Uporaba kisika u industriji

Općenita svojstva kisika

Prirodni kisik je smjesa od tri stabilna izotopa 16O (-99,76%), 17O (-0,04%) i 18O (-0,2%), a poznato je i deset
radioaktivnih izotopa kisika, svi s vrlo kratkim vremenom poluraspada. Kisik se pojavljuje u tri alotropske
modifikacije: kao dvoatomna molekula O2, kao troatomna molekula 03 (čiji plin zovemo ozon), te kao rijetka i
vrlo nestabilna, nemagnetska, četveroatomna molekula O4.

Kisik je najčešći element na Zemlji . Budući da stvara spojeve s gotovo svim kemijskim elementima, osim
plemenitih plinova, većina zemaljskog kisika veže se s drugim elementima u spojevima poput silikata, oksida i
vode. Kisik se također otapa u rijekama, jezerima i oceanima.  Molekularni kisik se gotovo u cijelosti nalazi u
atmosferi .
Kisik (O2) pri sobnoj temperaturi je plin bez boje, okusa i mirisa. Hlađenjem prelazi u blijedoplavu tekućinu s
vrelištem pri -182,96°C, a pri -218,9°C prelazi u čvrsto stanje s jednostavnom kubičnom kristalnom rešetkom i
plavkastom nijansom. Tekući i čvrsti kisik izrazito su paramagnetični. Kisik se slabo otapa u vodi i alkoholu, a
nešto bolje u organskim otapalima kao što su tetraklormetan, benzen, aceton i dietileter. Mnogi se metali
izravno oksidiraju s kisikom. Kod povišene temperature spaja se s brojnim tvarima uz pojavu svjetlosti i
oslobađanje dodatne topline što je proces izgaranja dotične tvari. Kisik je neophodan za život organizama jer je
potreban za disanje. Međutim, previše kisika može biti vrlo opasno, pa čak i smrtonosno. Tako npr. višak kisika
koji odgovara parcijalnom tlaku većem od 76 kPa oštećuje i pluća, a dulje udisanje kisika pod parcijalnim
tlakom od 100 kPa ili većim uzrokuje groznicu, povraćanje, poteškoće u središnjem živčanom sustavu i druge
komplikacije. Kako se velike količine kisika troše disanjem živih bića i procesa gorenja pri čemu nastaje CO2,
potrošene količine stalno se obnavljaju procesom fotosinteze u biljnom svijetu čime se zatvara kružni tok kisika
u prirodi.

Stvaranje i korištenje u industriji

Kisik se komercijalno proizvodi u velikim količinama čistoće do 99,7 posto kriogenom destilacijom. Proizvodi se
u manjim količinama kao plin niže čistoće (oko 93%) adsorpcijskim tehnologijama poput adsorpcije s njihanjem
pod pritiskom (PSA) ili vakuumske adsorpcijske promjene (VPSA ili VSA). Upotreba kisika u industriji je
velika. Nije ni čudo, poznat je kao drugi najveći industrijski potrošeni plin. Plin se odlikuje velikom
reaktivnošću. Upravo zbog svoje reaktivnosti nalazi primjenu u zavarivanju, obradi čelika i rezanju čelika.

Industrija čelika poznata je kao najveći potrošač komercijalno proizvedenog kisika. Oko 55 posto umjetno
proizvedenog kisika koristi se u proizvodnji čelika. Peći na bazičnom kisiku koriste kisik u velikim količinama za
proizvodnju čelika. Nemetalni element koristi se za obogaćivanje zraka i povećanje temperature u visokim i
visokim pećima. Prilikom izrade čelika neželjeni ugljik kombinira se s kisikom i uklanja se nečistoćom. Kisik se
taloži u čeličnu kupelj pomoću posebnog koplja. Štoviše, plin je također važan za povećanje produktivnosti
električnih lučnih peći.

Postoje brojne prednosti korištenja kisika u industrijskim procesima. Obogaćivanje zraka kisikom dovodi do
povećanja brzine reakcije. Također je korisno koristiti obogaćivanje zraka u usporedbi s običnim zrakom koji
štedi puno energije. Potrošnja energije također je relativno smanjena zbog smanjenja potreba za kompresijom
plina. Korištenje kisika također pomaže u smanjenju količine goriva koja je potrebna za pravljenje određenog
proizvoda. Smanjenje količine plinova ispuštenih u atmosferu umanjuje i troškove čišćenja. Kisik se koristi sa
plinovitim plinovima poput acetilena u plinskom zavarivanju, plinskom rezanju, čišćenju plamena,
stvrdnjavanju plamena i ispravljanju plamena.

Kima brojne svrhe u proizvodnji čelika i ostalih procesa rafiniranja i izrade metala, u kemikalijama, lijekovima,
preradi nafte, proizvodnji stakla i keramike te proizvodnji celuloze i papira. Koristi se za zaštitu okoliša u
komunalnim i industrijskim postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda. Kisik ima brojne svrhe u zdravstvu,
kako u bolnicama, ambulantama i kućnoj uporabi. Za neke svrhe, poput tretmana otpadnih voda i izbjeljivanja
celuloze i papira, kisik se pretvara u ozon (O 3 ), još reaktivniji oblik, kako bi se poboljšala brzina reakcije i
osigurala najveća moguća oksidacija neželjenih spojeva.

Literatura:

https://www.aceee.org/files/proceedings/2007/data/papers/78_6_080.pdf

https://www.linkedin.com/pulse/uses-oxygen-industry-plants-oxygen-gas-manufacturer-plant

http://www.uigi.com/oxygen.html