EKONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA OSIJEK

OSIJEK

RJEŠENJE O INVALIDSKOJ MIROVINI

Završni rad

Školska godina 2018./2019.

Predmet: Upravni postupak

Mentor: prof. Vesna Gržan

Učenica: Josipa Trelec

Razredni odjel: 4.b

Ljetni rok
Osijek, lipanj 2019.
1
 Sadržaj
Sadržaj
1.Uvod.........................................................................................................................................3
2.Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje................................................................................4
2.1. Nadležnost........................................................................................................................5
3.Invalidska mirovina.................................................................................................................7
3.1.Profesionalna rehabilitacija...............................................................................................9
3.2.Privremena invalidska mirovina........................................................................................9
4.Upravni postupak...................................................................................................................11
4.1. Pokretanje postupka.......................................................................................................11
4.3. Ispitni postupak..............................................................................................................12
4.5.Određivanje invalidske mirovine....................................................................................13
4.6.Izračun invalidske mirovine............................................................................................14
4.7.Revizija............................................................................................................................15
4.8.Donošenje rješenja..........................................................................................................15
5.Uredsko poslovanje................................................................................................................18
5.1.Rješenje...........................................................................................................................18
6.Zaključak................................................................................................................................20
Literatura...................................................................................................................................21
Popis slika.................................................................................................................................22

2
 1.Uvod
Stručnu praksu sam odrađivala u Zavodu za mirovinsko osiguranje Osijek pod vodstvom
mentorice Mak. Tamo sam išla na praksu upravo iz razloga jer je ta ustanova nadležna za
rješavanje pitanja o mojoj temi završnog rada.
Kao temu svog završnog rada odabrala sam Rješenje o invalidskoj mirovini jer sam po
prirodi empatična osoba i željela sam se više približiti ovoj temi, samom tijeku postupka
dobivanja invalidske mirovine te ljudima s invaliditetom.
Također, smatram da su u današnjem svijetu ljudi s invaliditetom vrlo zapostavljeni u
društvenom i pravnom smislu te ovim radom želim ljudima privući pažnju na njih, njihov
način života i probleme s kojima se susreću.

3
 2.Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE je javna ustanova osnovana

Zakonom o mirovinskom osiguranju, kojim je ujedno započet proces reforme mirovinskog
sustava, radi ostvarivanja prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osoba iz
obveznog mirovinskog osiguranja, na temelju generacijske solidarnosti. Pravni je slijednik
bivših republičkih fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih
privrednika i individualnih poljoprivrednika odnosno svih prijašnjih institucija čija povijest
počinje 1922., kada je osnovan Središnji ured za mirovinsko osiguranje radnika u Zagrebu.

Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornošću utvrđenom zakonom i
Statutom, a u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja ima javne ovlasti.
Zavod posluje samostalno, a predstavlja ga i zastupa ravnatelj Zavoda.

Rad Zavoda je javan. Javnost rada ostvaruje se izvještavanjem Hrvatskog sabora, osiguranika
i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja o radu i poslovanju Zavoda najmanje jedanput
godišnje, osiguravanjem dostupnosti podataka o radu Zavoda sredstvima javnog priopćavanja
te objavom Statuta i drugih općih akata Zavoda, kojima se uređuju prava i obveze osiguranika
i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja u „Narodnim novinama“.

Upravni nadzor nad Zavodom obavlja ministarstvo nadležno za mirovinski sustav, a nadzor i
praćenja primjene propisa u doplatku za djecu ministarstvo nadležno za obitelj.
Sjedište Zavoda je u Zagrebu, A. Mihanovića 3.

Djelatnost, ustrojstvo, upravljanje i rukovođenje Zavoda regulirani su Zakonom i Statutom

Zavoda.Zavod u vlasništvu ima dvije pravne osobe i to Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o.
(HMO d.o.o.) i Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo d.o.o. (HMID d.o.o.).

Zavod ima ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnike koje imenuje Vlada Republike
Hrvatske.

4
 2.1. Nadležnost
Nadležnost je pravo i dužnost javnopravnog tijela da rješava u određenoj upravnoj stvari.
Postoje dvije vrste nadležnosti:
a) stvarna nadležnost (određuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje
ili nadležnost javnopravnih tijela)
b) mjesna nadležnost (određuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno o
ustrojstvu javnopravnih tijela).
Prva razina mirovinskog osiguranja, razina generacijske solidarnosti zasnivat će se kao i do
sada na načelima:
 uzajamnosti
 solidarnosti
 neprenosivosti prava
 nezastarivosti prava
 zakonitosti

Druga razina obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po

obilježjima mje potpuno novo osiguranje u Republici Hrvatskoj, a osnivalo bi se na zakonu
kojim se uređuje to osiguranje.

Tim osiguranjem bit će obuhvaćene osobe osigurane na prvoj razini osiguranja koje su na dan
1. siječnja 2000. mlađe od 40 godina života. Osobe koje su u dobi od 40 do 50 godina moći će
se na vlastiti zahtjev uključiti u to osiguranje.

Treća razina dobrovoljno osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje nema

ograničenja u pristupu osiguranju, kao i druga razina predviđa uplatu na individualne račune,
uz mogućnost ulaganja u više fondova (a ne samo u jedan kao na drugoj razini). Sredstvima
će upravljati dobrovoljno mirovinsko društvo koje će nadzirati Agencija za nadzor.

Nakon stjecanja uvjeta za odlazak u mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

osiguranik – član društva imat će pravo na ukupni iznos osobne kapitalizirane štednje koj će
moći iskoristiti prema određenom programu (na više različitih načina). Programi će se urediti
posebnim zakonom.

5
Prva i druga razina osiguranja je obvezna, a financira se doprinosima poslodavca i
osiguranika, dok je treća razina dobrovoljna i mogu je financirati i osiguranici i poslodavci.

Ostali poslovi Zavoda:

1. Ostvarivanje prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osoba iz obveznog
mirovinskog osiguranja
2. Vođenje upravnog postupka u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz mirovinskog
osiguranja i ostvarivanjem prava na doplatak za djecu
3. Praćenje, provođenje i analiziranje politike razvitka i unapređivanja mirovinskog
osiguranja

6
 3.Invalidska mirovina
Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni
sljedeći uvjeti:
- postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
- uvjet staža

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kog osiguranika postoji smanjenje radne
sposobnosti. Može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji
odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne
sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u

zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od
polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju
njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim
dosadašnjim poslovima.

Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti mogu biti bolest, ozljeda izvan
rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka mogu biti:

1. bolest
2. ozljeda izvan rada
3. ozljeda na radu
4. profesionalna bolest

Ako je djelomični ili potpuni  gubitak radne sposobnosti  nastao zbog bolesti i / ili ozljede
izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe
ako mu  navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka

7
Invalid rada je osiguranik koji je na temelju invalidnosti stekao pravo na invalidsku mirovinu
ili na profesionalnu rehabilitaciju. Na temelju tjelesnog oštećenja ne stječe se status invalida.

Poljoprivrednici i članovi njihovog kućanstva stječu pravo na invalidsku mirovinu samo na

temelju opće nesposobnosti za rad, a svi ostali osiguranici stječu pravo na invalidsku
mirovinu na temelju opće i profesionalne nesposobnosti za rad.

Osiguranici kod kojih je nastala invalidnost zbog bolesti ili ozljede izvan rada stječu pravo na
invalidsku mirovinu ako su u trenutku nastanka invalidnosti mlađi od 65. godina života –
muškarac, odnosno 60. godina života – žena, i ako imaju određeni mirovinski staž, tj.ako mu
navršeni mirovinski staž pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka.

Radni vijek je razdoblje od navršene 20. godine života do dana nastanka invalidnosti.
Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim
školovanjem stekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23. godine života,
a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu – od navršene 26. godine života razdoblje
radnog vijeka skraćuje se na vrijeme koje je osiguranik proveo:
 služenju vojnog roka
 prijavljen kao nezaposlena osoba kod nadležne službe za zapošljavanje
Ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, pravo na
invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik u pravilu od dana nastanka invalidnosti,

međutim, od dana stjecanja prava treba razlikovati datum početka isplate invalidske mirovine.

Osiguranik koji je namjerno izazvao svoju invalidnost ne može na temelju invalidnosti steći
pravo na invalidsku mirovinu, a ni pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Prava temeljem
invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti prema kojem je pravo stečeno.

Ozljedom na radu smatra se svaka:

 ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili
kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela,
iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma,

8
 ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno
djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika,
 bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekoga nesretnog
slučaja ili više sile za vrijeme rada,
 ozljeda koju osoba pretrpi u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti
kada je to prema zakonu obvezno pri zasnivanju radnog odnosa,
 ozljeda koju osiguranik pretrpi u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu i
prava na profesionalnu rehabilitaciju,
 ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, te
na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na
osnovi kojega je osiguran.

3.1.Profesionalna rehabilitacija
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ne mogu ostvariti sve osobe osigurane prema Zakonu,
već samo zaposlenici i s njima prema posebnim propisima izjednačene osobe, obrtnici,
trgovci pojedinci, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost (liječnici,
odvjetnici i dr.), vrhunski sportaši i šahisti, te članovi uprave trgovačkih društava (članak 20.
stavak 1. i 11. i 13. ZOMO), kao i osigurane osobe u određenim okolnostima (članak 18. do
20. ZOMO-a)

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju navedeni osiguranici mogu ostvariti, i to:

 ako je kod njih utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, uz postojanje preostale
radne sposobnosti,
 ako su mlađi od 50 godina života (muškarci i žene)
 ako su ispunjeni uvjeti mirovinskog staža propisani za stjecanje prava na invalidsku
mirovinu – ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

3.2.Privremena invalidska mirovina

Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove,
a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ima pravo na privremenu
invalidsku mirovinu (članak 57. ZOMO) pod sljedećim uvjetima:ž
1. da je nezaposlenost  trajala najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije
2. da je nezaposlenost  trajala do navršene 58. godine života

9
 3. da je bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni
posao od tijela nadležnog za zapošljavanje.
Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada  koji je nakon završene
rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.

Osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom prema Zakonu o radu  (primjerice zaposlen

na četiri sata ) ima pravo na starosnu, invalidsku i prijevremenu starosnu  mirovinu osim
prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja, prijevremene starosne
mirovine zbog stečaja i privremene invalidske mirovine. Za ispunjenje uvjeta staža, razdoblje
provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u
zaposlenju s punim radnim vremenom.

10
 4.Upravni postupak
4.1. Pokretanje postupka
Upravni postupak se može pokrenuti:
- na zahtjev stranke,
- po službenoj dužnosti ili
- javnom objavom.
Skup procesnih pravila o redu i obliku radnji pri donošenju upravnih akata kao i obliku tih
akata.
Upravni postupak prolazi kroz sljedeće stadije:
1.pokretanje postupka
2.ispitni postupak
3.odlučivanje
Čim javnopravnio tijelo učini bilo kakvu radnju radi vođenja postupka, upravni postupak je
pokrenut.
Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev stranke.
Postupak za ostvarivanje prava na osnovi invalidnosti pokreće se, u pravilu,na zahtjev stranke
i u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i njegovog
mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o
zdravstvenom osiguranju.
Kada liječnik koji je liječio osiguranika, zaključi da je liječenje završeno, priprema
cjelokupnu dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i mišljenjem te općim podacima o
osiguraniku, s opisom poslova koje obavlja, dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko
osiguranje radi vještačenja.
Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi HZMO-a
Ukoliko je utvrđeno da je invalidnost nastupila, potrebno je ustanoviti datum nastanka
invalidnosti, uzroke invalidnosti (ozljeda na radu, ozljeda izvan rada, bolest, profesionalna
bolest), vrijeme kontrolnog pregleda, te obrazloženje mišljenja liječnika.
Postupak kontrolnog pregleda pokreće nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda po službenoj
dužnosti.

11
 4.3. Ispitni postupak
Ispitni postupak se provodi kad je to potrebno, odnosno nužno radi utvrđivanja činjenica i
okolnosti koje su bitne za rješavanje pravog stanja stvari.
Pri donošenju zahtjeva nadležnoj područnoj službi, potrebno je priložiti:
• obrazac 1-IN (izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika)
• prijava povrede na radu ovjerena od poslodavca i HZZO-a ukoliko vještači invalidnost
kao posljedicu ozljede na radu.

Kontrolni pregled
Nalazom i mišljenjem ovlaštenog vještaka u slučaju utvrđivanja invalidnosti kontrolni pregled
se mora obaviti najkasnije u roku 3 godine od dana utvrđene invalidnosti.
Ako se korisnik prava ne odazove na kontrolni pregled na koji je uredno pozvan, a za to nema
opravdani razlog obustavlja se isplata mirovine.

Vještačenje
 vještačenje je procesna radnja, stručno utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog
i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore, radne
sposobnosti osobe te ocjena određenih činjenica kojim službena osoba ne raspolaže.
 vještačenje se provodi u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi,
mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom,
prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu
utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u
svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i
mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano ovim Zakonom ili posebnim propisom
 vještačenje se provodi na zahtjev nadležnog tijela koje odlučuje o pravima u ranije
navedenim područjima, a za ostvarivanje kojih je potreban nalaz i mišljenje tijela vještačenja
 vještačenje obavljaju Vijeća vještaka/Vijeća viših vještaka: doktori medicine, socijalni
radnici, psiholozi, stručnjaci edukacijsko rehabilitacijskog profila i pedagozi

Nakon što zaprimi medicinsku dokumentaciju ustrojstvena jedinica Zavoda dužna je pribaviti
nalaz i mišljenje vještaka.

12
Vještak je osoba (a može biti i znanstvena institucija) koja ima odgovarajuću stručnu spremu i
znanje s kojim službena osoba ne raspolaže te ima ovlaštenje za davanje mišljenja ili je
registrirana za vještačenje, .

Vještaka određuje ovlaštena službena osoba na prijedlog stranke ili po vlastitoj inicijativi.
Stranka ima mogućnost prethodno se izjasniti o osobi vještaka.

U nalazu vještak daje sliku postojećih činjenica, a stručnim mišljenjem izvodi zaključak o
značenju.

Nalaz se sastoji od opisa povrede, a mišljenje se odnosi na ocjenu stupnja radne sposobnosti.

4.5.Određivanje invalidske mirovine

U postupku rješavanja zahtjeva za invalidsku mirovinu potrebno je utvrditi:
1. dan zaprimanja prijedloga nadležnog liječnika za medicinsko
vještačenje
2. godine života osiguranika na dan osiguranog slučaja
3. mirovinski staž
4. pridodani mirovinski staž
5. vrsta, dan nastanka i uzrok invalidnosti
6. jesu li ispunjeni uvjeti, odnosno dan ispunjenja uvjeta za priznavanje
prava na mirovinu
7. je li osiguranik u osiguranju, odnosno dan prestanka osiguranja
8. jesu li obveznici plaćanjem doprinose za mirovinsko osiguranje platili
doprinose s kamatama
9. je li osiguranik na dan nastanka invalidnosti primao naknadu plaće za
vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju
10. ako na dan nastanka nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja
11. dan pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu
12. dan isplate priznate mirovine

Radna sposobnost se ocjenjuje prema svim poslovima koji odgovaraju tjelesnim i psihičkim
sposobnostima osiguranika.

13
Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili
ozljede izvan rada prije navršenih 65.godina – muškarac,odnosno 60. godina – žena i ako mu
je navršeni mirovinski staž pokriva 1/3 radnog vijeka.

Ako je utvrđena invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne
rehabilitacije, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu
mirovinskog staža, a invalidska mirovina se određuje na temelju 40. godina mirovinskog
staža.
Nakon revizije se donosi rješenje kojim se od datuma nastanka invalidnosti priznaje pravo na
invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad,te se nakon toga se
kompletiraju podaci Matičnoj evidenciji radi donošenja rješenja o iznosu mirovine.

Podaci koji se moraju kompletirati:

• podaci o plaći,osnovicama i naknadama
• podaci o stažu

Nakon kompletiranja svih potrebnih podataka pristupa se izradi rješenja o iznosu mirovine.
Prije donošenja rješenja mora se napraviti izračun mirovine.

Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i

aktualnom vrijednošću mirovine.

U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine, dodatak na mirovinu,
određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji iznosi 27,0%.

4.6.Izračun invalidske mirovine

Invalidsku mirovinu djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme
nezaposlenosti iznosi 0,8
Pri priznavanju prava na invalidsku mirovinu osiguraniku se priznaje pravo na pridodani staž.
Pridodani staž je razdoblje koje se pridodaje prilikom određivanja visine invalidske mirovine
ako osiguranik nije navršio 60. godina života.

14
 4.7.Revizija
Nalaz i mišljenje vještaka prije donošenja rješenja o pravu obvezno podliježe reviziji.
Revizija nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka obavlja se u ministarstvu nadležnom za
mirovinski sustav.

Pri obavljanju revizije može se zahtijevati dodatna medicinska obrada u Centru za medicinsko
vještačenje Zavoda, kao i obaviti pregled osiguranika.
Nalaz i mišljenje koji treba mijenjati povodom revizije dužan je donijeti novi ulaz i mišljenje
prema danim uputama u postupku revizije.

Revizija i mišljenje ovlaštenog vještaka mora biti obavljena u roku od 10 dana od dana
davanja nalaza.

Uzrok invalidnosti je bitan za stjecanje prava na invalidsku mirovinu i profesionalnu

rehabilitaciju zbog određivanja prava.

Pretpostavke za utvrđivanje invalidnosti:

 da su u zdravstvenom stanju osiguranika nastale promjene,
 da se promjene u zdravstvenom stanju ne mogu otkloniti liječenjem,
 da je zbog promjena u zdravstvenom stanju osiguranika radna sposobnosti

4.8.Donošenje rješenja
Donošenje rješenja u upravnom postupku najvažniji je stadij u vođenju upravnog postupka.
Upravni postupak dovršuje se donošenjem rješenja kojim se odlučuje o predmetu
postupka,kojim se odgovara na pitanje jesu li se ispunili uvjeti da se stranci prizna neko
pravo.

Rješavanje postupka uslijedi kad je za to situacija potpuno zrela,kad je javnopravno tijelo koje
vodi postupak utvrdio pravo stanje stvar i kad je stranci pružena mogućnost da sudjeluje u
postupku.

U rješenju se vidi kvaliteta i propusti koji je prethodio rješavanju.

15
Prvostupanjskim rješenjem donesenim u upravnom postupku rješava se upravna stvar,bilo da
se radi o priznavanju nekog prava ili utvrđivanja neke obveze za fizičke,pravne ili druge
osobe.

Rješenjem se formalno-pravno iskazuje neposredna primjena materijalnih propisa u

rješavanju upravne stvari, te ima karakter upravnog akta. To je najvažniji pravni akt koji
donosi tijela državne uprave i dr.

Bitna obilježja prvostupanjskog rješenja kao pravnog akta:

• da se radi o autoritativnom pojedinačnom pravnom aktu,
• da se odnosi na rješenje u upravnoj stvari o nekom pravu ili obvezi fizičke ili pravne
osobe
• da je doneseno u upravnom postupku od strane nadležnog tijela uprave

Ako službena osoba koja je vodila prvostupanjski postupak nije ovlaštena donijeti
prvostupanjsko rješenje, dužna je sastaviti nacrt tog rješenja i podnijeti ga rukovoditelju tijela,
odnosno osobi koja je ovlaštena za donošenje rješenja.

Sastavni dijelovi rješenja:

1. uvod (naziv tijela koje rješenje donosi)
2. naziv RJEŠENJE
3. dispozitiv ili izreka
4. obrazloženje
5. uputa o pravnom lijeku
6. potpis službene osobe ovlaštene za donošenje rješenja
7. otisak pečata
8. dostavna naredba

U mirovinskom osiguranju rješenjem se odlučuje o pravu na mirovinu,naknadi zbog tjelesnog

oštećenja,profesionalnoj rehabilitaciji utvrđuje druge činjenice odlučujući za ostvarivanje
prava iz tog osiguranja.

16
Rješenje o pravu i iznosu invalidske mirovine otprema se i dostavlja stranci što prije. Dokaz o
dostavi rješenja stranci je povratnica koja je važna kod mogućeg izjavljivanja žalbe.

Protiv donesenog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu može se podnijeti žalba
Hrvatskom Zavodu za mirovinsko osiguranje. Rok žalbe je 15 dana od dana dostave rješenja.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenje.

17
 5.Uredsko poslovanje
1. Urudžbeni broj (URBROJ) – brojčana oznaka akta koja označava stvaratelja akta,
godinu nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta.
2. Klasifikacijska oznaka (KLASA)
Na svakom aktu moramo imati oznaku URBROJ i KLASU.

Slika 1 KLASA I URBROJ u Rješenju

5.1.Rješenje
Rješenje je upravni akt odnosno odluka određenog javnopravnog tijela. Rješenjem se odlučuje
o pravima i obvezama konkretne stranke.

Dijelovi rješenja:
a) Zaglavlje – sadrži naziv tijela koje rješenje donosi,propis o nadležnosti,imena i
prezimena stranaka, njihovih zastupnika te kratku oznaku predmeta.
b) Naziv RJEŠENJE – u nekim slučajevima može biti zamijenjeno
c) Dispozitiv ili izreka – najvažniji dio rješenja i mora biti kratak,jasan i nedvosmislen.
U njemu piše kakva je odluka donijeta. Ako je potrebno, može sadržavati i više
točaka.
d) Obrazloženje – ima zadaću da činjenično i pravno opravda dispozitiv. Može biti
skraćeno ili potpuno. Skraćeno obrazloženje sadrži samo kratko izlaganje zahtjeva
stranke te pozivanje na pravni propis na temelju kojeg je stvar riješena. Potpuno
rješenje ima svrhu sve detaljno obrazložiti kronološkim redom. Pravno obrazloženje
sadrži pozivanje i citiranje pravnog propisa na temelju kojeg je rješenje donijeto.
e) Uputa o pravnom lijeku – obvezni dio pisanog rješenja, a sadrži uputu kome se i u
kojem roku, na koje načine i s kolikom pristojbom može žaliti ili kako se pokreće
upravni spor ako je rješenje II. stupanjsko.

18
f) Potpis službene osobe ovlaštene za donošenje rješenja – sastoji se od oznake funkcije
koju osoba obnaša, imena i prezimena ovlaštene osobe te vlastoručnog potpisa.
g) Otisak pečata – potrebno je staviti radi potvrde autentičnosti ili vjerodostojnosti
rješenja.
h) Dostavna naredba – sadrži naznaku imena, prezimena i adrese osoba i tijela kojima se
rješenje treba dostaviti i oznaku da jedan primjerak ostaje u pismohrani (arhivi).
i) Pečat – naprave kojima se potvrđuje autentičnost nekog dokumenta ili isprave.

19
 6.Zaključak
Pišući ovaj rad, primjenila sam dosta znanja koje sam stekla kroz ovo četverogodišnje
školovanje te sam vrlo zadovoljna dobivenom temom. Tema mi je bila Rješenje o invalidskoj
mirovini te vrlo malo ljudi zapravo zanima ovo područje i sama ova tema. Smatram da
društvo treba više pažnje posvetiti invalidima i općenito ljudima kojima je naša pomoć
najpotrebnija. Sama tema je zahtjevna jer traži puno toga što se mora prikupiti, odobriti,
čekati, utvrditi prije samog odobrenja i donošenja rješenja ali smatram da je korisna i da se
neke komponente mogu iskoristiti u svakidašnjem životu. Konzultacije je obavila profesorica
koja mi je ukazala na sve pogreške i dala savjet kako nešto bolje napisati ili prepraviti.

20
 Literatura
1. Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
- https://www.zosi.hr/zavod/vjestacenje/, učitano 17. svibnja 2019.
2. Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu -
http://klinika.pravo.unizg.hr/content/upravni-postupak-u-kratkim-crtama, učitano 17.
svibnja 2019.
3. Zakon o općem upravnom postupku NN 47/09 - https://www.zakon.hr/z/65/Zakon-o-
op%C4%87em-upravnom-postupku
4. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?
id=72
5. Radoslava Gregov, Vesna Gržan, Ondina Mesar, Mirjana Pavić, Upravni postupak 4,
Zagreb 2015. godine

21
 Popis slika
Slika 1 KLASA I URBROJ u Rješenju....................................................................................18

22