9 60,4 61,0 61,5 62,1 62,6 63,2 63,7 64,3 64,8 65,4 35 28,3 28,6 28,9 29,1 29,4 29,7 29,9 30,2 30,5 30,8 31,0 31,6 32,1
36 57,2 57,8 58,3 58,8 59,4 59,9 60,5 61,0 61,5 62,1 62,6 63,2 63,7 64,2 64,8 36 27,8 28,1 28,3 28,6 28,9 29,2 29,4 29,7 30,0 30,2 30,5 31,0 31,6
37 56,7 57,2 57,8 58,3 58,9 59,4 59,9 60,5 61,0 61,5 62,1 62,6 63,1 63,7 64,2 37 27,3 27,6 27,8 28,1 28,4 28,6 28,9 29,1 29,4 29,7 29,9 30,5 31,0
38 56,2 56,7 57,2 57,8 58,3 58,8 59,4 59,9 60,4 61,0 61,5 62,0 62,5 63,1 63,6 38 26,8 27,0 27,3 27,6 27,8 28,1 28,3 28,6 28,8 29,1 29,4 29,9 30,4
39 55,6 56,2 56,7 57,2 57,7 58,3 58,8 59,3 59,8 60,4 60,9 61,4 61,9 62,5 63,0 39 26,2 26,5 26,7 27,0 27,2 27,5 27,8 28,0 28,3 28,5 28,8 29,3 29,8
40 55,1 55,6 56,1 56,7 57,2 57,7 58,2 58,7 59,2 59,8 60,3 60,8 61,3 61,8 62,4 40 25,7 25,9 26,2 26,4 26,7 26,9 27,2 27,4 27,7 27,9 28,2 28,6 29,1
41 54,5 55,0 55,6 56,1 56,6 57,1 57,6 58,1 58,6 59,1 59,7 60,2 60,7 61,2 61,7 41 25,1 25,4 25,6 25,8 26,1 26,3 26,6 26,8 27,0 27,3 27,5 28,0 28,5
42 53,9 54,5 55,0 55,5 56,0 56,5 57,0 57,5 58,0 58,5 59,0 59,5 60,0 60,5 61,1 42 24,5 24,8 25,0 25,2 25,5 25,7 25,9 26,2 26,4 26,7 26,9 27,4 27,8
43 53,3 53,9 54,4 54,9 55,4 55,9 56,4 56,9 57,4 57,9 58,4 58,9 59,4 59,9 60,4 43 23,9 24,2 24,4 24,6 24,9 25,1 25,3 25,5 25,8 26,0 26,2 26,7 27,2
44 52,7 53,2 53,7 54,2 54,7 55,2 55,7 56,2 56,7 57,2 57,7 58,2 58,7 59,2 59,7 44 23,3 23,6 23,8 24,0 24,2 24,4 24,7 24,9 25,1 25,3 25,6 26,0 26,5
45 52,1 52,6 53,1 53,6 54,1 54,6 55,1 55,5 56,0 56,5 57,0 57,5 58,0 58,5 59,0 45 22,7 22,9 23,1 23,4 23,6 23,8 24,0 24,2 24,4 24,7 24,9 25,3 25,8
46 51,5 52,0 52,4 52,9 53,4 53,9 54,4 54,9 55,4 55,8 56,3 56,8 57,3 57,8 58,3 46 22,1 22,3 22,5 22,7 22,9 23,1 23,3 23,6 23,8 24,0 24,2 24,6 25,0
47 50,8 51,3 51,8 52,3 52,7 53,2 53,7 54,2 54,7 55,1 55,6 56,1 56,6 57,0 57,5 47 21,4 21,6 21,8 22,0 22,2 22,5 22,7 22,9 23,1 23,3 23,5 23,9 24,3
48 50,2 50,6 51,1 51,6 52,1 52,5 53,0 53,5 53,9 54,4 54,9 55,4 55,8 56,3 56,8 48 20,8 21,0 21,2 21,4 21,6 21,8 22,0 22,2 22,4 22,6 22,8 23,1 23,5
49 49,5 50,0 50,4 50,9 51,4 51,8 52,3 52,8 53,2 53,7 54,1 54,6 55,1 55,5 56,0 49 20,1 20,3 20,5 20,7 20,9 21,1 21,2 21,4 21,6 21,8 22,0 22,4 22,8
50 48,8 49,3 49,7 50,2 50,6 51,1 51,6 52,0 52,5 52,9 53,4 53,9 54,3 54,8 55,2 50 19,4 19,6 19,8 20,0 20,2 20,3 20,5 20,7 20,9 21,1 21,3 21,6 22,0
51 48,1 48,6 49,0 49,5 49,9 50,4 50,8 51,3 51,7 52,2 52,6 53,1 53,5 54,0 54,4 51 18,7 18,9 19,1 19,3 19,4 19,6 19,8 20,0 20,1 20,3 20,5 20,9 21,2
52 47,4 47,9 48,3 48,7 49,2 49,6 50,1 50,5 51,0 51,4 51,9 52,3 52,7 53,2 53,6 52 18,0 18,2 18,4 18,5 18,7 18,9 19,0 19,2 19,4 19,6 19,7 20,1 20,4
53 46,7 47,1 47,6 48,0 48,4 48,9 49,3 49,8 50,2 50,6 51,1 51,5 51,9 52,4 52,8 53 17,3 17,5 17,6 17,8 18,0 18,1 18,3 18,4 18,6 18,8 18,9 19,3 19,6
54 46,0 46,4 46,8 47,3 47,7 48,1 48,6 49,0 49,4 49,8 50,3 50,7 51,1 51,6 52,0 54 16,6 16,7 16,9 17,0 17,2 17,4 17,5 17,7 17,8 18,0 18,1 18,5 18,8
55 45,2 45,7 46,1 46,5 46,9 47,3 47,8 48,2 48,6 49,0 49,5 49,9 50,3 50,7 51,2 55 15,8 16,0 16,1 16,3 16,4 16,6 16,7 16,9 17,0 17,2 17,3 17,6 17,9
56 44,5 44,9 45,3 45,7 46,1 46,6 47,0 47,4 47,8 48,2 48,6 49,1 49,5 49,9 50,3 56 15,1 15,2 15,4 15,5 15,7 15,8 15,9 16,1 16,2 16,4 16,5 16,8 17,1
57 43,7 44,1 44,5 45,0 45,4 45,8 46,2 46,6 47,0 47,4 47,8 48,2 48,6 49,0 49,4 57 14,3 14,5 14,6 14,7 14,9 15,0 15,1 15,3 15,4 15,5 15,7 16,0 16,2
58 43,0 43,4 43,8 44,2 44,6 45,0 45,4 45,8 46,2 46,6 47,0 47,4 47,8 48,2 48,6 58 13,6 13,7 13,8 13,9 14,1 14,2 14,3 14,5 14,6 14,7 14,8 15,1 15,4
59 42,2 42,6 43,0 43,4 43,8 44,1 44,5 44,9 45,3 45,7 46,1 46,5 46,9 47,3 47,7 59 12,8 12,9 13,0 13,1 13,3 13,4 13,5 13,6 13,7 13,9 14,0 14,2 14,5
60 41,4 41,8 42,2 42,6 42,9 43,3 43,7 44,1 44,5 44,9 45,3 45,6 46,0 46,4 46,8 60 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,6 12,7 12,8 12,9 13,0 13,1 13,4 13,6
61 40,6 41,0 41,4 41,7 42,1 42,5 42,9 43,2 43,6 44,0 44,4 44,8 45,1 45,5 45,9 61 11,2 11,3 11,4 11,5 11,6 11,7 11,8 11,9 12,0 12,1 12,3 12,5 12,7
62 39,8 40,2 40,5 40,9 41,3 41,7 42,0 42,4 42,8 43,1 43,5 43,9 44,2 44,6 45,0 62 10,4 10,5 10,6 10,7 10,8 10,9 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,6 11,8
63 39,0 39,3 39,7 40,1 40,4 40,8 41,2 41,5 41,9 42,3 42,6 43,0 43,3 43,7 44,1 63 9,6 9,7 9,8 9,8 9,9 10,0 10,1 10,2 10,3 10,4 10,5 10,7 10,8
64 38,2 38,5 38,9 39,2 39,6 39,9 40,3 40,7 41,0 41,4 41,7 42,1 42,4 42,8 43,1 64 8,8 8,8 8,9 9,0 9,1 9,2 9,3 9,3 9,4 9,5 9,6 9,8 9,9
65 37,3 37,7 38,0 38,4 38,7 39,1 39,4 39,8 40,1 40,5 40,8 41,2 41,5 41,9 42,2 65 7,9 8,0 8,1 8,2 8,2 8,3 8,4 8,5 8,5 8,6 8,7 8,8 9,0
66 36,5 36,8 37,2 37,5 37,9 38,2 38,5 38,9 39,2 39,6 39,9 40,2 40,6 40,9 41,3 66 7,1 7,2 7,2 7,3 7,4 7,4 7,5 7,6 7,6 7,7 7,8 7,9 8,0
67 35,7 36,0 36,3 36,7 37,0 37,3 37,6 38,0 38,3 38,6 39,0 39,3 39,6 40,0 40,3 67 6,3 6,3 6,4 6,4 6,5 6,5 6,6 6,7 6,7 6,8 6,8 7,0 7,1
68 34,8 35,1 35,5 35,8 36,1 36,4 36,8 37,1 37,4 37,7 38,0 38,4 38,7 39,0 39,3 68 5,4 5,5 5,5 5,6 5,6 5,7 5,7 5,8 5,8 5,9 5,9 6,0 6,1
69 34,0 34,3 34,6 34,9 35,2 35,5 35,8 36,2 36,5 36,8 37,1 37,4 37,7 38,1 38,4 69 4,5 4,6 4,6 4,7 4,7 4,8 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,1 5,2
70 33,1 33,4 33,7 34,0 34,3 34,6 34,9 35,2 35,6 35,9 36,2 36,5 36,8 37,1 37,4 70 3,7 3,7 3,8 3,8 3,8 3,9 3,9 3,9 4,0 4,0 4,0 4,1 4,2
71 32,2 32,5 32,8 33,1 33,4 33,7 34,0 34,3 34,6 34,9 35,2 35,5 35,8 36,1 36,4 71 2,8 2,8 2,9 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,1 3,2
72 31,4 31,6 31,9 32,2 32,5 32,8 33,1 33,4 33,7 34,0 34,3 34,6 34,8 35,1 35,4 72 1,9 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,2 2,2
73 30,5 30,8 31,0 31,3 31,6 31,9 32,2 32,5 32,7 33,0 33,3 33,6 33,9 34,1 34,4 73 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2
74 29,6 29,9 30,1 30,4 30,7 31,0 31,2 31,5 31,8 32,1 32,3 32,6 32,9 33,2 33,4 74 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2
75 28,7 29,0 29,2 29,5 29,8 30,0 30,3 30,6 30,8 31,1 31,4 31,6 31,9 32,2 32,4 75 -0,7 -0,7 -0,7 -0,7 -0,7 -0,7 -0,7 -0,8 -0,8 -0,8 -0,8 -0,8 -0,8
76 27,8 28,1 28,3 28,6 28,8 29,1 29,4 29,6 29,9 30,1 30,4 30,6 30,9 31,2 31,4 76 -1,6 -1,6 -1,6 -1,6 -1,7 -1,7 -1,7 -1,7 -1,7 -1,7 -1,7 -1,8 -1,8
77 26,9 27,2 27,4 27,7 27,9 28,2 28,4 28,7 28,9 29,2 29,4 29,7 29,9 30,1 30,4 77 -2,5 -2,5 -2,5 -2,6 -2,6 -2,6 -2,6 -2,7 -2,7 -2,7 -2,7 -2,8 -2,8
78 26,0 26,3 26,5 26,7 27,0 27,2 27,5 27,7 27,9 28,2 28,4 28,7 28,9 29,1 29,4 78 -3,4 -3,4 -3,5 -3,5 -3,5 -3,6 -3,6 -3,6 -3,7 -3,7 -3,7 -3,8 -3,8
79 25,1 25,3 25,6 25,8 26,0 26,3 26,5 26,7 27,0 27,2 27,4 27,7 27,9 28,1 28,4 79 -4,3 -4,3 -4,4 -4,4 -4,5 -4,5 -4,5 -4,6 -4,6 -4,7 -4,7 -4,8 -4,9
80 24,2 24,4 24,6 24,9 25,1 25,3 25,5 25,8 26,0 26,2 26,4 26,7 26,9 27,1 27,3 80 -5,2 -5,3 -5,3 -5,4 -5,4 -5,5 -5,5 -5,6 -5,6 -5,7 -5,7 -5,8 -5,9
81 23,3 23,5 23,7 23,9 24,1 24,4 24,6 24,8 25,0 25,2 25,4 25,6 25,9 26,1 26,3 81 -6,1 -6,2 -6,2 -6,3 -6,3 -6,4 -6,5 -6,5 -6,6 -6,6 -6,7 -6,8 -6,9
82 22,4 22,6 22,8 23,0 23,2 23,4 23,6 23,8 24,0 24,2 24,4 24,6 24,8 25,1 25,3 82 -7,0 -7,1 -7,2 -7,2 -7,3 -7,4 -7,4 -7,5 -7,6 -7,6 -7,7 -7,8 -8,0
83 21,5 21,7 21,9 22,1 22,2 22,4 22,6 22,8 23,0 23,2 23,4 23,6 23,8 24,0 24,2 83 -7,9 -8,0 -8,1 -8,2 -8,2 -8,3 -8,4 -8,5 -8,5 -8,6 -8,7 -8,8 -9,0
84 20,5 20,7 20,9 21,1 21,3 21,5 21,7 21,9 22,1 22,2 22,4 22,6 22,8 23,0 23,2 84 -8,9 -8,9 -9,0 -9,1 -9,2 -9,3 -9,4 -9,5 -9,5 -9,6 -9,7 -9,9 -10,0
85 19,6 19,8 20,0 20,2 20,3 20,5 20,7 20,9 21,1 21,2 21,4 21,6 21,8 22,0 22,1 85 -9,8 -9,9 -10,0 -10,1 -10,2 -10,2 -10,3 -10,4 -10,5 -10,6 -10,7 -10,9 -11,1
86 18,7 18,9 19,0 19,2 19,4 19,6 19,7 19,9 20,1 20,2 20,4 20,6 20,8 20,9 21,1 86 -10,7 -10,8 -10,9 -11,0 -11,1 -11,2 -11,3 -11,4 -11,5 -11,6 -11,7 -11,9 -12,1
87 17,8 17,9 18,1 18,3 18,4 18,6 18,8 18,9 19,1 19,2 19,4 19,6 19,7 19,9 20,1 87 -11,6 -11,7 -11,9 -12,0 -12,1 -12,2 -12,3 -12,4 -12,5 -12,6 -12,7 -13,0 -13,2
88 16,9 17,0 17,2 17,3 17,5 17,6 17,8 17,9 18,1 18,2 18,4 18,5 18,7 18,9 19,0 88 -12,6 -12,7 -12,8 -12,9 -13,0 -13,1 -13,3 -13,4 -13,5 -13,6 -13,7 -14,0 -14,2
89 15,9 16,1 16,2 16,4 16,5 16,7 16,8 16,9 17,1 17,2 17,4 17,5 17,7 17,8 18,0 89 -13,5 -13,6 -13,7 -13,9 -14,0 -14,1 -14,2 -14,4 -14,5 -14,6 -14,8 -15,0 -15,3
90 15,0 15,1 15,3 15,4 15,5 15,7 15,8 16,0 16,1 16,2 16,4 16,5 16,6 16,8 16,9 90 -14,4 -14,5 -14,7 -14,8 -14,9 -15,1 -15,2 -15,4 -15,5 -15,6 -15,8 -16,0 -16,3
D rugipopravak izm jerene visine M jeseca tj.depresija m orskog horizonta
vo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28
D ep -1,8 -2,5 -3,1 -3,5 -4 -4,3 -4,7 -5 -5,3 -5,6 -5,9 -6,1 -6,4 -6,6 -7 -7,1 -7,3 -7,5 -7,7 -7,9 -8,1 -8,3 -8,5 -8,7 -8,9 -9 -9,2 -9,4
vo 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56
D ep -9,5 -9,7 -9,9 -10,0 -10,2 -10,3 -10,5 -10,6 -10,8 -10,9 -11,1 -11,2 -11,3 -11,5 ### -11,7 -11,9 -12,0 -12,1 -12,3 -12,4 -12,5 -12,6 -12,8 -12,9 -13,0 -13,1 -13,2
401
TABLICA POPRAVAKA
IZMJERENE VISINE SUNCA, ZVIJEZDA I PLANETA
8.831,3235$9$.,=0-(5(1(9,6,1(681&$'21-,58%
9LVLQDRNDXPHWULPD

9LVLQD6XQFDL]PMHUHQDVHNVWDQWRPGRQMLUXE

8.831,3235$9$.,=0-(5(1(9,6,1(681&$*251-,58%
9LVLQDRNDXPHWULPD6YHYULMHGQRVWLL]WDEOLFHVXQHJDWLYQH

9LVLQD6XQFDL]PMHUHQDVHNVWDQWRPJRUQMLUXE

'UXJLSRSUDYDNL]PMHUHQHYLVLQH6XQFD 'UXJLSRSUDYDNL]PMHUHQHYLVLQHSODQHWH
9 π
6LM 9HO 2åX 7UD 6YL /LS 6US .RO 5XM /LV 6WX 3UR

8.831,3235$9$.,=0-(5(1(9,6,1(=9,-(='(,3/$1(7(
9LVLQDRNDXPHWULPD6YHYULMHGQRVWLL]WDEOLFHVXQHJDWLYQH

9LVLQD]YLMH]GHL]PMHUHQDVHNVWDQWRP

405
TABLICE HO 249
National Geospatial Intelligence Agency

409
TABLICA 4
413
414
IZVADCI IZ TABLICE
ISPRAVAKA ZA PRECESIJU I NUTACIJU
417
NAUTIýKE TABLICE
Hrvatski hidrografski institut

TABLICA 5
MERKATOROVE ŠIRINE – UVEýANE ŠIRINE
423
424
425
426
427
428
429
430
IZVADCI IZ TABLICE 37
ABC TABLICE
433
434
435
IZVADCI IZ TABLICE 38
AMPLITUDA NEBESKIH TIJELA
439
440
KORIŠTENA LITERATURA:
Bowditch, N., American practical Navigator, US Navy Hydrographic Office, Washington,

1958.
Coolen, J. Edward., Nicholl's concise guide to the navigation examinations, Volume 1,
Glasgow, 1987.
Coolen, J. Edward., Nicholl's concise guide to the navigation examinations, Volume 2,
Glasgow, 1995.
ýumbeliü, P., Astronomska navigacija II, pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1990.
Frost, A., Practical navigation for second mates, Glasgow, 1994.
Kitaroviü, I., Sferna trigonometrija s primjenama u astronomskoj navigaciji, Rijeka,
Fakultet za pomorstvo i saobraüaj.
Klarin, M., Astronomska navigacija 1, Zagreb, 1996.
Klarin, M., Astronomska navigacija 2, Zagreb, 1996.
Lipovac, M., Astronomska navigacija, HIRM, Split,1981.
Staziü, Ž., Primjeri zadataka iz astronomske navigacije, Split, 2005.
Tijardoviü, I., Navigacijski zadaci za polaznike konzultacija kapetana duge plovidbe, Split
1989.
Brown's nautical Almanac, Brown's Son & Ferguson, Glasgow.
Nautiþki godišnjak, HHI, 2004.
Sight reduction tables for marine navigation
441
Zahvaljujemo slijedeüim tvrtkama na svesrdnoj pomoüi u izdavanju ove knjige:
− ANTIPIROS d.o.o.
− BRANKO PILOT d.o.o.
− BRODOSPAS d.d.
− BUBLIN d.o.o.
− ýONDIû KADMENOVIû d.o.o.
− LUýKA UPRAVA SPLIT
− NAUTIýKI CENTAR d.o.o.
− PEPELJUGA d.o.o.
− PLOVPUT
− RESTORAN BOBAN
− TRENTON d.o.o.
− ZAGREBAýKA BANKA d.d.
A utori
442

Zbirka Primjera Iz Astronomske I Oceanske Navigacije S Rjesenjima PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Primjera Iz Astronomske I Oceanske Navigacije S Rjesenjima PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NIKŠA KONDIû

HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT

NAKLADNIK: Hrvatski hidrografski institut

ZA NAKLADNIKA: Zvonko Gržetiü dr. sc.

UREDNIK: Nikša Kondiü dipl. inž.

RECENZENTI: kap. Maksim Klarin dr. sc.

LEKTOR: Danijela Viskoviü Veršiü prof.

TISAK: Hrvatski hidrografski institut

UVEZ: RePrint, Split

NAKLADA: 500 primjeraka

CIP – Katalogizacija u publikaciji

HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT

Zbirka primjera iz astronomske i oceanske navigacije namijenjena je uþenicima, studentima i

ODREĈIVANJE POZICIJE BRODA MOTRENJEM NEBESKIH TIJELA

1. Odreÿivanje pozicije broda istovremenim motrenjem tri nebeska tijela.............................11

KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRýNOG KOMPASA

1. Kontrola devijacije magnetskog i zvrþnog kompasa motrenjem zvijezde.......................... 129

KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRýNOG KOMPASA

1. Kontrola devijacije magnetskog i zvrþnog kompasa motrenjem izlaza Sunca................... 143

IZRAýUN LOKSODROMSKE I ORTODROMSKE PLOVIDBE

1. Izraþun loksodromske i ortodromske plovidbe

1. Izvadci iz Nautiþkog godišnjaka za 2004 godinu, Hrvatskog hidrografskog instituta........237

Nataliji, Zdenki i Roku Srÿanu

1. CAPELLA VIZ = 41°51,3′ tK = 12h 53min 29s

Odredi koordinate pozicije broda!

a) Izraþun srednjeg vremena (UT)

1. CAPELLA 2. RIGEL 3. ACAMAR

tK = 12h 53min 29s tK = 12h 54min 50s tK = 12h 56min 01s

b) Izraþun mjesnog satnog kuta (s)

1. CAPELLA 2. RIGEL 3. ACAMAR

SȖ = 294°17,2′ SȖ = 294°17,2′ SȖ = 294°17,2′

s = 720° – s s = 720° – s s = 720° – s

ĵ = 46°00,3′N ĵ = 08°11,8′S ĵ = 40°17,5′S

1. ako je vrijednost izraþunatog satnog kuta (s) od 0° do 180°,

c) Izraþun prave visine (VP)

Nakon što smo izvadili vrijednosti iz tablice pristupamo interpolaciji:

0,2 ⋅ 5 0,2 ⋅111,3

0,2 ⋅ 5 0,2 ⋅ 123,1

0,3 ⋅ 5 0,3 ⋅ 293

1. CAPELLA 2. RIGEL 3. ACAMAR

VIZ = 41°51,3′ VIZ = 42°03,1′ VIZ = 34°53,0′

d) Izraþun visine raþunate (VR)

sin VR = sin ϕ Z ⋅ sin δ + cos ϕ Z ⋅ cos δ ⋅ cos s

sin VR = sin ϕ Z ⋅ sin δ + cos ϕ Z ⋅ cos δ ⋅ cos s

sin VR = sin ϕ Z ⋅ sin δ + cos ϕ Z ⋅ cos δ ⋅ cos s

e) Izraþun azimuta (ωP)

Izraþun azimuta vršimo prema formulama kako slijedi:

sin δ − sin ϕ Z ⋅ sin VR

sin δ − sin ϕ Z ⋅ sin VR

sin δ − sin ϕ Z ⋅ sin VR

Za izraþun pravog azimuta (ωP) mogu se koristiti sljedeüa pravila:

1. CAPELLA 2. RIGEL 3. ACAMAR

VP = 41°43,1′ VP = 41°54,9′ VP = 34°44,4′

g) Ucrtavanje pozicije broda i izraþun koordinata pozicije

1. CAPELLA 2. RIGEL 3. ACAMAR

ωP = 039,9° ωP = 115,3° ωP = 172,2°

Postupak ucrtavanja pozicije je sljedeüi:

1. Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije, odnosno zadana paralela (ϕZ = 14°20,0′N) i

h) Izraþun koordinata pozicije broda (ϕp i λp)

1. ACHERNAR VIZ = 27°30,0′ tX = 05h 20min 31s

Greška indeksa kI = +1,0′; visina oka VOKA = 14m.

Odredi koordinate pozicije broda!

ACHERNAR ALTAIR FOMALHAUT