Čisti rizici predstavljaju situaciju gdje su moguća samo dva ishoda i to gubitak ili ishod bez gubitka, tj.

neutralan ishod gdje nema šanse za ostvarivanje dobitka. Događaji koji se obuhvataju ovim rizicima
su prerana smrt, oštećenje imovine, poplave, požari, zemljotresi i sl. Čisti rizici se mogu poistovjetiti
sa pojmom apsolutnog rizika. Mogu se podjeliti na: lični rizik, imovinski rizik i pravni rizik. Rizik
ulaganja obuhvata stepen neizvjesnosti prinosa na investicije. Što je veći stepen neizvjesnosti kao i
iznos dobiti, veći je i rizik ulaganja. Rizici ulaganja znače investiranje u različite vrjedonosne papire i
finansijske instrumente koji su raspoloživi na tržištu. Najvažniji rizici ulaganja u hartije od vrijednosti
su svakako: kursni rizik, rizik likvidnosti, kamatni rizik, rizik emitenta, cjenovni rizik, rizik otkaza, rizik
neisplate dividende.

Ekstremni slučaj kreditnog rizika predstavlja tzv. neplaćanje (eng. default), kada klijent nikako ne
može ili ne želi da ispuni svoje obaveze. Blaži slučaj kreditnog rizika jeste situacija kada klijent, iz
određenih razloga, može da ispuni samo dio svojih obaveza. Pod rizikom likvidnosti se podrazumjeva
kako rizik likvidnosti plaćanja, tako i rizik likvidnosti imovine. Rizik likvidnosti plaćanja vezuje se za
pogoršanje sposobnosti preduzeća da uredno isplaćuje svoje obaveze iz poslovanja, kao i da
nadoknađuje povlačenja (otkup) akcija od svojih bivših akcionara. Rizik likvidnosti imovine, često
skraćeno nazivan rizik likvidnosti, jeste situacija kada preduzeće ne može u cijelosti da naplati svoja
potraživanja. Operativni rizik je specifična vrsta finansijskog rizika. Odnosi se na potencijalne gubitke
vrijednosti zbog neodgovarajuće organizacije, lošeg upravljanja, pogrešne kontrole, prevara, krađa i
ljudskih grešaka. Pravni i regulatorni rizik je uopšten naziv za različite rizike u vezi nepoštovanja ili
promjena zakonskih normi. Pod poslovnim rizikom se podrazumjeva savladavanje