OKVIRI ZA ČITANJE

OKVIR ZA STRATEGIJSKO ČITANJE

1. Prije čitanja razjasni si svrhu čitanja, pregledaj tekst. Pokušaj predvidjeti o čemu će u tekstu
biti riječ.
2. Za vrijeme čitanja prati svoje razumijevanje teksta i pokušaj riješiti probleme s
nerazumijevanjem teksta.
Razjasni značenje riječi koje su ti nepoznate uz pomoć rječnika i konteksta. Ako nešto ne
razumiješ, pročitaj ponovo rečenicu ili odlomak teksta. Razmisli i poveži pojedinačna
značenja u smislenu cjelinu. Postavi pitanja o tekstu i odgovor objasni svojim riječima. Čitaj
odlomak po odlomak i izdvoji ključne podatke u tekstu.
3. Nakon čitanja provjeri svoje razumijevanje teksta. Sažmi pročitano (sažeto prepričaj tekst ili
napiši sažetak). Sažimanje ti pomaže da utvrdiš ono bitno u tekstu i da lakše zapamtiš
pročitano.

OKVIR ZA ČITANJE ZNANSTEVO-POPULARNOG TEKSTA S OBZIROM NA NJEGOVU NAMJENU, STRUKTURNA I

JEZIČNO-STILSKA OBILJEŽJA

1. Koja je namjena ovog znanstveno-popularnog članka?

Namjena je znanstveno-popularnog članka Koprcanje u mreži informirati čitatelja o značenju i uporabi
riječi mreža u hrvatskom jeziku, odnosno pravilnoj uporabi te riječi kao termina u računalstvu.

2. Kojim se obilježjima jezika i strukture teksta ostvaruje namjena ovog znanstveno-popularnog članka?
Članak je pregledan i grafički jasno organiziran što čitatelju olakšava primanje poruke, tj. informacije. Sadrži
naslov, ime i prezime autora, uvod (Što je mreža?), razradu s poglavljima, podnaslovima i grafičkim
prikazima(Mreža u drugim jezicima, Net(work) i web), tablice s prijedlozima prijevoda riječi web i network u
računalnom nazivlju. Na kraju se članka navodi napomena autora.
U članku se kroz priču objašnjavaju značenja riječi mreža i za što se sve koristila kroz povijest čime se
nastoji zainteresirati čitatelja za temu kako bi mu se znanstvene činjenice približile.
U tekstu se koristi stručno nazivlje (semantička mreža, etimološki, višeznačnost; network, web i dr.) Zapaža
se uporaba bezličnih glagolskih oblika(htjelo bi se, moglo bi se, vjeruje se i dr.) čime se postiže
neutralan(objektivan) odnos autora prema temi.

Okvir za utvrđivanje obilježja diskursa s obzirom na situacijski kontekst (tema, namjena i jezična sredstva)

Tema znanstvenoga teksta i televizijske emisije

I znanstveni tekst i televizijska emisija prema temi su vrlo slični. Tema su načini na koji se mladi ljudi koriste
društvenim mrežama. Autori su ovoga teksta znanstvenici koji se bave odgojem i zdravljem mladih ljudi, a to se
vidi iz popisa institucija.

Namjena znanstvenoga teksta i televizijske emisije

Znanstveni tekst i televizijska emisija razlikuju se s obzirom na namjenu. Autori su znanstvenoga članka
znanstvenici koji se bave zdravljem i odgojem djece i mladih. Namjena je ovoga teksta iznijeti rezultate
istraživanja stručnjacima u znanstvenoj zajednici i objasniti nove spoznaje o ovoj temi te uvjeriti ih da su njihovi
znanstveni nalazi točni i vjerodostojni. Namjena je televizijske emisije iznijeti činjenice i iskustva o korištenju
društvenih mreža i komunikaciji iz različitih perspektiva te potaknuti mlade ljude da iskažu i obrazlože svoje
mišljenje.

Komunikacijski kanal i vrste diskursa

Komunikacija se provodi pisanim znanstvenim tekstom jer su i autori i primatelji poruke znanstvenici. Oni dijele
zajednički opći jezični kod jer je test napisan hrvatskim jezikom, ali dijele i specifični znanstveni kod, a to je
poznavanje znanstvenih pojmovi.
Sudionici u razgovornoj emisiji učenici su srednje škole, voditelj emisije, stariji sugrađani, nastavnici, stručnjaci i
gledatelji emisije. Budući da je riječ o televizijskoj emisiji, komunikacijski je kanal govorni, a s obzirom na to da
se glavna komunikacija odvija između učenika i voditelja, koji je njihov vršnjak, većina se komunikacije odvija
razgovornim jezikom bliskim učenicima. U jednomu se dijelu emisije tema razmatra sa stručnoga stajališta.
Odnosi među sudionicima u komunikaciji izravno utječu na način izražavanja tako da učenici iznose svoja
iskustva i koriste se svojim svakodnevnim jezikom u kojem rabe dijalektizme, žargonizme i slično. Tom se načinu
razgovora prilagođavaju djelomično i nastavnici koji se javljaju kao sugovornici.
U ova je dva teksta ista tema ostvarena s različitom namjenom i u posve različitim situacijskom kontekstu. Iz
toga konteksta proizlazi potpuno različita uporaba jezičnih sredstava. U tim su tekstovima stoga ostvareni
različiti diskursi - znanstveni i razgovorni.

OKVIRI, KORACI I SMJERNICE ZA PISANJE

školski esej - OKVIR ZA PISANJE INTERPRETACIJSKOG ŠKOLSKOG ESEJA

- u interpretaciju uključi ključne podatke o autoru, književnoj vrsti i obilježjima književnopovijesnog

razdoblja.
- jasno navedi ključnu tvrdnju ili tvrdnje kojima se odgovara na zadatak
- svoju tvrdnju ili tvrdnje potkrijepi primjerima iz književnoga teksta kojima ćeš obuhvatiti tematska,
strukturna i jezično-stilska obilježja djela . Tvrdnje i primjeri trebaju biti skladno povezani u smislenu
cjelinu.
- izvedi zaključak
- svi dijelovi teksta (uvod, razrada, zaključak) moraju biti povezani sadržajno i tekstnim veznim sredstvima
- u školskom eseju primjenjuj književnoteorijske pojmove

školski esej - OKVIR ZA USPOREDNU INTERPRETACIJU KNJIŽEVNIH TEKSTOVA

- usporedi tekstove prema zadanim odrednicama tako da navedeš sličnosti i razlike

- na temelju usporedbe jasno navedi ključnu tvrdnju ili tvrdnje kojima se odgovara na zadatak
- svoju tvrdnju ili tvrdnje potkrijepi primjerima iz književnih tekstova
- izvedi zaključak
- svi dijelovi teksta (uvod, razrada, zaključak) moraju biti povezani sadržajno i tekstnim veznim sredstvima
- u školskom eseju primjenjuj književnoteorijske pojmove

Smjernice za pisanje motivacijskog pisma

- izradi koncept pisanja motivacijskog pisma (organiziraj podatke jasno i pregledno); slijedi
strukturu iz tablice: uvod (početno obraćanje), središnji dio (razrada) i zaključak (završno
obraćanje)
- navedi ključne podatke o sebi (škola, program/zanimanje, razred)
- navedi razlog svoje prijave, naglasi svoje specifične interese, znanja, vještine i iskustva; istakni
svoje prednosti
- rečenice trebaju biti sadržajno i logično povezane u cjelinu
- motivacijsko pismo treba biti napisano prikladnim jezikom i stilom u skladu s njegovom
namjenom
- motivacijsko pismo treba biti primjerene dužine - do 300 riječi
KORACI U PISANJU SAŽETKA:

1. ČITANJE - OPĆE RAZUMIJEVANJE TEKSTA

- pažljivo pregledaj tekst (naslov, podnaslovi, istaknute riječi, ilustracije i sl.)
- nakon prvog čitanja odredi temu i namjenu teksta. Sve to zapiši na poseban papir koji će ti poslužiti
kao koncept za pisanje sažetka.
- ponovo pročitaj tekst s namjerom da izdvojiš središnje misli u tekstu.

2. ODVAJANJE BITNOG OD NEBITNOG (izdvajanje središnjih misli)

- svaki odlomak je smisleno povezana cjelina koja sadrži neku središnju misao.
- rečenice koje sadrže središnje misli parafraziraj, tj. prepričaj svojim riječima. Ne smiješ doslovno
prepisati rečenice ili dijelove rečenica.
- na koncept ispiši svojim riječima središnje misli i podatke koji ih podupiru za svaki odlomak teksta.
- izostavi digresije, ponavljanja, dodatne informacije koje nisu ključne za razumijevanje glavnog smisla
teksta.

3.PISANJE SAŽETKA - POVEZIVANJE SREDIŠNJIH MISLI U CJELINU

- tekst sažetka treba oblikovati u trima dijelovima (uvod, razrada i zaključak).
- u uvodu se navodi autor i naziv teksta koji se sažima. Zatim se navodi namjena i tema teksta.
- u središnjem dijelu navode se središnje misli i podatci koji ih podupiru
- u zaključku se navodi stav autora prema temi, odnosno što autor zaključuje o problemu/temi o kojoj
piše.
- središnje misli(rečenice) treba povezati u smislen i logično povezan tekst.
- cjelovitost teksta postiže se veznim sredstvima na razini teksta (međutim, ipak, s druge strane,
naprotiv; također, naime, dakle, na primjer,primjerice, uostalom, ustvari i dr.)
- sažetak treba napisati znanstvenim funkcionalnim stilom

KORACI U PISANJU PRIKAZA

1. ČITANJE - OPĆE RAZUMIJEVANJE TEKSTA

- pažljivo pregledaj tekst (naslov, podnaslovi, istaknute riječi, ilustracije i sl.)
- nakon prvog čitanja na koncept zapiši ime i prezime autora, naziv teksta, gdje je i kada objavljen i
druge ključne podatke
- odredi namjenu teksta i čitateljsku publiku (kome je namijenjen)
- ponovo pročitaj tekst s namjerom da analiziraš njegovu kompoziciju i sažmeš ono bitno u svakom
dijelu teksta.
2. ANALIZA KOMPOZICIJE I SADRŽAJA TEKSTA
- izdvoji koliko istaknutih dijelova ima tekst (npr. koliko ima poglavlja ili odlomaka) i za svaki napiši
sažetak
- izostavi digresije, ponavljanja, dodatne informacije koje nisu ključne za namjenu prikaza (informiranje)
3. PISANJE PRIKAZA - POVEZIVANJE ELEMENATA PRIKAZA U CJELINU
- tekst prikaza treba oblikovati u trima dijelovima (uvod, razrada i zaključak).
- u uvodu se navode osnovni podatci o autoru i tekstu, znanstvenom području, namjeni teksta i ciljanoj
publici
- u središnjem dijelu daje se sažeti prikaz kompozicije teksta uz osobni stav autora prikaza (gdje je
prikladno)
- u zaključku se čitatelja informira o načinu oblikovanja teme, o uporabi jezično-stilskih sredstava s
obzirom na namjenu teksta i ciljanu čitateljsku publiku. Zaključuje se o djelovanju teksta na čitatelja
(ostvarenosti namjene teksta) i dr. Može se izreći i preporuka za čitanje.
- svaki strukturni dio prikaza treba biti međusobno sadržajno i logički povezan. Rečenice su složene i
logički povezane u smislene sadržajne cjeline.
- cjelovitost teksta postiže se veznim sredstvima (međutim, ipak, s druge strane, naprotiv; također,
naime, dakle, na primjer, primjerice, uostalom, ustvari i dr.)
 - prvo treba izraditi plan pisanja/koncept i oblikovati prvu inačicu prikaza, provjeriti ju i doraditi, a
zatim napisati konačnu inačicu

OKVIRI ZA SLUŠANJE/GLEDANJE

OKVIR ZA GLEDANJE DOKUMENTARNOGA FILMA O PISCU

Tijekom gledanja filma zapisuj natuknice o ključnim podatcima koji se odnose na:
I. privatni i profesionalni život pisca
II. književno stvaralaštvo
III. društveni i politički kontekst
Nakon gledanja usporedi svoje natuknice u skupini ili u paru. Dopuni ih podatcima koje si izostavio.

Smjernice za samostalno oblikovanje natuknica tijekom slušanja i gledanja medijskih sadržaja ili
praćenja predavanja
Natuknicama se pri slušanju koristimo kako bismo si olakšali učenje i izdvojili ključne podatke.
- Prema natuknicama se možemo pripremiti za samostalno govorenje ili pisanje.
- Natuknice trebaju biti sažete jer nema dovoljno vremena za pisanje cjelovitih rečenica
- Tijekom slušanja zabilježi sve ključne informacije..
- Provjeri točnost i potpunost informacija s ostalim osobama koje su slušale isti sadržaj.
- Razmisli o tome jeste li izdvojili sve važne informacije i kako su one povezane sa svrhom slušanja.

OKVIRI ZA GOVORENJE
OKVIR ZA PRIPREMU I OBLIKOVANJE JAVNOG GOVORA S OBZIROM NA NJEGOVU NAMJENU I
STRUKTURU PRIPREMA ZA IZVOĐENJE JAVNOG GOVORA
- odabir teme
- prikupljanje podataka ( i provjera vjerodostojnosti izvora)
- raspoređivanje podataka
- oblikovanje govora u natuknicama(koncept)
- uvježbavanje govora
- izricanje govora primjenjujući vrednote govorenog jezika
STRUKTURA GOVORNOG TEKSTA:
1. Uvod: predstaviti se, najaviti temu; privući pažnju slušatelja
2. Razrada: jasno, smisleno i logički povezano izložiti i argumentirati iznesene podatke
3. Zaključak: ponoviti i istaknuti najvažnije. Završiti govor dojmljivom porukom slušateljima.

OKVIR ZA SAŽETO PREPRIČAVANJE KNJIŽEVNOGA TEKSTA

Prepričaj tekst svojim riječima tako što ćeš:
- izdvojiti najvažnije događaje i glavne likove ( tko, što)
- odrediti vremenski slijed događaja (kada)
- odrediti uzročno-posljedične odnose među događajima (zašto)
U planiranju prepričavanja mogu ti pomoći grafički organizatori

OKVIR ZA SAŽETO PREPRIČAVANJE NEKNJIŽEVNOGA TEKSTA

Prepričaj tekst svojim riječima tako što ćeš:
- izdvojiti središnje podatke u razvoju teme (što)
- iznijeti središnje podatke u slijedu kojim se pojavljuju u tekstu (kako)
- odrediti uzročno-posljedične odnose među podatcima (zašto)
- izdvojiti ključne osobe koje se vežu za temu (tko).
U planiranju prepričavanja mogu ti pomoći grafički organizatori.

OKVIR ZA VOĐENJE RAZGOVORA U SKUPINI

1. Postavite pravila grupnog razgovora i pridržavajte ih se. Možete izraditi plakat s pravilima (npr.
pridržavaj se teme, ne upadaj drugome u riječ, slušaj dok drugi govori i dr.)
2. Razgovarajte o temi u skupinama na temelju zadanih pitanja.
3. Sažmite najvažnije odgovore po skupinama.
4. Usmeno izložite rezultate rada po skupinama pred cijelim razredom.