You are on page 1of 17

1.

UVOD

Tabele su jedan dobar način za predstavljanje srodnih informacija. One pak


ne bi trebale biti korišćene za puko grafičko oblikovanje. Njihova je primarna
svrha da npr. omoguće sortiranje informacija po godinama ili po abecedi. S druge
strane su tabele komplikovanije od normalnog teksta.

U okviru programa Microsof Word postoji mogućnost umetanja tabele kako


iz Microsoft Excela tako i klasičnih tabela koje nemaju mogućnost funkcija nad
unosima, o kojima će ovde biti reči. Tabele se u Micosoft Word umeću pomoću
menija Table u okviru Insert kartice. Tabele se mogu napraviti na više načina, od
kojih je najlakši Quick insert.

Slika 1 .

Excel nudi brojne unaprijed definirani stilovi tablice koje možete koristiti
radi brzog oblikovanja tablice. Ako na unaprijed definirani stilovi tablice ne
odgovara vašim potrebama, možete stvoriti i primijeniti prilagođeni stil tablice.

Slika 2.

1
2. KREIRANJE TABELE U WORD-u

Unutar dokumenta se često javlja potreba za korištenjem različitih tabelarnih


prikaza. Word ima poseban meni koji omogućava da se kreiraju razlčite forme
tabela.

Za rad sa tabelama je poželjno da znate nešto matematike, ukoliko želite da ih


koristite u punom kapacitetu, ali je, uglavnom, dovoljno da možete prepoznati
elemente označene na slici; kolona, red, ćelija.

Naredbama Insert Table dobijamo mogućnost da definišemo broj kolona i redova


koje treba da sadrži naša tabela.

Slika 3.

Kad provedemo proceduru na slici 3. u koracima 1- 4 nakon klika na matricu


koja predstavlja tabelu, automatski se vrši kreiranje tabele na poziciji na kojoj se
prije poziva ovih naredbi nalazila tačka umetanja (kursor).

2
2.1. Kretanje kroz tabelu

Kroz tabelu (iz ćelije u ćeliju) se može kretati mišom ili upotrebom tastature
(tasteri Tab, PageUp, PageDown...), na što ste već navikli pri uređivanju teksta.

2.2. Uređivanje tabela

Unutar Toolbar-a (koji kod Word-a ponekad nazivamo i Ribon) moguće je


smjestiti alate za uređivanje različitih vrsta linija tabele. Alati su intuitivno jasni i
možete ih samostalno provježbati i dodijeliti različite vrste formi za pojedine
tabele. Ukoliko unutar Ribona nemate ovih alata, provjerite (i podesite) vaš radni
prostor pomoću menija View. Bitno je primijetiti da se svaka promjena odnosi
samo na selektovani dio tabele.

Ako obratimo pažnju, vidimo da je i Ruler promijenio izgled i da je


podijeljen na onoliko segmenata koliko ima kolona unutar tabele. (Ruler će uvijek
mijenjati izgled kad je selektovana tabela.) Pomoću Ruler-a možemo mijenjati
širinu pojedinih kolona i redova. Promjena dimenzija pomoću Ruler-a je
najjednostavniji metod za definisanje izgleda tabele. (Slika 4.)

Slika 4.
3
Desnim klikom miša unutar tabele dobijate mogućnost podešavanja izgleda tabel
pomoću menija Table properties.

Word dopušta da tabele imaju različitu borduru (linije okvira) ili da ih ne koristi.
Izbor i definisanje vrši se pozivom naredbe Border and Shading (iz Table
Properties) nakon čega dobijete meni kao na slici 5.

Slika 5.

U oknu Prewiev (pogled prije izmjena) možete pratiti na kako se mijenja izgled
ćelija ili cijele tabele odnosno okvira. Dodatne efekte nudi kartica Design. (Slika
6.)

Slika 6.

4
2.3. Sortiranje podataka

Podaci unutar tabela mogu biti raznovrsni i Word omogućava i složene


operacije i manipulaciju njima, ali za naš početni nivo nećemo se zadržavati na
detaljima, već ćemo samo spomenuti mogućnost sortiranja i korištenja pojedinih
matematičkih operacija (sabiranja).

Sortiranje ćemo obaviti tako da prvo selektujemo kolonu (rjeđe red) po kojoj
želimo da sortiramo, a potom odredimo tip sortiranja, npr. alfabetski. Vjerovatno
ste primijetili i dugmad na Toolbar-u koja vam daju istu mogućnost, tj. sortiranje

od “A” do “Z” ili od “Z” prema “A”.

Ako sortirate kolonu koja sadrži brojeve, uzlazni niz znači od manjeg prema
većem, a silazni obrnuto. Ovdje treba obratiti pažnju na format zapisa i upotrebu
decimalnog zareza, odnosno tačke u zavisnosti od kodne strane i zemlje koja se
koristi. Automatsko sortiranje se odnosi na sve elemente tabele, tako da se vrši
sortiranje svih pripadajućih elementa (što je apsolutno logično).

Slika 7.

5
Prije sortiranja potrebno je da označite imena kolona, tj. zaglavlje tabele i
uključite opciju Table Headings.
U protivnom će se sortiranje provesti tako da se i nazivi kolona uključe u sortiranje,
tj. premjeste. Ilustracija procesa sortiranja, po prezimenima odnosno gradu:

Slika 8.

Ukoliko unutar kolone nemate isti tip promjenjivih (npr. kombinovane slovne i
brojne vrijednosti), sortiranje neće biti moguće, ili će biti pogrešno.

2.4. Spajanje i dijeljenje ćelija

Spajanje -Merge Cells- (Slika 9.)

1. selektujte ćelije koje želite spojiti (prelaskom miša držeći pritisnut lijevi taster).

2. U  Table Tools, (aktivana Layout kartica) izdajte komandu Merge Cells.

Slika 9.

6
Djeljenje -Spit cells- (Slika 10.)

1. Selektujte ćelije koje želite podjelit (samo se pozicionirate-postavite unutar


ćelije).

2. U  Table Tools, (aktivana Layout kartica) izdajte komandu Split Cells.

3. U meniju Split cells (koji sam ispliva) upišete koliko kolona i redova ćelite da se
smjesti u selektovanoj ćeliji.

Slika 10.

2.5. Korištenje formula

Word dopušta i jednostavan proračun unutar tabela.

Slika 11.

Poziv za formule vrši se iz trake Layout. Postavimo se na poziciju (ćeliju) gdje


želimo smjestiti rezultat. Najčešće se proračun svodi na računanje zbira elemenata
kolone.

Slika 12.

7
Postoji mogućnost da izvršite i neke druge operacije, kao na slici, pozivom i
unosom formula u dijalog prozor. No, to su samo jednostavne operacije množenja i
sabiranja elemenata, iznad ili pored ćelije u koju želite smjestiti rezultat.

U slučaju da želimo kompleksniji račun, preporuka je da se koristi Excel,


program za tabelarne proračune, a da se potom izvrši ubacivanje Excel-ove tabele
kao objekta.

8
3. KREIRANJE TABELE U EXCEL-u

Uređivanje radnih tablica u Excelu podrazumijeva oblikovanje sadržaja i


izgleda radne tablice.

3.1. Tablica (tabela) u Excel-u

Na slici 13. uočite strukturu podataka koji su oblikovani poput tablice


(Table). No važno je da znate da Excel ovu strukturu ne vidi kao realan pojam
Tablice (Table). Inače Excel realne tablice prikazuje nazivom Table1, Table2,
Table3, itd. Ova struktura podataka može biti dizajnirana kao realna tablica a da to
Excel ne prihvaća kao tablicu. Na primjeru na slici ispod pokazaću vam kako
možemo oblikovati raspon podataka da izgleda kao Tablica u Excelu, a da je Excel
ne vidi kao stvarnu i realnu tablicu koja sadrži neke podatke. Na slici ispod uočite
dva izgleda nekakvog raspona podataka (dvije vizualne tablice). Prvi izgled su
podaci (u crvenom okviru) smješteni u ćelije raspona ćelija A1:E6. Ovaj raspon
podataka nije obilježen nikakvim bojama, obrubima i slično.

Druga identična tablica je također u rasponu ćelija A1:E6, koja ima prvi red
u kojem se nalazi zaglavlje (Header) podataka tj. naziva podataka koje sadrži
pojedini stupac. Ovaj raspon podataka uokviren je obrubima za svaku ćeliju a
ćelije zaglavlja su obojane žutom bojom.

Slika 13.

9
Ako ste se odlučili za bilo koju od verzija gore na slici i mislili da je tablica,
pogriješili ste. Nijedna verzija nije tablica, obe verzije su samo raspon podataka
koji je neoblikovan ili oblikovan okvirima ćelija i bojama. Naravno, dodavanje
boja i okvira ćelija možete uraditi preko prečaca izbornika i Format Cells naredbe.
Ako bi dodali podatak u jedan red ispod u ovom rasponu podataka u ostalim
stupcima ne bi imali nikakvih promjena. Postoji još jedna zbunjujuća varijanta
pojma 'Table1' u Excelu a to je imenovanje raspona podataka i dodjela identičnog
naziva raspona ćelija.

Dakle, ako imenujemo raspon ćelija nazivom 'Table1' Excel opet neće realno


prihvatiti ovaj pojam i naziv. I dalje je to raspon ćelija ali ovaj puta imenovan.
Pogledajte sliku 14. ispod i primijetite da u Name Manageru piše Table1 ali
obratite pažnju na ikonu ispred naziva, ova ikona označava da je to raspon ćelija
koji možete vidjeti u polju 'Refers to:'.

Slika 14.

10
3.2. Kako oblikovati raspon podataka kao tablicu u Excelu

U prethodnom dijelu tutorijala primjetili ste da raspon ćelija ili raspon


podataka možemo grafički vizualno urediti, oblikovati, obojati, uokviriti i sličnoa
ne mora značiti da Excel realno podrazumjeva da je to tablica (Table). Nadalje u
nastavku tutorijala uočite kako možemo raspon podataka konvertirati u dinamičnu
tablicu. Osnova za pregled tablica u Excel Workbook je Name Manager dijaloški
prozor koji se pokreće naredbom koja se nalazi na 'Formulas' alatnoj traci ili preko
kombinacije tipki na tipkovnici CTRL+F3.

Da biste zadovoljili Excel kriterije u nekoj formuli kao zahtjev deklarirane


tablice (Table) potrebno je tablicu kreirati preko naredbi na ribona. Jedan bitan
detalj u radu sa realnim tablicama je taj što u neke formule možemo uvrstiti
zaglavlja stupaca.

3.3. Kako izraditi tablicu u Excel-u

Dakle, prilikom kreiranja tablice potrebno je učiniti slijedeće:

- Selektirati raspon podataka ili raspon ćelija zajedno sa zaglavljem stupaca


podataka.
- Kliknuti na 'Home toolbar' => i u grupi naredbi 'Styles' kliknuti na ikonu
'Format as Table'. (Slika 15.) U ponuđenim predlošcima potrebno je izabrati
dizajn tablice. 'Format as Table' izbornik možete pokrenuti i
prečacem ALT+HT

Isto možete dobiti tako da selektirate cijeli raspon podataka pa klik na INSERT tab
=> Table (CTRL+T)

11
Slika 15.

Na sledećem dijaloškom okviru (Slika 16.) primjetite opciju 'My table has
headers' jer naša tablica ima zaglavlje i na kraju klik na OK. Naravno ako niste
selektirali zaglavlje u stupcima podataka ovu opciju ćete isključiti.

Slika 16.

12
Sada imamo ovakav izgled tablice koju smo kreirali nakon konveriranja raspona
podataka u tablicu. Uočite da je Excel postavio 'filtar' za svaki stupac, to je
standardna pojava kada kreiramo tablicu u Excelu. (Slika 17.)

Slika 17.

Da bi ste bili sigurni da ste zaista kreirali Tablicu koju Excel realno
podrazumijeva otvorite 'Name Manager'. (Slika 18.) Dakle klik na ribon
tab Formulas alatnu traku => Name Manager i pogledajte ima li nekakav naziv sa
Table1, Table2 ili Table3? itd... a takođe, obratite pažnju na ikonu ispred naziva.

Na slici ispod primjetite dva naziva:

 Table1 (imenovani raspon podataka, naziv raspona je Table1)

 Table2 (realna tablica kreirana kojoj je Excel 2013 dodijelio naziv Table2)

Uočite naziv Table2. To je tablica koju smo kreirali preko naredbe 'Format as


Table'. Excel je kreirao ime "Table2" jer već postoji naziv 'Table1' iako je to
imenovani raspon podataka. Primijetite ikonu ispred naziva Table2. Ova ikona je
osnova kako prepoznati realnu tablicu u Excelu. 4

Takođe, primijetite u polju 'Refers to:' ='Sheet1(2)'!$A$2:$E$6 raspon ćelija


koji se razlikuje od raspona ćelija na početku ovog tutorijala tj. kada imenujemo
raspone podataka. Znači Excel nije uzeo u obzir zaglavlje stupaca u rasponu Excel
ćelija.

13
Slika 18.

Nakon kreiranja tablice (Table1, Table2, Table3 itd.) na ribonu pojavljuje se


'Format Tools Design' alatna traka. na ovoj alatnoj traci možemo dodatno
dizajnirati i mijenjati izgled tablice. U grupi naredbi 'Table Styles Options' uočite
naredbu 'Total Row'. Ako uključite ovu opciju tada će se na dnu tablice pojaviti
dodatni red koji će automatski zbrojiti vrijednosti jer će Excel shvatiti da u
zadnjem stupcu postoje formule koje računaju nekakve vrijednosti i daju rezultat.

Kada smo jednom kreirali realnu tablicu u Excelu imamo neke mogućnosti koje
nisu dostupne kod uređenog raspona podataka. Nakon kreiranja tablice možemo
jednostavno dodati novi redni broj i Excel će automatski oblikovati ostale ćelije u
istom redu, ili možemo razvući tablicu a da zadržimo oblikovanje (drag-and-drop
opcija kada se pojavi dvostrana strelica u donjem desnom kutu tablice).

Takođe, ako aktiviramo naredbu 'Insert Slicer' na ribonu pojavit će se nova alatna
traka 'Slicer Tools Options'. Sami istražite ostale opcije na dotičnoj alatnoj traci.

14
3.4. Konvertiranje Table1 u klasičan raspon ćelija i podataka u Excelu

Ako želimo konvertirati tablicu u raspon podataka tada to možemo učiniti


preko naredbe 'Convert to Range' (Slika 19.) na alatnoj traci 'Table Tools Design'.
Automatski se uklanja filtar i nestaje alatna traka sa Ribona ali boje i dizajn ostaju.
Također primjetite da u 'Name Manager' nema Table2 naziva.

Slika 19.

15
4. ZAKLJUČAK

Tabele nam služe radi boljeg i preglednijeg rasporeda podataka unutar jedne
ili više tabela . Oko tabele prvi se počeo baviti Excel stručnjakl Bill Jelen. Po
istraživanju Microsofta oko 60% korisnika Word-a i Excel-a ne zna koristiti tabele.

Tabele su alat za kreiranje interaktivnih izveštaja koje pravimo na osnovu


opsega selektovanih podataka ili strukturiranih tabela. Kolone iz izvornih tabela se
koriste kao dimenzije izviještavanja, tako što se vrši zbrajanje podataka u njima ili
se koriste za analizu po redovima, kolonama, kao filteri… Jednom napravljenje
tabele lako se mijenjaju, dodavanjem ili uklanjanjem dimenzija, čime dobijamo
više različitih pogleda na jedinstven izvorni skup podataka.

Važno je da najprije imamo dobro pripremljene podatke. Podaci za tabelu


moraju se nalaziti unutar strukturirane tabele ili standardne Word i Excel tabele.
Važno je naglasiti da takva tabela mora da ima zaglavlje, u kome su opisani podaci
u kolonama (npr. naziv artikla, količina, cijena itd.). Takođe, zapisi u redovima
moraju da budu jednoobrazni.

16
5. LITERATURA

INFORMATIČKA LITERATURA

 INFO – prvi BiH informatički magazin


 PCCHIP – časopis o osobnim računalima
 BUG – časopis za informatiku
 Tomislav Marinković , dipl. ing. ; Dejan Todorović , dipl. ing. ;
Računarski priručnik

INTERNET

 http://software.sveznadar.info
 http://www.ic-ims.com/excel-2013

17

You might also like