BIORAZNOLIKOST

Bioraznolikost je raznolikost flore i faune u ekosustavu ili većim

područjima poput biosfere. Ona je temelj održivosti i stabilnosti
sveukupnog života u biosfere. Hrvatska je po bioraznolikosti jedna
od najbogatijih europskih zemalja.
Bioraznolikost također utječe na kruženje hranjivih tvari u prirodi
, regulaciju klime , formiranju i održavanju tla , onečišćenje
ekosustava .
Međunarodni dan bioraznolikosti se obilježava 22.5.

Postoje različiti uzorci gubitka bioraznolikosti :

• Rast populacije
• Modernizacija agrokulture
• Ribarstvo i lov
• Urbanizacija
• Zagađenje okoliša
• Klimatske promjene
Gubitkom bioraznolikosti ljudi se neće moći osigurati dobrima poput
hrane , vode , plodnog tla i zaštite od bolesti.
Mjesta bioraznolikosti koja su pod prijetnjom ljudskog utjecaja :

• Tropske Ande
• mezoamerika
• Karibi
• Šumske regije
Atlantika
• Madagaskar
• Filipini
• Centralni čile
• Novi Zeland
• Zapadno afričke šume
• Planine južno
centralne Kine
• Mediteransko područje
• Nova Gvineja
• Malezijsko otočje

Neka područja na svijetu, poput područja Meksika, Južne Afrike,

Brazila, jugozapada SAD-a i Madagaskara, imaju više biološke
raznolikosti od drugih. Područja s izuzetno visokom razinom biološke
raznolikosti nazivaju se žarišnim točkama. Endemske vrste - vrste
koje se nalaze samo na jednom određenom mjestu - također se nalaze u
žarištima.
Primjer u mom zavičaju je Plemenita periska – ova vrsta je skoro
izumrla , te tako smanjila bioraznolikost podmorja , ali su zato
druge vrste životinja poput riba ili biljke Posidonija obogatile i
povećale bioraznolikost podmorja.
Posidonija (Posidonia oceanica) - biljka iz skupine morskih
cvjetnica Poznatija je pod nazivima morska trava ili voga iako nije
predstavnica vogovki, nego je nekada bila klasificirana u
porodicu Zosteraceae. Dobila je ime po grčkom bogu mora Posejdonu.