Odlukom Opšte skupštine Ujedinjenih nacija, 11.

decembar obilježava
se kao Međunarodni dan planina.
Svake godine na ovaj datum ukazuje se na potrebu za kontinuiranim
osvješćivanjem stanovništva o ogromnom značaju planina i održivog
razvoja njihovog okoliša za očuvanje kvalitetnog života na Zemlji.
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli ukazao je na potrebu saradnje
profesora, studenata, učitelja i učenika u zajedničkom djelovanju na
ovom planu.
Međunarodni dan planina 2019. godine ukazuje na važnost planina za
mlade. Očekuje se da oni preuzmu aktivnu ulogu u pozitivnim
promjenama prema zaštiti planinske prirode.
Neophodno je kvalitetno educirati djecu i mlade o važnosti planina za
naš opstanak na Zemlji. One nam omogućavaju svježu vodu, hranu, čistu
energiju i rekreaciju. Planinska područja su pod prijetnjom klimatskih
promjena i prirodnih katastrofa, degradacije zemljišta i eksploatacije,
što može imati pogubne posljedice, kako za planinske zajednice, tako i
za ostatak svijeta.
Bosna i Hercegovina je većim dijelom planinska zemlja. Planine su
bogate termalnim izvorima i rudnim nalazištima, a izolovanost pojedinih
područja dovela je do razvoja i očuvanja endemskih vrsta flore i faune.
Jedanaest planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove više od 2000 m n/v.
Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić sa 2386 m n/v.
Bjelašnica, Igman, Jahorina i Trebević su bile domaćini zimskih
olimpijskih igra 1894. godine. Simbol zimskih olimpijskih igara je
maskota Vučko.