SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Janja Škoda

IDENTIFIKACIJA DAROVITIH UČENIKA U

OSNOVNOJ ŠKOLI

Mentor:
dr. sc. Ante Kolak, doc.

Zagreb, lipanj 2015.

 SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. DEFINICIJA, ZNAČAJKE I RAZVOJ DAROVITOSTI .................................................. 2
2.1. Karakteristike darovitih učenika .................................................................................. 2
2.1.1. Renzullijeva troprstenasta koncepcija darovitosti .............................................. 3
2.2. Različiti oblici darovitosti ........................................................................................... 3
2.2.1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija ....................................................... 3
2.3. Razvoj darovitosti kod učenika ................................................................................... 4
2.3.1. Utjecaj obitelji na razvoj darovitosti................................................................... 5
2.3.2. Utjecaj škole i nastavnika na razvoj darovitosti ................................................. 6
2.4. Položaj darovitih učenika u Hrvatskoj ......................................................................... 7
3. OBILJEŽJA IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA .............................................. 9
3.1. Načela provedbe identifikacije .................................................................................... 9
3.2. Etape procesa identifikacije ....................................................................................... 10
3.3. Izazovi i opasnosti u procesu identifikacije ............................................................... 11
3.3.1. Daroviti učenici koji podbacuju u rezultatima.................................................. 13
3.3.2. Forsiranje .......................................................................................................... 14
3.3.3. Etiketiranje ........................................................................................................ 15
4. INSTRUMENTI IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA ...................................... 16
4.1. Upitnici za identifikaciju darovitih učenika .............................................................. 16
4.1.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima .............................................................. 17
4.1.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima ................................................................. 18
4.1.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima i samonominacija .................................... 19
4.2. Testiranje kao metoda identifikacije .......................................................................... 19
5. EMPIRIJSKI DIO ............................................................................................................. 21
5.1. Problem i cilj istraživanja .......................................................................................... 21
5.2. Analiza instrumenata za procjenu darovitosti ........................................................... 22
5.2.1. Renzullijeve mjerne skale ................................................................................. 23
5.2.2. Mjerna skala za nastavnike i roditelje, GATE program ................................... 24
5.2.3. SIGS - mjerne skale za identifikaciju darovitih učenika .................................. 25
5.2.4. Ljestvica procjene PROFNAD ......................................................................... 25
 5.2.5. Mjerna skala, Alberta Learning ........................................................................ 26
5.2.6. Nominacijske liste, George ............................................................................... 26
5.2.7. Obrasci za područja umjetnosti, Ohio .............................................................. 27
5.2.8. Identifikacijski obrazac za roditelje, Alberta Learning .................................... 28
5.2.9. Upitnik PRONAD – R ...................................................................................... 29
5.2.10. Nominacijska lista za roditelje, New South Wales ........................................... 29
5.2.11. Upitnik PRONAD – U ...................................................................................... 30
5.2.12. Upitnici za vršnjačku procjenu ......................................................................... 30
5.2.13. Upitnik o interesima za učenike, Alberta ......................................................... 31
5.2.14. Obrazac za odgovore – likovna umjetnost i ples, Ohio .................................... 31
5.2.15. Upitnici za samonominaciju, North Clackamas Schools .................................. 31
5.2.16. Formular za vlastitu nominaciju, George ......................................................... 32
5.3. Usporedna analiza instrumenata za identifikaciju darovitih učenika ........................ 32
5.3.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima .............................................................. 32
5.3.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima ................................................................. 33
5.3.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima ................................................................. 34
5.3.4. Upitnici za samonominaciju ............................................................................. 35
5.3.5. Analiza novih upitnika za identifikaciju ........................................................... 35
5.4. Postupci provođenja istraživanja u osnovnoj školi.................................................... 37
5.5. Rezultati i rasprava .................................................................................................... 38
5.5.1. Vršnjačka nominacija ....................................................................................... 38
5.5.2. Nominacija učiteljice ........................................................................................ 41
5.5.3. Upitnik za samonominaciju .............................................................................. 44
5.5.4. Završni komentari o istraživanju ...................................................................... 47
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 50
7. LITERATURA ................................................................................................................. 51
8. SAŽETAK ........................................................................................................................ 54
9. PRILOZI ........................................................................................................................... 55
1. UVOD
Među učenicima je oduvijek bilo onih koji se bore sa školskim obavezama, onih koji ih
s lakoćom izvršavaju te onih koji im se tvrdoglavo protive. Kako učenici sa slabijim
postignućem trebaju ohrabrenje i prilagodbu, tako i učenici s razvijenim vještinama ili širokim
znanjem trebaju podršku kako bi što bolje iskoristili svoje potencijale, ne samo radi njih samih,
već i radi dobrobiti cjelokupnog društva.

Mnoga djeca u našim školama nisu dovoljno uspješna jer ne iskorištavaju u potpunosti
svoje potencijale. Kako bismo zadovoljili potrebe darovite i talentirane djece, trebali bismo im
prilagoditi svoje postupke i djelovanje. Prije nego započnemo rad s darovitim učenicima,
potrebno ih je prepoznati. Sukladno višedimenzionalnom pristupu, postoje različite metode
identifikacije darovitih učenika, a svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Kako bi
proces identifikacije bio što stručniji i uspješniji, kako bi iz njega proizašli rezultati koji će
omogućiti napredak i razvoj darovitosti kod svih učenika koji imaju potencijal, važno je
upoznati različite metode identifikacije i znati ih iskoristiti i primijeniti na ispravan način.

Ovaj rad spada u područje specijalne školske pedagogije jer se bavi darovitim učenicima
u osnovnim školama. Točnije, proučava različite metode koje koriste pedagozi u osnovnim
školama za identifikaciju darovitih učenika. U analizama postojećih instrumenata upozorava se
na njihove prednosti i nedostatke. Osim postojećih instrumenata, u radu su opisani i novi
upitnici koji su osmišljeni za potrebe ovog rada te su korišteni u istraživanju u osnovnoj školi.
Ti su upitnici također analizirani, a njihove prednosti i eventualne loše strane provjerene su u
provedbi upitnika u procesnoj identifikaciji u osnovnoj školi. Pedagoška praksa time je
obogaćena novim instrumentima koji će ubuduće moći poslužiti za identifikaciju darovitih
učenika, a u svrhu prepoznavanja svih učenika s natprosječnim sposobnostima i pružanja
odgovarajuće odgojno-obrazovne podrške.

1
2. DEFINICIJA, ZNAČAJKE I RAZVOJ DAROVITOSTI
Kako bi u školi metodički ispravno i poticajno djelovali na darovite učenike, potrebno
ih je uočiti, tj. prepoznati njihove osobine koje ukazuju na darovitost. Postoje brojne varijacije
sposobnosti, osobina i karakteristika darovite djece, no ona se u razrednom okruženju često
ističu time što zadatke obavljaju prije, brže, uspješnije i drugačije od svojih vršnjaka. Brojni
pokušaji definiranja darovitosti imali su cilj obuhvatiti raznovrsne karakteristike darovitosti.
Kod nas je najprihvaćenija Korenova definicija koja glasi (Koren, 1989:9):

Darovitost je svojevrstan sklop osobina na osnovi kojih je pojedinac u jednome ili više
područja ljudske aktivnosti sposoban trajno postizati izrazito visok natprosječni uradak.

2.1. Karakteristike darovitih učenika

U suvremenoj stručnoj literaturi nabrajaju se različite karakteristike koje učenike čine
darovitima. Čudina-Obradović (1991) objašnjava kako se iznadprosječno razvijene sposobnosti
mogu promatrati na klasičan način, kao opće intelektualne sposobnosti, odnosno stupanj
inteligencije, koji se mjeri testovima. No u novije vrijeme pokušava se smanjiti značaj
isključivo općeg intelektualnog funkcioniranja kod određivanja darovitosti. Pojedinac može
postići iznadprosječno dobre rezultate na drugačijim vrstama zadataka, odnosno, može imati
razvijenije ostale vrste inteligencije. Ako se radi o izrazito visokim rezultatima na nekom od
specifičnih područja (glazba, sport i sl.), govorimo o talentiranosti.

Daroviti učenici spremni su velike baze znanja koje posjeduju koristiti na nov način i
primijeniti ih na rješavanje različitih problema. Zahvaljujući metakogniciji, oni kvalitetnije
upravljaju misaonim procesima kao što su planiranje, odlučivanje i kontroliranje. Osim preko
sposobnosti, daroviti učenici iskazuju svoju darovitost i preko određenih osobina ličnosti. Oni
imaju veliku intrinzičnu motivaciju za rad, usmjereni su prema cilju, rade predano, a u bavljenju
određenim zadatkom prisutan je entuzijazam i zanos. Uporni su u postizanju rezultata te imaju
veliku radnu energiju. Nerijetko su i vrlo autonomni, inicijativni i samopouzdani. Važna je i
pozitivna slika o sebi, koja je temelj osjećaja vlastite vrijednosti, samopoštovanja te izvor za
postavljanje visokih ciljeva, pa prema tome i visokih rezultata (Čudina-Obradović, 1991:35).
Među vršnjacima se daroviti učenici ističu i po originalnosti, kreativnosti, stvaranju novih ideja
i otvorenosti za nova iskustva.

2
 Važno je naglasiti da su sve nabrojane karakteristike različito zastupljene kod različitih
učenika, no one međusobno djeluju i prožimaju se te rezultiraju ponašanjem koje je
karakteristično za darovite pojedince.

2.1.1. Renzullijeva troprstenasta koncepcija darovitosti

Sve prethodno nabrojane karakteristike darovitih učenika mogli bismo svrstati u tri
skupine koje uvjetuju darovitost sukladno Renzulliju i njegovoj troprstenastoj koncepciji
darovitosti, a to su iznadprosječne sposobnosti, osobine ličnosti i kreativnost (Cvetković-Lay,
Sekulić-Majurec, 1988:17; Čudina-Obradović, 1991:20). Sva tri faktora jednako su bitna kod
određivanja darovitosti, no njihov intenzitet i razvoj nije jednak jer na njih utječu brojne
karakteristike pojedinca i njegova okolina. Sposobnosti su najmanje podložne promjeni, ali
kreativnost i motivacija mijenjaju se tijekom vremena pod utjecajem okoline.

2.2. Različiti oblici darovitosti

Daroviti i talentirani učenici ne čine homogenu skupinu, već pokazuju širok raspon
individualnih različitosti. Postoji više oblika darovitosti, a osim što svaki oblik ima svoje
karakteristike, oni mogu biti i paralelno razvijeni kod pojedinaca. Darovitost se može promatrati
iz dviju perspektiva: produktivna darovitost se bazira na rezultatima rada darovitog pojedinca,
na njegovim izrazito natprosječnim postignućima; potencijalna darovitost temelji se na
potencijalu i predispozicijama koji se uz prikladne odgojne utjecaje razvijaju do natprosječnog
stupnja. Najstariji i najšire prihvaćen oblik darovitosti jest onaj koji proizlazi iz psihometrijske
definicije inteligencije. Razina opće intelektualne sposobnosti, koja se mjeri testovima
inteligencije, u ovom je obliku jedini kriterij svrstavanja u grupu darovitih. Ipak, današnja
shvaćanja uz opću intelektualnu darovitost naglašavaju i ostale vrste darovitosti koje su se dugo
vremena zanemarivale. Darovitost se može iskazivati u različitim specifičnim područjima koja
također zauzimaju vrlo važno mjesto, a sukladno Gardneru, osim opće inteligencije, sve se više
promatra i stupanj razvijenosti ostalih vrsta inteligencija.

2.2.1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

Teorija višestrukih inteligencija pobila je stajalište o općoj inteligenciji nakon što je

Gardner 1983. godine opisao kako postoji sedam inteligencija. George (2003) se osvrće na
njegovu teoriju te napominje kako se svaka od njih različito i neovisno pojavljuje kod
pojedinaca. Svaki pojedinac tako posjeduje jedinstvenu mješavinu svih tih inteligencija, a kod

3
darovite djece je iznadprosječno razvijena jedna inteligencija ili više njih. Koje vrste
inteligencija postoje prikazano je u prikazu 1.

Verbalno-lingvistička inteligencija

Glazbeno-ritmička inteligencija
7 vrsti inteligencija

Logičko-matematička inteligencija

Vizualno-spacijalna inteligencija

Tjelesno-kinestetička inteligencija

Intrapersonalna inteligencija

Interpersonalna inteligencija

Prikaz 1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

Inteligencija ima mnogo lica i sva su ona korisna i potencijalno vrijedna. Svaki učenik
ima barem jednu inteligenciju s ovog popisa. Roditelji i nastavnici su dužni otkriti koja od njih
pojedinca čini darovitim učenikom, a zatim je u potpunosti razviti (George, 2003:78). Iz tog
razloga, kod definiranja darovitosti danas se u obzir uzima, osim opće inteligencije, vrlo širok
raspon različitih značajki.

2.3. Razvoj darovitosti kod učenika

Nastavnicima je oduvijek veliki izazov potaknuti učenike da u školi postižu uspjeh u
skladu sa svojim mogućnostima. Umjesto tradicionalnog akademskog znanja i rutinskih
vještina, škole se moraju okrenuti prema učenju kako misliti, zaključivati i kreativno rješavati
probleme. U radu s darovitim učenicima to je osobito važno jer, kako smatra George (2003:60),
vještine i sposobnosti mišljenja mogu se povećati vježbom kao što se sportska vještina
usavršava treniranjem. Među darovitim učenicima, naravno, postoje i oni čiji je uspjeh u
aktivnostima kojima se bave niži od njihovih mogućnosti. Kod potencijalno darovitih učenika,
čija se darovitost ne iskazuje kao produktivna, njihove natprosječno razvijene sposobnosti ne
pridonose natprosječnim rezultatima. No sistematskim vježbanjem i metodama koje potiču
kreativno i kritičko mišljenje, potencijal se može iskoristiti za visoke rezultate.

4
 Sekulić-Majurec (1995) prikazuje jedno vrijedno istraživanje iz 1995. godine provedeno
u našim srednjim školama. To je istraživanje razriješilo pitanje razvoja produktivne darovitosti
kod učenika koji pokazuju potencijalnu darovitost. Sa skupinom učenika koji su na testovima
sposobnosti pripadali u 25% ukupno postignutih najboljih rezultata, a kojima se školski uspjeh
kretao oko trojke ili niže, radilo se prema programu osmišljenom za razvoj produktivne
darovitosti i kreativnosti. Učenici su radili na definiranim istraživačkim problemima uz
maksimalnu slobodu u radu, uz vodstvo stručnjaka i povoljne materijalne uvjete. Nakon tri
godine trajanja programa, rezultati su opravdali koncept koji govori o mogućnosti poticanja
darovitosti. Sekulić-Majurec (1995) ističe kako su sudionici programa stekli veće znanje i veći
uspjeh u školovanju, zahvaljujući poticanju motivacije i specifičnih interesa, razvoju svijesti o
vlastitim stilovima učenja i metakognitivnih znanja te kreativnosti. Promijenili su svijest o
vlastitim sposobnostima i stvorili pozitivne stavove prema školi, učenju i znanju, što je uvjet
iskazivanja darovitosti.

Prva shvaćanja darovitosti su proizlazila iz pretpostavke da je darovitost kvaliteta koju

netko ima ili nema, da se netko rađa kao genij i da je darovitost isključivo pitanje gena. Također,
mit koji je raspostranjen glasi da darovitoj djeci nije potrebna posebna podrška u učenju i
razvoju sposobnosti jer se oni mogu sami snaći (Winner, 2005). Ipak, iz navedenog istraživanja
se vidi da je za razvoj darovitosti potreban sustavni rad i poticajno djelovanje na razvoj
sastavnica darovitosti. Moderno shvaćanje stoga napušta prijašnje pretpostavke i okreće se
suvremenim spoznajama na tom području koje kažu da je darovitost dugotrajan proces
razvijanja pod djelovanjem višestrukih utjecaja (Čudina-Obradović, 1991:71). Razvoj
darovitosti je uvjetovan brojnim faktorima koji istodobno djeluju na pojedinca, kao što su
njegove biološke, naslijeđene karakteristike, šira kultura i bliža obiteljska okolina te osobine
samog pojedinca koje posreduju između genetskih potencijala i okoline.

2.3.1. Utjecaj obitelji na razvoj darovitosti

Iako se vjerovalo da darovita djeca dolaze iz obitelji višeg socioekonomskog statusa ili
da je riječ isključivo o genetskoj uvjetovanosti, za razvoj darovitosti ipak je presudan aktivan
angažman roditelja u odgoju djece, a ne stupanj obrazovanja ili ekonomski status. Efikasna
obiteljska okolina koja potiče iskorištenje visokih sposobnosti učenika mora zadovoljiti četiri
osnovne potrebe darovitog djeteta: potrebu za ljubavlju i sigurnošću, potrebu za novim
iskustvima, za postizanjem uspjeha i za osjećajem odgovornosti i nezavisnosti (prema Karnes,
1983, u Čudina-Obradović, 1991:78). Roditelji pomažu u razvoju motivacije tako što svom
djetetu predstavljaju izvor sigurnosti u slobodnom razvoju, iskazuju pozitivne stavove prema
5
učenju, imaju visoke kriterije, aktivnim interesom potiču njegov napredak i osjećaj vlastite
vrijednosti.

2.3.2. Utjecaj škole i nastavnika na razvoj darovitosti

Povoljna nastavna atmosfera učenike potiče na samostalno promišljanje i aktivnost, daje

prednost aktivnosti učenika pred nastavnikovom aktivnosti, omogućuje razvoj intrinzične
motivacije, daje im slobodu i potiče divergentno mišljenje i maštu (Čudina-Obradović,
1991:80). Uloga učitelja u radu s darovitim učenicima je preuzimanje brige za razvoj
darovitosti, diferencijacija1 sadržaja i individualizacija2 načina rada. Sekulić-Majurec (2002) u
tom svjetlu navodi konkretne kreativne načine rada koji su se pokazali uspješnima u razvoju
darovitosti, npr. rad na projektu, timski rad, rad na stvarnim istraživačkim projektima i sl. Ističe
također kako se kod poticanja razvoja darovitosti nastavnici moraju usmjeriti na skladan razvoj
ličnosti u cjelini, a ne samo na razvoj određenih sposobnosti. Sve tri sastavnice Renzullijeve
koncepcije darovitosti moraju biti u fokusu: razvoj različitih specifičnih i općih intelektualnih
sposobnosti, metakognicije3, motivacije te specifičnih interesa, poticati kreativnost i pozitivnu
sliku o sebi te povjerenje u vlastite mogućnosti, što je temelj razvoja intrinzične motivacije.
Kako bi daroviti učenici dali svoj kreativni doprinos u područjima kojima se bave, treba
razvijati njihovo stvaralačko mišljenje, poticati ih da ispituju, oslobađati ih straha od pogrešnih
odgovora, ohrabrivati u davanju novih ideja te nikad ne ismijavati njihove neobične i originalne
odgovore (Sekulić-Majurec, 1997:61).

Čudina-Obradović (1991) pak ističe kako škola i nastavnici nemaju uvijek pozitivno
djelovanje na razvoj darovitosti. Nezanimljivost metoda, pretjerano naglašavanje ocjena i
vanjskih kriterija učenja, nepovjerenje nastavnika u sposobnosti učenika i nagrađivanje vjernog
reproduciranja sadržaja, primjeri su koji čine slabo poticajnu nastavu. U našim se školama
pokušavaju prevladati takve značajke nastave zbog općenito lošeg poticajnog djelovanja na sve

1
Diferencijacija sadržaja rada ili sadržajna diferencijacija obuhvaća podjelu nastavnih sadržaja na temeljni
(obvezni) i dodatni dio. Učenici mogu birati između različitih sadržaja i metoda, ovisno o svojim sposobnostima i
interesima. Izvor: Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju -
Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. str. 105-106.
2
Individualizacija načina rada je didaktičko načelo i oblik učenja i poučavanja u kojem se nastavni ciljevi,
sadržaji i metode odgojno-obrazovnog rada prilagođavaju svakom učeniku, utvrđuju se i uvažavaju individualne
osobine učenika te se svakom učeniku osigurava napredovanje u skladu s njegovim potrebama, interesima i
sposobnostima. Izvor: Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju -
Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. str. 208.
3
Metakognicija= spoznaja o vlastitoj spoznaji. Izvor: Sekulić-Majurec, A. (2002) Novosti u pedagoškom pristupu
darovitoj djeci i učenicima. str.49.

6
učenike, a pogotovo je bitno osvijestiti negativni utjecaj tih elemenata i na razvoj darovitosti,
kako bi se u nastavi stvorila okolina povoljna za razvoj potencijala.

2.4. Položaj darovitih učenika u Hrvatskoj

Unatoč sve većem zalaganju nastavnika te kontinuiranim usavršavanjima u području
darovitosti, u Hrvatskim je školama darovitost još uvijek malo prepoznata. Sekulić-Majurec
2002. godine primjećuje da je znak toga malen doprinos Hrvatske u svjetskom znanstvenom,
sportskom ili umjetničkom napretku. Još uvijek nema puno pomaka, u našim školama se događa
da dio darovite djece i dalje nije prepoznat pa njihov potencijal ostaje nerazvijen. Prepoznati
daroviti učenici pak se bore s mnogobrojnim mitovima i predrasudama koje im se nameću sa
svih strana. Naši mediji obiluju člancima i reportažama koje ne prikazuju pozitivne vijesti. Npr.
Cvrtila (2014) u svom članku iznosi zanimljivu činjenicu: ˝Dok u mnogim europskim zemljama
postoje veliki centri koji se bave istraživanjem darovitosti i pomažu darovitima da što više
iskoriste svoju osobitost, hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uopće ne
raspolaže podacima koliko je darovite djece u našim osnovnim i srednjim školama.˝ Ipak,
osviještenost o potrebnim promjenama sve je veća, a kako bismo napredovali u tom području,
potrebno je još puno promjena i zalaganja. Cvrtila (2014) u istom članku navodi kako je do
pomaka ipak došlo. Prvi korak je bio donošenje Pravilnika kojim se uređuje rad s darovitim
učenicima u osnovnoj i srednjoj školi 2014. godine, jer su do tada bili na snazi stari pravilnici,
npr. Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika iz 1990. godine.

Poboljšanje rada u području obrazovanja i brige za darovite nikad ne ovisi o jednom

faktoru, već je u međusobnoj ovisnosti obrazovne politike, praktičara, znanstvenika i roditelja.
To znači da je napredak moguć jedino kroz razumijevanje i suradnju svih subjekata. Dakle,
potrebno je nastaviti s profesionalnim usavršavanjem nastavnika i ostalih angažiranih
stručnjaka u tom području i dovoljno pažnje posvetiti programima i aktivnostima za koje
suvremena istraživanja dokazuju da imaju pozitivan učinak na razvijanje darovitosti. Stručna
služba bi trebala provoditi kontinuirano prepoznavanje darovitih učenika, a škole osiguravati
posebne programe, materijale, prostore i načine rada prilagođene ovoj skupini učenika (npr. rad
s mentorom, individualizacija i diferencijacija rada, projektni rad, rad u skupinama, radionice,
tečajevi, fleksibilnost nastavnih metoda, obogaćivanje nastavnog sadržaja itd.). Osim škola i
nastavnika, razvoju i osvještenosti o darovitosti mogu pridonijeti i roditelji darovitih učenika.
Oni bi se također trebali upoznati sa što više značajki i informacija o darovitosti, kako bi bili
što sposobniji pružiti pozitivan utjecaj na razvoj svog darovitog djeteta. Svoju djecu trebali bi

7
podržati u njihovim interesima, samostalnom otkrivanju te motivaciji, ali s druge strane, kako
se ne bi javili negativni utjecaji, ne smiju zaboraviti da su i daroviti učenici samo djeca. Lokalna
zajednica pak bi trebala osvijestiti važnost razvoja pozitivnog stava prema darovitim učenicima
te im otvoriti put za uključenje u različite državne i međunarodne programe za darovite učenike,
ali i osigurati financijsku potporu te poticati lokalne udruge ili institucije koje se bave nekim
od specifičnih područja.

Kako je istaknula Sekulić-Majurec (2002), razvijanje svijesti naših škola i cjelokupnog

društva o važnosti darovitosti u tom smislu i dalje je potrebno nastaviti uz kontinuirano
uvođenje poboljšanja, unapređenja i novosti u skladu s razvojem društva. Transformacijom ili
nadogradnjom postojećeg sustava rada s darovitima imali bismo moderniji, multidisciplinaran
oblik rada koji bi se mogao mjeriti s programima iz razvijenijih inozemnih država.

8
3. OBILJEŽJA IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u članku 63. nalaže svim
školama u Hrvatskoj obvezu uočavanja, praćenja i poticanja darovitih učenika. U školama je
nužno organizirati proces identifikacije darovitih učenika kako bi se organizirao dodatni rad
prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima te kako bi se svakom učeniku s
visokim potencijalom pružila prilika da ga razvije. Koren (1989) objašnjava identifikaciju kao
utvrđivanje identiteta darovitog učenika te vrstu i stupanj njegove darovitosti. Naglašava da je
identifikacija vrlo dinamičan i kontinuiran proces jer se različite vrste darovitosti mogu pojaviti
u različito doba kod različitih pojedinaca pa se stoga nazivaju procesnom dijagnostikom
(Koren, 1989:12). Kontinuiranost identifikacijskog procesa je nužna na svim stupnjevima
obrazovanja zbog dinamičnosti manifestirane darovitosti, što znači da se za identificirane
pojedince obavlja reidentifikacija, kako bi se točnije utvrdio tip i stupanj darovitosti. U
ponovnim identifikacijskim procesima sudjeluju i oni učenici koji isprva nisu bili identificirani
kao daroviti jer se njihove sposobnosti i osobine stalno razvijaju te ih je u tom slučaju potrebno
naknadno uočiti. Također je važno da identifikacija bude povezana sa sadržajem programa za
daljnji razvoj sposobnosti darovitog pojedinca jer se u trenutku identifikacije odlučuje o
daljnjem razvoju darovitosti. Identifikacija je početni korak sustavnog razvijanja darovitosti.

Na pitanje kada bi identifikaciju trebalo početi provoditi ne postoji jednoznačan

odgovor. Čudina-Obradović (1991:92) govori da optimalno vrijeme za početak identifikacije
najviše ovisi o tome kada se počnu primjećivati znakovi visoke specifične ili opće sposobnosti.
Koren (1989) pak spominje da bi identifikacija trebala početi već u predškolskom periodu i
nastaviti se u nižim razredima osnovne škole, a prvu ˝pravu˝ identifikaciju bi trebalo provesti
na početku predmetne nastave, kako bi se učenicima pružila adekvatna obrazovna podrška
(Koren, 1989:31). Dakle, što prije započne proces identifikacije, to bolje. Rana identifikacija
darovitosti je važna sukladno suvremenim spoznajama o važnosti prve tri godine za stvaranje
preduvjeta za kasniji razvoj, također zbog ranog razvoja mozga te razvoja kreativnosti i
intrinzične motivacije već u tom razdoblju. U slučaju provedbe identifikacije već od ranog
razdoblja, darovitim pojedincima koji su prepoznati u rano doba može se odmah pružiti
odgovarajuća podrška.

3.1. Načela provedbe identifikacije

Identifikacijski postupci moraju se držati određenih pravila kako bi bili ispravno
provedeni te se moraju temeljiti na znanju o darovitosti i znanju o metodama. Njihova

9
višeslojnost očituje se u obuhvaćanju raznih profila stručnjaka i ostalih osoba koje su u kontaktu
s darovitim učenicima, kao što su nastavnici, roditelji, učenici i ostali. Postupci identifikacije
moraju zadovoljiti višestruke kriterije: moraju biti dinamički, kontinuirani i nepristrani. Sve
domene i područja darovitosti i talenata moraju biti obuhvaćene, uključujući ranu identifikaciju
te identifikaciju na svim razinama učeničkog razvoja, a organizacija postupaka mora biti u
skladu s diferencijacijom (New South Wales Department of Education and Training, 2004:7).
Koren (1989) govori i o poštovanju principa demokratičnosti i humanosti u procesu
identifikacije jer bi svaki učenik trebao imati šansu iskazati i realizirati svoje potencijale.
Upravo se zato ostavlja otvoren put za identifikacijski proces za sve učenike. Isto tako, radi
obuhvaćanja svih učenika, u identifikacijskom procesu važno je provoditi različite vrste
testiranja i prepoznavanja darovitosti jer svaki učenik će različito reagirati na određeni test. Na
taj način dobivamo rezultate koji su potvrđeni u više navrata, ali i omogućavamo naknadno
prepoznavanje onih darovitih učenika koji na prvotnom testu nisu pokazali visoke rezultate.
Osborn (1998) naglašava i činjenicu da je pogrešno unaprijed pretpostavljati stupanj
razvijenosti darovitosti na temelju godina ili razreda, već se trebaju koristiti materijali koji će
učeniku omogućiti da iskaže stupanj razvijenosti svojih sposobnosti u različitim područjima.

3.2. Etape procesa identifikacije

Identifikacijski proces prilagođava se učenicima, potrebama škole, programu za
darovite i ostalim uvjetima. No u provedbi se mogu slijediti tri etape4 provođenja (vidi prikaz
2). Te tri etape mogu mijenjati svoj redoslijed (posebice prve dvije) u pojedinim provedbama
identifikacije u različitim školama.

Nominacija Provjeravanje Nadgledanje

Prikaz 2. Etape procesa identifikacije

4
Opis etapa preuzet iz priručnika Policy and implementation strategies for the education of gifted and talented
students (2004) New South Wales: Department of Education and Training. URL:
http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/policies/gats/assets/pdf/polsuppid.pdf (24.02.2015.)

10
 Nominacija (engl. ˝nomination˝) može biti provedena od strane roditelja, nastavnika,
učenika i ostalih članova zajednice ili školskog kolektiva ili od strane samog pojedinca
(samonominacija). U nominaciji se skupljaju subjektivni podaci, najčešće putem lista za
procjenu. Ovaj korak prikuplja imena učenika kojima je potrebna podrška i specifični program.
Sljedeći korak je provjeravanje (engl. ˝screening˝). Budući da se koriste različite kombinacije
mjernih testova, dobivaju se objektivniji rezultati nego kod nominacije. Mogu se koristiti testovi
sposobnosti kojima se prepoznaje potencijalna darovitost ili se testovima postignuća otkriva
produktivna darovitost. Treći korak je nadgledanje (engl. ˝monitoring˝), odnosno praćenje
učenika i prikupljanje informacija o postignućima, interesima, sposobnostima, jačim i slabijim
stranama učenika. U ovom koraku, specifične informacije o učenikovim postignućima koje se
prikupljaju mogu nam dati povratnu informaciju o tome koliko je strategija identifikacije bila
efektivna (New South Wales Department of Education and Training, 2004:10). Logično je da
grupa učenika koja ulazi u drugi korak bude manja od grupe koja je na početku sudjelovala u
identifikaciji. Isto tako, i u procesnoj identifikaciji grupe su veće od konačnog broja učenika
koji će nakon svih koraka identifikacije biti uočeni kao daroviti. Kako teče proces identifikacije,
grupa učenika je sve manja i obuhvaćen je sve uži krug učenika (vidi prikaz 3).

Prikaz 3. Shematski prikaz procesa identifikacije darovitih učenika5

3.3. Izazovi i opasnosti u procesu identifikacije

Identifikacija je vrlo složen i dugotrajan proces pa se mogu javiti određeni nedostaci ili
se u tom procesu možemo susresti s određenim opasnostima. Osvještavanje takvih poteškoća

5
Shematski prikaz procesa identifikacije darovitih učenika je nacrtan prema slici ˝Shematski prikaz procesne
dijagnostike u postupku otkrivanja i identificiranja nadarenih učenika˝ u: Koren (1989) Kako prepoznati i
identificirati nadarenog učenika. Zagreb: Školske novine, str. 30.

11
pomaže njihovom izbjegavanju i prevladavanju. Učenje o testu ili instrumentu te o njegovim
nedostacima omogućava efektivnu interpretaciju rezultata. Nabrojit ćemo neke nedostatke i
opasnosti koje se najčešće pojavljuju.

Često se identifikacija darovitosti pretjerano temelji na otkrivanju opće intelektualne

sposobnosti, a zanemaruje ostale vrste inteligencije i njezinu višeslojnost i dinamičnost, što smo
utvrdili u prethodnom poglavlju. No standardizirani testovi, koji su tradicionalno najviše
primjenjivana metoda, neće nam razotkriti ostale specifične sposobnosti pa je korisno u svrhu
dobivanja višedimenzionalne slike darovitosti ili talenta, uz kombinaciju i nadopunu rezultata
različitim drugim metodama, osvrnuti se i na učenički portfolio, projekte na kojima rade s
ostalim učenicima i sl., što nam može dati kompletniju sliku darovitosti (Coleman, 2003).

Disproporcionalna zastupljenost česta je pojava kod otkrivanja darovitih učenika.

Opasnost od pogreške u identifikaciji nije u pogrešnom broju identificiranih, nego u broju onih
koji jesu daroviti, a nisu prepoznati kao takvi. Najčešće u neprepoznatljive kategorije učenika
spadaju učenici iz kulturno ili jezično drugačijih obitelji, djeca iz nepovoljne obiteljske situacije
te učenici s poteškoćama u razvoju. Sekulić-Majurec (1998) ističe kako je manje pogrešno u
grupu darovitih uvrstiti nedarovitog učenika, nego nekog darovitog učenika ne proglasiti
darovitim i uskratiti mu poticaje za razvoj darovitosti. U tom slučaju, metode koje se
primjenjuju kod identifikacije darovitosti moraju se prilagoditi učeniku te uvjetima koji bi
mogli utjecati na rezultat.

Više štete nego koristi uzrokuje neusklađenost identifikacije i programa za darovite. Na

primjer, ako uključujemo učenika u matematički usmjeren program, identifikacija se mora
fokusirati na matematičke sposobnosti i interese. Suprotno tome, ako u identifikaciji koristimo
metode koje su usmjerene prema vizualno-prostornim sposobnostima, a u programu se
usmjeravamo prema razvoju verbalnih sposobnosti, učenici od toga neće imati puno koristi.
George (2003) predlaže kako je kod identifikacije najbolje usmjeriti se na prepoznavanje
različitih sposobnosti te osigurati postojanje različitih programa za darovite kako bi se stvorio
optimalan slijed koraka u razvoju njihovih sposobnosti.

Neadekvatno korištenje statističkih formula također može iskriviti rezultate pa

predstavlja jednu od brojnih opasnosti u identifikaciji. Spajanje rezultata različitih metoda u
jedan rezultat ne daje valjani rezultat (Coleman, 2003). Istu opasnost naglašava i Osborn
(1998): rezultat na jednom testu inteligencije ne može se pretvoriti u rezultat na drugom testu
inteligencije. Iako se u nekim testovima može primijetiti prostor koji je predviđen za zbroj svih

12
rezultata zajedno, svaki test ili dio testa za neko specifično područje daje posebne rezultate koji
su neprenosivi te se ne mogu koristiti u drugim područjima niti se mogu zbrajati.

3.3.1. Daroviti učenici koji podbacuju u rezultatima

Kako ima darovitih koji rado i spremno pokazuju svoje sposobnosti, kreacije i produkte
rada, ima i onih učenika koji nevoljko pred drugima pokazuju svoje natprosječne sposobnosti.
Na njih trebamo obratiti posebnu pozornost u procesu identifikacije kako ih ne bismo previdjeli
te im nakon prepoznavanja osigurati podršku u razvoju darovitosti. Upravo iz tog razloga u
literaturi možemo naići na različite profile darovite djece, a ovdje ćemo prikazati podjelu na
šest profila darovitosti6. Prvi tip su daroviti učenici s visokim rezultatima (engl. ˝high-
achiever˝). Oni su najčešće prepoznati kao kandidati za darovite programe. Učenici koji se lako
prepoznaju kao daroviti su i samostalni daroviti učenici (engl. ˝autonomous learner˝). Sljedeći
tip su izazivači (engl. ˝challenger˝), kreativni učenici kojima se ne daje prilika da izraze
kreativnost. Nadalje, postoje i skriveni daroviti (engl. ˝underground student˝), učenici koji se
namjerno trude prikriti svoju darovitost. Kako su još davno prepoznale Betts&Neihart (1988,
u: New South Wales Department of Education and Training, 2004:9) to su najčešće djevojčice
u višim razredima i srednjoj školi koje osjećaju anksioznost i nesigurnost jer su podijeljene
između socijalnog i akademskog uspjeha, što se još i danas često može primijetiti kod učenika
te dobi. Daljnji tip su daroviti učenici s dvostrukom dijagnozom (engl. ˝double labelled˝). To
su učenici s fizičkim i emotivnim poteškoćama ili poteškoćama u učenju, zbog kojih je
darovitost prikrivena i u drugom planu. Još se navode i učenici koji su odustali od školovanja
(engl. ˝dropout˝), većinom zbog stalnih podbacivanja u školskom uspjehu uzrokovanih
demotivirajućim učincima neadekvatnih programa.

Postoje, dakle, tipovi darovitih učenika koji se teško prepoznaju u identifikacijskom

procesu. Sve prethodno nabrojane skupine darovitih učenika (osim prve, ˝high-achiever˝, te
druge, ˝autonomous learner˝) drastično manje proizlaze iz identifikacijskih procesa kao
daroviti. To su daroviti učenici koji ne postižu rezultate u skladu sa svojim stvarnim
sposobnostima. Za njih su karakteristične slabe navike učenja, manjak koncentracije,
nedovršenost rješavanih zadataka, nisko samopouzdanje, negativan stav i emocionalna
frustriranost. George (2003) još nabraja i sljedeće karakteristike tipične za darovitu djecu koja
ne postižu odgovarajući uspjeh: ponašanja kojima se izbjegavaju školske obveze,

6
Podjela u šest profila darovitosti prema Betts & Neihart, 1988, u: New South Wales Department of Education
and Training, 2004, 9.

13
neprihvaćenost od vršnjaka i pomanjkanje koncentracije. Ipak, postoji lijek za podbacivanje u
uspješnosti, a nalazi se u brižnoj procjeni, višedimenzionalnom pristupu problemima tih
učenika, pružanju odgovarajućeg obrazovnog ozračja i odgovarajućih nastavnih metoda
pomoću čega će učenik popraviti svoj uspjeh (George, 2003:16).

Prema Colemanu (2003) postoje višestruki razlozi za podbacivanje darovitih učenika u

uspješnosti i neprepoznavanju njihove darovitosti. Vjerojatno najzastupljeniji razlog u našim
školama je pretjerano oslanjanje na standardizirane testove te usko shvaćanje inteligencije i
definicije darovitosti koje proizlazi iz takvog shvaćanja. Još uvijek se testovi koji daju ˝tvrde˝
brojčane rezultate guraju u prvi red, a ostali instrumenti identifikacije se ignoriraju jer
zahtijevaju više vremena za provedbu ili dublje proučavanje. U svakom trenutku treba imati na
umu da identifikacijski proces ne ignorira potlačene grupe učenika na temelju njihove dobi,
spola, etničke pripadnosti, materinjeg jezika ili ekonomskog statusa. U korištenju testova koji
mjere stupanj darovitosti, važno je osigurati instrumente koji su prikladni učeniku kojeg se
testira s obzirom na njegovu etničku pripadnost, jezik ili prisustvo neke poteškoće u razvoju,
kako ističe Coleman (2003). Na taj način će se i onim učenicima koji teško ili uopće ne iskazuju
darovitost, dati odgovarajuća podrška kako bi razvijali svoje skrivene sposobnosti i talente te
se ih iskoristili za postizanje natprosječnih rezultata.

Čudina-Obradović (1991) navodi još dvije opasnosti koje proizlaze iz identifikacije:

forsiranje i etiketiranje, a kako su i one često uzrok otpora prema tom procesu i uključenju u
program za darovite, u nastavku ćemo se kratko osvrnuti na svaku od njih.

3.3.2. Forsiranje

Neusklađenost s mogućnostima učenika, interesima i inicijativom učenika dovode do

forsiranja. Radi se o narušavanju principa primjerenosti metode, odnosno situacija u kojoj se
učeniku nameće vježba i aktivnost koja ne proizlazi iz njegove vlastite motivacije. Roditelji
mogu svoju motivaciju, želju za uspjehom i kriterije za uspjeh nametnuti svom djetetu, čime
mu oduzimaju inicijativu, odgovornost za pogreške i ponos zbog uspjeha (Čudina-Obradović,
1991:98). Prirodno učenje sadrži spontanost, interes i otkriće, dok forsiranje ima elemente
prisile, nametnutosti i drila. Nerealistična roditeljska očekivanja dovode do loše emocionalne
atmosfere koja kod njihovog djeteta izaziva krivnju, strah i odbojnost prema nametnutoj
aktivnosti. Takvi postupci roditelja čine neprirodan, nezdrav i negativan utjecaj na njihovo
dijete. Učenici koji su forsirani od strane roditelja često imaju manjak samopoštovanja.

14
 3.3.3. Etiketiranje

Druga opasnost koja može proizaći iz identifikacije je etiketiranje. Učenici koji su

identificirani kao daroviti odstupaju od normale. Iako je to odstupanje u pozitivnom smislu,
daroviti učenici ne nailaze uvijek na odobravanje i razumijevanje. Čudina-Obradović (1991)
naglašava utjecaj svrstavanja učenika u grupu darovitih na obitelj, vršnjake, nastavnike i samog
učenika. Za mnoge roditelje darovitost njihovog djeteta predstavlja tešku odgovornost,
ekonomsko i emocionalno iscrpljivanje te poremećaj skladnih obiteljskih odnosa. Roditelji
često osjećaju strah, krivnju i preveliku odgovornost, a braća darovitog se mogu osjećati
zapostavljeno, manje važno, nezadovoljno jer ne mogu postići tako visoke rezultate. Efekt
etiketiranja darovitog učenika na vršnjake može utjecati na način da, slično kao kod braće,
osjećaju ljubomoru i nezadovoljstvo jer se oni također neizravno etiketiraju. Oni automatski
postaju ˝prosječni˝ ili ˝nedaroviti˝. Zbog toga vršnjaci mogu razviti grupnu solidarnost te
izolirati darovitog iz socijalnog okruženja. Nastavnici pak mogu osjetiti nesigurnost zbog
neodređenosti uloga i poljuljanog osjećaja vlastite kompetencije (daroviti učenici mogu biti
vrlo tvrdoglavi, ponekad glasno izražavaju svoje mišljenje, stalno postavljaju pitanja i traže
objašnjenja, glasno protestiraju ako se s nečim ne slažu7). Također, često osjećaju odgovornost
i imaju otpor prema povećanim zahtjevima i obujmu posla s darovitima. Najizrazitiji efekt
etiketiranje ima na samog darovitog učenika. George (2003) ističe kako je vrlo čest slučaj kod
darovite djece nerazmjer između učenikova uspjeha u školi i indeksa njegovih stvarnih
sposobnosti. Zbog svojih jedinstvenih intelektualnih i kreativnih sposobnosti, daroviti učenici
su kod kuće i u školi izloženi pritiscima koji mogu dovesti do podbacivanja u uspješnosti
(George, 2003:15). Zbog povećanih očekivanja okoline i samog učenika, može doći do
nesigurnosti i gubitka samopouzdanja. Također, dok se u redovnom razredu isticao, učenik u
grupi darovitih nije toliko različit od ostalih po svojim sposobnostima. To može poremetiti
njegovu sliku o samom sebi, a pozitivna slika o sebi je vrlo bitna za razvoj motivacije i izvor je
kreativnog stila ponašanja, što ističe Čudina-Obradović (1991:103).

7
Moguće negativne karakteristike koje daroviti učenici mogu pokazivati, prema priručniku The Journey: A
handbook for parents of children who are gifted and talented (2004) Alberta Learning. URL:
https://education.alberta.ca/media/448831/journey.pdf (24.05.2015.)

15
4. INSTRUMENTI IDENTIFIKACIJE DAROVITIH UČENIKA
Upravo zbog različitosti područja u kojima se darovitost može pojavljivati, za
identifikaciju se koriste mnogi izvori informacija. Nema univerzalne metode identifikacije jer
postoje različite vrste i kategorije darovitosti pa se postupci identifikacije primjenjuju prema
tipu darovitosti. Najbolje strategije identifikacije su one koje se oslanjaju na višestrukim
kriterijima, potvrđuje Coleman (2003), jer tako dobivamo potpuniju sliku učenika. Traženje
učenika s velikim potencijalom pomoću različitih metoda i u različitim vremenskim
razdobljima osigurava da nam ne promaknu. Informacije koje se prikupe u tom procesu pružit
će nam najviše pokazatelja o potrebama svakog darovitog učenika. Ispravne metode
identifikacije pružaju višestruke informacije o učeniku, ne samo njegove kognitivne
sposobnosti, već i školski uspjeh, produktivnost u različitim područjima, interese, kreativnost,
motivaciju te ponašajne osobine. Te se informacije prikupljaju iz višestrukih izvora, a u
literaturi se ističu razne identifikacijske metode koje se mogu kombinirati, kao što su:
nominacija od strane roditelja, vršnjaka, nastavnika ili samonominacija, rezultati na različitim
natjecanjima, testiranje u skladu s godinama ili razini darovitosti, testovi kreativnosti, testovi
inteligencije i ostali testovi za mjerenje sposobnosti, skale procjena, intervjui, školske ocjene
itd. Kao što smo već naglasili, uz višestruke metode, višestruki su i vremenski periodi provedbe
identifikacije – na taj se način mogu izbjeći propusti nastali tijekom samo jednog procesa
identifikacije ili se daje mogućnost prepoznavanja učenika koji su kasnije razvili svoja obilježja
darovitosti.

Postoje brojne klasifikacije instrumenata koje se koriste u identifikaciji darovitih

učenika. Dok Koren (1989) sve metode grupira u dvije temeljne skupine: metode procjenjivanja
i metode testiranja, George (2003) ih svrstava u tri područja: mjerne skale i liste za provjeru,
različite vrste standardiziranih testova te nastavnikova procjena. Za potrebe ovog rada, mi ćemo
ih podijeliti prema načinu provođenja na upitnike te testove.

4.1. Upitnici za identifikaciju darovitih učenika

U osnovnim školama identifikacijski proces je najčešće organiziran od strane stručne
službe. Često se koriste testovi kojima se mjere sposobnosti ili stupanj inteligencije. No
pedagozi koriste nešto drugačije vrste metoda. Pfeifer (2009, u: Pierson et al., 2011) zapravo
spominje kako su skale procjena za nastavnike i roditelje nastale jer su se testovi inteligencije
morali nadopuniti s multidimenzionalnim instrumentima, zato što se prepoznala vrijednost koju
u proces identifikacije donose procjene roditelja i nastavnika. Mi ćemo se u nastavku najviše

16
osvrnuti upravo na takve metode identifikacije, podijeliti ih u skupine prema osobama kojima
su namijenjene te ih pojedinačno objasniti.

4.1.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima

Nastavnici najčešće sudjeluju u provođenju procesne identifikacije jer upravo oni imaju
dovoljno kompetencija za procjenjivanje i uspoređivanje učenika podjednake dobi (Koren,
1989:24). Njihova uloga u otkrivanju darovite i talentirane djece je važna jer oni uočavaju u
kojem području se učenik najviše ističe. Upravo nastavnici s učenicima provode puno vremena
pa ih mogu dugotrajno opažati u različitim situacijama te mogu najbolje procijeniti razvijenost
i javljanje pojedinih osobina kod učenika. Oni mogu prepoznati kreativnost, interese, predanost
zadatku i talente darovitih učenika.

Liste za provjeru i skale procjene služe za otkrivanje ranih znakova darovitosti. Koren
(1989:23) opisuje kako se kod tih metoda na osnovi kontinuiranog opažanja ponašanja
pojedinca utvrđuje stupanj razvijenosti osobina koje su karakteristične za darovite ili se
analiziraju konkretni produkti učenika i njihova vrijednost. George (2003:22) pak daje primjer
tih osobina, npr. jezična vrsnost, rani razvoj čitanja, korištenje velikog broja riječi, sposobnost
koncentracije dulje nego je to uobičajeno, zanimanje za glazbu, crtanje ili druge oblike
umjetnosti, veliku radoznalost i izrazit smisao za humor. Skale procjene su kvantitativno
određenije tako da daju pouzdanije rezultate. George (2003) navodi i liste za provjeru koje su
specijalizirane za određene predmete.

Osborn (1998) upozorava na jednu važnu sastavnicu koju se ne smije zanemariti u

identifikacijskom procesu: neverbalna komunikacija. To je vrlo važan dio svakodnevne
komunikacije koji može pružiti dodatne informacije o učeniku. Zato je korisno da nastavnici
kod ispunjavanja upitnika iskoriste svoju intuiciju, tvrdi Osborn, koja se bazira na čitanju
neverbalne komunikacije učenika. To znači da nastavnici kod procjene darovitosti ne smiju
zanemariti svoja promatranja učenika i njegovih držanja tijela, pokreta, gesti, pokreta očiju,
tona glasa, intonaciju te različitih ponašanja u različitim situacijama. Prepoznavanje
neverbalnih elemenata komunikacije je kompleksan proces koji se često zanemaruje, a pruža
važne informacije o učeniku.

Nedostatak nastavnikove nominacije darovitih učenika je subjektivnost njihovog

procjenjivanja. Kako svakog učenika poznaje osobno i na dnevnoj razini provodi puno vremena
s njime, nastavnik može nekom učeniku biti više, a nekom manje sklon. Iz tog se razloga
subjektivnost teško može izbjeći. Rješenje za to ipak postoji: nastavnici se mogu uputiti na

17
pohađanje profesionalnog treninga i usavršavanja u području prepoznavanja darovitosti. Drugo
rješenje je nadopuna njihovih rezultata s alternativnim načinima nominacije koji uz nastavnika
uključuju i nominacije roditelja darovite djece, njihovih vršnjaka iz razreda, test kreativnosti,
samonominaciju, ocjenjivanje učeničkih radova itd. Kako i Yang Yang (2009) navodi, unatoč
nedostacima ovih instrumenata, nastavnici se smatraju važnim izvorom informacija u procesnoj
identifikaciji darovitih učenika pa predstavljaju svojevrsnog ˝čuvara˝ na vratima za uključenje
u program namijenjen darovitim učenicima (prema Peters, 2009, u Yang Yang, 2009:14).

4.1.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima

Roditelji također mogu pružiti kvalitetne i korisne podatke o učenikovim osobinama i

sposobnostima. Uz nastavnike, i oni mogu dobro procijeniti stupanj razvijenosti svog djeteta na
različitim područjima. Dakako, roditelji mogu procesnu identifikaciju obogatiti i različitim
informacijama koje se odnose na učenikove specifične interese koje učenik iskazuje izvan
škole, ukoliko je uključen u neke dodatne izvanškolske aktivnosti. Također, oni najbolje mogu
potvrditi kako je tekao razvoj njihovog djeteta u ranijim godinama. Dakle, uz nastavnika, vrlo
korisne informacije o učeniku mogu pružiti i njegovi roditelji jer oni svoje dijete opažaju u
različitim situacijama od ranog djetinjstva.

Kao što je subjektivnost rezultata nedostatak upitnika o darovitosti učenika za

nastavnike, roditelji još više mogu biti skloni ˝uljepšati˝ podatke o svome djetetu čije
sposobnosti se procjenjuju. Roditelji žele svome djetetu uspjeh, prepoznatost njegovih
sposobnosti, pružanje najboljih mogućnosti, a popunjavanjem upitnika mogu utjecati na te
uvjete. Zbog toga, namjerno ili podsvjesno, neka obilježja učenika mogu prikazati razvijenijima
nego što ona u stvarnosti jesu. Također, mogu se bojati da će učenik imati negativne posljedice
ili lošije uvjete u školi ukoliko se pokaže da ima nisko razvijene sposobnosti. Naravno, rezultati
o učenikovim sposobnostima koji pokazuju da učenik ima sposobnosti ispod ili unutar prosjeka
ne bi trebali ugroziti njegovo školovanje, no roditelji se toga pribojavaju. Nerijetko se događa
i da roditelji podcjenjuju sposobnosti darovitog djeteta; prema istraživanjima to su uglavnom
roditelji s visokim stupnjem obrazovanja (prema Perleth, 1993, u: Vidović, 2000). Upravo zato,
korisno je roditelje upoznati sa svrhom upitnika, objasniti za što će poslužiti rezultati te ih
zamoliti za što više objektivnosti u ispunjavanju. Kako bi se prevladali propusti koji se mogu
dogoditi u ovom načinu identifikacije, opet je bitno naglasiti da se upitnici ne koriste
samostalno, već se kombiniraju s više različitih metoda. Osborn (1998) predlaže da se s
roditeljima uz identifikacijski upitnik ujedno provede i intervju kako bi se skupili podaci o

18
općenitom razvoju učenika, obrazovanja, zdravlja, socijalnim interakcijama i interakcijama u
obitelji.

4.1.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima i samonominacija

Alternativni načini nominacije uz nastavnika i roditelje uključuju i nominacije vršnjaka

iz razreda te samonominaciju učenika. Kod nominacije vršnjaka možemo dobiti informacije o
tome kako učenika vide njegovi kolege iz razreda. Osim unutar škole, oni nam često mogu
potvrditi način ponašanja, karakterne osobine te neke vrline ili sposobnosti učenika koje on
koristi i iskazuje prema svojim prijateljima i izvan škole. Koren (1989:26) objašnjava kako se
takve procjene vrše: učenici preko opisnih tvrdnji o osobinama ponašanja u obliku superlativa
biraju onog učenika iz razreda čije ponašanje odgovara tvrdnjama u upitniku.

U procesu identifikacije važno je vidjeti što svaki učenik misli o samome sebi.
Samonominacijski upitnici nam pokazuju kako daroviti učenici procjenjuju svoje sposobnosti.
Svaki učenik unutar razrednog kolektiva procjenjuje svoja postignuća uspoređujući ih s
postignućima ostalih u razredu. Preko upitnika ocjenjuju sami sebe, vlastite mogućnosti i
sposobnosti. Koristeći takvu vrstu upitnika, možemo dobiti i uvid u učenikovu kreativnost te
maštovitost kod odgovaranja na pitanja.

4.2. Testiranje kao metoda identifikacije

Iako se navodi mnoštvo različitih instrumenata za identifikaciju darovitih učenika, oni
se često kombiniraju s testovima koji se primjenjuju u puno većoj mjeri. Objasnit ćemo
prednosti i nedostatke testova sposobnosti koji se koriste u provedbi identifikacije darovitih
učenika u školama.

Testiranje je najčešće korištena metoda u identifikaciji. Standardiziranim testovima se

mjere znanja, umijeća i sposobnosti, a što je širi spektar ocjenjivanja, to se prepozna više
potencijala, uspješnosti i napretka. Postoji cijelo mnoštvo standardiziranih tesotva, a George
(2003) razlikuje testove temeljene na kriterijima, koji nam govore što pojedini učenik zna i
može, i testove temeljene na normama, koji pokazuju koliko su pojedinci uspješni u odnosu na
svoje vršnjake (George, 2003:32). Jedna od glavnih koristi primjene odgovarajućeg testa je
davanje objektivnih podataka, a rezultati su iskazani kao brojke. Koren (1989) ističe da
testiranje podrazumijeva primjenu standardiziranih mjernih instrumenata, ali samo od strane
osposobljenih stručnjaka. Također ističe prednost upitnika i testova koji se koriste u metodama
testiranja: oni imaju točno određene mjerne karakteristike, odnosno, za svaki instrument točno

19
znamo što mjeri, koliko je u tome pouzdan, koliko je osjetljiv u diferenciranju različitih
ispitanika i koliko objektivne rezultate daje (Koren, 1989:27). To je, dakle, metoda objektivnog
tipa koja daje rezultate iskazane u brojkama, što je najveća razlika u usporedbi s instrumentima
identifikacije koji se koriste u pedagoškoj struci.

U svakom slučaju, tradicionalno se daroviti učenici najprije identificiraju na temelju

akademske sposobnosti jer takve sposobnosti nastavnik može najlakše i najbrže uočiti. No
postoje mnoge druge karakteristike darovitog učenika koje ne smiju biti zanemarene, npr. kako
pristupa zadatku, vještine učenja koje posjeduje ili način na koji primjenjuje stečeno znanje.
Osborn (1998) upozorava kako daroviti učenici često imaju specifične sposobnosti u
područjima koja izlaze iz okvira standardiziranih testova, kao što su talenti u glazbi, umjetnosti,
kreativnom pisanju, znanstvenom mišljenju ili grupnom vodstvu. Rezultati učeničkog rada u
tim područjima mogu predstavljati duga vremenska razdoblja predanog rada, ali kako se često
odvijaju izvan škole, vitalna informacija o takvim postignućima dolazi od roditelja. George
(2003) ističe i kreativnost kao još jedno područje gdje se iskazuje darovitost, ali se teško mjeri.
Torrenceov test kreativnog mišljenja jedan je primjer rješenja, a njime se mjeri fluentnost,
fleksibilnost, originalnost i elaboracija, što su bitne značajke kreativnosti.

Kao što možemo vidjeti, testiranje je metoda koja se najviše koristi kod identifikacije,
ali ima i svoja ograničenja koja se ne smiju zanemariti. Testovi inteligencije daju nam
trenutačnu sliku vrlo uskog raspona intelektualnih sposobnosti pojedinca u određenoj
vremenskoj točki, smatra George (2003), a često je ta slika proizašla uslijed vrlo stresnih
okolnosti za učenika kojeg se identificira (George, 2003:69). Osborn (1998) pak o
standardiziranom testiranju govori kao o ograničenoj aktivnosti koja nam daje isto tako
ograničene rezultate. Rješenje za nedostatke ove metode je upravo nadopuna metode testiranja
drugim metodama. Koren predlaže i nadopunu strukturiranim intervjuom kako bi se dobile one
informacije o karakteristikama učenika koje se metodom testiranja ne mogu prikupiti (Koren,
1989:28). Također, postoje brojne verzije testova koje se primjenjuju prema učenikovim
karakteristikama, npr. za učenike koji dolaze iz različite kulture može se koristiti neverbalna
inačica testova kako ne bi zbog slabijeg poznavanja jezika i lošijeg izražavanja na tom jeziku
darovitost ostala neprepoznata.

20
5. EMPIRIJSKI DIO
5.1. Problem i cilj istraživanja
Istraživanje u ovom radu uključuje nekoliko koraka. Najprije je to analiza postojećih
upitnika namijenjenih za korištenje u procesnoj identifikaciji darovitih učenika u osnovnim
školama. Nakon skupljanja različitih upitnika i skala za procjenu darovitih učenika koje se
koriste u osnovnim školama, grupirali smo ih u 4 različite skupine prema osobama kojima su
namijenjene. To su upitnici za procjenu nastavnika (učitelja/mentora/instruktora), upitnici
namijenjeni roditeljima (skrbnicima), upitnici koji se ispunjavaju od strane učenika u razredu
te upitnici u kojima učenici procjenjuju svoje sposobnosti i interese. Sve prikupljene
instrumente smo zatim redom analizirali, navodeći njihove jače i slabije strane te smo ih
međusobno usporedili. Ta nam je analiza nadalje poslužila kao temelj za kreiranje vlastitih
upitnika, i to tri vrste: upitnici za nominaciju učitelja, za nominaciju vršnjaka i za
samonominaciju. Kako bismo isprobali upitnike i dobili povratnu informaciju o njihovim
pozitivnim i negativnim karakteristikama, primijenili smo ih u ispitivanju učenika trećeg
razreda osnovne škole te njihovom razrednom nastavnicom. U skladu s etičkim načelom, sva
imena sudionika istraživanja koja smo naveli u ovom radu su izmijenjena.

Predmet ovog istraživanja u prvom su redu postojeći upitnici, skale procjene, liste za
provjeru i ostale metode koje se koriste u identifikacijskom procesu, a koje smo u ovom radu
analizirali i međusobno usporedili, a zatim i vlastiti upitnici osmišljeni na temelju analiza
postojećih instrumenata za identifikaciju darovitih učenika koji se koriste u školskoj praksi.

Ovo istraživanje bavi se problemom instrumenata koji se primjenjuju od strane

pedagoga u osnovnim školama u svrhu identifikacije darovitih učenika. Osnovno pitanje koje
se provlači kroz ovo istraživanje jest kako trebaju izgledati i što trebaju sadržavati upitnici za
prepoznavanje karakteristika darovitosti, namijenjeni učiteljima, roditeljima, vršnjacima iz
razreda ili samim učenicima, a koji se primjenjuju u identifikacijskom procesu. Osim same
forme upitnika, istraživanjem se želi potvrditi odgovor na pitanje je li dobivene rezultate
potrebno koristiti u kombinaciji s rezultatima drugih metoda procjene darovitosti uz
pretpostavku da samostalno ne daju objektivne rezultate niti se na temelju njih mogu donositi
zaključci o darovitosti. Upravo zato osmislili smo tri vrste vlastitih upitnika koji će odgovarati
na sve zahtjeve koji se javljaju u procesu identifikacije te smo provedbom u školi provjerili
ispravnost upitnika koje smo kreirali u sklopu izrade ovog rada, a koji su namijenjeni učiteljima,
vršnjacima i učenicima za samoprocjenu.

21
 Ovim istraživanjem dobivamo uvid u pozitivne i negativne karakteristike postojećih
upitnika za procjenu darovitosti učenika, a namijenjeni su za popunjavanje od strane učitelja,
roditelja, vršnjaka ili samih učenika u svrhu dobivanja što točnijih i obuhvatnijih informacija o
učenikovim interesima, potencijalima, o razini razvoja sposobnosti u određenim područjima te
njegovim osobinama. Upitnici koje smo analizirali djelomično su preuzeti iz dostupne literature
(npr. Korenovi upitnici iz 1989. godine), a djelomično su to upitnici namijenjeni učenicima
stranih država (najviše američki) - oni nisu izvorno prilagođeni uvjetima u našim školama.
Upravo zbog nedostatka sličnih metoda novijeg datuma i izvornog porijekla (hrvatskih autora)
u pedagoškoj praksi, za istraživanje u ovom radu kreirali smo vlastite upitnike. To smo učinili
tako da smo iskoristili sve pozitivne značajke analiziranih upitnika te ih nadogradili onime što
je bilo potrebno kako bi se uklopili i odgovarali zahtjevima koji se u našim školama javljaju u
prepoznavanju i radu s darovitim učenicima. Primjena tih novoosmišljenih upitnika s učenicima
trećeg razreda i analiza dobivenih rezultata koristi nam u više navrata. Analizom rezultata
dobiva se najtočnija povratna informacija o ispravnosti tih upitnika te njihovim eventualnim
slabostima. Rezultati će također poslužiti u samoj školi u kojoj smo proveli istraživanje jer će
se dodatnim metodama identifikacije darovitih učenika doći do uvida kojim učenicima je
potrebna dodatna podrška i dodatni sadržaji za razvoj darovitosti.

Dakle, spoznaje koje će proizaći iz istraživanja nakon provedbe upitnika i analize

rezultata bit će korisne za unapređenje pedagoške prakse. Isti upitnici će u budućnosti poslužiti
školskim pedagozima u prepoznavanju i skupljanju informacija o darovitim učenicima kako bi
njima nadopunili rezultate dobivene pomoću testova i drugih instrumenata za procjenu
darovitosti. Tako bi se dobila vjernija slika darovitih učenika i njihovih interesa, u svrhu
postizanja kvalitete identifikacijskog procesa darovitih učenika u osnovnim školama i pružanja
odgovarajuće odgojno-obrazovne podrške učenicima.

5.2. Analiza instrumenata za procjenu darovitosti

Različiti upitnici, liste procjena, mjerne skale i ostali instrumenti za procjenu darovitosti
koje smo prikupili (ukupno njih 21) nalaze se u Prilozima, a u nastavku ćemo ih analizirati. To
su upitnici prikupljeni u literaturi korištenoj za izradu ovog rada (npr. Koren, 1989) ili su
posebno prikupljeni kao upitnici koji stoje na raspolaganju na internet stranicama različitih
škola iz inozemstva, instituta ili organizacija posvećenih proučavanju darovitih učenika diljem
svijeta. Takve smo upitnike preveli na hrvatski jezik kako bismo ih mogli usporediti i
analizirati. Instrumenti koje smo prikupljali namijenjeni su nastavnicima (mentorima),

22
roditeljima (skrbnicima), vršnjacima ili pak samom učeniku čija se obilježja darovitosti
procjenjuju. U nastavku ćemo ukratko opisati svaki instrument i kritički se osvrnuti na njegove
prednosti i nedostatke. Sve uočene prednosti iskoristit ćemo u kreiranju novih upitnika za
nominaciju, a svi nedostaci koje primijetimo u prikupljenim upitnicima znatno će pridonijeti
ispravnosti upitnika koje ćemo sami kreirati.

5.2.1. Renzullijeve mjerne skale

Renzullijeve skale provjeravaju do koje mjere su razvijene karakteristike učenika u 14

različitih područja: učenje, kreativnost, motivacija, vodstvo, likovnost, glazbenost, dramska
umjetnost, komunikacija, planiranje, matematika, čitanje, tehnologija i znanost (vidi prilog 1).
Detaljno su zastupljene tvrdnje unutar svakog područja koje opisuju neku karakteristiku
učenika. Svako područje dobro je pokriveno tvrdnjama jer u prosjeku svaka skala sadrži
otprilike 10 tvrdnji, uz pojedina odstupanja u nekima od njih. Tvrdnje su kratke, ali jasno
opisuju ponašanje ili karakteristiku koja se procjenjuje.

Pokraj svake tvrdnje je skala u 6 razina: nikad, jako rijetko, rijetko, povremeno, često,
uvijek, u kojoj nastavnik označava koliko često učenik pokazuje određenu karakteristiku. Skala
je dovoljno razrađena, ima dovoljno razina te se pomoću njih dobivaju dovoljno precizni podaci
o zastupljenosti nekog ponašanja ili karakteristike kod učenika kojeg se procjenjuje.

Na kraju svake pojedine skale nalazi se rubrika za zbroj svih bodova po pojedinom
stupcu. Dobiveni zbroj se množi brojem koji svaki stupac predstavlja (nikad=1, jako rijetko=2,
rijetko=3 itd.) te se svi dobiveni rezultati u 6 stupaca zbroje, a konačan rezultat se upisuje na
početnu stranicu gdje je prostor za unos konačnih rezultata skala iz pojedinih područja.

Početna stranica sadrži informacije o učeniku te ocjenjivaču, odnosno nastavniku koji

procjenjuje učenikove karakteristike. Tu se nalazi također i tablica koja prikazuje sva područja
i služi za pregled odvojenih rezultata iz pojedinih skala na jednom mjestu. Dane su i kratke
upute ocjenjivaču koje sadrže podatak čemu služe mjerne skale koje su sadržane u nastavku i
upućuju ocjenjivača na koji način se popunjavaju. Napomenuto je da se svaka sastavnica
promatra odvojeno te da postoje znatne individualne razlike među učenicima pa i rezultati mogu
varirati.

Ove su skale dovoljno detaljne jer sadržavaju čak 14 različitih područja na kojima se
može dobiti podatak o stupnju razvijenosti učenika. Također, zbog mogućnosti odabira između
6 razina mogu se dobiti dovoljno nijansirani podaci koliko je pojedini učenik razvijen u

23
pojedinim područjima. Svako područje koje se ocjenjuje nalazi se na posebnoj stranici, a svaka
tablica ostavlja dovoljno mjesta za sve procjene, tako da su sve tablice pregledne i lake za
ispunjavanje. Problem s kojim se suočavamo kod ovih skala jest preciznost prevođenja. Skale
su izvorno na engleskom jeziku i sadržavaju neke termine koje je teže prevesti pa je potrebno
dovoljno truda uložiti kako bi se sve tvrdnje ispravno shvatile i prevele tako da se zadrži izvorno
značenje.

5.2.2. Mjerna skala za nastavnike i roditelje, GATE program

Ovaj obrazac na početnoj stranici sadrži prostor za kratke podatke o učeniku, ime i
prezime nastavnika/roditelja koji popunjava obrazac te školi. Tu se nalazi i uvodno objašnjenje
o svrsi mjernih skala: procjena prihvatljivosti uključivanja učenika u program za darovite i
talentirane učenike. Napomenuto je da je to samo jedan od korištenih instrumenata te da se
provjerava 5 područja darovitosti: opće intelektualne sposobnosti, specifične školske
sposobnosti, divergentno i kreativno mišljenje, vodstvo te umjetničke sposobnosti.
Napomenuto je da većina učenika ima jedno specifično područje u kojem iskazuje darovitost,
tako da učenik koji se procjenjuje ne mora prikazivati sva obilježja. Budući da je ta mjerna
skala ujedno i za roditelje, važno je to spomenuti na početku kako bi se roditelji pokušali
odmaknuti od svoje subjektivnosti. Dane su upute kako se skala popunjava te da se uz tvrdnje
mogu napisati primjeri koji opisuju kad je učenik iskazao pojedinu karakteristiku. Na kraju
uputa je zahvala za odvojeno vrijeme za ispunjavanje skale (vidi prilog 2).

Svaka skala nalazi se na posebnoj stranici, a prije same skale je skraćeni prikaz koje
karakteristike spadaju u to područje koje se provjerava u skali. To je nepotrebno, s obzirom na
to da svaka skala sadrži 12 tvrdnji, iz kojih nastavnik/roditelj može zaključiti na što se pojedino
područje odnosi. Svaka tvrdnja je detaljno objašnjena i popraćena primjerom. Zbog već
unaprijed datih primjera kako se karakteristika pojavljuje kod učenika, nedostaje mjesta u
skalama za dopunjavanje tvrdnji primjerima o učeniku koji se procjenjuje, kako je navedeno u
početnim uputama.

Sama skala sadrži 5 stupnjeva, krećući od 5 do 1 (Likertova skala). Dane su upute samo
za značenja prvog (5= u potpunosti se slažem) i zadnjeg stupnja (1= uopće se ne slažem).
Stupnjevi u razini nisu pojmovno, već samo brojčano određeni. Može se dogoditi da ne razumije
svaki roditelj što svaki od stupnjeva u sredini predstavlja, tako da je neodređenost razina jedan
nedostatak ove skale. Na kraju svake skale nalazi se prostor za ukupan zbroj.

24
 Nakon zadnje skale nalazi se tablica s popisom svih specifičnih područja koja su se
procjenjivala te prostor za upis svih pojedinačnih rezultata. No, u toj tablici predviđeno je
zbrajanje svih rezultata iz svih 5 skala zajedno, tako da se na kraju dobije jedan broj. To nije
ispravno jer se rezultati iz različitih područja ne mogu zbrajati. Svako područje treba se
promatrati zasebno jer učenik na jednom području može iskazati natprosječno visok rezultat, a
u ostalima nizak ili prosječan, tako da ukupan zbroj ne daje stvarnu sliku o darovitosti učenika.

5.2.3. SIGS - mjerne skale za identifikaciju darovitih učenika

Na početnoj stranici, obrazac sadrži prostor za podatke o učeniku i ocjenjivaču (može

se namijeniti nastavniku ili roditelju), područja procjene te prikaz rezultata za svako posebno
područje. Upute sadrže opis skale koja se koristi (Likertova skala), u stupnjevima od 0-4.

Skale se odnose na 7 područja: opće intelektualne sposobnosti, jezične vještine,

matematika, prirodoslovlje, društvene znanosti, kreativnost i vodstvo. Unutar svake skale nalazi
se 12 tvrdnji koje opisuju način ponašanja ili karakteristike učenika u svakom području (vidi
prilog 3). Tvrdnje su dovoljno jasno navedene i objašnjene te nisu prekratke što pridonosi
određenosti i preciznosti rezultata. Na kraju svake skale upisuje se zbroj svih bodova unutar
skale. Također, nakon svake skale je prostor za primjere ponašanja ili sposobnosti učenika koje
ocjenjivač može nadopisati ukoliko učenika ocijeni sa 6 ili više maksimalnih stupnjeva (stupanj
4). Na taj se način osiguravaju dodatne opisne informacije ukoliko se ustanovi da je učenik
natprosječno razvijen u tom području.

Skale su jasne, pregledne i precizne te su namijenjene i roditeljima, ne samo

nastavnicima/mentorima pa je njihova prednost što se lako ispunjavaju. Također, ukoliko se
kod učenika želi procijeniti razvijenost unutar samo jednog specifičnog područja, skale se mogu
pojedinačno popunjavati čime se štedi vrijeme u prikupljanju podataka o učeniku.

5.2.4. Ljestvica procjene PROFNAD

Korenova ljestvica procjene namijenjena nastavnicima služi za identifikaciju učenika

koji imaju natprosječno razvijene sposobnosti i karakteristike u jednom od 6 područja
sposobnosti koja su zastupljena ili u više njih (vidi prilog 4). Posebna područja koja se ispituju
nisu razdijeljena u posebne ljestvice, već su uklopljena s ostalim područjima u jednu ljestvicu
od 48 pitanja. Po tome je ova ljestvica procjene drugačija od ostalih skala iz priloga. Tvrdnje
su poredane ciklički, po osam tvrdnji za svako područje. Kod zbrajanja rezultata treba biti
oprezan da se zbroje bodovi za ista područja. Područja koja se procjenjuju jesu: opće

25
intelektualne sposobnosti, školske sposobnosti, stvaralačke sposobnosti, rukovodne,
umjetničke i psihomotorne sposobnosti. Intenzitet pojavljivanja različitih ponašanja i osobina
kod učenika procjenjuje se na skali od 4 stupnja (Likertova skala). Tvrdnje su vrlo detaljne,
opisuju ponašanja ili osobine učenika većinom u dvije ili više rečenica.

Na početku upitnika nalazi se detaljna uputa koja sadrži podatke o ljestvici, načinu
popunjavanja, napominje se da je potrebno učenika procjeniti objektivno te su objašnjena
značenja 4 stupnja skale.

Obrazac nudi prostor za ime i prezime te razred učenika koji se procjenjuje, no ne

predviđa prostor za podacima o ocjenjivaču. Na kraju ljestvice nalazi se prostor za dodatne
komentare, ukoliko nešto nije bilo obuhvaćeno u ljestvici, a važno je za napomenuti.

Neodstatak ove ljestvice procjene je zastarjelost rječnika koji se koristi (muskulatura,

treba da pazite, sletske vježbe itd.). Budući da je ljestvica iz 1989. godine, kod korištenja bi bilo
bolje koristiti noviju verziju s prilagođenim jezikom.

5.2.5. Mjerna skala, Alberta Learning

Ova mjerna skala je vrlo jednostavna, nalazi se na jednoj stranici, a sadrži podatke o
učeniku, kratku uputu na koji način se popunjava te tablicu s objašnjenom skalom. Skala se
sastoji od 5 stupnjeva, svaki stupanj pokazuje u kojoj mjeri pojedinac pokazuje određenu
osobinu (vidi prilog 5). Ovo je primjer mjerne skale koja je vrlo kratka te ne daje detaljne
podatke o učenikovoj darovitosti. Uključuje 20 kratkih, jasnih tvrdnji bez detaljnijih opisa.
Kako nije zastupljeno više tvrdnji iz različitih područja na kojima se darovitost može javiti, o
učeniku dobivamo samo površne podatke. Ova skala procjene je nedovoljno razrađena jer
pomoću nje ne možemo ustanoviti darovitost ukoliko se ona javlja na nekom od različitih
područja.

5.2.6. Nominacijske liste, George

o Prilog 6. Općenita lista za provjeru obilježja i ponašanja, George

o Prilog 7. Nominacijska lista za nastavnike, George

Općenita lista za provjeru obilježja i ponašanja učenika primjer je vrlo jednostavne i

sažete liste obilježja koju popunjava nastavnik (vidi prilog 6). Lista sadržava 12 obilježja koja
su vrlo općenita i nisu detaljno objašnjena, a odnose se na različite vrste sposobnosti, kao što
su brzina mišljenja, maštovitost, pamćenje, koncentracija, davanje originalnih prijedloga itd.

26
Nastavnik procjenjuje razvijenost tih obilježja u stupnjevima: jako loše, slabo, prosječno,
dobro, izuzetno.

Ova lista je jako sažeta te daje samo okvirne podatke o učenikovim sposobnostima.
Zbog toga može poslužiti samo kao dopuna detaljnijim mjernim skalama i drugim vrstama
instrumenata za procjenu darovitosti.

Slična je i nominacijska lista (vidi prilog 7) koja sadržava 14 obilježja, također vrlo
općenita. No ova lista služi za procjenu da li se neko obilježje pojavljuje ili ne pojavljuje kod
učenika bez stupnja razvijenosti. Također, lista sadrži prostor za procjenu pojavljivanja tih
obilježja kod 18 učenika. Ona se najbolje provodi u razredu, kad nastavnik procjenjuje koje
obilježje je razvijeno kod kojih učenika.

Zbog velike sažetosti i izražavanja postojanja određenog ponašanja ili karakteristike kod
učenika bez određivanja intenziteta, ova lista može služiti kao prvi korak u prepoznavanju
učenika koji iskazuju natprosječne sposobnosti u nekom od navedenih obilježja. Vrlo je bitno
ne oslanjati se u potpunosti na dobivene rezultate, već ih koristiti samo uz dopunu rezultatima
iz ostalih instrumenata.

5.2.7. Obrasci za područja umjetnosti, Ohio

o Prilog 8. Nominacijski obrazac za umjetnost, ODE;

o Prilog 9. Obrazac za provjeru sposobnosti učenika na području umjetnosti;
o Prilog 10. Evaluacijske liste za procjenu glazbenosti, glumske/kazališne sposobnosti,
likovne umjetnosti i plesa

Odjel za obrazovanje u državi Ohio ima razrađen postupak identifikacije u umjetničkom

području pomoću tri instrumenta. Najprije se primjenjuje nominacijska lista (vidi prilog 8) na
kojoj je potrebno zaokružiti jedno od četiri umjetničkih područja na kojem se smatra da učenik
treba biti identificiran za darovitost: glazba, gluma, likovni ili ples. Taj je obrazac vrlo sažet i
ne daje detaljnije informacije o djetetovim sposobnostima unutar odabranog umjetničkog
područja, već služi kao prva nominacija učenika koji se zatim upućuje na daljnju provjeru
sposobnosti pomoću ostalih instrumenata. Svako područje ima pet tvrdnji o karakteristikama
učenika u tom području. Te tvrdnje ne otkrivaju detaljne podatke o učenikovim sposobnostima,
ali su ipak navedene na toj listi, što nije potrebno. Nominacijsku listu mogu ispuniti nastavnik,
mentor, instruktor koji podučava učenika u tom području, roditelj, vršnjak ili sam učenik.

27
 Nakon nominacije, koristi se obrazac za provjeru sposobnosti učenika (vidi prilog 9) na
jednom od četiri polja, odabranom na prethodnom nominacijskom obrascu. Ovaj obrazac može
biti ispunjen od strane nastavnika, učenika ili roditelja, a pitanja su univerzalna pa se odnose na
jedno odabrano od mogućih 4 područja učenikovog interesa. Sadrži 5 pitanja na koje se
odgovara sa DA i NE, a kod odgovora DA, nastavlja se potpitanje na koje se odgovara opisno
kako bi se točnije preispitale dodatne informacije. Zadnje pitanje pretpostavlja naknadne
informacije koje može navesti onaj tko ispunjava obrazac, a koje smatra važnima.

Zadnji obrazac su evaluacijske liste (vidi prilog 10), detaljnije osmišljene kao liste za
procjenu razvijenosti pojedinih specifičnih interesa. Svaka od te 4 liste iz 4 različitih područja
umjetnosti služi za identifikaciju darovitosti učenika na temelju dosadašnjih radova ili izvedbi,
ali također se procjenjuje i trenutna izvedba (npr. plesanje pred ocjenjivačem). Svaka lista se
sastoji od 7-10 kriterija unutar odabrane umjetnosti koje se procjenjuju pomoću 4 stupnja
(Likertova skala): slabo (0 bodova), prosječno (1 bod), iznad prosjeka (2 boda) te izrazito
napredno (3 boda). Kod svakog stupnja opisane su karakteristike učenika koji se nalazi na tom
stupnju pa je jednostavno odrediti stupanj razvijenosti. Iz tog razloga su jednostavne i lako se
popunjavaju.

Na kraju svake skale nalazi se prostor za zbroj bodova skupljenih u svakom stupcu
posebno. Ti rezultati se zbrajaju i sveukupan rezultat ukazuje je li učenik identificiran kao
daroviti ili se upućuje na daljnje provjeravanje. Također, pruža se prostor i za dodatni komentar
ocjenjivača.

Ovi instrumenti su specifično orijentirani na procjenu umjetničkih sposobnosti te

pokazuju logičan slijed u primjeni, od općenitijih upitnika do detaljnijih skala procjena. Budući
da su izvorno na engleskom jeziku, kod prevođenja je potrebno uložiti puno truda kako bi se
sve sastavnice, termini i riječi specifične za neko od tih područja ispravno preveli. Osobi koja
se ne razumije u ples/slikarstvo ili neku drugu umjetnost može biti problem ispravno prevesti
stručne termine (npr. movement qualities as bouncy, swinging; melodic phrase i sl.)

5.2.8. Identifikacijski obrazac za roditelje, Alberta Learning

Ovaj identifikacijski obrazac sastoji se od dva dijela (vidi prilog 11). Prvi dio je mjerna
skala koja sadrži podatke o učeniku, kratku uputu na koji način se popunjava te tablicu s
objašnjenih 5 stupnjeva skale. Sadrži 27 tvrdnji koje su kratke i bez detaljnijih opisa, a nisu
razvrstane po područjima u kojima se darovitost može pojaviti. Zbog toga ne iziskuje puno

28
vremena za rješavanje, ali je nedovoljno razrađena jer pomoću nje ne možemo ustanoviti
darovitost ukoliko se ona javlja na nekom od različitih područja.

Drugi dio se sastoji od 6 pitanja o razvoju djeteta, njegovim hobijima te interesima.

Pretpostavlja opisne odgovore roditelja, iz čega možemo saznati korisne informacije koje ne
možemo dobiti od nastavnika, no upravo zbog te vrste odgovora potrebno je više vremena za
popunjavanje nego kod mjerne skale u prvom dijelu.

5.2.9. Upitnik PRONAD – R

Ovaj se upitnik za roditelje sastoji od 25 relativno detaljno određenih tvrdnji koje se

odnose na djetetov razvoj i sadašnje sposobnosti. Točnost tvrdnji se procjenjuje pomoću
odgovora koji su ponuđeni: DA, NE i NISAM SIGURAN. Nedostatak ovog upitnika je
nemogućnost davanja informacija o intenzitetu neke tvrdnje, već se samo potvrđuje ili negira
prisustvo neke karakteristike kod učenika. Veliki nedostatak je i mogućnost odabira odgovora
NISAM SIGURAN, jer tim odgovorom ne dobivamo nikakve informacije o učeniku. Npr. ako
učenik iskazuje neko obilježje iz tvrdnje samo ponekad, ili vrlo rijetko, roditelj se može odlučiti
za odgovor NISAM SIGURAN, jer odgovor NE ne bi bio točan, ali isto tako, odgovor DA
također ne sadrži informaciju javlja li se obilježje svakodnevno (vrlo često) ili samo jednom
dosad (vrlo rijetko). Ukoliko se pojavi više takvih nedoumica, zbog više odabranih odgovora
Nisam siguran, upitnikom ne dobivamo dovoljno informacija koje bi nam mogle pomoći u
prepoznavanju učenikove darovitosti. Ovaj upitnik je iz 1989. godine, a u njemu se prepoznaje
zastarjelost izraza te neki arhaizmi (npr. čuvstvo) (vidi prilog 12).

Ipak, velika prednost ovog upitnika je detaljna uputa na početku koja roditelju detaljno
objašnjava za što će se rezultati iskoristiti, naglašava važnost davanja objektivnih podataka te
upućuje roditelja da u što manjoj mjeri koristi odgovor NISAM SIGURAN. Također, na kraju
upitnika se nalazi prostor za dodatne informacije koje roditelj može nadopisati ukoliko smatra
da su važne, a nisu iskazane u tvrdnjama.

5.2.10. Nominacijska lista za roditelje, New South Wales

Ovaj kratak upitnik za roditelje sadrži skalu procjena, unutar koje se 15 kratkih,
uopćenih tvrdnji o karakteristikama učenika procjenjuje intenzitet njihove zastupljenosti u 3
stupnja: većinu vremena, povremeno i rijetko (vidi prilog 13). Nakon skale je 9 pitanja o
specifičnim interesima te ranom razvoju sposobnosti učenika.

29
 Ova nominacijska lista je sažeta i kratka, ali pruža korisne informacije o učenikovim
interesima i sposobnostima koje pokazuje u okruženju izvan škole. Važan dio liste je i zadnja
rubrika u koju roditelji mogu nadodati dodatne informacije ili komentar, a što smatraju bitnim
za napomenuti. Ova lista može pružiti najvažnije informacije o učenikovim interesima kojima
se bavi izvan škole. Samostalno daje vrlo šture podatke o učeniku, ali u kombinaciji s drugim
instrumentima ti vrijedni podaci mogu značiti puno za dobivanje kompletne slike učenikove
darovitosti.

5.2.11. Upitnik PRONAD – U

Ovaj upitnik namijenjen vršnjacima iz razreda sadržava 18 pitanja u obliku superlativa.

Učenici biraju kolege iz razreda koji se ističu u pojedinim sposobnostima/osobinama. Na svako
pitanje učenik može odgovoriti navodeći najviše tri učenika iz razreda za koje smatra da su
najbolji u tom pitanju (vidi prilog 14). Ipak, u uputama je napomenuto da je za svako pitanje
najbolje odabrati jednog učenika koji je najbolji u razredu. Na taj se način osigurava
prepoznavanje učenika koji se znatno ističe od ostalih vršnjaka po razvijenosti neke osobine ili
sposobnosti.

U uputama također stoji da je potrebno što objektivnije odabrati najbolje pojedince iz

razreda. Kako su učenici iz razreda skloni subjektivnom procjenjivanju, odnosno biranju
učenika s kojima su u boljim prijateljskim odnosima, rezultati ovog upitnika trebaju se uzimati
s rezervom. Ipak u kombinaciji s ostalim instrumentima mogu pružiti vrlo vrijedne rezultate o
darovitim učenicima te o tome kako ih vide njihovi vršnjaci.

5.2.12. Upitnici za vršnjačku procjenu

o Prilog 15. Nominacijska lista za vršnjake, George

o Prilog 16. Procjena vršnjaka, NADAR-IV (m i ž)

Upitnik namijenjen vršnjacima iz priloga 15 sadrži ukupno 15 pitanja koja od učenika

traže da odaberu jednog učenika iz razreda koji u najvećoj mjeri iskazuje osobine navedene u
pitanju. Pitanja su vrlo kreativna, a postavljena su na način da ih učenici lako shvate i motiviraju
na razmišljanje koga bi odabrali. Odgovor uvijek pretpostavlja ime jednog učenika iz razreda
kojeg vršnjaci na taj način nominiraju.

Ovaj upitnik ne sadrži pisane upute pa je važno koristiti ga uz obavezno davanje

usmenih uputa učenicima koji ga popunjavaju.

30
 Tom upitniku vrlo je sličan upitnik NADAR-IV (vidi prilog 16). Imaju ista pitanja i isti
način odgovaranja, razlika je samo u manjem broju pitanja (ukupno 9 pitanja). Iz praktičnih
razloga postoji verzija za djevojčice i dječake (kako bi pitanja bila postavljena u ispravnom
rodu).

5.2.13. Upitnik o interesima za učenike, Alberta

Upitnik o interesima namijenjen je učenicima osnovne i srednje škole. Sastoji se od 20

pitanja koja su preoblikovana u nedovršene rečenice (vidi prilog 17). Učenik koji ispunjava
upitnik dovršava rečenicu odabirući područje interesa, sposobnost, stvari koje voli raditi i
slično, iz čega saznajemo njegove interese. Upitnik je kratak i pregledan.

Nedostatak je što pojedine rečenice traže nadopunu jednom rječju, no iz toga ne

dobivamo objašnjenje zašto učenik odabire baš to rješenje. Npr. ˝Kad završim školu, želim
živjeti u ___________.˝ Iz odabranog mjesta ne doznajemo učenikov interes povezan s tim
mjestom pa bi se rečenice trebale dopuniti s pitanjem zašto.

Također, nisu dane nikakve pisane upute ni objašnjenje čemu upitnik služi, pa je
potrebno upitnik koristiti uz obavezne usmene upute.

5.2.14. Obrazac za odgovore – likovna umjetnost i ples, Ohio

Ova dva upitnika ispituju učenika o njegovim radovima/izvedbama unutar unaprijed

određenim područjima koja ga interesiraju. Upitnicima se provjerava učenikovo mišljenje o
vlastitoj izvedbi/radu, sposobnost objašnjavanja i iznošenja ideja vlastitim riječima (vidi prilog
18).

Upitnici sadrže po 4 pitanja, a većinom započinju s riječima ˝opiši˝, ˝zašto˝, ˝kako˝ i sl.,
dakle otvorenog su tipa, odnosno, traže opisne odgovore. Korisna je napomena na početku
obrasca da se odgovori mogu priložiti na dodatnim papirima što sugerira da su poželjni duži i
širi odgovori kako bi se dobila šira slika pozadine učenikovog interesa.

Upitnici se mogu koristiti u svrhu dodatne provjere učenikovog napretka u prethodno

utvrđenom području darovitosti jer se baziraju na određenom području, a traže učenikove
komentare na njegov vlastiti likovni rad ili vlastitu plesnu izvedbu.

5.2.15. Upitnici za samonominaciju, North Clackamas Schools

o Prilog 19. i 20. Upitnik o interesima učenika, North Clackamas Schools

31
 Upitnik br. 1 o interesima učenika (vidi prilog 19) sadrži 20 pitanja otvorenog tipa.
Pitanja provjeravaju specifične interese učenika na različitim područjima. Neka se odnose na
navike učenika, a neka su kreativno osmišljena te traže učenika da izloži što bi odabrao kad bi
se nešto dogodilo.

Upitnik je nešto duži od ostalih koji su namijenjeni samonominaciji, pa se dobiva veća

količina podataka o interesima učenika. No veliki nedostatak je što su pitanja otvorenog tipa i
traže opisne odgovore, a nedostaje prostora za takve detaljnije odgovore. Zbog toga se učenik
može odlučiti za kraći odgovor iz kojeg ne možemo dobiti toliko informacija koliko je potrebno.

Upitnik br. 2 o interesima učenika (vidi prilog 20) je vrlo sličan prvom upitniku, ali je
skraćen i sadržava 10 pitanja. Pitanja su vrlo slična, postavljena tako da se dobije opisni
odgovor ili obrazloženje, a ispod svakog pitanja ima više mjesta za odgovor. Iako je manji broj
pitanja, iz svakog pitanja možemo dobiti obuhvatniju sliku o interesima učenika.

5.2.16. Formular za vlastitu nominaciju, George

Ovaj upitnik se sastoji od 7 pitanja otvorenog tipa (vidi prilog 21). Upitnik je pregledan,
sažet i nudi dovoljno prostora za odgovore. Iako je malen broj pitanja, u upitniku se može
sakupiti dovoljan broj informacija o interesima učenika jer neka pitanja nude mogućnost
odabira učenika da piše o onim stvarima koje ga najviše interesiraju.

Nakon što smo pojedinačno analizirali sve prikupljene upitnike, možemo zaključiti kako
su prilikom korištenja u našim osnovnim školama potrebne neke preinake (npr. ispravak
zastarjelih izraza u Korenovim upitnicima ili prilagodba stručnih izraza hrvatskim izrazima kod
upitnika koji se bave nekim specifičnim ili umjetničkim područjem). No svi ovi upitnici, iako
su starijeg datuma ili su preuzeti iz stranih država, svojim oblikom, pitanjima, tvrdnjama i
načinom popunjavanja odgovaraju i našim prilikama u školstvu. Zbog toga se svi analizirani
upitnici, koji se nalaze u prilozima na kraju ovog rada, mogu primjenjivati u identifikacijskim
procesima jer sadržavaju mnoge prednosti koje je potrebno iskoristiti kako bi se svim darovitim
učenicima pružila prilika da se prepoznaju njihovi potencijali te da oni razviju i utvrde svoje
natprosječne sposobnosti.

5.3. Usporedna analiza instrumenata za identifikaciju darovitih učenika

5.3.1. Instrumenti namijenjeni nastavnicima

Nastavnici najčešće procjenjuju učenikove sposobnosti i ponašanja pomoću mjernih

skala i nominacijskih listi procjena. Oni procjenjuju u kojoj mjeri učenik iskazuje određene
32
karakteristike unutar odvojenih različitih područja pomoću različitih skala. Najčešće se koristi
Likertova skala, ali u više inačica. Sadržano je 4, 5 ili 6 stupnjeva, a neki instrumenti imaju
skalu koja procjenjuje učestalost pojavljivanja onoga što tvrdnja sadrži: nikad - uvijek (vidi
priloge 1 i 4), neki izražavaju slaganje s tvrdnjom: uopće se ne slažem – u potpunosti se slažem
(vidi prilog 2), a neki kvalitetu iskazane tvrdnje: puno lošije od prosjeka-puno bolje od prosjeka
(vidi priloge 3, 5, 6 i 10). Različita područja unutar kojih se razmatraju karakteristike koje čine
učenika darovitim razlikuju se u različitim instrumentima: u nekima ima više različitih područja
pa su ona specifičnija (vidi prilog 1 – 14 područja), u nekima manje, pa su područja uopćena
(vidi prilog 2 – 5 područja). Ponekad ta područja nisu ni razgraničena u samoj listi tvrdnji (vidi
priloge 4, 5 i 6).

Među instrumentima postoje i razlike u detaljnosti uputa na početku. Neki imaju ukratko
objašnjeno kako se skale popunjavaju, a neki detaljno navode svrhu tog obrasca, objašnjavaju
što je darovitost te sadrže mjesto na kojem se može sažeto prikazati rezultat na pojedinom
području. Greška koju sadržavaju pojedine skale (vidi prilog 2) mjesto je predviđeno za ukupan
zbroj svih rezultata dobivenih na različitim područjima. Darovitost se kod učenika ne mora
uvijek iskazivati na svim područjima, već on može imati natprosječno razvijene sposobnosti
unutar samo jednog područja, dok na ostalima postiže prosječne (ili ispodprosječne) rezultate.
Ukoliko se zbrajaju svi rezultati zajedno, konačan rezultat ne iskazuje realno stanje te procjena
darovitosti nije ispravna.

Neki instrumenti sadrže i prostor za dodatne komentare (na kraju ili nakon svakog
izdvojenog područja), što može biti korisno u smislu da se mogu nadopisati napomene koje nisu
pokrivene tvrdnjama u skali, a mogu doprinijeti konačnom rezultatu u identifikaciji darovitosti.

5.3.2. Instrumenti namijenjeni roditeljima

Instrumenti za nastavnike često su namijenjeni i roditeljima (vidi priloge 2, 3, 8 i 9).

Roditelji također mogu dati korisne informacije o učenikovim sposobnostima preko istih
instrumenata, a na taj se način mogu usporediti rezultati na istim skalama dobiveni od različitih
osoba. Ono što se u manjoj mjeri spominje u većini takvih skala za nastavnike i roditelje jesu
podaci o ranijem djetetovom razvoju. Roditelji nam mogu dati vrlo vrijedne informacije o
specifičnostima ranog djetetovog razvoja, pomoću kojih se također može utvrditi na kojem
području ima razvijenije sposobnosti te kad ih je počelo pokazivati. Najbolji primjer skale koja
se bazira na takvoj vrsti informacija je Korenova skala procjena PRONAD – R (vidi prilog 12).

33
U njoj se ispituje početak pokazivanja različitih sposobnosti, ponašanje djeteta u izvanškolskoj
okolini (npr. kod kuće ili u trgovini), što nam nijedna druga osoba ne može potvrditi.

Obrasci za roditelje ponekad uz skale procjena sadržavaju i drugi dio, koji se sastoji od
pitanja o interesima djeteta na koja roditelji mogu odgovoriti opisno te prostorom za nadopunu
informacijama koje roditelji smatraju bitnima za obrazovanje svog djeteta (vidi priloge 11 i 13).
Taj dodatan prostor za napomene može igrati vrlo važnu ulogu kod prikupljanja informacija od
roditelja jer skraćene i sažete skale često ne pokrivaju ona područja sposobnosti koja roditelj
primjećuje kod svog djeteta.

Također, skale koje na početku ne sadrže uvodnu riječ i kratak opis što je darovitost i
koja je svrha ispunjavanja tih skala (vidi priloge 3, 11 i 13), mogu zbuniti roditelje. Ako se
obrazac koristi samostalno, roditeljima je potrebno objasniti čemu on služi, što je to darovitost
i što to znači za njihovo dijete.

I kad raspolažu svim podacima o razlogu ispunjavanja obrasca, roditelji ponekad ne

mogu biti objektivni kod procjene jer se radi o njihovom djetetu. Postoji opasnost da će iz
upitnika proizaći rezultati koji nisu objektivni jer se roditelji mogu bojati da će rezultati imati
negativan utjecaj na dijete ili na osobe s kojima ono dolazi u kontakt pa su skloni prikazivati
sposobnosti njihovog djeteta većima nego što one zapravo jesu. Korisno je na početku
skale/upitnika roditeljima napomenuti da je važno pružiti što objektivnije podatke te da neće
biti negativnih posljedica za dijete ako na nekom području ili na većini pitanja skupi malen broj
bodova. Zbog tih nedostataka procjene darovitosti od strane roditelja važno je kombinirati više
instrumenata za prikupljanje informacija o učeniku te uspoređivati rezultate dobivene od više
različitih osoba.

5.3.3. Instrumenti namijenjeni vršnjacima

Upitnici namijenjeni vršnjacima sadržavaju pitanja koja navode učenika da razmisli tko
iz razreda iskazuje najveću razinu sposobnosti u nekom području ili tko najviše pokazuje
određeno ponašanje (vidi priloge 14, 15 i 16). Oni većinom sadržavaju 10 do 20 pitanja koja su
kreativno osmišljena i omogućavaju učenicima da ih lako shvate i motiviraju na odgovore.
Upitnici koji se uz vršnjake mogu dati ujedno i nastavnicima i roditeljima su kratki (vidi prilog
8) jer ne bi bilo prikladno dati učenicima duže upitnike na više stranica i s detaljnim pitanjima.

Bez obzira na količinu informacija, korisno je provjeriti kako učenici vide svoje kolege
iz razreda te kako su daroviti pojedinci prihvaćeni i prepoznati kao takvi među vršnjacima.

34
Naravno, na taj način se i vršnjacima daje mogućnost da nominiraju najsposobnije pojedince iz
razreda te doprinesu prepoznavanju njihove darovitosti.

5.3.4. Upitnici za samonominaciju

Ova vrsta upitnika služi za otkrivanje interesa učenika na određenim područjima iz

njihovih odgovara na posebno osmišljena pitanja koje propitkuju učenikove interese, znatiželju,
kreativnost i sl. Većinom se takvi upitnici sastoje od 10-ak pitanja otvorenog tipa (vidi priloge
18, 19, 20 i 21) na koja učenik odgovara opisno.

Iz upitnika se može vidjeti kreativnost i maštovitost u odgovaranju te se dobivaju podaci

o području/područjima koja učenika najviše zanimaju. Potrebno je pripaziti na prostor za
pisanje opsežnijih odgovora koje traže pitanja ili u suprotnom dati uputu da se odgovori mogu
napisati na dodatnim papirima, kao što je to u obrascima za odgovore u likovnoj umjetnosti i
plesu (vidi prilog 18).

Pitanja bi trebala biti primjerena rječnikom da ih svaki učenik koji popunjava upitnik
lako shvati. Osim toga, potrebno je pripaziti na svrhovitost pitanja, odnosno tražiti objašnjenje
za odabrani odgovor kod pitanja zatvorenog tipa (vidi prilog 17). Korisno je iz tih razloga u
pitanjima koristiti riječi ˝zašto˝, ˝kako˝ ili ˝opiši˝ (vidi priloge 18, 19 i 20).

5.3.5. Analiza novih upitnika za identifikaciju

Kako smo već naveli, sve postojeće instrumente za procjenu darovitosti koje smo
analizirali, iskoristili smo kao bazu kod osmišljavanja novih upitnika koji će odgovarati na
potrebe koje se javljaju u procesu identifikacije u pedagoškoj praksi. Za potrebe istraživanja u
sklopu ovog rada osmislili smo tri vrste upitnika: namijenjeni procjeni učitelja, procjeni
vršnjaka te za vlastitu procjenu. U nastavku ćemo te nove upitnike analizirati i kratko opisati
(vidi priloge 22, 23 i 24).

U prilogu 22 nalazi se upitnik za nastavnike koji smo osmislili za potrebe istraživanja

ovog rada. Na vrhu upitnika smo prostor namijenili za podatke o učeniku i nastavniku, a nakon
toga su upute. U uputama je objašnjen pojam darovitosti i svrha njihovog ispunjavanja upitnika.
Naglasili smo ono što je važno - da svaki učenik ne mora iskazivati visoke rezultate na svakom
području te se nastavnici mole za objektivnu procjenu.

Upitnik je kreiran tako da se svaka tvrdnja ocjenjuje pomoću Likertove skale jer je taj
oblik najčešće korišten, a i osobno ga smatram vrlo praktičnim i brzim načinom procjene
učenikovih karakteristika. Stupnjevi su poredani po učestalosti pojavljivanja neke
35
karakteristike. Koristili smo 5 stupnjeva, kojima se dovoljno precizno može odrediti intenzitet
razvijenosti i učestalost pojavljivanja karakteristika kod učenika. Svaki stupanj donosi određen
broj bodova koji se na kraju svake skale mogu zbrojiti i pokazati koliko učenik iskazuje
karakteristike na određenom području (nikad=0, rijetko=1, povremeno=2, često=3 i uvijek=4).
Nastavnici zaokružuju određeni stupanj iskazan brojčano, što doprinosi jednostavnom
zbrajanju bodova nakon ispunjavanja skale.

U upitniku smo tvrdnje podijelili u 6 različitih područja, kako bi se lakše grupirali

rezultati i na jednostavan način izveo zaključak o području na kojem učenik pokazuje
potencijal. Područja smo odabrali prema učestalosti pojavljivanja u analiziranim upitnicima iz
priloga, ali također i sukladno mišljenju kako je tvrdnje najpraktičnije grupirati u područja koja
su u nekoj mjeri uopćena, a da se obuhvate sve karakteristike koje su bitne. Zaobišli su se
nepotrebni detalji i odabrana su 6 područja i za svako područje 8 tvrdnji kako upitnik ne bi bio
predugačak i zamoran. Kratkoća se može nadoknaditi prostorom na kraju upitnika koji smo
namijenili za dodatne informacije o učeniku u slučaju da neke bitne karakteristike nisu
obuhvaćene upitnikom.

U prilogu 23 nalazi se upitnik namijenjen vršnjacima koji je osmišljen na temelju svih

analiziranih upitnika. Upute na početku su kratke, a osim objašnjenja koja je svrha upitnika i
na koji način se popunjava, tu se nalazi i napomena koja je većini učenika važna: odgovori se
ne ocjenjuju, a njihov odabir učenika neće vidjeti nitko iz razreda, tako da je važno da im
odgovori budu što objektivniji. Upitnik sadržava 13 pitanja. Svako pitanje odnosi se na neku
sposobnost ili osobinu koje su navedene u obliku superlativa. Ispod svakog pitanja učenici
upisuju ime i prezime jednog učenika za kojeg procijene da najviše odgovara pitanju, a ukoliko
se dvoume, mogu napisati i dva imena i prezimena. Pitanja su odabrana prema učestalosti
pojavljivanja u analiziranim upitnicima, ali se pri tome obraćala pažnja da sva područja
procjene korištena u upitniku za učitelje budu pokrivena barem jednim pitanjem u ovom
upitniku. Na taj način smo osigurali i lakšu usporedbu rezultata dobivenih u ta dva upitnika.

Upitnik za samonominaciju koji je kreiran za potrebe istraživanja u sklopu ovog rada

nalazi se u prilogu 24. Na početku tog upitnika nalaze se upute za ispunjavanje te je učeniku
objašnjeno čemu će služiti njegovi odgovori. Time se želio postići i motivacijski učinak. Budući
da su skoro sva pitanja otvorenog tipa, traže opisne odgovore i obrazloženja, u uputama je
napomena da se odgovori mogu priložiti i na dodatnim papirima ukoliko u samom upitniku
nema dovoljno mjesta za pojedini odgovor.

36
 U upitnik smo uključili kombinaciju od 8 pitanja koja od učenika traže odgovore o
njegovim interesima, najdražim stvarima, predmetima u školi, razmišljanja što bi odabrao/la
kad bi mogao birati. Kod odabira pitanja inspiraciju smo potražili u analiziranim upitnicima iz
priloga, ali također su dodana i neka vlastita pitanja na koja nismo naišli u postojećim
upitnicima, a smatramo ih korisnima (npr. pitanje br. 8). U 9. pitanju učenici mogu nadodati
informacije za kraj koje nisu pokrivene prethodnim pitanjima, a koje oni smatraju važnima te
ih žele spomenuti.

5.4. Postupci provođenja istraživanja u osnovnoj školi

Nakon detaljne analize postojećih upitnika i nakon što smo osmislili vlastite upitnike za
procjenu darovitosti, istraživanje se nastavilo u Osnovnoj školi u Sesvetama. Instrumenti koje
smo koristili u ovom istraživanju jesu tri vrste upitnika za procjenu darovitosti učenika: upitnici
sa skalama procjena namijenjeni nastavnicima, upitnici za procjenu vršnjaka i upitnici za same
učenike (vidi priloge 22, 23 i 24). Svi roditelji bili su obaviješteni o provođenju upitnika, a za
provjeru njihovog slaganja sa sudjelovanjem učenika u istraživanju i objave rezultata koristili
smo Odobrenja za roditelje koja su roditelji potpisali (vidi prilog 25).

Prvi dan istraživanja u školi primijenili smo upitnike za vršnjačku nominaciju. 26.05.2015. u
9:45 sati, nakon velikog odmora, ukupno 21 učenik popunjavao je upitnik za procjenu vršnjaka.
U istraživanju su sudjelovali desetogodišnjaci, učenici 3. razreda. Za popunjavanje ovih
upitnika bilo je procijenjeno trajanje od 20 minuta, no odužilo se na 30 minuta. Dodatno vrijeme
je bilo utrošeno na početno upoznavanje, upute i objašnjavanja jer su učenici imali dosta
dodatnih pitanja, najviše oko načina popunjavanja upitnika. Također, nekim učenicima je
trebalo više vremena od predviđenog kako bi odgovorili na sva pitanja.

Dan kasnije, 27.05.2015., u istom razredu u 9:50 sati podijelili smo upitnike za samonominaciju
učenika te upitnike namijenjene nominaciji učitelja.

Učiteljica Vesna popunjavala je upitnik za sedmero učenika koji su prethodni dan od strane
vršnjaka bili procijenjeni kao najbolji u nekom pitanju. Upitnike je popunila tijekom dana i
predala ih sljedeći dan. Budući da svrha ovog istraživanja nije bila identificirati darovite
učenike, već provjeriti ispravnost upitnika za identifikaciju koje smo osmislili, u istraživanju
nismo od učiteljice tražili vlastitu nominaciju učenika koji po njezinoj procjeni odgovaraju
karakteristikama darovitosti, već smo iskoristili dobivene rezultate u upitnicima za vršnjačku
nominaciju i obuhvatili sedmero nominiranih učenika. Na taj smo način dobili dodatnu provjeru
za prvotno odabrane učenike jer smo rezultate procjene vršnjaka i učiteljice usporedili - tom se

37
usporedbom može potvrditi ili odbaciti mogućnost da su prvotno nominirani učenici zaista
daroviti. Osim toga, provjerili smo u kojoj razini se pitanja u upitniku za vršnjačku nominaciju
podudaraju s rezultatima dobivenima u drugom upitniku, namijenjenome za procjenu učiteljice.

Upitnike za samonominaciju proveli smo s istom grupom učenika koji su bili nominirani od
strane svojih vršnjaka u upitnicima podijeljenima prethodni dan. Kako za potrebe ovog rada
nije bio bitan broj učenika koji će popunjavati upitnike za samonominaciju, upitnik su
popunjavali prethodno nominirani učenici, čiji su se rezultati u ovom upitniku mogli dodatno
provjeriti. Kako jedan učenik koji je prepoznat od strane vršnjaka kao najbolji u nekoliko
područja nije bio u školi u to vrijeme, upitnik je popunilo ostalih šest učenika. Sve su upute
uglavnom bile jasne i nije bilo puno dodatnih pitanja. Vrijeme predviđeno za popunjavanje
upitnika od strane učenika o vlastitim interesima bilo je 30 minuta, no trajalo je desetak minuta
dulje. Razlog duljeg trajanja je razmještanje na početku (grupa od 6 učenika sjela je na jednu
stranu razreda, ostali učenici su s učiteljicom radili svoje zadatke na drugoj strani razreda).
Također, razlog duljeg trajanja je i što su učenici na nekim pitanjima zastali i duboko razmišljali
o odgovorima ili su pisali opširnije odgovore.

5.5. Rezultati i rasprava

5.5.1. Vršnjačka nominacija

Analizirajući rezultate upitnika za nominaciju vršnjaka, svakom učeniku koji je

nominiran dodijelio se 1 bod po nominaciji u pojedinim pitanjima. Sve nominirane učenike
usporedili smo po broju bodova u svakom pitanju kako bi se dobio rezultat koji učenik/učenici
su najviše prepoznati po karakteristikama sadržanima u pitanju. U tablici koju smo koristili u
analizi rezultata upitnika za vršnjačku nominaciju za svako pitanje bilježili smo koliko učenika
je odgovorilo i koliko učenika je nominirano. Također, tablica sadrži i podatke koji su
nominirani učenici i koliko nominacija imaju kako bi se mogli usporediti rezultati pojedinih
učenika. Iz toga je proizašlo sedmero nominiranih učenika (u tablici 1 označeni su podebljanim
slovima) koji su u nekom od pitanja imali najviše bodova te smo tu grupu učenika uključili u
daljnje istraživanje koje je slijedilo sljedeći dan (koristeći upitnik za samonominaciju i upitnik
za nominaciju učitelja).

Tablica 1. Analiza rezultata upitnika za vršnjačku nominaciju

Redni broj Nominirani učenici Broj
pitanja nominacija
1. Broj ukupnih 21 Lucija 10
odgovora (max 21) Josip 8

38
 Broj nominiranih 5 Tin., Franjo, Davor 1
učenika
2. Broj ukupnih 19 Josip 7
odgovora (max 21) Lucija, Lucijan, Alisa 3
Broj nominiranih 6 Antun 2
učenika Davor 1
3. Broj ukupnih 20 Lucija 5
odgovora (max 21) Josip 4
Broj nominiranih 9 Tin 3
učenika Alisa, Antun 2
Davor, Lucijan, Alen, Marija 1
4. Broj ukupnih 19 Alisa 11
odgovora (max 21) Lucija 3
Broj nominiranih 6 Davor 2
učenika Josip, Aleksandra, Andrija 1
5. Broj ukupnih 19 Lucijan 6
odgovora (max 21) Josip 5
Broj nominiranih 6 Andrija 3
učenika Lucija, Tin 2
Davor 1
6. Broj ukupnih 21 Josip 16
odgovora (max 21) Lucija 3
Broj nominiranih 4 Andrija, Aleksandra 1
učenika
7. Broj ukupnih 18 Josip 5
odgovora (max 21) Lucija 4
Broj nominiranih 7 Kruno 3
učenika Andrija, Sanja 2
Božica, Aleksandra 1
8. Broj ukupnih 21 Davor 8
odgovora (max 21) Josip 6
Broj nominiranih 9 Lucijan, Lucija, Tin, Petar, 1
učenika Alisa, Antun, Antonio
9. Broj ukupnih 19 Dejan 7
odgovora (max 21) Alen 4
Broj nominiranih 7 Andrija 3
učenika Paolo 2
Franjo, Petar, Karlo 1
10. Broj ukupnih 19 Davor 8
odgovora (max 21) Lucijan 3
Broj nominiranih 7 Aleksandra, Dejan, Tin 2
učenika Antonio, Karlo 1
11. Broj ukupnih 20 Lucija 8
odgovora (max 21) Josip 6
Broj nominiranih 6 Davor, Lucijan 2
učenika Petar, Tin 1

39
 12. Broj ukupnih 19 Alisa 17
odgovora (max 21) Ita 2
Broj nominiranih 2
učenika
13. Broj ukupnih 19 Božica 12
odgovora (max 21) Alisa, Sanja 4
Broj nominiranih 3
učenika

Kod popunjavanja upitnika za nominaciju vršnjaka, na većinu pitanja učenici su

odgovorili navođenjem imena i prezimena jednog učenika iz razreda (kako im je bilo naglašeno
u uputama). Samo su dva pitanja sadržavala dva nominirana učenika (2. i 13. pitanje).
Zanimljivo je što su na samo tri pitanja odgovorili svi učenici koji su sudjelovali (1., 6. i 8.
pitanje). U većini slučajeva na pitanja je odgovorilo 19 od ukupno 21 učenika. Najmanje
odgovora je u 7. pitanju, troje učenika nije odgovorilo na ovo pitanje. Ono glasi: ˝[Koji učenik
iz razreda] postavlja najviše neobičnih pitanja i uvijek želi znati više?˝ Neodgovaranje na
pitanje može biti znak da to pitanje učenicima nije bilo jasno, ali i da nitko iz razreda ne
prednjači u tom području pa zato nisu nikog naveli. Primijetili smo i razlike u broju odabranih
učenika koji najbolje odgovaraju opisu u pitanju, no u većini pitanja nominirano je ukupno 6 ili
7 učenika. Najveći broj nominiranih učenika je u 3. i 8. pitanju (ukupno 9 nominiranih). Razlozi
tako velikog broja nominiranih učenika u pitanjima mogu biti različiti. Svaki učenik može
različito protumačiti pitanje jer je pitanje nedovoljno jasno postavljeno i izaziva nedoumice i
dvojbe. No isto tako, razlog može biti da više učenika u sličnim količinama sadrži karakteristike
koje su navedene u pitanju te da je učenicima bilo teško procijeniti tko je najbolji. Ipak, najveći
razlog tako velikom broju nominiranih učenika u pitanjima je upravo subjektivnost procjene:
vršnjaci često za svoje prijatelje s kojima se druže procjenjuju da imaju visoke sposobnosti ili
više pokazuju karakteristike iz pitanja nego oni vršnjaci s kojima se ne druže. Zbog karaktera
tih pitanja, ali i sklonosti odabira učenika s kojima se više druže i koji su ˝popularniji˝, moglo
se dogoditi da svatko drugačije procijeni koji učenik najviše odgovara tim karakteristikama.
Očekivano je da će učenici iz tih razloga nominirati različite učenike iz razreda. Suprotno tome,
najmanje učenika nominirano je u 12. i 13. pitanju (2 učenika i 3 učenika). To su pitanja koja
se odnose na specifična područja kao što su likovni i glazbeni, a učenicima je lakše procijeniti
tko u razredu najbolje slika i ističe se na likovnom ili tko svira neki instrument i najljepše pjeva.
Također, velika je razlika u bodovima nominiranih učenika u tim pitanjima. U oba pitanja
prednjači jedan učenik koji je daleko više puta odabran od strane vršnjaka (npr. 17 bodova
prema 2 boda). To znači da je njihov talent prepoznala većina učenika iz razreda.
40
 5.5.2. Nominacija učiteljice

Kod analize rezultata upitnika koje je popunjavala učiteljica, zbrajaju se bodovi od 0-4
skupljeni na svakoj posebnoj skali procjene i upisuju u tablicu na početku upitnika. Ta tablica
na početku nam omogućava brzi i lagani pregled rezultata pojedinog učenika, a svi detalji i
obrazloženja rezultata nalaze se u samim skalama procjene. Bitno je napomenuti da se svaka
skala procjene u analizi rezultata promatrala zasebno, odnosno svaki učenik kojeg se
procjenjivalo upitnikom dobio je 6 različitih rezultata, tako da svaki rezultat pokazuje razinu
sposobnosti i osobina učenika unutar odvojenih područja interesa. To zadovoljava pravilo da
daroviti učenici ne trebaju pokazivati natprosječno razvijene sposobnosti na svim područjima,
već se darovitost može iskazivati samo na jednom specifičnom području interesa. U tim se
upitnicima pokazao vrlo važnim prostor za dodatne napomene na kraju upitnika gdje učitelj
koji popunjava skale može nadopisati informacije o učeniku koji se procjenjivao te kojima se
upotpunjuje slika o karakteristikama učenika.

U upitniku je moguće skupiti maksimalno 32 boda jer svaka skala sadrži 8 pitanja, a
najveći stupanj procjene je 4 (skala uključuje stupnjeve 0-4). Dakle, ako učenik ima skupljenih
24 ili više bodova u nekom području, to znači da se nalazi u gornjih 25% od ukupnog rezultata.
Učenika koji u nekoj od skala procjena sakupi 4 ili više maksimalnih bodova u kombinaciji s
trojkom, 2. najvišim stupnjom, promatrat će se kao darovitog u tom području (to nije konačan
zaključak o darovitosti tog učenika, konačni zaključak o darovitosti donosi se nakon dodatnih
provjera i dodatnih instrumenata za identifikaciju). Ukoliko učenik ima 24 boda, ali je to
rezultat trojki skupljenih u svakom pitanju (8x3), neće se promatrati kao daroviti, već kao
učenik koji je bistar, odnosno pokazuje potencijal u tom području veći od prosjeka za vršnjake.

Sljedeća tablica prikazuje sedmero učenika nominiranih od strane vršnjaka, a koji su

bili procjenjivani od strane učiteljice. Tablica prikazuje područja u kojima su nominirani (vidi
tablicu 2). Ovu tablicu smo koristili kod analize rezultata upitnika za vršnjake i za učiteljicu. U
njoj se lako mogu usporediti rezultati svakog učenika te vidjeti razlike u području nominacije
jer detaljno prikazuje po kojim su karakteristikama izdvojeni u upitniku za vršnjake te u
upitniku sa skalama procjena za učiteljicu. Također, kako su u tablici učenici poredani po broju
područja u kojima ih učiteljica procjenjuje kao darovite, prikazuje se koliko ima slaganja u
područjima nominacije vršnjaka i učiteljice.

Tablica 2. Usporedba rezultata sedmero učenika u dva različita upitnika

41
 Ime učenika Rezultat - vršnjačka nominacija Rezultat - nominacija učiteljice
Nominiran/na u područjima: Nominiran/na u područjima:
o verbalne sposobnosti
Alisa o piše najljepše sastavke i pjesme
o vodstvo
(specifične školske i kreativne
o umjetničke sposobnosti
sposobnosti)
o umjetničke sposobnosti (najljepše
slika, crta, modelira)
o opće intelektualne sposobnosti
Josip o voli učiti, uvijek želi znati više (opće
o verbalna sposobnost
intelektualne sposobnosti)
o voli čitati knjige (specifične školske
sposobnosti)
o postavlja neobična pitanja i želi znati
više (kreativne sposobnosti)
o umjetničke sposobnosti
Lucija o najbrže rješava zadatke, odgovorno
o u ostalim područjima vrlo visoki
izvršava obveze (opće intelektualne
rezultati, no nigdje ne prevladavaju
sposobnosti)
najviše ocjene
o najbolja matematičarka (specifične
školske sposobnosti)
o vodstvo
Davor o najbolji je za predsjednika razreda i
o visoki rezultati i u području
može mijenjati učiteljicu (vodstvo)
umjetničkih sposobnosti, ali ne
o najspretniji u tjelesnom vježbanju i
prevladavaju najviše ocjene
sportu (specifične školske/umjetničke
sposobnosti)
o ne ističe se ni u jednom području
Lucijan o najbolje zna objasniti gradivo
o samozatajan
(verbalne sposobnosti, vodstvo)
o ne ističe se ni u jednom području
Božica o najrazvijeniji smisao za glazbu
(umjeničke sposobnosti)
o ne ističe se ni u jednom području
Dejan o najviše smisla za šalu, najsmješniji u
o u području općih intelektualnih
razredu (kreativne
sposobnosti i verbalne sposobnosti
sposobnosti/vodstvo)
ostvaruje ispodprosječne rezultate
o ali! vrlo društven i aktivan u grupi

Rezultati dobiveni u upitniku za procjenu učiteljice od sedmero procjenjivanih učenika

otkrivaju nam karakteristike darovitosti za njih četvero, a u tablici 1 možemo vidjeti kako tri
učenika koje su vršnjaci nominirali kao najsposobnije u nekom području, učiteljica nije
procijenila isto. Ovim upitnicima možemo dobiti potpuniju sliku o učenicima koji se ističu po
svojim sposobnostima, a kod učenika koji su pogrešno procijenjeni možemo zaključiti zašto ih
vršnjaci svrstavaju među najbolje u nekom području, a učiteljica ne. Tako je npr. učenik Dejan
ušao u krug od 7 najboljih učenika odabranih od strane vršnjaka, a učiteljica za njega smatra da

42
ne posjeduje nikakve izričito razvijene sposobnosti ili osobine koje bi ga isticale. On je od strane
vršnjaka bio nominiran jer ima najviše smisla za šalu i najsmješniji je u razredu. Učiteljica
procjenjuje da on ima prosječno razvijene sposobnosti, a čak u nekim područjima daje vrlo
niske bodove, kao što su opće intelektualne sposobnosti i verbalne sposobnosti. U dodatnim
pojašnjenjima na kraju upitnika ona zaokružuje svoju procjenu sposobnosti tog učenika
navodeći da je nekoncentriran i slabo zainteresiran za rad. No sljedeća napomena može nam
rasvjetliti uzrok nominacije vršnjaka: ˝voli se igrati, družiti, aktivan u grupi˝. Procjena vršnjaka
u ovom slučaju bila je subjektivna, izdvojili su učenika kao najsmješnijeg u razredu, ali njegove
ostale sposobnosti nisu iznad prosjeka. To se vidi u skali procjene za područje vodstva gdje se
nalazi pitanje o suradnji učenika s vršnjacima, kooperativnosti, popularnosti u grupi. Učiteljica
je u ovim tvrdnjama dala po 3 boda za svaku tvrdnju, ali ostale tvrdnje u tom području donose
2 ili 1 bod. Također, smisao za humor u sklopu područja kreativnosti procjenjuje sa stupnjem
1. Razlika u rezultatu u dva upitnika pokazuje nam da je pitanje koje se odnosi na smisao za
humor u upitniku za vršnjake nedovoljno specifično za područje na koje se odnosi (područje
vodstva ili područje kreativnosti) te da se ne smije promatrati odvojeno od ostalih karakteristika
koje procjenjuju razvijenost sposobnosti i osobina u tom istom području.

Još jedan primjer različite procjene vršnjaka i učiteljice je i učenica Božica, koju su
vršnjaci procijenili kao najsposobniju u području glazbe. Dok u procjeni vršnjaka učenica
uvjerljivo odnosi velik broj bodova (ostale dvije učenice nominirane u ovom pitanju imaju
znatno manji broj nominacija), učiteljica joj u svojoj procjeni daje prosječne ocjene. U skali za
procjenu umjetničkih sposobnosti učenica ima skupljenih 17 bodova (maksimalno je moguće
skupiti 32 boda) što nije rezultat koji bi pokazivao veću razvijenost umjetničkih sposobnosti. U
dodatnim napomenama učiteljica opisuje učenicu: ˝bistra, pametna, sposobna, ne koristi svoje
mogućnosti, površna, ponekad lijena˝. Učiteljica je u kratkom razgovoru o rezultatima
vršnjačke nominacije navela kako bi za to područje definitivno izdvojila učenicu Sanju, koja je
u prvom razredu bila na natjecanju iz sviranja nekog instrumenta. Kao razlog za nominaciju
učenice Božice u području glazbe navodi popularnost učenice među ostalim učenicima iz
razreda, a učenica Sanja pak se ne ističe u razredu, pa je zato vršnjaci nisu nominirali. Učenica
Sanja je primjer učenika čije se sposobnosti teško prepoznaju jer se ne vole isticati i ne vole biti
u centru pažnje. Učenica Božica pak nam može poslužiti kao primjer učenika koji su pametni,
bistri i sposobni, ali im nedostaje poticaja i motivacije kako bi svoje predispozicije iskoristili
za razvoj sposobnosti do natprosječnog stupnja. U ovom slučaju može biti da vršnjaci
prepoznaju prednosti učenice Božice, ali je učiteljica ne svrstava u najbolje jer njezine

43
sposobnosti ne rezultiraju natprosječnim uratcima. Kod takvih slučajeva potrebno je obratiti
pažnju na potencijalnu i produktivnu darovitost i učenike uključiti u dodatne procese za
otkrivanje darovitosti. Rezultati ovih dvaju upitnika ne daju nam dovoljno jasnu sliku o ovoj
učenici pa je za otkrivanje darovitosti potrebno napraviti dodatne provjere. Ovakve razlike u
rezultatima dokaz su da je pogrešno rezultate jednog upitnika uzeti kao konačne i donositi
zaključke na temelju rezultata jednog instrumenta. Ovi učenici su dali samo djelomičnu sliku
darovitih učenika iz razreda, a među njih su svrstali i one učenike koji nemaju natprosječne
sposobnosti, već su jednostavno popularniji u razredu ili se ističu jer su ˝glasniji˝.

5.5.3. Upitnik za samonominaciju

U obradi rezultata upitnika za procjenu vlastitih interesa korištena je tablica 3, kako bi

se podaci sustavnije prikazali i kako bismo lakše došli do rezultata koje možemo usporediti s
rezultatima prijašnjih upitnika (vidi tablicu 3). Analizom odgovora u upitnicima za
samonominaciju utvrđeno je da su 3 učenika odgovorila na sva pitanja. Pitanja koja su kod
nekih učenika ostala neodgovorena su 6., 7., 8. i 9. pitanje, a to su pitanja koja su tražila
kreativno promišljanje. Zanimljivo je usporediti da su neodgovorena pitanja ostavili oni učenici
koji su bili nominirani od strane vršnjaka, ali im učiteljica u procjenama nije dodijelila visok
broj bodova (npr. učenici Dejan i Božica). Učenici koji su imali visok broj bodova u
nominacijskim upitnicima ovdje su u većini slučajeva odgovorili na svako pitanje, pa tako i na
ova kreativna. Pokazatelj je to razvijenosti kreativnog razmišljanja kod djece koja imaju veći
potencijal i koji pokazuju karakteristike darovitosti. Isto tako, učenici čije sposobnosti su
procijenjene kao natprosječne u upitnicima završnjake i učiteljicu, u ovom upitniku daju
detaljnije odgovore, obrazlažu svoje odabire i opisuju više nego učenici koji nisu stekli visoke
rezultate u procjeni učiteljice. Potrebno je napomenuti da se ovi rezultati moraju nadopuniti
drugim metodama identifikacije, sukladno tome što neki učenici svoje natprosječne sposobnosti
ne mogu iskazati u svojim pismenim odgovorima i ne mogu se izraziti na način koji se traži u
upitniku jer nemaju razvijene verbalne sposobnosti. Broj redaka koji sadržava svako pitanje
čini se dovoljnim za odgovore učenika. Neki učenici nisu iskoristili sav prostor koji im se nudio,
a neki su svoje odgovore napisali u sva tri reda. Prema tome se može zaključiti da je ponuđeno
dovoljno prostora za odgovore. Ukoliko učenik želi na neko pitanje odgovoriti još detaljnije i
potrebno mu je više prostora, uvijek može napisati odgovore na dodatnom listu, kako je
navedeno i u uputama na početku upitnika.

Tablica 3. Analiza rezultata upitnika za samonominaciju

44
 Redni Broj Imena učenika koji su Imena učenika koji su Imena učenika koji
broj ukupnih detaljno odgovorili površno odgovorili nisu odgovorili
pitanja odgovora
(max 6)

1. 6 Božica, Lucija, Dejan -

Lucijan, Davor, Alisa
2. 6 Alisa, Davor, Lucijan Lucija, Božica, Dejan -
3. 6 svi - -
4. 6 Alisa, Lucija, Božica Dejan, Lucijan, Davor -
5. 6 Božica, Davor, Alisa, Lucija, Lucijan -
Dejan
6. 5 Lucija, Davor, Alisa Lucijan, Dejan Božica
7. 4 Lucija, Lucijan, Božica Davor Alisa, Dejan
8. 4 Lucija Božica, Lucijan, Davor Alisa, Dejan
9. 4 Lucija, Alisa Davor, Lucijan Dejan, Božica

U prvom pitanju od učenika se traži da odabere neku najdražu aktivnost kojom se bavi
i opiše tu aktivnost. Najviše učenika odabralo je neku izvannastavnu (sportska grupa) ili
izvanškolsku aktivnost kojom se bave (glazbena škola, jahanje, atletika). Obrazloženja i opisi
aktivnosti su različita. Neki učenici detaljno objašnjavaju njihovu aktivnost: ˝Moja izvanškolska
aktivnost kojom se bavim zove se atletika. Volim ići na atletiku i druženje sa prijateljima tamo.
Radimo zabavne vježbe i utrkujemo se na svaki mogući način.˝ Neki su pak šturo objasnili
aktivnost: ˝Moja najdraža aktivnost je nogomet. Ta aktivnost je dobra.˝ Drugo pitanje traži
promišljanje učenika o svojoj budućnosti te obrazloženje odgovora. Učenici su odabrali
različite profesije, a vidi se razlika u dubini promišljanja učenika, npr. ˝(...) Teta u vrtiću i
učiteljica bih htjela biti jer bih pomagala djeci i roditeljima (...)˝ i ˝Ja bih htio biti nogometaš
jer dok treniram to me usrećuje i zaboravljam na sve brige˝, dok su neka obrazloženja
jednostavna, npr. ˝Želio bih biti policajac zato što mi se čini zabavno˝. U trećem pitanju učenici
odabiru predmet u školi koji im se najviše sviđa. Biraju različite školske predmete prema svojim
interesima. Polovica učenika navodi samo jedan predmet, dok druga polovica navodi 2-4
predmeta. Iz ovih odgovora također možemo vidjeti što ih najviše interesira od sadržaja u školi
i na kojim predmetima im je najljepše. Četvrto pitanje se odnosi na najdražu literaturu za čitanje.
Učenicima je u zagradi naveden primjer da to ne moraju biti samo knjige, već i časopisi i ostalo.
Većina učenika odgovorila je općenito, npr. ˝Volim čitati knjige koje su jako zanimljive˝, ali
neki učenici obrazlažu odgovore ili navode specifične knjige, npr. ˝Najviše volim čitati knjige
od Sanje Polak zato što su mi zanimljive. Od časopisa volim OK˝ ili ˝Najviše volim čitati
časopise za tinejdžere. Oni se zovu Cool, Teen i OK. U njima pišu o slavnim teen pjevačima i

45
unutra dobiješ puno njihovih postera˝. Pitanje ne sadrži napomenu da je potrebno objasniti koji
sadržaj najrađe čitaju i zašto, stoga su odgovori većine učenika općeniti. Ukoliko bismo u
pitanju zatražili detaljniji opis, dobili bismo bolji uvid u interese učenika i razlozima zašto
odabiru određenu literaturu. Potrebno je naglasiti da cilj pitanja nije vidjeti samo što od
literature pojedinog učenika najviše interesira, već se želi vidjeti kako će koji učenik detaljno
odgovoriti i kako će obrazložiti svoj odabir. Peto pitanje od učenika traži da opiše igre koje
najviše voli igrati. U obzir dolaze svakojake igre, društvene, računalne, mozgalice i slično, ali
to u pitanju nije navedeno. Većina učenika pretpostavlja da se pitanje odnosi samo na sportske
igre. U samom pitanju ne bi bilo ispravno previše detaljno predlagati i navoditi koje sve igre
ulaze u obzir, jer se na ovaj način učenici potiču na razmišljanje koje bi to sve igre mogle biti.
Većina odgovora su sportske igre, ali ipak ima i drugačijih odgovora poput ˝Volim igrati šah i
monopoli jer ima puno razmišljanja˝. Također većina učenika zanemaruje da pitanje traži kratki
opis igre pa ih samo navode bez opisivanja. Sljedeća tri pitanja od učenika traže kreativne
odgovore. Šesto pitanje traži opis izuma koji bi učenik izumio kako bi svijet bio bolje mjesto.
Pitanje propitkuje učenikovu svijest o problemima ili nedostacima s kojima se susrećemo na
svjetskoj razini i koji ih smetaju i zabrinjavaju. Neki učenici su naveli odgovore poput: ˝Moj
izum bi bili novi i bolji auti da mogu letjeti i roniti˝, a neki su duboko promislili te prepoznali
zahtjev za poboljšanje svijeta koji nalaže pitanje, npr. ˝Ja bih htjela izumiti vremeplov. Ljudi bi
putovali kroz vrijeme i sjetili se svih svojih pogrešaka. Možda bi ih tako mogli i ispraviti.˝ Još
neki kreativni odgovori uključivali su izum farmi za proizvodnju prirodne hrane, izum više
društvenih igara i sportova kako bi se djeca učila na zdrav život, a ne na tehniku i sl. Ovo pitanje
može nam otkriti učenike s velikom kreativnosti i genijalce koji su svjesni suvremenih
problema na svjetskoj razini te mogu ponuditi rješenja za te probleme. U sedmom pitanju
učenik može odabrati bilo koju osobu koju bi želio sresti. Odgovori učenika na tom pitanju su
malo manje kreativni. Učenici koji nisu preskočili to pitanje, napisali su odgovore poput ˝svoju
baku da je pitam hoće li se vratiti na ovaj svijet˝, ˝Harryja iz 1D (op.a. član popularne glazbene
grupe One Direction) da ga pitam kako to da se sa 16 godina prijavio na X Factor UK˝,
˝učiteljicu Janju da je pitam hoće li proći fakultet˝ ili ˝Kristijana Ronalda da ga pitam kako je
tako dobar u nogometu˝. Iz odgovora je vidljivo da su neki učenici krenuli u kreativnom pravcu
i odabrali one osobe koje bi im pomogle u bavljenju nekim svojim interesom. U osmom pitanju
rezultati su malo manje kreativni. Ovdje im se nudi prilika da izmisle neki predmet koji bi učili
u školi. Ideje koje imaju su predmet o životinjama, predmet maškare ili igra, no nedovoljno su
obrazložili svoje ideje i nisu ih dovoljno razradili. Zadnje pitanje je rezervirano za dodatne
informacije koje učenik može napisati, ako s nama želi još nešto podijeliti, a o čemu ga nismo

46
pitali. Neki učenici su taj prostor ostavili prazan, a neki su ga iskoristili kao poruku za kraj, npr.
˝Bilo mi je jako zanimljivo rješavati ovu pitalicu. Bilo je i predivno raditi sa Janjom i drago mi
je što sam joj pomogla. Pomogla je i ona meni.˝

5.5.4. Završni komentari o istraživanju

U postupku identifikacije pomoću novih upitnika koje smo kreirali u sklopu ovog rada
došlo je do izražaja nekoliko ranije navedenih nedostataka. U radu smo više puta spomenuli
potrebu uvažavanja svih različitosti darovitih učenika. Kako bi se različitosti poštovale i u
procesnoj identifikaciji, instrumenti koji se koriste za provjeru sposobnosti i karakteristika
učenika moraju odražavati te individualne razlike. U tom procesu iz tog se razloga trebaju
koristiti kombinacije različitih upitnika i drugih instrumenata kako bi se obuhvatile sve
karakteristike darovitih učenika i kako bismo dobili što točnije rezultate. U radu smo spomenuli
i provođenje identifikacije u tri etape. Nominacije preko ovih upitnika samo su prva etapa
procesne identifikacije. Ne smije se zaboraviti na ostale dvije jednako vrijedne etape:
provjeravanje darovitosti pomoću objektivnih testova kojima možemo nadopuniti rezultate te
nadgledanje učeničkih radova, postignuća i ponašanja.

Kako se ovo istraživanje temeljilo na tri upitnika (upitnik za procjenu učitelja, upitnik
za međuvršnjačku nominaciju i upitnik za samonominaciju), koji na relativno sličan način
procjenjuju darovite učenike (procjena ostalih, gdje se često zanemaruju povučeni učenici i oni
daroviti koji se ne ističu među ostalima, te pismeno izražavanje, kojem ne moraju biti skloni
svi daroviti učenici), analizom rezultata svih triju upitnika nismo dobili dovoljno jasnu
pedagošku dijagnostiku darovitih učenika. Iako primarna svrha ovog istraživanja nije bila
identifikacija darovitih učenika, već provjera ispravnosti i eventualnih nedostataka novih
upitnika, u upitnicima za nominaciju vršnjaka ipak je došlo do izražaja kako se dobiveni
rezultati trebaju provjeriti dodatnim metodama za identifikaciju, jer ne daju uvijek realnu sliku
nečijih sposobnosti. Konkretni primjeri su učenik Dejan ili Lucijan, koji su bili nominirani od
strane vršnjaka u određenom pitanju, no nisu stekli visoke rezultate u procjeni učiteljice te nisu
iskazali natprosječne sposobnosti ni interese u samonominacijskom upitniku. Korisno je iz tog
razloga upitnike za nominaciju vršnjaka koristiti u kasnijim stupnjevima selekcije učenika u
procesnoj identifikaciji ili je potrebno primjeniti dodatne metode identifikacije prije donošenja
konačnih zaključaka.

Kako je pogreška u prosuđivanju vjerojatnija ako koristimo manji broj metoda za

identifikaciju, važno je ove instrumente kombinirati s dodatnim instrumentima i metodama za

47
provjeru darovitosti. U pedagoškoj struci to mogu biti neke alternativne metode, kao što su:
intervjui (s učenikom, roditeljima, nastavnikom, mentorom), školske ocjene, portfolio, rezultati
i postignuća na različitim natjecanjima, prezentacijama, konferencijama, projektima i slično.
Korisno je sve ove nabrojene metode koristiti uz testove za identifikaciju, jer se te dvije vrste
instrumenata dobro nadopunjuju. Glavni nedostatak upitnika jest subjektivnost, a upravo testovi
pružaju objektivne podatke. Suprotno tome, testovima je glavni nedostatak to što pružaju samo
brojčane rezultate, kojima se ne može opisati sposobnost ili osobina svakog učenika tako
detaljno kao kod upitnika. Zato što se mogu izvrsno nadopunjavati, potrebno je iskoristiti
prednosti svih metoda.

U nastavku ćemo konkretnije analizirati karakteristike novoosmišljenih upitnika koje

smo koristili u anketiranju u trećem razredu te iznijeti zaključke o njihovoj ispravnosti.
Anketiranje se provodilo u učionici trećeg razreda za vrijeme redovne nastave. Iako su se uočili
neki nedostaci provođenja u razredu (npr. gubljenje sata, prepisivanje i sl.), svi su učenici
relativno samostalno popunjavali upitnike za procjenu vršnjaka te su dobro reagirali na pitanja,
rado su se uključili u istraživanje te su pažljivo odgovarali na pitanja. U nekoliko usmenih
komentara na upitnike koje su izložili učenici nakon provedbe, vidljivo je zadovoljstvo
pitanjima te je učenicima bilo zanimljivo ispunjavati ih. Iz toga možemo zaključiti kako novi
upitnici koje smo osmislili načinom na koji se popunjavaju i jezičnim stilom kojim su pisani
odgovaraju osobama kojima su namijenjeni. To je posebno važno kod upitnika za procjenu
vršnjaka i upitnika za samonominaciju. U tim se upitnicima ne mogu koristiti stručni termini ni
složenija sintaksa, a i broj pitanja i detaljnost upitnika su ograničeni. Usporedbom pojedinih
upitnika, možemo vidjeti razlike u duljini, broju pitanja te jezičnom stilu kojim su pisani.
Upitnik za procjenu učiteljice ima najviše čestica, koje su iz praktičnih razloga i preglednosti
grupirana u 6 područja. Taj upitnik pisan je složenijim jezikom, odnosno korišteni su određeni
termini koji učenicima ne bi bili jasni. Upitnici koji se koriste u procesnoj identifikaciji u
osnovnim školama stoga pružaju vjernije i ispravnije informacije o karakteristikama darovitih
učenika ako su stilom i detaljnosti prilagođeni uzrastu kojem su namijenjeni.

U upitniku za međuvršnjačko biranje pitanje broj 9 se pokazalo nedovoljno specifičnim

za područje interesa na koje se odnosi. U tom je pitanju nominiran učenik koji je u ostala dva
upitnika stekao prosječne rezultate, a kod procjene učiteljice u nekim područjima čak i
ispodprosječne. Pokazatelj je to da pitanje ne služi za nominaciju učenika ako se koristi
samostalno. Rezultati ovih upitnika zato se moraju pažljivo analizirati, kako bi zaključci
izvedeni iz rezultata bili što točniji.

48
 U upitniku za učitelje pokazala se važnost prostora za dodatne informacije o učeniku.
Učiteljica je za svakog učenika kojeg je procjenjivala napisala dodatne napomene koje su u
nekoliko slučajeva pomogle u stjecanju detaljnije slike o učeniku. Te su napomene sadržavale
neke karakteristike učenika koje ne bismo dobili pomoću skala procjena koje se nalaze u tom
upitniku, a mogu nam objasniti stečene rezultate ili pozadinu učenika (uvjeti u kojima živi,
uzroke niskih postignuća, odnos prema vršnjacima i sl.).

U rezultatima upitnika za vršnjake najviše je do izražaja došla subjektivnost

procjenjivanja. U upitnicima za procjenu vršnjaka pokazatelj subjektivnosti može biti velik broj
nominiranih učenika po pitanju. Učenici su skloni svoje procjene podrediti prijateljstvu i
druženjem s učenicima iz razreda, tako da često nominiraju učenike po tom kriteriju, a ne po
stvarnom stanju. U upitniku za procjenu učitelja pak se u većoj mjeri procjenjuje produktivna
darovitost, dok se potencijalna darovitost zanemaruje. Učenici koji su sposobni i pametni, ali
ne pokazuju natprosječne rezultate, dobivaju niske bodove jer se ne prepoznaju njihovi
potencijali. Osobe koje ispunjavaju upitnike podložne su, prema tome, subjektivnim
procjenama. Pošto subjektivnost može u velikoj mjeri utjecati na konačan rezultat, što je
vidljivo i u rezultatima naših upitnika, ovi upitnici se u identifikaciji moraju kombinirati
međusobno ili s dodatnim instrumentima za identifikaciju darovitih učenika, kako bi se u
procesu identifikacije svi učenici mogli posebno promotriti, a njihove sposobnosti detaljno
proučiti tako da predispozicije koje posjeduju uz odgovarajuću podršku prerastu u natprosječne
produkte.

49
6. ZAKLJUČAK
U ovom radu izložene su osnovne značajke procesne identifikacije darovitih učenika u
osnovnoj školi. Problematizira se identifikacija darovitih učenika kao složen proces koji
iziskuje puno znanja i vremena te stvara kvalitetnu podlogu za individualizaciju i diferencijaciju
pristupa svakom učeniku kao pojedincu. U radu se također ističu neke negativne značajke i
opasnosti koje se mogu pojaviti kod identifikacije. Pažljivom pripremom i stručnom primjenom
instrumenata osigurava se rano prepoznavanje darovitih učenika, kako bi se nakon toga pružila
odgovarajuća podrška učenicima za razvoj svih njihovih potencijala u svrhu postizanja
dobrobiti za pojedinca, ali i društvo u cjelini.

Rad detaljnije proučava upitnike koji su namijenjeni nastavnicima, roditeljima i

učenicima, jer se njihovom primjenom mogu dobiti vrijedne informacije o darovitim učenicima,
a koje mogu odigrati presudnu ulogu u njihovom prepoznavanju. Osim detaljne analize
prikupljenih instrumenata za identifikaciju darovitih učenika, prikazani su i analizirani novi
upitnici osmišljeni na temelju pozitivnih značajki postojećih.

Nadalje, istraživanjem provedenim u osnovnoj školi provjerile su se karakteristike

novoosmišljenih upitnika. Obradom rezultata tih upitnika dobivene su informacije o njihovim
eventualnim negativnim značajkama te su se potvrdile ranije spomenute pretpostavke, poput
potrebe kombinacije višestrukih metoda za provjeru darovitosti u svrhu dobivanja što točnijih
rezultata.

Istraživanjem provedenim u sklopu ovog rada i spoznajama do kojih se u radu dolazi

unaprijedila se pedagoška praksa. Pošto je u našim školama potrebno još puno ustrajnog rada
kako bi se stvorio demokratski, otvoren i kontinuirani proces prepoznavanja darovitih učenika,
svrha ovog rada je napraviti korak u tom napretku u smislu analize postojećih instrumenata i
stvaranju novih upitnika koji će odgovarati zahtjevima i potrebama učenika.

50
7. LITERATURA
o Coleman, M. R. (2003) The Identification of Students Who Are Gifted.
Arlington, VA: ERIC Clearinghouse on Disabilities and Gifted Education. URL:
http://www.hoagiesgifted.org/eric/e644.html (25.03.2015.)
o Cvetković-Lay, J., Sekulić Majurec, A. (1998) Darovito je, što ću s njim?
Zagreb: Alinea.
o Cvrtila, M. (2014) Reforma obrazovanja: Mali genijalci u školi će imati posebni
program. Članak objavljen u: Jutarnji list, 11.04.2014.
URL: http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1182272
(16.05.2015.)
o Čudina-Obradović, M. (1991) Nadarenost – razumijevanje, prepoznavanje,
razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.
o George, D. (2004): Obrazovanje darovitih. Zagreb: Educa.
o Koren, I. (1989): Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb:
Školske novine.
o Osborn, J. (1998) Assessing Gifted Children. Understanding Our Gifted, 10 (2),
9-12. URL: http://www.hoagiesgifted.org/assessing_gifted.htm (24.03.2015.)
o Pierson, E. E. et al. (2012) Use of Brief Intelligence Tests in the Identification of
Giftedness. Journal od Psychoeducational Assessment, 30(1), 10-24. URL:
http://scottbarrykaufman.com/wp-content/uploads/2013/01/Pierson-et-al.-
2012.pdf (25.03.2015.)
o Policy and implementation strategies for the education of gifted and talented
students (2004) New South Wales: Department of Education and Training. URL:
http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/policies/gats/assets/pdf/p
olsuppid.pdf (24.02.2015.)
o Pravilnik o uočavanju, načinu školovanja, praćenja i poticanja darovitih
učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i postupcima pod kojima učenik
može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog (2014) Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta.
URL: public.mzos.hr/fgs.axd?id=21579 (16.05.2015.)
o Renzulli, J. S. (2006) A Practical System for Identifying Gifted and Talented
Students. University of Connecticut: The National Research Center on the Gifted
and Talented. URL: http://www.gifted.uconn.edu/sem/semart04.html
(25.03.2015.)

51
 o Sekulić-Majurec, A. (2002) Novosti u pedagoškom pristupu darovitoj djeci i
učenicima. U: Vrgoč, H. Poticanje darovite djece i učenika. Zagreb: Hrvatski
pedagoško-književni zbor.
o Sekulić-Majurec, A. (1995) Mogućnost razvijanja produktivne darovitosti
potencijalno darovitih srednjoškolaca. Napredak, 136 (1), 15-22
o Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i
demokraciju, interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za
UNESCO.
o The Journey: A handbook for parents of children who are gifted and talented
(2004) Canada: Alberta Learning. URL:
https://education.alberta.ca/media/448831/journey.pdf (24.05.2015.)
o Vidović, E. (2000) Identifikacija intelektualno darovitih učenika na temelju
rezultata testa inteligencije i procjena roditelja. Diplomski rad. Zagreb: Odsjek
za psihologiju, Filozofski fakultet.
o Winner, E. (2005) Darovita djeca – mitovi i stvarnost. Lekenik: Ostvarenje.
o Yang Yang (2009) Identification of young, gifted children: An analysis of
instruments and recommendations for practice. Purdue University: World
Council for Gifted and Talented Students, Conference. URL:
http://geri.education.purdue.edu/PDF%20Files/yang_WCGTC_paper_mg7.pdf
(25.03.2015.)
o Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008) Narodne
novine, br. 87/08. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. URL:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11934 (16.05.2015.)

Dodatne web adrese s upitnicima

o Renzullijeve skale procjene (Prilog 1), URL:

http://www.gifted.uconn.edu/3summers/pdf/srbcss.pdf (25.03.2015.)
o Mjerne skale (Prilog 2), GATE program, Duncanville, URL:
http://duncanvilleisd.org/modules/groups/homepagefiles/cms/1622559/File/gat
e/ratingeng.pdf (05.05.2015.)
o SIGS mjerne skale & upitnici o interesima učenika (Prilog 3), North
Clackamas Schools, URL:
http://www.nclack.k12.or.us/cms/lib6/OR01000992/Centricity/Domain/113/N
EW_TAG_Manual_With_SIGS_Forms_May2013ce.pdf (06.05.2015.)

52
o OHIO Upitnici za ples, URL:
https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Other-Resources/Gifted-
Education/Gifted-Screening-and-Identification/Visual-and-Performing-Arts-
Identification/Dance-Identification-Handbook.pdf.aspx (14.05.2015.)
o OHIO upitnici za glazbenost, URL:
https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Other-Resources/Gifted-
Education/Gifted-Screening-and-Identification/Visual-and-Performing-Arts-
Identification/Music-Identification-Handbook.pdf.aspx (14.05.2015.)
o OHIO upitnici za likovnu umjetnost, URL:
https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Other-Resources/Gifted-
Education/Gifted-Screening-and-Identification/Visual-and-Performing-Arts-
Identification/VISARTSHANDBOOK.pdf.aspx (14.05.2015.)
o OHIO upitnici za glumu, URL:
https://education.ohio.gov/getattachment/Topics/Academic-Content-
Standards/Fine-Arts/Visual-and-Performing-Arts-Identification/Drama_ID-
1.pdf.aspx (14.05.2015.)
o Nominacijska lista za roditelje (Prilog 13), URL:
http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/policies/gats/assets/pdf/p
olsuppid.pdf

53
8. SAŽETAK
Ovaj rad se bavi proučavanjem identifikacijskog procesa namijenjenom prepoznavanju
darovitih učenika u osnovnim školama. Donosi kratak teorijski pregled najvažnijih značajki
darovitosti te pregled različitih instrumenata i metoda koje se koriste u svrhu prepoznavanja
učenika s natprosječnim sposobnostima. Cilj ovog rada je doprinijeti kvaliteti identifikacije u
osnovnim školama analizom postojećih upitnika koji se koriste te osmišljavanjem novih
upitnika koji će odgovarati na zahtjeve procesa identifikacije i prevladati nedostatke postojećih
upitnika. Rad problematizira način korištenja, oblik i sadržaj upitnika koji se koriste unutar
pedagoške struke kako bi se dobili što vjerniji rezultati o darovitim učenicima. Ističe se i na koji
način se donose zaključci o darovitosti učenika na temelju dobivenih rezultata.

Istraživanjem su analizirani prethodno prikupljeni upitnici, namijenjeni ispunjavanju od

strane učitelja, roditelja, vršnjaka i samih učenika. Uočene su njihove prednosti i nedostaci, a
na temelju toga su kreirana tri nova upitnika namijenjena za primjenu u procesu identifikacije
darovitih učenika u osnovnim školama. Pomoću novih upitnika provedeno je istraživanje u
trećem razredu osnovne škole kako bismo dobili povratnu informaciju o ispravnosti tih
upitnika. Dobiveni rezultati također će poslužiti kao dio procesne identifikacije darovitih
učenika u toj školi. Anketiranje pomoću novih upitnika provedeno u sklopu ovog rada tako je
uklopljeno u proces identifikacije darovitih učenika u osnovnoj školi, a kreiranjem novih
upitnika za potrebe ovog rada unaprijedila se postojeća pedagoška praksa.

Ključne riječi:

Darovitost, procesna identifikacija, područje darovitosti, upitnici za procjenu darovitosti

54
9. PRILOZI

55
 Prilog 1.

Skale kojima se mjere karakteristike darovitih učenika (Renzullijeve skale)

Podaci o učeniku Sažetak postignutih bodova

Ime i prezime (ili dodijeljena šifra): 1. Obilježja učenja
Datum mjerenja: 2. Obilježja kreativnosti
Datum rođenja: 3. Obilježja motivacije
Dob (godina): 4. Obilježja vodstva
Razred: 5. Likovna obilježja
Ocjenjivač: 6. Glazbena obilježja
Odnos s učenikom: 7. Dramska obilježja
Ispitivač: 8. Obilježja komunikativnosti
(preciznost)
9. Obilježja komunikativnosti
(izražajnost)
10. Obilježja planiranja
11. Matematička obilježja
12. Obilježja čitanja
13. Tehnološka obilježja
14. Znanstvena obilježja

Upute:
Ove mjerne skale su osmišljene za procjene nastavnika o karakteristikama učenika u
područjima učenja, kreativnosti, motivacije, vodstva, likovnosti, glazbenosti, dramske
umjetnosti, komunikacije, planiranja, matematike, čitanja, tehnologije i znanosti. Te
sastavnice su proizašle iz literature koja proučava karakteristike darovitih i kreativnih
pojedinaca. Treba naglasiti da postoje brojne individualne razlike među tom populacijom i
stoga profili znatno variraju. Svaka sastavnica se promatra odvojeno i prikazuje u kojoj mjeri
se uočila prisutnost ili odsutnost pojedine karakteristike. Budući da 14 dimenzija instrumenta
prikazuju relativno odvojena područja, bodovi skupljeni u pojedinim skalama se ne smiju
sumirati da se dobije konačan rezultat. (…)

Pročitaj svaku tvrdnju u pojedinim skalama i označi sa ˝x˝ kvadratić koji predstavlja mjeru u
kojoj je zastupljeno opažano ponašanje. Svaka tvrdnja se čita s početnom frazom ˝Učenik
pokazuje…˝ ili ˝Učenik…˝
 OBILJEŽJA UČENJA
Učenik pokazuje… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Napredan vokabular za njegovu/njezinu
dob/razred
2. Sposobnost generalizacije o
događajima, ljudima ili stvarima
3. Veliki broj informacija o specifičnim
temama
4. Sposobnost shvaćanja temeljnih načela
i principa
5. Shvaćanje uzročno posljedičnih veza

6. Razumijevanje zamršenog gradiva

pomoću analitičkog rasuđivanja
7. Veliki broj informacija o različitim
temama

8. Sposobnost korištenja apstraktnih

pojmova

9. Brzo shvaćanje i prisjećanje činjeničnih

podataka
10. Budno i pronicljivo zapažanje

11. Sposobnost prenošenja znanja iz jedne

situacije u drugu

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 OBILJEŽJA KREATIVNOSTI
Učenik pokazuje… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Sposobnost maštovitog razmišljanja

2. Smisao za humor

3. Sposobnost da dođe do neobičnog,

jedinstvenog i pametnog rješenja
4. Sklonost preuzimanja rizika i
avanturistički duh
5. Sposobnost davanja velikog broja
ideja i rješenja za probleme ili pitanja
6. Tendenciju da vidi smiješno u
situacijama koje se drugima ne
moraju činiti smiješnima
7. Sposobnost da prilagodi, poboljša ili
prilagodi objekte ili ideje
8. Nestašnost i sklonost fantaziranju

9. Nekonformistički stav, ne boji se biti

drugačiji

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 OBILJEŽJA MOTIVACIJE
Učenik pokazuje… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Mogućnost intenzivne usmjerenosti
na određeni zadatak dulje vrijeme
2. Ponašanje koje zahtijeva malo pažnje
i uputa od strane nastavnika
3. Ustrajnost interesa u određenim
temama

4. Ustrajnost u pronalaženju informacija

o temi iz područja interesa
5. Uporan rad na zadatku bez obzira na
okolne smetnje
6. Sklonost situacijama u kojima može
preuzeti vlastitu odgovornost za
rezultat proizašao iz
njegovog/njezinog truda
7. Predanost zadatku iz područja
interesa

8. Intenzivno bavljenje određenim

temama ili problemom
9. Predanost projektima duljeg trajanja
kad su iz područja interesa
10. Malo potrebe za vanjskom
motivacijom da dovrši posao koji mu
se na početku svidio

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 OBILJEŽJA VODSTVA
Učenik pokazuje… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Odgovorno ponašanje, može se
računati na njega u rješavanju
problema/zadatka
2. Tendenciju da ga vršnjaci iz razreda
poštuju
3. Sposobnost da artikulira ideju i dobro
komunicira s drugima
4. Samopouzdanje u komunikaciji s
vršnjacima
5. Sposobnost da organizira i
usustavljuje stvari, ljude i situacije
6. Kooperativnost u radu s drugima

7. Tendenciju usmjeravanja tijeka

aktivnosti u radu s drugima

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 LIKOVNA OBILJEŽJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Rado sudjeluje u likovnim
aktivnostima, nestrpljiv je da vizualno
izrazi ideje
2. Uključuje mnogo elemenata u rad,
mijenja temu i sadržaj rada
3. Ima jedinstvena, nekonvencionalna
rješenja za likovne zadatke,
suprotstavlja se tradicijskim
rješenjima
4. Koncentrira se na likovni projekt dulje
vrijeme
5. Spremno isprobava različite medije,
eksperimentira s različitim
materijalima i tehnikama
6. Preferira odabir umjetničkih medija za
slobodne aktivnosti ili razredne
projekte
7. Osobito je osjetljiv na okolinu, pažljiv
je promatrač – primjećuje neobično,
što možda drugi nisu vidjeli
8. Postiže ravnotežu i red u likovnom
radu

9. Kritičan je prema svom radu;

postavlja visoke kriterije kvalitete,
često prerađuje rad kako bi ga
popravio/poboljšao
10. Pokazuje interes za tuđim radovima,
proučava i izražava svoje mišljenje o
tuđim radovima
11. Razrađuje tuđe ideje, koristi ih kao
polazište, a ne kopira ih

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 GLAZBENA OBILJEŽJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Pokazuje stalni interes za glazbu, traži
prilike da sluša i stvara glazbu
2. Uočava fine razlike u glazbenom tonu
(visinu, jačinu, boju i trajanje)
3. Lako pamti melodije i može ih točno
ponoviti
4. Željno sudjeluje u glazbenim
aktivnostima

5. Svira glazbeni instrument (ili pokazuje

veliku želju za time)
6. Ima razvijen osjećaj za ritam, na
promjene tempa odgovara pokretima
tijela
7. Svjestan je i može identificirati
mnoštvo zvukova koje čuje u nekom
trenutku

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 DRAMSKA OBILJEŽJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Rado se uključuje u razredne
predstave

2. Lako priča priče i pokazuje iskustvo u

tome
3. Pravilno koristi geste ili izraze lica za
izražavanje emocija
4. Vješt je u igranju uloga, improvizaciji,
glumi na licu mjesta
5. spremno se poistovjećuje s
motvacijom ili raspoloženjem likova
6. upravlja svojim tijelom s lakoćom i
stabilnosti s obzirom na dob
7. kreira originalne predstave ili radi
predstavu iz priče
8. uživa pažnju grupe kojoj priča

9. sposoban je izazvati emocionalne

reakcije osoba kojima priča –
nasmijati ih, izazvati napetost
10. može imitirati druge – može
oponašati njihov govor, hod, geste

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 OBILJEŽJA KOMUNIKATIVNOSTI (PRECIZNOST)
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Govori i piše direktno i izravno

2. Mijenja i prilagođava ideje kako bi bile

što više prihvaćene
3. Sposoban je koncizno promijeniti i
urediti ideje, ali da zadrži bitne stavke
4. Objašnjava precizno i jasno

5. Koristi opisne riječi kako bi dodao

emocije, boju i ljepotu
6. Izražava misli i potrebe jasno i
precizno

7. Može naći različite načine izražavanja

ideja kako bi ostali shvatili
8. Može opisati stvari pomoću nekoliko
ključnih riječi
9. Može objasniti fine razlike u značenju
pomoću velikog broja sinonima
10. Može izraziti ideje na mnogo različitih
načina
11. Zna i može koristiti puno riječi koje su
usko povezane u značenju

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 OBILJEŽJA KOMUNIKATIVNOSTI (IZRAŽAJNOST)
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Izražajno koristi glas da bi prenio
poruku

2. Prenosi informacije neverbalnim

putem, koristeći izraze lica, gesta i
˝govorom tijela˝
3. Zanimljiv je pripovjedač

4. Koristi šarene i maštovite figure,

dosjetke, analogije

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 OBILJEŽJA PLANIRANJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Utvrđuje koje informacije ili resursi su
potrebni za postizanje cilja
2. Shvaća važnost pojedinih koraka u
cjelokupnom procesu
3. Uzima dovoljno vremena za
izvršavanje svih koraka unutar
procesa
4. Predviđa posljedice i učinke neke
radnje

5. Dobro organizira svoj rad

6. Uzima u obzir detalje koji su bitni za

izvršavanje zadatka
7. Dobar je u strateškim igrama u kojima
je potrebno predvidjeti nekoliko
poteza unaprijed
8. Koristi različite alternativne metode
za postizanje cilja
9. Može točno odrediti gdje bi se mogle
javiti poteškoće u procesu ili
aktivnosti
10. Raspoređuje korake procesa u
razumni slijed ili vremenski okvir
11. Može dobro rascjepkati aktivnost na
pojedine korake
12. Postavlja prioritete kod organizacije
aktivnosti
13. Svjestan je ograničenja glede
vremena, mjesta, materijala i
sposobnosti kad radi na grupnim ili
individualnim projektima
14. Dostavlja detalje koji mogu doprinijeti
razvoju plana ili procesa
15. Koristi različite metode za raspodjelu
posla ili ljudi kako bi se postigao cilj

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:
 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu
 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 MATEMATIČKA OBILJEŽJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Pokazuje veliku želju za rješavanjem
izazovnih matematičkih zadataka
2. Organizira podatke tako da otkrije
matematičke obrasce
3. Uživa u izazovnim matematičkim
slagalicama, igrama i logičkim
zadacima
4. Razumije nove matematičke koncepte
i procese bolje nego drugi učenici
5. Ima kreativne (neobične i
divergentne) načine rješavanja
matematičkih problema
6. Iskazuje snažan osjećaj za brojeve
(npr. Ima smisla za male i veće
brojeve, računa brzo i točno)
7. Često rješava matematičke zadatke
na apstraktan način, bez konkretnih
materijala
8. Pokazuje interes u analizi
matematičkih struktura nekog
problema
9. Kad rješava matematički zadatak, lako
mijenja strategije ako je potrebno
10. Često koristi različite načine
opisivanja matematičkih koncepata
(pismeno, slikovno objašnjenje,
grafikoni, jednadžbe itd.)

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 OBILJEŽJA ČITANJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Rado se uključuje u čitanje

2. Prethodno naučene literarne obrasce

primjenjuje kod novih čitanja
3. Usredotočen je na čitanje duži
vremenski period
4. Traži naprednije materijale za čitanje

5. Pokazuje upornost kad se susretne s

izazovnim čitanjem
6. Pokazuje interes za čitanje materijala
koji su iz područja drugih interesa

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Pokazuje velik broj tehnoloških
vještina

2. Samostalno upotrebljava nove

softvere bez formalnog poučavanja
3. Provodi slobodno vrijeme u stjecanju
novih tehnoloških vještina
4. Pomaže drugima kod problema s
tehnologijom
5. Koristi tehnologiju u izradi novih
kreativnih produkata/zadataka
6. Ne propušta prilike za korištenje
tehnologije
7. Posjeduje naprednije tehnološke
vještine od svojih vršnjaka

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale:

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 ZNANSTVENA OBILJEŽJA
Učenik… Nikad Jako Rijetko Povremeno Često Uvijek
rijetko
1. Pokazuje znatiželju za znanstvene
procese
2. Upotrebljava kreativno razmišljanje o
znanstvenim debatama ili
problemima
3. Entuzijastičan je u diskusijama
znanstvene tematike
4. Znatiželjan je zašto su stvari takve
kakve jesu
5. Čita znanstvene teme u slobodno
vrijeme

6. Pokazuje interes za znanstvene

projekte i istraživanja
7. Jasno izražava tumačenje podataka

Zbroj bodova u stupcu:

Pomnoženo s brojem količine: 1 2 3 4 5 6
Zbroj pomnoženih stupaca:
Ukupan zbroj skale: =

 Zbroji ukupan broj ˝x˝ oznaka u svakom stupcu

 Pomnoži dobiveni broj s brojem koji predstavlja jačinu slaganja s tvrdnjom
 Zbroji sve dobivene rezultate vertikalno
 Unesi rezultat ove dimenzije na početnu stranicu
 Prilog 2.

Ime i prezime Škola:

učenika:
Matični broj: Datum:
Nastavnik: Razred:

GATE program, Nezavisni školski okrug Duncanville

Mjerna skala za nastavnike i roditelje

Ovaj obrazac je namijenjen za pomoć školi da bolje razumije svoje učenike/Vaše dijete te
da se procijeni prihvatljivost uključivanja u program za darovite i talentirane učenike u
našoj školi. Ova mjerna skala je jedan od instrumenata za utvrđivanje prihvatljivosti
uključivanja u program. Uz mjerne skale za nastavnike i roditelje, drugi instrumenti mogu
biti procjene školskog uspjeha te procjene kreativnosti.Država Teksas navodi sljedeća
područja darovitosti:

 Opće intelektualne sposobnosti

 Specifične školske sposobnosti
 Sposobnost kreativnog i divergentnog mišljenja
 Vodstvo
 Vizualne ili izvedbene umjetničke sposobnosti

Većina darovitih učenika ima jedno specifično područje u kojem iskazuje darovitost, iako
neki mogu biti daroviti u više područja. Učenici iskazuju karakteristike darovitosti na
mnogo različitih načina. Primjeri u ovoj mjernoj skali prikazuju više različitih učenika. Vaš
učenik ne mora prikazivati sva obilježja.

Molimo Vas da pročitate sve tvrdnje koje slijede i procijenite stupanj u kojem nominirani
učenik dosljedno pokazuje pojedine karakteristike. Procijenite Vaše slaganje sa svakom
pojedinom tvrdnjom pomoću skale od u potpunosti se slažem do uopće se ne slažem.
Označite jedan odgovor za svaku tvrdnju.

Ukoliko se prisjetite specifične situacije ili primjera kad je nominirani učenik iskazao
karakteristiku koja je opisana u tvrdnji, napišite primjer ispod tvrdnje. Možda se nećete
moći sjetiti primjera za sve tvrdnje u ovoj mjernoj skali. Hvala Vam što ste odvojili vrijeme
za ispunjavanje i vraćane ove mjerne skale.

Ocijenite svaku tvrdnju u skali koja slijedi:

PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem
 Opće intelektualne sposobnosti
Posjeduje: (a) potencijal ili iskazanu sposobnost djelovanja na izrazito visokoj razini u općim
intelektualnim sposobnostima, koje se obično iskazuju izuzetnom izvedbom u različitim
kognitivnim područjima, kao što su apstraktno rasuđivanje, logično rasuđivanje, socijalna
svijest, pamćenje, neverbalne sposobnosti te analiza, sinteza i evaluacija informacija; i (b)
dosljedno izvanredne mentalne sposobnosti u usporedbi s vršnjacima, iskustvom ili
okolinom.

1. Iskazuje ˝odvjetničke˝ logičke sposobnosti (npr. Sposoban je 5=PS 4 3 2 1=US

logički obraniti mišljenje, ideju, stajalište ili uvjerenje s
konkretnim ili apstraktnim primjerima ili razlozima)
2. Brzo se prisjeća informacija (npr. Neposredno pamti činjenice, 5=PS 4 3 2 1=US
riječi pjesme, filmske dijaloge ili dijelove razgovora koji je
ranije čuo)
3. O nekim temama zna puno više od ostalih vršnjaka (npr. 5=PS 4 3 2 1=US
Prepričava činjenice o dinosaurima, sportovima, elektronici,
matematici, knjigama, životinjama, glazbi, umjetnosti itd.)
4. Pokazuje neobični intenzivni interes, usredotočenost ili 5=PS 4 3 2 1=US
energiju kod učenja novih stvari (npr. Pokazuje koncentraciju i
upornost u traženju informacija, nije zadovoljan površnim
odgovorima, želi znati detalje, voli znati kako nešto napraviti i
knjige bez fantastike)
5. Razumije stvari dovoljno dobro da objasni drugima (npr. 5=PS 4 3 2 1=US
Podučava druge učenike, objašnjava područja interesa
odraslima)
6. Voli društvo odraslih (npr. Provodi vrijeme s njima, priča s 5=PS 4 3 2 1=US
njima, razumije humor odraslih te stvara humor ili šale koje su
razumljive odraslima, poštuje i zanimaju ga razgovori odraslih)
7. Sposoban je riješiti kompleksne slagalice (npr. Obožava raditi 5=PS 4 3 2 1=US
na slagalicama ili igrama koje su namijenjene starijoj dobi)
8. Obrazlaže rješenja problema ili izazova, vidi više mogućih 5=PS 4 3 2 1=US
rješenja problema (npr. Logički olazi do zaključaka)
9. Snalažljiv je i improvizira (npr. Sklapa različite kućne predmete 5=PS 4 3 2 1=US
da bi složio inventivnu stvar ili rješenje problema, koristi se
neobičnim sredstvima za projekte, koristi stvari na neobične
načine, iz ničeg napravi nešto, otkriva načine kako pripomoći
uspjehu grupe/tima)
10. Voli istraživati mehaničke stvari (npr. Gradi s kockama, lego 5=PS 4 3 2 1=US
kockama, rastavlja igračke, voli vidjeti kako strojevi rade )
11. Analizira informacije, slike ili scenarije za uzročno posljedične 5=PS 4 3 2 1=US
veze (npr. Koristi fraze kao ˝Mislim da se to desilo jer...˝ ili
˝Pitam se zašto...˝)
12. Procjenjuje točnost, primjerenost informacija i situacija (npr. 5=PS 4 3 2 1=US
Gledajući TV, čitajući knjigu ili sudjelovanju u situaciji, on ima
snažno mišljenje o tome da li je nešto ispravno; predlaže)
PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: ________________
 Specifične školske sposobnosti
Posjeduje potencijal ili iskazuje sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u jednoj ili
nekoliko povezanih specifičnih školskih sposobnosti iznad dobi, iskustva ili okoline njegovih
vršnjaka.

1. Pokazuje znakove rijetkog talenta ili prirodno urođeni dar za 5=PS 4 3 2 1=US
specifično područje kao čitanje, interpretacija literature,
učenje jezika, matematika, znanost, povijest itd. (npr. Može
čitati i interpretirati literaturu namijenjenu odraslima.
Razumije kontekst i utjecaj na povijesne događaje. Ima
prirodan talent za brojeve. Može prevoditi ostalima itd.)
2. Prirodna sposobnost u tom području interesa je znatno iznad 5=PS 4 3 2 1=US
dobi, iskustva ili okoline vršnjaka.
3. Ostali primijećuju njegove/njezine prirodne sposobnosti u 5=PS 4 3 2 1=US
tom području interesa (npr. Oni koji mogu promatrati
njegove/njezine vršnjake također se slažu da su njegove
sposobnosti iznad onih koje su specifične za tu dob.)
4. Provodi slobodno vrijeme u proučavanju tog područja 5=PS 4 3 2 1=US
interesa.
5. Uvijek traži više znanja u tom području, bez obzira na 5=PS 4 3 2 1=US
dostupna sredstva. Voli učiti od drugih o tome (npr. Rado se
uključuje na dodatne poduke, čita, gleda programe itd.)
6. Žudi za vježbom i poboljšanjem u tom području interesa. 5=PS 4 3 2 1=US

7. Pokazuje znakove napretka i poboljšanja kroz vježbu. 5=PS 4 3 2 1=US

8. Rado dijeli znanje o tom području s drugima (npr. Voli pričati 5=PS 4 3 2 1=US
o tome te pokušava druge podučiti u tom području.)
9. Rado troši vrijeme na proučavanje tog područja zanimanja 5=PS 4 3 2 1=US
(npr. Pronalazi zadovoljstvo u tom području interesa, nije mu
mrsko raditi nešto povezano s tom temom.)
10. Kad je uključen u aktivnosti povezane s tim područjem, 5=PS 4 3 2 1=US
ponekad izgubi osjećaj za vrijeme (npr. Pokazuje ekstremnu
koncentraciju kad je usmjeren na to područje. Ne obazire se
na druge ljude ili događaje kad je usmjeren na to područje
interesa.)
11. Kritičan/na je u analizi svojih sposobnosti u tom području 5=PS 4 3 2 1=US
interesa. (npr. Može koristiti fraze poput ˝Ja mogu bolje. Ovo
nije bilo ispravno˝ itd.)
12. Frustriran/na je kad učinak ili sposobnosti u tom odručju 5=PS 4 3 2 1=US
proučavanja ne odgovaraju njegovim/njezinim osobnim
standardima (npr. Mlađi učenici mogu imati izljeve ljutnje kad
očekuju savršano obavljen zadatak. Stariji učenici mogu biti
tužni ili frustrirani ako osjete da ne ostvaruju znatni napredak
– čak i kad je njegov/njezin učinak veći od vršnjaka.)
PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: _________________
 Sposobnost kreativnog ili divergentnog mišljenja
Posjeduje potencijal ili iskazuje sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u
kreativnom razmišljanju i divergentnom pristupanju konvencionalnim zadacima, što iskazuje
inovativnim ili kreativnim rasuđivanjem, naprednim uvidom i maštom te rješavanjem
problema jedinstvenim načinima.

1. Postavlja pitanje ˝Što ako˝ o različitim situacijama ili 5=PS 4 3 2 1=US

događajima (npr. Postavlja pitanja poput ˝Što bi se dogodilo
kada bi sirene bile stvarne?˝ ili ˝Što bi se dogodilo kada bismo
izostavili sodu bikarbonu kad pečemo brownie kolač?˝)
2. Preispituje logiku nekih odluka ili uvjeta nekoh događaja. Taj 5=PS 4 3 2 1=US
način razmišljanja se često manifestira u pregovaranju. (npr.
˝Pitam se zašto ptice jedu sa zemlje umjesto s hranilica za
ptice?˝ ili ˝Zašto ne možemo ići u park danas? Ne možeš
obaviti posao ili zadatke kasnije?˝)
3. Smišlja razrađene teorije i nudi sugestije zašto se nešto 5=PS 4 3 2 1=US
dogodilo (npr. ˝Možda je pas to napravio jer ne voli ići van.˝)
4. Piše ili priča priče koje je sam/a izmislio/la. Priče sadrže 5=PS 4 3 2 1=US
razrađene detalje (npr. Crta crteže i izmišlja priče kako bi
objasnio crtež. Piše i odigrava predstave.)
5. Kreira umjetnička djela, projekte ili inovacije kako bi se 5=PS 4 3 2 1=US
zabavio, zadovoljio svoju potrebu ili riješio problem.
Svakodnevne stvari koristi na neobične načine (npr. Koristi
kućanske stvari u projektima ili kreacijama.)
6. Voli mistične, fantastične priče koje zahtijevaju svjesno 5=PS 4 3 2 1=US
odbacivanje sumnje. Voli čitati, gledati misterije pokušavajući
ih riješiti. Voli gledati ili čitati znanstvenu fantastiku jer je
znatiželjan što donosi budućnost (npr. Čita ili gleda TV ne
samo zbog zabave, voli izazove koji se prikazuju u pričama.)
7. Ponekad se čini kao da sanjari ili je ˝u svom svijetu˝ (npr. 5=PS 4 3 2 1=US
Duboko razmišlja o specifičnoj temi.)
8. Voli čitati, gledati ili učiti o inovacijama. Pokazuje interes u 5=PS 4 3 2 1=US
znanosti i tehnologiji.
9. Ima jedinstven pogled na svijet. Drugačije gleda na događaje 5=PS 4 3 2 1=US
ili ideje. (Nudi moguća rješenja za situacije, probleme ili
pitanja. Izmišlja nova rješenja ili sugestije.)
10. Sposoban je sagledati ideju ili događaj iz više različitih 5=PS 4 3 2 1=US
perspektiva. (npr. Može razumjeti motive drugih i razumjeti
zašto vjeruju i misle to što misle.)
11. Ima uvid u rješavanjima međuljudskih odnosa ili analiziranju 5=PS 4 3 2 1=US
situacija, odnosa itd, iznad očekivanja za tu dob (npr.
Prepoznaje više značenja slike, priče, poema itd.)
12. Na natprosječnoj razini koristi vještine rasuđivanja kako bi 5=PS 4 3 2 1=US
rješio probleme, slagalice i sl. (npr. Proučava knjige, igre,
mape, slike i dr. kako bi naučio više ili pronašao obrasce)
PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: __________________
 Vizualne ili izvedbene umjetničke sposobnosti
Posjeduje potencijal ili sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u vizualnoj ili
izvedbenoj umjetnosti te pokazuje potencijal za izuzetno estetsko stvaranje, postignuće ili
kreativnost u vizualnoj umjetnosti, plesu, glazbi ili glumi.

1. Pokazuje znakove posjedovanja rijetkog talenta ili prirodno 5=PS 4 3 2 1=US

urođenog dara za specifične umjetničke medije poput crtanja,
slikanja, pjevanja, plesanja, sviranja na instrument, glume itd.
2. Prirodna sposobnost u tom području je značajno iznad dobi ili 5=PS 4 3 2 1=US
iskustva vršnjaka.
3. Ostali primjećuju njegove/njezine prirodne sposobnosti u 5=PS 4 3 2 1=US
nekom području (npr. Oni koji mogu promatrati
njegove/njezine vršnjake također se slažu da su njegove
sposobnosti iznad onih koje su specifične za tu dob.)
4. Provodi slobodno vrijeme sudjelujući u tim umjetničkim 5=PS 4 3 2 1=US
aktivnostima.
5. Traži dodatna znanja iz tog umjetničkog područja pomoću 5=PS 4 3 2 1=US
različitih sredstava i izvora znanja (npr. Uključuje se u dodatne
poduke, čita itd.)
6. Rado vježba i usavršava se u tom području te pokazuje 5=PS 4 3 2 1=US
znakove napretka kroz vježbu.
7. Rado dijeli umjetničke kreacije/interpretacije/prezentacije s 5=PS 4 3 2 1=US
ostalima.
8. Voli gledati ostale umjetničke kreacije, interpretacije, 5=PS 4 3 2 1=US
prezentacije u tom umjetničkom području.
9. Voli provoditi puno vremena u aktivnostima u tom području. 5=PS 4 3 2 1=US

10. Ponekad izgubi osjećaj za vrijeme kad je uključen u aktivnosti 5=PS 4 3 2 1=US
povezane s tim umjetničkim područjem.
11. Kritično analizira svoje estetske izume, postignuća ili 5=PS 4 3 2 1=US
kreativnost.
12. Frustriran/na je kad učinak ili sposobnosti u tom odručju 5=PS 4 3 2 1=US
proučavanja ne odgovaraju njegovim/njezinim osobnim
standardima (npr. Mlađi učenici mogu imati izljeve ljutnje kad
očekuju savršano obavljen zadatak. Stariji učenici mogu biti
tužni ili frustrirani ako osjete da ne ostvaruju znatni napredak
– čak i kad je njegov/njezin učinak veći od vršnjaka.)
PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: __________________
 Vodstvo
Posjeduje potencijal ili iskazuje sposobnost djelovanja na izuzetno visokoj razini u socijalnim
vještinama i osobinama kao što su pribranost, efektivno usmeno i pismeno izražavanje,
menadžment i vizija za postavljanje ciljeva i organiziranje ostalih u svrhu postizanja ciljeva.

1. Ostali učenici ga pitaju za pomoć (U školskim ili socijalnim 5=PS 4 3 2 1=US

poteškoćama, ostali dolaze k njemu/njoj po pomoć)
2. Pokazuje inicijativu u razgovorima s ostalim učenicima (npr. 5=PS 4 3 2 1=US
Prilazi ostalim učenicima i pokreće interakcije.)
3. Pokazuje inicijativu u razgovorima s odraslima (npr. Nije 5=PS 4 3 2 1=US
sramežljiv te iskazuje mišljenje i ideje odraslima)
4. Organizira igre ili aktivnosti za sebe i druge (npr. Preuzima 5=PS 4 3 2 1=US
vodeću ulogu i izdaje upute kako bi se uspostavio red u
igrama ili grupnom radu.)
5. Usmjerava grupne aktivnosti (npr. U grupnom radu, ostali 5=PS 4 3 2 1=US
prirodno traže vođu za dobivanje uputa.)
6. Preuzima odgovornost za članove obitelji ili mlađu braću 5=PS 4 3 2 1=US
(Pokušava voditi, usmjeravati i paziti na mlađu braću čak i kad
upute nisu dobrodošle.)
7. Postavlja vlastite ciljeve (npr. Ima smisla za upravljanje svojim 5=PS 4 3 2 1=US
postupcima i zna što želi postići.)
8. Planira vlastite postupke kako bi postigao svoje ciljeve (npr. 5=PS 4 3 2 1=US
Mentalno ili verbalno detaljizira međukorake za postizanje
cilja. Koristi fraze kao ˝Najprije ću...˝ ili ˝Nakon toga
moramo...˝)
9. Sposoban je uvjeriti druge u razgovoru (npr. Može logično 5=PS 4 3 2 1=US
objasniti važnost ideje ili tijeka akcije na način da se drugi
slože i slijede ga.)
10. Sposoban je opisati/ilustrirati smisao (npr. Može detaljizirati 5=PS 4 3 2 1=US
korake u procesu, uzroke i posljedice itd. pismeno ili usmeno.)
11. Samouvjeren je (npr. Više mu je stalo do vlastitog mišljenja 5=PS 4 3 2 1=US
nego do mišljenja ostalih. Ima visoko mišljenje o sebi.)
12. Prirodno osjeća dobro i loše i djeluje prema tom osjećaju bez 5=PS 4 3 2 1=US
obzira na mišljenje ostalih (npr. Djeluje prema vlastitim
idejama čak i kad su one u suprotnosti s vršnjacima ili
autoritetnim osobama. )
PS=u potpunosti se slažem US=uopće se ne slažem Ukupno: __________________

Područja darovitosti Rezultat

Opće intelektualne sposobnosti
Specifične školske sposobnosti
Kreativno i divergentno mišljenje
Vizualne ili izvedbene umjetnosti
Vodstvo
Ukupno:
 Prilog 3.

Skale za identifikaciju darovitih učenika (nastavnici i roditelji) – SIGS

Ime i prezime učenika _________________

Datum procjenjivanja __________________ Područja procjene
Datum rođenja _______________________  Opće intelektualne sposobnosti
Dob ________________________________  Jezične vještine
Razred ______________________________  Matematika
Ime i prezime ocjenjivača _______________  Prirodoslovlje
Srodstvo s učenikom __________________  Društvene znanosti
Ime i prezime ispitivača________________  Kreativnost
Škola _______________________________  Vodstvo

Sažetak rezultata Upute

Približan Standardni Postotni Pročitaj svaku tvrdnju i procijeni koliko

rezultat rezultat rang
često učenik koji se procjenjuje pokazuje
Opće
pojedino ponašanje. Kod odgovaranja je
intelektualne
potrebno postaviti si pitanje: ˝Do koje
sposobnosti
mjere učenik pokazuje prikazano
ponašanje u usporedbi s vršnjacima?˝
Jezične vještine
Molimo da odgovorite na sve tvrdnje,
zaokružite jedan broj za svaku tvrdnju.
Matematika 0 = Nikad ne prikazuje ponašanje u
usporedbi s vršnjacima
1 = Rijetko prikazuje ponašanje u
Prirodoslovlje usporedbi s vršnjacima
2 = Prikazuje ponašanje jednako kao i
vršnjaci
Društvene 3 = Prikazuje takvo ponašanje malo više
znanosti od vršnjaka
4 = Prikazuje znatno više takvo
Kreativnost ponašanje od vršnjaka

Ako je učenik procijenjen sa šest ili više

Vodstvo ocjena 4, molimo vas da nadopišete
primjere koji prikazuju njegove/njezine
sposobnosti u tom području na mjestu
predviđenom za napomene ispod skale.
 Ponašanje Skala
Skala 1: Opće intelektualne Nikad Rijetko Jednako Malo više Znatno više
sposobnosti
Učenik...
1. Ima razvijene sposobnosti 0 1 2 3 4
rasuđivanja
2. Lako utvrđuje uzročno- 0 1 2 3 4
posljedične veze
3. Analizira problem s više 0 1 2 3 4
različitih stajališta
4. Donosi zaključke bazirane na 0 1 2 3 4
dokazima
5. Znatiželjan je i traži odgovore 0 1 2 3 4
na pitanja
6. Izvrsno planira i donosi odluke 0 1 2 3 4
7. Prikuplja informacije kako bi 0 1 2 3 4
objasnio smisao situacije
8. Iskazuje sumnju i znatiželju 0 1 2 3 4
9. Postavlja složena pitanja o 0 1 2 3 4
temi
10. Brzo shvaća nove zadatke 0 1 2 3 4
11. Brzo dokuči što je potrebno za 0 1 2 3 4
rješenje problema
12. Lako primjenjuje postojeće 0 1 2 3 4
znanje u novim situacijama
Ukupno: = + + + +
Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4):
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________

Skala 2: Jezične vještine

Napomena: Tvrdnje koje se odnose na izražajnost jezika, odnose se i na verbalno i pismeno izražavanje.
Npr.: ˝Ima napredan vokabular˝odnosi se na napredan verbalni vokabular ili napredan pismeni vokebular.
Učenik...
1. Ima napredan vokabular 0 1 2 3 4
2. Čita kompetentno i često 0 1 2 3 4
3. Koristi naprednu sintaksu (tj. način slaganja 0 1 2 3 4
riječi)
4. Voli razgovarati o idejama ili osjećajima koji 0 1 2 3 4
se javljaju nakon čitanja nekog djela
5. Preferira napredne knjige, uživa u 0 1 2 3 4
kompliciranim pismenim djelima
6. Objašnjava precizno i jasno 0 1 2 3 4
7. Čita i govori izražajno kako bi dočarao 0 1 2 3 4
značenje
8. Koristi jezik na neobične i nove načine 0 1 2 3 4
9. Čita kritički (tj. Čita pažljivo s procjenom) 0 1 2 3 4
10. Koristi teme i vokabular kao odrasli 0 1 2 3 4
11. Izlaže ideje na više načina, kako bi ostali 0 1 2 3 4
razumjeli
12. Diskutira o literaturi ili drugim problemima 0 1 2 3 4
na interpretacijskoj razini
Ukupno: = + + + +
Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4):
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________

Skala 3: Matematika
Učenik...
1. Prepoznaje matematičke obrasce i 0 1 2 3 4
odnose (npr. Proširuje slijed brojeva,
analizira slaganje dva broja)
2. Primjenjuje ideje iz jednog zadatka na 0 1 2 3 4
drugi
3. Uporan je u pronalaženju rješenja 0 1 2 3 4
matematičkih zadataka
4. Brzo shvaća matematičke principe 0 1 2 3 4
5. Lako raspoznaje važne i manje važne 0 1 2 3 4
informacije u matematičkim zadacima
6. Rješava matematičke zadatke na 0 1 2 3 4
kreativan i neobičan način
7. Uspješan je i na naprednim razinama 0 1 2 3 4
matematičkih koncepata
8. Razvija višestruke strategije za 0 1 2 3 4
rješavanje matematičkih zadataka
9. Ispravno koristi matematički jezik 0 1 2 3 4
10. Posjeduje teorijsko znanje o različitim 0 1 2 3 4
matematičkim temama
11. Orijentiran je prema otkrivanju ( tj. 0 1 2 3 4
Rado otkriva rješenja matematičkih
zadataka)
12. Intuitivno zna odgovor na mnoge 0 1 2 3 4
matematičke zadatke
Ukupno: = + + + +
Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4):
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________

Skala 4: Prirodoslovlje
Učenik...
1. Rado istražuje znanstvene teme 0 1 2 3 4
2. Sposoban je formulirati hipoteze 0 1 2 3 4
temeljene na dokazima
3. Razumije znanstvene procese 0 1 2 3 4
4. Postavlja analitička pitanja (tj. Pitanja 0 1 2 3 4
o elementima ili dijelovima
problema)
5. Samostalno pokreće istraživanje 0 1 2 3 4
znanstvenih problema
6. Ima dobro opažanje, primjećuje 0 1 2 3 4
detalje
7. Primjenjuje znanstvena otkrića iz 0 1 2 3 4
jedne situacije u drugim
8. Spretan je u deduktivnom 0 1 2 3 4
razmišljanju (tj. Počinje s generalnom
idejom koju dijeli na dijelove)
9. Brzo shvaća uzročno-posljedične veze 0 1 2 3 4
10. Promjene i situacije opaža izbliza i 0 1 2 3 4
detaljno
11. Razumije povezanost znanstvenih 0 1 2 3 4
događaja
12. Uporan je u provođenju znanstvenih 0 1 2 3 4
istraživanja
Ukupno: = + + + +
Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4):
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________

Ponašanje Skala
Skala 5: Društvene znanosti
Učenik...
1. Ima intenzivnu znatiželju o svjetskim 0 1 2 3 4
trenutnim događajima
2. Donosi zaključke temeljene na 0 1 2 3 4
razlikovanju dobrog i lošeg
3. Uživa u nefikcijskim knjigama s temama 0 1 2 3 4
iz društvenih znanosti
4. Povezuje prošlost i sadašnjost 0 1 2 3 4
5. Poštuje razlike između različitih kultura 0 1 2 3 4
6. Prepoznaje povezanost različitih kultura 0 1 2 3 4
(npr. Pojedinac prema obitelji, vlada
prema društvu)
7. Želi znati zašto se narodi, kulture ili 0 1 2 3 4
grupe ponašaju na taj način
8. Strastveno ga interesira određeni 0 1 2 3 4
period iz povijesti
9. Razumije važnost korištenja pouzdanih 0 1 2 3 4
izvora
10. Priželjkuje pronaći rješenja za 0 1 2 3 4
društvene probleme
11. Pokušava sagledati probleme iz 0 1 2 3 4
različitih stajališta
12. Razumije kako ljudsko okruženje utječe 0 1 2 3 4
na njihov stil života
Ukupno: = + + + +
Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4):
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________

Ponašanje Skala
Skala 6: Kreativnost
Učenik...
1. Kreira radije nego imitira 0 1 2 3 4
2. Uporan je u traženju rješenja za 0 1 2 3 4
problem
3. Vješt je u pronalaženju problema 0 1 2 3 4
4. Preuzima rizik (npr. Ne zanimaju ga 0 1 2 3 4
posljedice različitosti od drugih, ne boji
se poduzeti nešto novo)
5. Nadilazi spolne stereotipe 0 1 2 3 4
6. Ne smeta mu nesigurnost 0 1 2 3 4
7. Voli biti sam (osobito kad je u nekom 0 1 2 3 4
kreativnom procesu)
8. Jako dobro improvizira 0 1 2 3 4
9. Ima strastven talent ili interes (npr. 0 1 2 3 4
Umjetnost, poezija, kreativno pisanje,
znanost)
10. Privlači ga kompleksno i jedinstveno 0 1 2 3 4
11. Voli avanture, energičan je 0 1 2 3 4
12. Preocjenjuje vlastitu kreativnost 0 1 2 3 4
Ukupno: = + + + +
Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4):
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________

Ponašanje Skala
Skala 7: Vodstvo
Učenik...
1. Tražen je od strane vršnjaka za savjet, 0 1 2 3 4
društvo i ideje
2. Uzima u obzir tuđe osjećaje i potrebe 0 1 2 3 4
3. Lako se prilagođava novim situacijama 0 1 2 3 4
4. Ostali ga smatraju mirotvorcem 0 1 2 3 4
5. Samodiscipliniran je 0 1 2 3 4
6. Na naprednoj razini shvaća etička načela 0 1 2 3 4
7. Orijentiran je prema cilju 0 1 2 3 4
8. Inspirira ostale svojom odanošću 0 1 2 3 4
9. Vršnjaci ga podržavaju 0 1 2 3 4
10. Smatran je poštenim i brižljivim 0 1 2 3 4
11. Ima visoke ideale 0 1 2 3 4
12. Pokazuje zabrinutost za zajednicu i 0 1 2 3 4
svjetske probleme
Ukupno: = + + + +
Primjeri (ako ima šest ili više ocjena 4):
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
 Prilog 4.

Ljestvica procjene PROFNAD. Koren (1989)

Učenik: _____________________________________ Razred: _______
Upute nastavniku

Ljestvica PROFNAD sastavljena je da vam pomogne u određivanju komponentne

strukture (profila) nadarenosti određenog učenika. U njezinu sastavljanju pošlo se od postavke
da kod pojedinoga nadarenog učenika može znatno prevladati jedno od područja sposobnosti
(opće-intelektualne, školske, stvaralačke, rukovodne, umjetničke, psihomotorne
sposobnosti), ali i da se njihova razvijenost može pojaviti u brojnim različitim kombinacijama.
Zato je iz svih tih područja formulirano više indikativnih osobina mogućeg ponašanja učenika,
čiju ćete čestoću i intenzitet procijeniti. Nadareni učenik ne mora u svim osobinama unutar
nekog područja sposobnosti ili, pogotovo, u osobinama sa svih područja, nadmašivati svoje
vršnjake, pa zato svaku osobinu ocjenjujte neovisno o drugim osobinama. Iz tako dobivenih
vaših ocjena moguće je na kraju izvesti profil nadarenosti procjenjivanog učenika.

Pretpostavka valjanosti vaše procjene jest dobro poznavanje učenikova ponašanja u

različitim situacijama - i u školskim i u izvanškolskim - jer je poznato da se upravo nadareni
učenici osim školskim intenzivno bave i mnogim izvanškolskim aktivnostima. Premda je
razumljivo da će u vašoj procjeni dominirati vaše osobno iskustvo o ponašanju i razvoju
određenog učenika, ipak je veoma korisno da o učeniku prije toga prikupile i odgovarajuće
dodatne informacije, naročito od njegovih roditelja, a zatim i od voditelja klubova, sekcija,
društava i sličnih organizacija u kojima je možda bio ili je još aktivno uključen. Dakako, to
razumijeva i informacije prikupljene od odgajatelja iz predškolskih ustanova ili nastavnika
(učitelja) koji su prije vas pratili njegov odgojno-obrazovni razvoj.

Pri ocjenjivanju treba da pazite da vas vaš opći dojam o učeniku (pozitivan ili negativan)
ne zavara, te da, u skladu s njim, nekritično dajete i pojedinačne ocjene. Morate se prisjetiti
utvrđenih činjenica da pojedini nadareni učenici zbog različitih razloga ne moraju uvijek imati
i najbolje ocjene u školi, da su poneki nedovoljno emocionalno i socijalno prilagođeni, da se
katkad ˝čudno˝ ponašaju, da mogu biti osamljeni, nezainteresirani za neki školski predmet i
sl., što sve može prikriti njihove stvarne, visoke sposobnosti na određenom području.
 Osim toga, pripazite i na opći nivo okruženja u kojemu se procjenjivani učenik nalazi
jer bi se npr. pojedinac s relativno skromnijim sposobnostima u nekom području mogao
znatno isticati u razredu s učenicima čiji je potencijal u tom području pretežno izrazito malen,
kao što bi poneki učenik s visokim sposobnostima određene vrste mogao ostati nezapažen u
razredu učenika koji su u tom području izrazito pozitivno selekcionirani.

Vaše su procjene važan element u procesnom dijagnosticiranju potencijalne

nadarenosti učenika, pa zajedno s drugim postupcima identifikacije (naročito s testiranjem
sposobnosti i drugih osobina ličnosti) imaju i bitne individualne i društvene posljedice. To je
razlog da se od vas očekuje da procjeni priđete s punom stručnom i etičkom odgovornosti.

Ljestvica PROFNAD sastoji se od 48 opisa indikativnih osobina ponašanja učenika, po

osam za svaku od šest spomenutih kategorija sposobnosti i ima četiri stupnja (ocjene) koji
znače:

1. = nikad ili zanemarivo rijetko (navedeni oblik ponašanja nije karakterističan za

određenog učenika ili se javlja samo u neznatnim prilikama),
2 = povremeno, neznačajno (navedeni oblik ponašanja ponekad se javlja u određenog
učenika, ali je slabog intenziteta),
3 = često, značajno (navedeni je oblik ponašanja čest i intenzivan u određenog
učenika),
4 = uvijek, vrlo izraženo (navedeni oblik ponašanja izrazito je tipičan način ponašanja
određenog učenika i na maksimalnoj je razini intenziteta).

U priloženoj ljestvici uz pojedinu indikativnu osobinu ponašanja učenika u rubriku

ocjena, upišite znak X u kolonu ispod odabrane brojčane ocjene!

Na kraju ljestvice nalazi se prostor s oznakom PRIMJEDBA. U njemu možete komentirati

ili obrazložiti određene brojčane ocjene, odnosno eventualno dopuniti neke karakteristike
učenika koje nisu obuhvaćene ovom ljestvicom, a smatrate ih značajnim i važnim.

Srdačno hvala na suradnji.

 Ocjena
Broj
INDIKATIVNE OSOBINE PONAŠANJA
indikacije 1 2 3 4

1. Učenik ima za svoju dob neuobičajeno razvijen rječnik.

Govor mu je karakteriziran preciznim stilom, bogatstvom
izraza, elaboracijom i tečnošću.
Učenik mnogo čita knjige s područja koje ga zanima.
Preferira knjige za starije učenike i odrasle. Naročito ga
2.
zanimaju enciklopedije, leksikoni, atlasi, kronike,
godišnjaci, antologije, priručnici i slična literatura.
Učenik pronalazi nekonvencionalna rješenja problema i za
svaki problem obično ima više odgovora. U tim je
3. rješenjima očita njegova dosjetljivost, originalnost i
bogata mašta. Izbjegava rutinsko rješavanje problemskih
situacija.
Učenik najčešće spremno prihvaća odgovornost. Ne boji
se preuzeti zadatke u čije su izvršavanje uključeni i drugi
4.
pojedinci i spreman je osobno jamčiti za uspješnost
preuzetih obveza.
Učenik pokazuje izvanredan osjećaj za prostorne odnose.
Ima sposobnost uočavanja malih razlika ili sličnosti u
5.
oblicima, sposoban je brzo i jasno percipirati objekte na
osnovi malog broja podataka.
Učenik ima skladnu tjelesnu građu i dobro razvijenu
6. muskulaturu što mu omogućuje da se s lakoćom bavi
pojedinim atletskim vještinama.
Učenik vrlo lako uočava i otkriva probleme i ondje gdje
7. nisu jasno vidljivi. Svaku neuravnoteženu situaciju
promatra višedimenzionalno i brzo otkriva njene uzroke.
Učenik je usmjeren na istraživačku aktivnost. Sakuplja
dokumentacijski materijal, sistematizira ga, pravi zbirke i
8.
albume. Eksperimentira. Aktivan je u radu
znanstvenih/istraživačkih grupa.
Učenik uživa rješavajući teške probleme. Najsretniji je kad
se sreće sa složenim pitanjima za koje traže mnoge
alternativne odgovore. Pritom razmatra mnogo
9.
mogućnosti i odgovarajućih izlaza. Potpuno se koncentrira
na zadatke, čak ponekad zanemarujući vrijeme, jelo ili
odmore.
Učenik pokazuje izraziti smisao za organizaciju. Pri
provođenju različitih školskih i izvanškolskih aktivnosti
10. (priredbi, proslava, izleta, humanitarnih akcija i sl.),
samoinicijativno i kompetentno sudjeluje u njihovu
organiziranju.
 Ocjena
Broj
INDIKATIVNE OSOBINE PONAŠANJA
indikacije 1 2 3 4

Učenik stalno traži priliku za estetske dojmove. Posjećuje

izložbe, glazbene priredbe, koncerte, kazališne predstave
11.
ili odlazi u prirodu. Lako uočava lijepo i ima izgrađene
jasne kriterije za estetsko vrednovanje.
Učenik spretno rukuje predmetima, pokreti ruku su mu
precizni, može točno upravljati vrlo malim objektima, što
12.
naročito dolazi do izražaja u ručnom radu, pisanju, crtanju
i sličnim aktivnostima.
Učenik za rješavanje problema pronalazi potpuno
odgovarajuće i ekonomične postupke. Pritom pokazuje
13.
sposobnost da iz danih pretpostavki donosi izrazito
logične zaključke.
Učenik pokazuje jak interes za školu. Usvojio je velik broj
informacija iz općeg obrazovanja i kulture. Sklon je
14.
sudjelovanju na smotrama ili natjecanjima na kojima
postiže vodeće pozicije na rang listi.
Učenik se usuđuje biti različit od ostalih. Ne samo da
prihvaća neizvjesnost, nego u njoj uživa i uspijeva. Ne boji
15.
se rizika, pa ga privlači rad na nesigurnom području. Sklon
je avanturama.
Učenik nije osobno zadovoljan prosječnim rezultatima.
Jasno iskazuje aspiracije za vrijednim društvenim
16.
ciljevima. Visoka postignuća očekuje od drugih suučenika i
ostalih s kojima dolazi u kontakt.
Učenik ispoljava jaku želju za produkcijom „vlastitih
proizvoda“ i ne voli kopirati druge. Lako pronalazi različite
17.
oblike i putove da izrazi svoje osjećaje i ideje. Uvijek
pridaje veliku pažnju estetici svojih radova.
Učenik lako usvaja i pamti složene kompozicije tjelesnih
pokreta. Precizno izvodi zadane elemente različitih
18.
pokreta, što dolazi do izražaja u gimnastici, vježbama i
drugim sličnim aktivnosti.
Učenik je vrlo oštrouman i pažljiv opažač. U odnosu prema
drugima, vidi i prima mnogo više od pročitane knjige,
19.
gledanog filma, provedene ekskurzije, posjećenog muzeja,
razgledane izložbe i sl.
Učenik manifestira naročitu sposobnost shvaćanja
mehaničkih principa i sposobnost rezoniranja u
20.
matematičko-tehničkim problemima. Izrađuje tehničke
naprave i uređaje po nacrtu ili vlastitoj konstrukciji.
 Ocjena
Broj
INDIKATIVNE OSOBINE PONAŠANJA
indikacije 1 2 3 4

Učenik je samoinicijativan i ima pozitivnu predodžbu o

sebi. Sve izazove prihvaća optimistički, osjeća se dobro i
21.
svjestan je svojih mogućnosti. Ne uznemiruju ga nikakvi
(ni individualni ni grupni) pritisci iz njegove okoline.
Učenik se bavi filozofsko-socijalnim pojmovima kao što su
pravda, nepravda, ravnopravnost nasuprot podčinjenosti,
22.
dobro nasuprot zla i sl., te je na tom području otvoren za
socio-političke dileme.
Učenik ima vrlo dobro razvijenu motornu koordinaciju
koja se očituje skladnim pokretima glave, tijela i
23.
ekstremiteta. Uživa u plesu, baletu i umjetničkoj ritmici ili
je član folklorne grupe.
Učenik ima izraženu sposobnost viziranja, tj. vrlo brzo i
precizno izvodi različite pokrete pod vidnom kontrolom,
24. što se očituje u naglašenoj spretnosti u određenim
tehničkim i sportskim aktivnostima.

Učenik je u radu samostalan i samopouzdan. Potpuno se

koncentrira na izabrani zadatak. U radu je energičan, svjež
25.
i inicijativan. Sretan je kad se bavi intelektualnim
aktivnostima.
Učenik se pri izvođenju računskih operacija natprosječno
brzo služi numeričkim simbolima. S lakoćom rješava i
26. najteže aritmetičke i geometrijske zadatke. Izražava
posebnu sklonost kvantificiranju prirodnih i društvenih
pojava.
Učenik voli improvizirati, bilo u igri, bilo u radnim
aktivnostima, „na licu mjesta“ i bez posebnih priprema
27.
smišlja prijedloge, odgovore, sugestije i rješenja. Voli se
„igrati“ različitim idejama.
Učenik se lako prilagođava novoj sredini. Brzo uspostavlja
poznanstva i prijateljstva i zbog otvorenosti ga rado
28.
prihvaćaju. Bez ikakvih se teškoća adaptira svakoj
društvenoj situaciji.
Učenik ima izrazitu sposobnost za literarno izražavanje i
služi se brojnim sinonimima. Recitira, čita literarna
29. umjetnička djela, odnosno piše poeziju ili zapažene prozne
sastave ili priče. S literarnim radovima sudjeluje na javnim
priredbama.
Učenik ima sklon nadmetanju s drugim učenicima u
različitim tjelesnim aktivnostima. Motiviran je za
30.
organizaciju i sudjelovanje u pojedinim pokretnim igrama i
u određenim sportskim natjecanjima.
 Ocjena
Broj
INDIKATIVNE OSOBINE PONAŠANJA
indikacije 1 2 3 4

Učenik lako razlikuje bitno od nebitnog, opće od

31. pojedinačnog, nužno od slučajnog, glavno od sporednog.
Često upotrebljava apstraktne simbole i koristi se njima.
Učenik posjeduje mnogo veće i dublje znanje u jednome ili
više područja nego što propisuje nastavni program. To
32. znanje usvaja samoinicijativno, na temelju vlastitih
interesa, tj. samoaktivnošću koja ne zahtijeva velike
dodatne napore jer brzo pamti i uči.
Učenik pokazuje izrazitu znatiželju za mnogo stvari i
pojava, ima više različitih hobija. Stalno postavlja pitanja o
33.
svemu i svačemu; u razgovoru daje neuobičajene upadice
i mudre primjedbe.
Učenik je vrlo popularan u svojoj sredini. Izvanredno
surađuje s drugim učenicima i nastavnicima. Angažiran je
34.
u radu dječjih organizacija, klubova i sl., i u njima obavlja
određene funkcije.
Učenik jasno ispoljava vještinu oponašanja i gestikuliranja.
Mimikom i „jezikom tijela“ snažno i točno izražava ideje i
35.
različite emocionalne reakcije. Ako u školi postoji dramska
grupa, uključen je u nju.
Učenik izvanredno dobro koordinira svoje pokrete u
aktivnostima u kojima je potrebna istodobna uporaba
36.
obje ruke (npr. sviranje na klaviru) ili istovremena uporaba
ruku i nogu (npr. vožnja biciklom).
Učenik misli i radi sistematično. Voli sistematizirati pojave
i stvari u strukture i nizove, npr. u sustav likova, sustav
37.
brojeva, sustav riječi i sl., pri čemu su očiti procesi brze
apstrakcije i generalizacije.
Učenik kontinuirano postiže odličan školski uspjeh u
38. područjima koja ga zanimaju. Iako mu ocjena nije osnovni
motiv za učenje, pazi na svoj školski uspjeh.
Učenik ima izraziti smisao za humor. Duhovito povezuje
39. pojave među kojima veza inače nije očita. Dosjetkama i
šalama u „pravo vrijeme“ izaziva vedro raspoloženje.
Učenik iskazuje težnju za dominacijom. Svojim fluentnim i
40. konciznim izražavanjem lako širi svoja shvaćanja i prenosi
svoje stavove na druge. Bez teškoća stvara istomišljenike.
Učenik je vrlo muzikalan. Glazbene sposobnosti mu se
očituju u istančanom sluhu, izraženom osjećaju za ritam i
41. dobrom muzičkom pamćenju. Ako u školi postoji pjevački
zbor ili instrumentalni orkestar, član je, ili pohađa
glazbenu školu.
 Ocjena
Broj
INDIKATIVNE OSOBINE PONAŠANJA
indikacije 1 2 3 4

Učenik ima visoku razinu tjelesne energije, što se

42. odražava na njegovoj izdržljivosti u svladavanju
dugotrajnih i teških tjelesnih napora.
Učenik je u donošenju zaključaka vrlo kritičan. Svaki
mogući odgovor na neko pitanje analizira, provjerava i
43.
vrednuje. Jednako su mu bliski i induktivni i deduktivni put
zaključivanja.
Kao što lako prima informacije, učenik ih lako i prenosi na
druge. U tome iskazuje entuzijazam i posebnu živahnost.
44.
U okolini ga smatraju „živom enciklopedijom“ i mnogi ga
često mole za različita objašnjenja.
Učenik se lako prebacuje iz jedne misaone sheme u drugu,
lako stvara misaone i opredmećene kombinacije, što se
45. npr. očituje velikom spretnošću u različitim
konstruktivnim igrama, u igranju šaha, programiranju na
računalu i sl.
Učenik se ističe u donošenju realnih odluka jer je
46. sposoban predvidjeti sve njihove posljedice. U tome je
samosvjestan i zato lako dobiva povjerenje drugih.
Učenik se naročito ističe u likovnom izražavanju, pri čemu
se koristi različitim tehnikama. Pokazuje istančan smisao
47.
za kompoziciju, organizaciju u prostoru, senzibilnost linija i
vrijednost boja.
Učenik se aktivno bavi nekom sportskom disciplinom
(rukometom, odbojkom, nogometom, plivanjem i sl.) u
48.
kojoj po rezultatima i kvaliteti znatno nadmašuje svoje
vršnjake.

Primjedba:
 Prilog 5.

Alberta learning: The Journey

Individualna mjerna skala za darovite učenike

Ime i prezime učenika: ____________________________ Razred: _______________

Datum: ________________________________________ Dob: __________________

Označi prostor ispod tvrdnje koja opisuje 1 ne pokazuje tu osobinu

učestalost i jačinu sljedećih karakteristika i 2 pokazuje tu osobinu manje od vršnjaka
ponašanja 3 u prosjeku s vršnjacima
4 pokazuje tu osobinu više od vršnjaka
5 pokazuje tu osobinu u velikoj količini

1 2 3 4 5
1 vrhunska sposobnost zaključivanja
2 intelektualna znatiželja
3 lagano uči
4 širok spektar interesa
5 širok raspon pažnje
6 napredan vokabular
7 samostalno radi
8 rani čitač
9 dosljedna opažanja
10 inicijativnost i originalnost
11 oprezan je
12 brzo i lagano pamti
13 interes za sve ljude
14 neobična maštovitost
15 sposobnost praćenja složenih uputa
16 brzo čita
17 ima nekoliko hobija
18 čita širok spektar tema
19 koristi knjižnicu često i efektivno
20 napredne matematičke vještine

Traži tvrdnje označene sa stupnjem 5: pokazuje tu osobinu u velikoj količini

 Prilog 6.

Općenita lista za provjeru obilježja i ponašanja. George (2003)

Djetetovo ime: Spol: Dob:

Datum rođenja:
Obilježje Jako loše Slabo Prosječno Dobro Izuzetno

Uporaba jezika

Sposobnost
zaključivanja

Brzina mišljenja

Maštovitost

Pamćenje

Zamjećivanje

Koncentracija

Indirektna
pitanja
Davanje
originalnih
prijedloga
Rješavanje
problema

Opseg čitanja

Rutinski rad
Učenik
Napredni vokabular

Prijenosi znanja

Dobro razvijen smisao za

humor
Stalno postavlja pitanja

Vođa, preuzima kontrolu

Zabrinut/ta za globalne
probleme
Nominacijska lista za nastavnike. George (2003)

Izvršava zadatke na neobičan

način
Viša razina rasuđivanja
Karakteristike

Znatiželjan/na

Vrlo maštovit/ta

Samostalno uči

Preuzima rizik

Lako i brzo uči

Perfekcionist
Prilog 7.
 Prilog 8.

Ohio, Odjel za obrazovanje

Nominacijski obrazac za područja vizualne i izvedbenih umjetnosti

Upute: zaokruži područje (ili područja) vizualne ili izvedbenih umjetnosti u kojem smatraš da
bi učenik trebao biti uključen u identifikacijski proces za utvrđivanje darovitosti. Nakon toga
označi kvačicom onu tvrdnju koja prikazuje ponašanje ili osobinu koju si primijetio/la kod
nominiranog učenika. Dopiši dodatna promatranja za koja smatraš da bi bila važna na poleđini
ovog obrasca ili na dodatnim stranicama ako je potrebno.
LIKOVNA UMJETNOST
 Razrađuje tuđe ideje i suprotstavlja im se svojim idejama, ne kopira od ostalih
 Pokazuje originalan izbor sredstava i materijala za individualne aktivnosti ili projekte u
razredu
 Ima neobične ideje bogate maštom
 Stvara s vještinom i neobičnom posvećenosti detaljima
 Traga za umjetničkim rješenjima
GLAZBA
 Točno pogađa tonove
 Može ispravno ponoviti složene ritmove
 Pokazuje neobičnu sposobnost na instrumentu uključujući i glas
 Ima veliku razinu slušne memorije/glazbene memorije
 Teži glazbenim stvarima
GLUMA
 Spremno se uživi u ulogu lika, životinje ili objekta
 Izražava osjećaje izražajima lica, gestama i pokretima tijela
 Izražajno koristi glas za prenošenje ili intenziviranje značenja
 Lako priča priče ili daje živopisan prikaz nekog svog iskustva
 Redovito traži mogućnost za nastupe/izvedbe
PLES
 Pokazuje izrazitu tjelesnu ravnotežu
 Lagano i izvrsno izvodi pokrete
 Pokretima izražava osjećaje i značenja
 Koristi svoje tijelo kao instrument za izražavanje
 Rado sudjeluje u plesovima i aktivnostima koje uključuju pokret

Datum podnošenja __________________ Ime i prezime učenika _______________________

Škola/grad __________________________________________ Razred __________________
Ime i prezime osobe koja popunjuje obrazac _______________________________________
Srodstvo s učenikom
Roditelj Nastavnik Vršnjak Sam učenik
 Prilog 9.

Obrazac za uspješnost učenika na području likovne i izvedbenih umjetnosti

Ova forma može biti namijenjena učeniku, nastavniku ili roditelju.

Ime i prezime učenika ___________________________ Starost _________ Razred ________

Naziv škole ___________________________________________
Ispunjeno od strane (ime i prezime) ________________________________
Odnos prema učeniku ___________________ Datum ispunjavanja _____________________
Ovim upitnikom provjeravaju se učenikove sposobnosti u području (označi jedno polje):
 Ples  Gluma/kazalište  Glazba  Likovna umjetnost

1. Pohađa li učenik privatne satove/instrukcije iz područja označenog iznad?

 Ne
 Da U trajanju od koliko godina? _____________
Ime studija ili instruktora
________________________________________
Metoda
______________________________________________________

2. Je li učenik uključen u školski umjetnički program u koji je uključen stručnjak za to

područje?
 Ne
 Da U trajanju od koliko godina? _____________
Koliko često se skupina sastaje?
___________________________________
Koliko traju satovi?
_____________________________________________

3. Je li učenik imao priliku u razredu diskutirati i kritički se osvrnuti na umjetničko djelo iz

područja označenog iznad?
 Ne  Povremeno  Često

4. Sudjeluje li učenik u izvannastavnim aktivnostima ili skupinama umjetničkog usmjerenja?

 Ne
 Da U trajanju od koliko godina? _____________
Nabroji ih

5. Napiši dodatne informacije koje smatraš važnima na poleđini ili na dodatnim stranicama
 Prilog 10.

Ohio, Odsjek za obrazovanje: Evaluacijske liste za procjenu u području umjetnosti

Evaluacijska lista za procjenu glazbenosti
Učenik __________________________ Razred _______ Dob _______ Datum ____________
Škola ___________________________________
KRITERIJ SLABO PROSJEČNO IZNAD PROSJEKA IZRAZITO
(0 bodova) (1 bod) (2 boda) NAPREDNO
(3 boda)
Ritam  Rijetko može  Povremeno  Većinom može  Konstantno može
ponoviti složene može ponoviti ponoviti složene ponovljati složene
ritmičke obrasce složene ritmičke obrasce ritmičke obrasce
sa zadržavanjem ritmičke sa zadržavanjem sa zadržavanjem
stabilnog takta obrasce sa stabilnog takta stabilnog takta
zadržavanjem
stabilnog takta
Melodija  Samo sa stalnom  S ponovnim  Može ponoviti  Može samostalno
podrškom može slušanjem i novu melodijsku ponoviti novu
ponoviti novu umjerenom frazu s minimalno melodijsku frazu
melodijsku frazu pomoći može pomoći bez ikakve pomoći
samostalno
ponoviti novu
melodijsku
frazu
Improvizacija  Spontano stvara  Spontano  Spontano stvara  Spontano stvara
slabo efektnu stvara efektnu izrazito efektnu ili
improvizaciju u prihvatljivu improvizaciju inovativnu
usporedbi s improvizaciju napredniju od improvizaciju
učenicima iste tipičnu za učenika iste dobi izrazito
dobi ili iskustva učenike iste ili iskustva napredniju od
dobi ili iskustva učenika iste dobi
ili iskustva
Ekspresivnost  Povremeno  Shvaća  Većinom shvaća i  Dosljedno shvaća
shvaća glazbene glazbene koristi glazbene sitne nijanse
principe i principe i koristi principe s glazbenih principa
povremeno ih ih, ali ne s osjetljivošću i s osjetljivošću ih
koristi, ali ne s osjetljivošću koristi
osjetljivošću
Posvećenost  Ima malo  Iskazuje  Iskazuje veliku  Iskazuje izrazito
energije, prosječnu količinu energije, veliku količinu
koncentracije količinu koncentracije i/ili energije,
i/ili energije, samouvjerenja koncentracije i/ili
samouvjerenja koncentracije samouvjerenja
i/ili
samouvjerenja
Tehnika  Tehnika na razini  Tehnika je  Tehnika je  Tehnika je izrazito
tipičnoj za tipična za napredna u napredna u
mlađe ili manje učenike iste usporedbi s usporedbi s
uvježbane dobi ili vršnjacima i vršnjacima i
učenike uvježbanosti učenicima iste učenicima iste
uvježbanosti uvježbanosti
Općenita  Učinkovitost je  Učinkovitost je  Učinkovitost je  Učinkovitost je
učinkovitost tipična za mlađe tipična za napredna u izrazito napredna
ili manje učenike iste usporedbi s u usporedbi s
uvježbane dobi ili vršnjacima i vršnjacima i
učenike uvježbanosti učenicima iste učenicima iste
uvježbanosti uvježbanosti
 Slabo Prosječno Iznad prosjeka Neobično napredno
Ukupno: ________ Ukupno: ________ Ukupno: _________ Ukupno: _________
Provjeravanje: 14-17
Identifikacija: 18-21
Ukupno bodova: ________________

Ime ocjenjivača: _______________________ Potpis: ________________________ Datum: _____________

Komentar:
Evaluacijska lista za procjenu glumske/kazališne učinkovitosti
Učenik __________________________ Razred _______ Dob _______ Datum ____________
Škola ___________________________________
KRITERIJ SLABO PROSJEČNO IZNAD PROSJEKA IZRAZITO
(0 bodova) (1 bod) (2 boda) NAPREDNO
(3 boda)
Fizička  Ima  Vokalna  Koristi cijelo  Konstantno
učinkovitost ograničenu izvedba je tijelo i glas u podređuje glas i
fizičku zvučna i jasna. izvedbi, stalno cijelo tijelo kako
učinkovitost u Povremeno koristi glas i bi postigao
izvedbi. Glas se koristi tijelo i tijelo kako bi detaljnu i
često teško pokrete da naglasio realističnu
čuje ili naglasi karakter izvedbu,
razumije karakter pokazuje
naprednu fizičku
koordinaciju i
kontrolu glasa
Maštovitost  Stvara  S umjerenom  S minimalnom  Bez podrške,
dramatične podrškom podrškom samostalno
situacije, stvara stvara stvara
originalne dramatične dramatične dramatične
ideje ili situacije, situacije, situacije,
neobična originalne originalne ideje originalne ideje
rješenja samo ideje ili ili neobična ili neobična
uz znatnu neobična rješenja rješenja
pomoć rješenja
Improvizacija  Spontano  Spontano  Spontano stvara  Spontano stvara
improvizira stvara efektnu izrazito efektnu
bez efekta u prihvatljivu improvizaciju improvizaciju
usporedbi s improvizaciju napredniju od izrazito
učenicima iste tipičnu za učenika iste napredniju od
dobi ili učenike iste dobi ili iskustva učenika iste
iskustva dobi ili dobi ili iskustva
iskustva
Karakterizacija  Liku manjka  Lik ima malo  Lik je generalno  Lik je izrazito
jasnoća, nije jasnoće, razvijen, jasan i jasan, dobro
dovoljno djelomično je uvjerljiv razvijen i
razvijen ili vrlo razvijen i uvjerljiv
neuvjerljiv donekle
uvjerljiv
Posvećenost  Iskazuje malo  Iskazuje  Iskazuje veliku  Iskazuje izrazito
energije, prosječnu količinu veliku količinu
koncentracije količinu energije, energije,
i/ili energije, koncentracije koncentracije
samouvjerenja koncentracije i/ili i/ili
i/ili samouvjerenja samouvjerenja
samouvjerenja
Tehnika  Tehnika na  Tehnika je  Tehnika je  Tehnika je
razini tipičnoj tipična za napredna u izrazito
za mlađe ili učenike iste usporedbi s napredna u
manje dobi ili vršnjacima i usporedbi s
uvježbane uvježbanosti učenicima iste vršnjacima i
učenike uvježbanosti učenicima iste
uvježbanosti
Iskazivanje  Rijetko koristi  Ponekad  Generalno  Stalno koristi
značenja glas, izraze koristi glas, koristi glas, glas, izraze lica,
lica, geste i izraze lica, izraze lica, geste geste i pokrete
pokrete tijela geste i i pokrete tijela tijela efektivno
efektivno za pokrete tijela efektivno za za iskazivanje
iskazivanje efektivno za iskazivanje značenja
značenja iskazivanje značenja
značenja
Učinkovitost  Učinkovitost je  Učinkovitost  Učinkovitost je  Učinkovitost je
tipična za je tipična za napredna u izrazito
mlađe ili učenike iste usporedbi s napredna u
manje dobi ili vršnjacima i usporedbi s
uvježbane uvježbanosti učenicima iste vršnjacima i
učenike uvježbanosti učenicima iste
uvježbanosti
Slabo Prosječno Iznad prosjeka Neobično napredno
Ukupno: ________ Ukupno: ________ Ukupno: _________ Ukupno: _________

Provjeravanje: 16-19
Identifikacija: 20-24 Ukupno bodova: ________________

Ime ocjenjivača: _______________________ Potpis: ________________________ Datum: _____________

Komentar:
Evaluacijska lista za procjenu likovne umjetnosti
Učenik __________________________ Razred _______ Dob _______ Datum ____________
Škola ___________________________________
KRITERIJ SLABO PROSJEČNO IZNAD PROSJEKA IZRAZITO
(0 bodova) (1 bod) (2 boda) NAPREDNO
(3 boda)
Inventivnost i  Nema traga  Ograničena  Postoji  Znatna količina
improvizacija maštovitosti ili maštovitost ili maštovitost ili maštovitosti ili
(osobne osobnim osobne osobna osobne
interpretacije, do interpretacijama interpretacije interpretacija koji interpretacije, koji
stupnja (stereotipnost ili iskazuju iskazuju
uvrštenosti u kopiranje) originalnost ili originalnost ili
likovno djelo) inventivnost inventivnost
Kompozicija  Nasumično  Očekivano  Svrhovito  inventivna
(promišljeno ili korištenje smještanje i smještanje i kombinacija
intuitivno umjetničkih korištenje korištenje umjetničkih
shvaćanje dizajna) elemenata umjetničkih umjetničkih elemenata i
elemenata elemenata dizajnerskih
principa
Brzina razvoja  djelo je tipično  djelo je tipično  djelo je iznad  djelo je izuzetno
(stadiji za mlađu djecu za djecu iste prosjeka u natprosječno u
umjetničkog dobi usporedbi s usporedbi s
razvoja) vršnjacima vršnjacima
Složenost i  nepostojanje ili  umjerene  iznadprosječna  izuzetno obilne
razrađenost ograničene informacije o količina informacije o
(sposobnost informacije o sadržaju ili ideji informacija o sadržaju ili ideji
povezivanja sadržaju ili ideji koju prikazuje sadržaju ili ideji koju prikazuje
informacija o koju prikazuje djelo koju prikazuje djelo
sadržaju i ideji u djelo djelo
detaljima i
prostoru)
Tehničke vještine  tehničke vještine  tehničke  tehničke vještine  tehničke vještine
(uključujući su tipične za vještine su su iznad prosjeka su izrazito iznad
zanat/obrtništvo) učenike mlađe tipične za u usporedbi s prosjeka u
dobi ili slabijeg učenike iste učenicima iste usporedbi s
iskustva dobi ili iskustva dobi ili iskustva učenicima iste
dobi ili iskustva
Osjetljivost na  rukovanje i  rukovanje i  rukovanje i  rukovanje i
umjetnička korištenje korištenje korištenje korištenje
sredstva materijala je materijala je materijala je iznad materijala je
(eksperimentiranje tipično za tipično za prosjeka u izrazito iznad
s različitim učenike mlađe učenike iste usporedbi s prosjeka u
sredstvima te dobi ili slabijeg dobi ili iskustva učenicima iste usporedbi s
različitim iskustva dobi ili iskustva učenicima iste
pristupima istom dobi ili iskustva
sredstvu)
Kritično  ne daje razloge  jasno izlaže  pruža uvjerljive  detaljno razrađuje
rasuđivanje i za uključenje osobne i osobne i osobne i
samopoimanje o likovnog rada u umjetničke umjetničke umjetničke
kvalitetama portfolio razloge za razloge za razloge za
osobnog likovnog uključenje rada uključenje rada u uključenje rada u
djela u portfolio portfolio portfolio
Kritička analiza  ne opisuje  prepoznaje  prepoznaje  prepoznaje
osobnih likovnih likovni rad elemente i elemente i elemente i
radova (stvaranje materijale materijale materijale
veza među korištene u korištene u korištene u
elementima i likovnom radu likovnom radu te likovnom radu te
značenjem) opisuje kako i opisuje jake i
zašto su korišteni slabe strane
 načina na koji su
korišteni
Slabo Prosječno Iznad prosjeka Neobično napredno
Ukupno: ________ Ukupno: ________ Ukupno: _________ Ukupno: _________

Provjeravanje: 16-20
Identifikacija: 21-24 Ukupno bodova: ________________

Potpis: ________________________________ Datum: _____________

Komentar:
Evaluacijska lista za procjenu plesne izvedbe
Učenik __________________________ Razred _______ Dob _______ Datum ____________
Škola ___________________________________
KRITERIJ SLABO PROSJEČNO IZNAD PROSJEKA IZRAZITO
(0 bodova) (1 bod) (2 boda) NAPREDNO
(3 boda)
Pamti i sjeća se  Teško se prisjeća  Pleše s  Pleše s rijetkim  Dovršava ples bez
pripremljenih i slijedi greškama, ima greškama, grešaka, pleše
pokreta koreografiju manje većinom pleše s koncentrirano i sa
poteškoće s koncentracijom i samouvjerenjem
prisjećanjem samouvjerenjem
koreografije
Pamćenje i  Zahtijeva stalnu  Shvaća i pamti  Shvaća i precizno  Brzo shvaća i
prisjećanje asistenciju kako informacije i pamti informacije precizno pamti
koreografije kod bi zapamtio upute s i upute, otprilike informacije i
ocjenjivanja informacije i povremenom može slijediti upute, sposoban
upute podrškom fraze plesati slijedeći
fraze
Svijest o vremenu  Ne može  Može dosljedno  Može dosljedno  Može dosljedno
(ritam) u dosljedno usklađivati usklađivati usklađivati
pripremljenoj usklađivati pokrete tijela s pokrete tijela s pokrete tijela s
koreografiji pokrete tijela s taktom taktom, reflektira taktom, reflektira
taktom, izgleda takt/ritam cijelim takt/ritam cijelim
kao da se bori tijelom tijelom, istančan
kako bi plesao u osjećaj za vrijeme
ritmu i ritam u izvedbi
Svijest o vremenu  Ne može  Miče tijelo  Miče tijelo prema  Miče tijelo prema
(ritam) u ostalim dosljedno prema temeljnom ritmu temeljnom ritmu
aktivnostima koje usklađivati temeljnom kad se to traži, kad se to traži,
se ocjenjuju pokrete tijela s ritmu, može može ponoviti može precizno
taktom, ponoviti složene ritmičke ponoviti složene
ograničeno složene obrasce uz ritmičke obrasce,
može ponoviti ritmičke nekoliko grešaka istančan osjećaj za
složene ritmičke obrasce uz vrijeme i ritam u
obrasce podršku ili izvedbi
vježbu
Svijest i kontrola  Iskazuje tjelesnu  Iskazuje  Iskazuje tjelesnu  Iskazuje izrazito
tijela u snagu i prosječnu snagu i veliku tjelesnu
pripremljenoj fleksibilnost tjelesnu snagu i fleksibilnost iznad snagu i
koreografiji ispod prosjeka fleksibilnost prosjeka, također fleksibilnost,
balans i tjelesnu također napredan
kontrolu iznad balans i tjelesnu
prosjeka kontrolu
Svijest i kontrola  Iskazuje tjelesnu  Iskazuje  Iskazuje tjelesnu  Iskazuje izrazito
tijela u ostalim snagu i prosječnu snagu i veliku tjelesnu
aktivnostima koje fleksibilnost tjelesnu snagu i fleksibilnost iznad snagu i
se ocjenjuju ispod prosjeka fleksibilnost prosjeka, također fleksibilnost,
balans i tjelesnu također napredan
kontrolu iznad balans i tjelesnu
prosjeka kontrolu
Svijest o kvaliteti  Ima  Ima prosječnu  Ima visoku razinu  Ima izrazito
pokreta u ispodprosječnu svijest o kvalitete pokreta naprednu razinu
pripremljenoj svijest o kvalitetama (npr. snaga, kvalitete pokreta
koreografiji kvalitetama pokreta (npr. nježnost, (npr. snaga,
pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, nježnost,
snaga, nježnost, poletnost, okretnost), poletnost,
poletnost, okretnost) kretnje s okretnost),
okretnost) profinjenošću i neobično velika
intenzitetom sposobnost
kretanja s
profinjenošću i
intenzitetom
Svijest o kvaliteti  Ima  Ima prosječnu  Ima visoku razinu  Ima izrazito
pokreta u ostalim ispodprosječnu svijest o kvalitete pokreta naprednu razinu
aktivnostima koje svijest o kvalitetama (npr. snaga, kvalitete pokreta
se ocjenjuju kvalitetama pokreta (npr. nježnost, (npr. snaga,
pokreta (npr. snaga, nježnost, poletnost, nježnost,
snaga, nježnost, poletnost, okretnost), poletnost,
poletnost, okretnost) kretnje s okretnost),
okretnost) profinjenošću i neobično velika
intenzitetom sposobnost
kretanja s
profinjenošću i
intenzitetom
Ekspresivnost u  Ograničena  Prosječna  Iznadprosječna  Izrazito
pripremljenoj sposobnost za sposobnost za sposobnost za natprosječna
koreografiji izražavanje ideja izražavanje izražavanje ideja i sposobnost za
i osjećaja kroz ideja i osjećaja osjećaja kroz izražavanje ideja i
kretnje kroz kretnje kretnje osjećaja kroz
kretnje, pleše s
izrazitom
ekspresivnosti,
intenzivnosti i
profinjenosti
Ekspresivnost u  Zahtijeva pomoć  Prosječna  Iznadprosječna  Izrazito
ostalim za izražavanje sposobnost za sposobnost za natprosječna
aktivnostima koje ideja i osjećaja izražavanje izražavanje ideja i sposobnost za
se ocjenjuju kroz kretnje ideja i osjećaja osjećaja kroz izražavanje ideja i
kroz kretnje kretnje osjećaja kroz
kretnje, pleše s
izrazitom
ekspresivnosti,
intenzivnosti i
profinjenosti
Slabo Prosječno Iznad prosjeka Neobično napredno
Ukupno: ________ Ukupno: ________ Ukupno: _________ Ukupno: _________

Provjeravanje: 20-25
Identifikacija: 26-30 Ukupno bodova: ________________

Potpis: ________________________________ Datum: _____________

Komentar:
 Prilog 11.

Alberta learning: The Journey

Identifikacijski obrazac za roditelje

Ime i prezime učenika: ___________________________________ Razred: ______________
Datum: _______________________________________________ Dob: _________________
A dio

Razmislite o Vašem djetetu u usporedbi s 1 ne pokazuje tu osobinu

vršnjacima te označite prostor ispod broja 2 pokazuje tu osobinu manje od vršnjaka
koji opisuje Vaše dijete u svakoj od sljedećih 3 u prosjeku s vršnjacima
tvrdnji 4 pokazuje tu osobinu više od vršnjaka
5 pokazuje tu osobinu u velikoj količini

1 2 3 4 5
1 ima napredan vokebular; izražava se jasno i tečno
2 brzo razmišlja
3 želi znati kako stvari funkcioniraju
4 strastven je čitatelj
5 spaja nepovezane ideje na neobične i drugačije
načine
6 traži razloge ˝zašto˝, preispituje gotovo sve
7 voli odrasle teme i društvo odraslih osoba
8 ima vrlo izraženu znatiželju
9 voli avanture
10 ima razvijen smisao za humor
11 impulzivan je
12 teži za dominacijom nad ostalima kad ima prilike
13 dosljedan je, uporan je u rješavanju zadatka
14 dobra koordiniranost i kontrola tijela
15 samostalan je i dovoljan samom sebi
16 dobro zaključuje
17 ima širok spektar interesa
18 širok raspon pažnje mu omogućava da ustraje u
rješavanju problema i ostvarivanju ciljeva
19 pokazuje inicijativnost
20 traži vlastite odgovore i rješenja na probleme
21 interesiraju ga budući i svjetski problemi
22 slijedi složene upute
23 spreman je preuzeti rizik
24 vođa je
25 voli komplicirane igre
26 postavlja si visoke ciljeve
27 kontinuirano preispituje sadašnje stanje
(društveno/političko)
Identifikacijski obrazac za roditelje
B dio

1 Je li Vaše dijete znalo čitati kad je krenulo u školu?  DA  NE

Ako je odgovor DA, je li Vaše dijete samo naučilo čitati?  DA  NE
2 Svira li Vaše dijete neki glazbeni instrument?  DA  NE
Ako DA, koji?
_________________________________________________
3 U kojim vanjskim aktivnostima sudjeluje Vaše dijete?
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________

4 Koji su specifični interesi i hobiji Vašeg djeteta?

_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
5 Koje knjige je u zadnje vrijeme Vaše dijete pročitalo, a da mu se svidjelo?
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
6 Molimo Vas, komentirajte bilo što od navedenog, a što opisuje Vaše dijete:
 Neobična postignuća ili specifične talente
 Preferirane aktivnosti kad je samo
 Način iskazivanja dosade
 Posebne poteškoće ili potrebe
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
 Prilog 12.

Upitnik za roditelje PRONAD – R. Koren (1989)

Ime i prezime roditelja: _____________________________________________________

Ime djeteta: _______________________________________
U ovom vam Upitniku upućujemo dvadeset pet pitanja o razvoju vašeg djeteta. Svrha
je Upitnika da još bolje upoznamo osobine vašeg djeteta i da mu kao našem učeniku pružimo
što bolje uvjete i damo efikasnu podršku za daljnji odgojno-obrazovni napredak. Neka se
pitanja odnose na njegov razvoj u ranom djetinjstvu i u predškolska doba, a neka na njegovo
ponašanje i stanje u bližoj prošlosti i sadašnjosti.

Moramo vas upozoriti na inače poznatu činjenicu da svaki roditelj po pravilu voli svoje
dijete i da mu to čuvstvo roditeljske ljubavi može poremetiti objektivnost, pa sposobnosti i
osobine svog djeteta vidi na višoj razini odnosno u pozitivnijem svjetlu nego što to one stvarno
jesu. Zbog toga nastojte da pri odgovaranju na postavljena pitanja pokušate što realnije
ocijeniti karakteristike svog djeteta, i to tako da ga u njima usporedite s njegovim vršnjacima,
odnosno da imate na umu što se na temelju iskustva očekuje od prosječnog djeteta određene
dobi. To će vam omogućiti da ne budete ni previše kritični i da tako (svjesno ili nesvjesno) ne
umanjile one kvalitete koje vaše dijete zaista ima.

Također je važno napomenuti da sve sposobnosti i osobine svakog djeteta nisu na

istom stupnju razvijenosti: neke su mu potprosječne, neke su na jednakom stupnju kao i
osobine većine djece njegove dobi, a neke su mu iznad ili znatno iznad prosjeka. To je,
vjerojatno, slučaj i s vašim djetetom, pa se zato nemojte ustručavati da u pojedinim pitanjima
date i niječne odgovore, jer svojim eventualno drukčijim ali neobjektivnim odgovorom ionako
ne možete promijeniti realno stanje, pogotovo zato što takav niječni odgovor neće imati
nikakvih nepovoljnih posljedica za vaše dijete u školi. Ali, isto su tako veoma bitni vaši realni
potvrdni odgovori koji će, zajedno s našim zapažanjima u školi, biti osnova za organiziranu
pomoć vašem djetetu upravo u područjima razvoja za koje ono ima stvarne potencijale i
optimalnu šansu za najveću životnu i radnu uspješnost u budućnosti.

Nemojte žuriti s pisanjem odgovora, već dobro promislite o svakom pitanju. Neka će
od njih zahtijevati i dulje razmišljanje i dosjećanje. Uz svako pitanje postoje tri moguća
odgovora: NE, Nisam siguran, DA. Što češće možete odlučite se za alternativni odgovor
(odgovor DA ili odgovor NE), a samo kad se zaista ne možete odlučiti za jedan od njih, upišite
da niste sigurni. Kad donesete odluku, na praznu crtu ispod izabranog odgovora upišite znak
X. Dakako, uz svako pojedinačno pitanje može se izabrati samo jedan odgovor.

A sad vas molimo da pažljivo odgovorite na sljedeća pitanja.

Da li je vaše dijete... NE Nisam siguran DA

...kao beba bilo upadljivo živahno i tjelesno se brže razvijalo

od druge djece njegove dobi ______ ______ ______

...mnogo ranije od svojih vršnjaka progovorilo i mnogo brže

uspostavljalo kontakt sa svojom okolinom? ______ ______ ______

...ranije od svojih vršnjaka bilo sposobno da se samostalno

brine o sebi u smislu umivanja, obuvanja, oblačenja,
hranjenja i sličnih aktivnosti? ______ ______ ______

...veoma rano bilo sposobno da se orijentira u prostoru, tj. da

odredi što je lijevo ili desno, ispred ili iza gore ili dolje, blizu ili
daleko itd.? ______ ______ ______

...već u ranoj mladosti brzo i lako uočavalo sličnosti i razlike

izmedu predmeta, lica, pojmova, ideja? ______ ______ ______
...mnogo prije polaska u školu naučilo čitati i pisati? ______ ______ ______

...usvojilo vrlo obuhvatan rječnik tako da se veoma lako,

slikovito i tečno izražava? ______ ______ ______

...na postavljena pitanja i probleme uvijek moglo donijeti

ispravne odgovore, tj. je li sposobno za donošenje točnih,
logičnih zaključaka? ______ ______ ______

... češće moglo davati prijedloge, planove i rješenja u kojima

je dolazila do izražaja bujna mašta, inventivnost i
originalnost? ______ ______ ______

...moglo da se dulje vremena koncentrira (usmjeri) na

određenu aktivnost koja ga inače privlači (tj. da se njome
često i bez odmora dugo bavi)? ______ ______ ______

...više zaokupljeno apstraktnim pojmovima kao što su

dobrota, pravda, ljepota, istina, čovječnost i sl. nego njegovi
vršnjaci? ______ ______ ______

...više od ostale djece njegove dobi zainteresirano za igre koje

zahtijevaju kombinatorna umjeća, kao što su npr. igre
konstruktivne izgradnje, šah i sl.? ______ ______ ______

...često ispoljavalo izrazitu neovisnost i samostalnost, npr. u

snalaženju na ulici, u trgovini, u pribavljanju informacija, u
ponašanju prema drugima i sl.? ______ ______ ______
 ...iskazalo posebne izražajne mogućnosti i rezultate
u nekoj oblasti, npr. sastavljanju pjesmica ili priča,
crtanju, modeliranju, glumi, glazbi, plesu i sl.? (Ako je,
potcrtajte odgovarajuću oblast!) ______ ______ ______

...pokazivalo sklonost dominaciji među svojim vršnjacima, tj.

želju da ih okuplja, organizira, proširuje na njih svoje interese,
da im bude vođa? ______ ______ ______

...često ljuto i bezvoljno kad treba obavljati jednostavne

poslove i zadatke za koje nije potrebno nikakvo razmišljanje? ______ ______ ______

...bilo ili je i sada zaokupljeno nekim sportskim aktivnostima

(atletikom, gimnastikom, sportskim igrama i sl.), odnosno da
li se aktivno bavi nekim sportom (izvan škole)? ______ ______ ______

...sklono različitim poslovima u prirodi, npr. uzgoju cvijeća, tj.

općenito bilja i životinja, te aktivnostima u promatranju i
čuvanju prirodnih ljepota? ______ ______ ______

...perfekcionist, tj. je li jako nezadovoljno ako mu bilo koji

posao kojega se prihvatilo nije potpuno, precizno i gotovo
savršeno uspio? ______ ______ ______

... mnogo više od svojih vršnjaka sklono dosjetkama i šalama,

kao i izražavanju svojih doživljaja, misli i ideja na komičan
način? ______ ______ ______

...općenito znatno bistrije i mudrije od drugih, tj. je li znatno

natprosječno inteligentno? ______ ______ ______

I na kraju, ako želite dodati nešto što smatrate važnim u dosadašnjem razvoju vašeg djeteta, a o čemu vas
nismo pitali, napišite to na prazne crte dolje.

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________

Zahvaljujemo na suradnji!
 Prilog 13.

Nominacijska lista za roditelje. New South Wales Department for Education

Ime učenika: __________________________________ Razred: _______________
Ispitanik:__________________________ Odnos prema učeniku:_______________________

Karakteristika Većinu Povremen Rijetko

vremena o
Lagano se prisjeća činjenica
Tečno se izražava
Stalno postavlja pitanja
Ima razvijen smisao za humor
Pronalazi neobične načina korištenja stvari
Ima težnju voditi/inicirati aktivnost
Znatiželjan/na je
Ima dugu koncentraciju
Lagano mu postane dosadno
Strastveni je čitatelj
Razmišlja logično
Voli društvo starije djece i odraslih
Impulzivan/na je
Samostalno uči
Zabrinut/ta je za svjetske probleme
Kada je Vaše dijete počelo čitati? Je li samostalno naučilo čitati?

S koliko godina je Vaše dijete počelo pokazivati razumijevanje brojeva, slagalica i različitih
obrazaca?

Koliko knjiga i časopisa na vlastitu inicijativu obično pročita Vaše dijete u mjesec dana?

Ima li Vaše dijete neki neobičan interes? Ako da, koji?

Koje sadržaje i programe na televiziji Vaše dijete najviše voli gledati?

Pokazuje li Vaše dijete interes za glazbu? Ako da, o čemu uči i koju razinu je postiglo?

U kojim izvanškolskim aktivnostima sudjeluje Vaše dijete?

Koje hobije i interese ima Vaše dijete?

Smatrate li da Vaše dijete ima neku poteškoću ili posebnu potrebu koji bi mogli utjecati na
njegovo/njezino učenje?

Molimo Vas da nadopišete dodatne informacije koje smatrate bitnima u obrazovanju

Vašeg djeteta.
 Prilog 14.

Upitnik za učenike - PRONAD – U. Koren (1989)

Škola: ______________________________________________________________________

Ime i prezime učenika:_________________________________________________________

Razred: _________________ Datum popunjavanja upitnika: __________________________

Uputa učeniku

U svakome, pa sigurno i u tvom razredu vi se učenici međusobno manje ili više

razlikujete po različitim osobinama. Po određenim je osobinama neki učenik najbolji,
najistaknutiji, najzapaženiji. Budući da jedan drugoga vjerojatno dobro poznajete, nikome od
vas nije teško otkriti i imenovati takve učenike. Ovime upravo tebe molimo da se potrudiš i
da nam prema svom sudu izdvojiš iz razreda neke svoje drugove i drugarice koji se vidno
ističu po određenim karakteristikama.

U upitniku je navedeno osamnaest pitanja u kojima su kratko opisani pojedini oblici

ponašanja u različitim situacijama. Ispod njih su prazne crte na koje ćeš napisati ime i
prezime onih učenika koji prednjače u toj oblasti. Najbolje je da izabereš samo jednoga koji
je u tome iznad ostalih, ali ako ih je zaista više podjednako dobrih, možeš dodati još
ponekoga, ali najviše tri. Ako je pak neki pojedinac najbolji u više oblasti, potrebno je da ga
upišeš više puta, praktički ispod svih pitanja u kojima je on po svojim osobinama i ponašanju
najbolji. Medutim, ako u vezi s nekim pitanjem ne možeš izdvojiti nikoga tko se bitno ističe,
na svako pitanje ne moraš odgovoriti, već na predviđeno mjesto upiši crticu. Ako smatraš da
po nekoj osobini i ti zauzimaš prvo ili istaknuto mjesto, nemoj upisati svoje ime jer to su
zacijelo zapazili i tvoji drugovi i drugarice, pa će oni to učiniti.

Nastoj da dobro shvatiš svaki opisani oblik ponašanja i što je moguće objektivnije i
točnije izabereš najbolje pojedince u razredu.
Dakle, tko od tvojih drugova i drugarica u razredu...

1. NAJLAKŠE l NAJBRŽE RJEŠAVA RAZLIČITE TEŠKE ZADATKE?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

2. DAJE NAJVIŠE NOVIH IDEJA l ORIGINALNIH PRIJEDLOGA?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

3. POKAZUJE NAJVEĆI INTERES ZA STJECANJE ŠKOLSKOG ZNANJA?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

4. NAJSPRETNIJE ORGANIZIRA DRUGE UČENIKE?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

5. PIŠE NAJLJEPŠE PJESME l LITERARNE SASTAVE?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

6. NAJOKRETNIJI JE l NAJSPRETNIJI U TJELESNOM VJEŽBANJU?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

7. NAJLJEPŠE SE GOVORNO IZRAŽAVA?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

8. POSTAVLJA NAJVIŠE NEUOBIČAJENIH PITANJA?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

9. NAJBOLJI JE MATEMATIČAR?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

10. NAJPOŽELJNIJI JE ZA VOĐU (PREDSJEDNIKA) RAZREDA?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

11. NAJLJEPŠE CRTA, SLIKA ILl MODELIRA?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

12. NAJIZDRŽLJIVIJI JE ZA VELIKE TJELESNE NAPORE?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

13. IMA VELIKU MOĆ OPAŽANJA PREDMETA l DOGAĐAJA U SVOJOJ OKOLINI?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

14. NAJVIŠE STVARA VEDRO RASPOLOŽENJE l IMA NAJVIŠE SMISLA ZA ŠALU?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

15. NAJVIŠE ČITA KNJIGE (OSIM ŠKOLSKIH UDŽBENIKA)?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

16. NAJODGOVORNIJE IZVRŠAVA PREUZETE OBAVEZE?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

17. IMA NAJRAZVIJENIJI SLUH l SMISAO ZA GLAZBU?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

18. POSTIŽE NAJZAPAŽENIJE REZULTATE U NEKOJ OD SPORTSKIH IGARA?

(Ime i prezime) (Ime i prezime) (Ime i prezime)

 Prilog 15.

Nominacijska lista za vršnjake, George (2003)

Ime: ______________________________________________ Razred: ________________

Kad bi astronauti bili odabrani tako da ispričaju nekome na drugoj planeti sve o Zemlji,
koga bi preporučio/la da ide?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Tko je najsmiješnija osoba u razredu?
__________________________________________________________________________
Kada bi ti zatrebala pomoć za učenje u nekom predmetu, koga bi odabrao/la?
__________________________________________________________________________
Koga u razredu bi zamolio/la za pomoć ako bi imao/la osobne probleme?
__________________________________________________________________________
Tko je u razredu najbolji u rješavanju problema?
__________________________________________________________________________
Zamisli da tvoj razred sudjeluje u projektu za izgradnju modela nečeg novog. Za koga misliš
da bi izgradio najbolji i najoriginalniji model?
__________________________________________________________________________
Tko iz razreda može napraviti sve zadatke koje treba i još ima vremena za druge
aktivnosti?
__________________________________________________________________________
Tko iz razreda ima najoriginalnije ideje, ideje kojih se ti nikad ne bi sjetio/la?
__________________________________________________________________________
Kad djeca ne bi morala ići u školu, tko bi te mogao nagovoriti da ideš?
__________________________________________________________________________
Tko iz razreda može smisliti najbolje argumente?
__________________________________________________________________________
Tko bi trebao biti glavni vođa u razredu?
__________________________________________________________________________

Tko bi mogao preuzeti ulogu učitelja/ice, kada on/ona nije u razredu?

__________________________________________________________________________
Zamisli da se škola natječe u likovnom natječaju. Tko iz tvog razreda bi se trebao uključiti
sa svojim likovnim radom?
__________________________________________________________________________
Tko uvijek čita?
__________________________________________________________________________
Tko ima širok raspon znanja?
__________________________________________________________________________
 Prilog 16.

NADAR-IV - Procjena vršnjaka-M

Ime i prezime: Razred:

1. Kada bi za astronaute birali nekoga tko bi stvorenjima s druge planete mogao ispričati sve
o Zemlji, koga bi iz svog razreda ti predložio za put u svemir?

2. Kada bi ti trebala pomoć u učenju nekog školskog predmeta, kome iz razreda bi se

obratio?

3. Tko je u tvom razredu najbolji ili najbolja kada se rješavaju problemski zadaci?

4. Kada bi vam učiteljica zadala da osmislite neki novi izum, što misliš, tko iz tvog razreda bi
predložio najbolju i najoriginalniju ideju?

5. Koji učenici u tvom razredu uvijek stignu dovršiti svu zadaću, a ostane im vremena i za
razne druge aktivnosti?

6. Tko u razredu priča o najoriginalnijim stvarima, koje tebi nikada ne bi pale na pamet?
7. Tko u razredu može najbolje obrazložiti svoje mišljenje u raspravama?

8. Kada učiteljica ne bi mogla doći na nastavu, koji učenik ili učenica iz razreda bi ju najbolje
mogao/mogla zamijeniti?

9. Tko iz tvog razreda najviše zna o raznim stvarima?

 NADAR-IV - Procjena vršnjaka-Ž

Ime i prezime: Razred:

1. Kada bi za astronaute birali nekoga tko bi stvorenjima s druge planete mogao ispričati sve
o Zemlji, koga bi iz svog razreda ti predložila za put u svemir?

2. Kada bi ti trebala pomoć u učenju nekog školskog predmeta, kome iz razreda bi se

obratila?

3. Tko je u tvom razredu najbolji ili najbolja kada se rješavaju problemski zadaci?

4. Kada bi vam učiteljica zadala da osmislite neki novi izum, što misliš, tko iz tvog razreda bi
predložio najbolju i najoriginalniju ideju?

5. Koji učenici u tvom razredu uvijek stignu dovršiti svu zadaću, a ostane im vremena i za
razne druge aktivnosti?

6. Tko u razredu priča o najoriginalnijim stvarima, koje tebi nikada ne bi pale na pamet?
7. Tko u razredu može najbolje obrazložiti svoje mišljenje u raspravama?

8. Kada učiteljica ne bi mogla doći na nastavu, koji učenik ili učenica iz razreda bi ju najbolje
mogao/mogla zamijeniti?

9. Tko iz tvog razreda najviše zna o raznim stvarima?

 Prilog 17.

Alberta learning: The Journey

Upitnik o interesima za učenike osnovne i srednje škole

Ime i prezime učenika: ___________________________________ Razred: ______________
Datum: _______________________________________________ Dob: _________________

1 Moja omiljena aktivnost izvan škole je

2 Moje obaveze kod kuće su
3 Sport koji najviše volim gledati je
4 Sport koji najviše volim igrati je
5 Nakon srednje škole planiram
6 Posao koji želim raditi kao odrasla osoba je
7 Moj omiljeni predmet u školi je
8 Predmet u kojem sam najbolji je
9 Volio/voljela bih više naučiti o
10 U slobodno vrijeme najrađe
11 Za svoje zadovoljstvo čitam
12 Provodim oko sati ili minuta tjedno za čitanje iz zabave.
13 Najbolja knjiga koju sam pročitao/la je
14 Knjiga koju trenutno čitam je
15 Vrsta knjiga koje volim čitati je
16 Moj omiljeni časopis je
17 Moja omiljena TV emisija je
18 Koristim računalo za
19 Mjesto na svijetu koje me najviše interesira je
20 Kad završim školu, želim živjeti u
 Prilog 18.

Ohio, Odjel za obrazovanje

Obrazac za odgovore – likovna umjetnost
Priloži jedan obrazac za odgovore za svako likovno djelo iz tvog portfolija.

Ime i prezime učenika _______________________________ Dob_________

Razred __________ Datum_____________________
 Popunjava učenik
 Diktirano učitelju/roditelju (ime) __________________ Ime snimača ________________
Ovaj rad je nastao:
 U razredu u školi
 Kod kuće
 Na privatnim satovima
Korišteni materijali ili tehnika ____________________ Kada je rad nastao _______________
Komentiraj ovaj rad vlastitim riječima. Možeš koristiti dodatne papire.
1. Opiši svoj rad i napiši koje odluke si donio/la u izradi. Npr, zašto si koristio/la te boje,
oblike, linije, teksturu ili materijal?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

2. Napiši kako si došao/la na ideju za tvoj rad.

_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

3. Opiši kako si riješio/la probleme na koje si naišao/la stvarajući tvoj rad.

_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

4. Reci zašto misliš da je to kvalitetno likovno djelo i zašto si ga priložio/la u portfolio

umjesto ostalih radova koje si napravio/la.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
 Obrazac za odgovore – ples
Ime i prezime učenika _______________________________ Dob_________
Razred __________ Datum_____________________
Naziv plesa __________________________________________________________________
 Popunjava učenik
 Namijenjeno učitelju ili roditelju (ime) ______________________________
___________________________________________________________________________
Opiši svoj ples vlastitim riječima. Svoje odgovore možeš priložiti i na dodatnim papirima.

5. Napiši detaljnije informacije o svom plesanju, uključujući i treninge ili tečajeve koje si
pohađao/la
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

6. Kratko opiši svoj budući nastup. Kakvu ideju, temu ili osjećaje odražava? Nabroji ono
što bi publici pomoglo da bolje shvati i da uživa u tvojem nastupu.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

7. Opiši na koji način je nastao tvoj ples i koreografija.

_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

8. Opiši kako si riješio/la bilo kakav problem koji je nastao tijekom osmišljavanja i
pripremanja plesa za nastup.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
 Prilog 19.

North Clackamas Schools

Upitnik br.1 o interesima učenika
Ime i prezime _______________________________ Datum ____________________

1. Koju vrstu knjiga najrađe čitaš?

2. Kad čitaš novine, koji dijelovi novina te najviše zanimaju? Na koji način saznaješ

novosti?

3. Koji su ti omiljeni časopisi?

4. Koje vrste TV programa najviše gledaš? Zašto?

5. Koji ti je omiljeni predmet ili aktivnost u školi? Koje najmanje voliš? Zašto?

6. Što ti prvo pada na pamet da radiš kad imaš slobodnog vremena kod kuće?

7. Koje vrste predmeta skupljaš? Što radiš s predmetima koje sakupljaš?

8. Kada bi imao/la priliku razgovarati s bilo kojom živućom osobom na svijetu, koga bi

odabrao/la? Zašto? Dosjeti se tri pitanja koja bi mu/joj postavio/la.

9. Kada bi imao/la priliku razgovarati s bilo kojom osobom iz prošlosti, koga bi

odabrao/la? Zašto? Dosjeti se tri pitanja koja bi mu/joj postavio/la.

10. Koji su tvoji hobiji? Koliko vremena trošiš na hobije?

11. Kad bi mogao/la imati što god poželiš, bez obzira na novce ili prirodnu sposobnost,

što bi odabrao/la? Zašto?

12. Koja struka/posao misliš da bi bile najprikladnije za tebe kad odrasteš?

13. Opiši svoj omiljeni odmor/praznike.

14. Napiši nešto o svojim omiljenim igrama.

15. Koje vrste filmova najrađe gledaš? Zašto?

16. Kada bi jednog dana pisala knjige, o čemu bi te knjige bile?

17. Zamisli da možeš izumiti nešto što bi svijet učinilo boljim mjestom. Opiši svoj izum.
18. Koja mjesta bi najrađe posjetio/la u blizini i na udaljenijim lokacijama?

19. Zamisli da ideš na putovanje na drugi planet ili solarni sustav. Neće te biti 15 godina.

Napiši kojih 10 predmeta bi uzeo/la sa sobom za tvoje slobodno vrijeme.

20. Koje pitanje bi nadodao/la na ovaj upitnik, a koje nije već uključeno
 Prilog 20.

North Clackamas Schools

Upitnik br.2 o interesima učenika
Ime i prezime _______________________________ Datum ____________________

1. Koja dva posla iz tvojih snova bi odabrao/la kad završiš školu?

2. Koje tri aktivnosti najrađe voliš raditi nakon škole?

3. Kad bi mogao/la pričati s bilo kojom živućom slavnom osobom ili iz prošlosti, koga bi

odabrao/la?

4. Što bi pitao/la tu osobu?

5. Napiši koje dvije knjige najviše voliš čitati.

6. Zašto su ti to omiljene knjige?

7. Koja dva predmeta iz škole najviše voliš?

8. Koje predmete ne voliš?

9. Koje stvari skupljaš?

10. Što radiš sa stvarima koje skupiš?

 Prilog 21.

Formular za vlastitu nominaciju, George (2003)

Ime: _______________________________________________ Razred: _______________

Kada bi imao/la priliku sresti bilo koga iz prošlosti ili sadašnjosti, koga bi najrađe sreo/la i
zašto?

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

Koji predmet ti je omiljeni?

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

Što ti se najviše sviđa u vezi s tim predmetom?

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

Što najviše voliš čitati? Npr. knjige, časopise…

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

Koliko otprilike knjiga ili časopsa pročitaš u tjedan dana?

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Kada nisi u školi, što obično radiš?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________

Koje stvari te najviše interesiraju? Znaš li o nekim stvarima puno toga? O kojima?

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
 Prilog 22.

Upitnik o karakteristikama učenika za učitelje

Ime i prezime učenika: Razred:

____________________________________
Dob:
____________________________________
Ime i prezime učitelja:
____________________________________
____________________________________
Datum:
____________________________________
Odnos prema učeniku:
____________________________________

Dragi učitelju/učiteljice,
Ovaj upitnik sadrži skale o karakteristikama učenika za kojeg želimo skupiti informacije
o darovitosti. Daroviti učenici su oni koji imaju natprosječan stupanj razvijenosti određenih
osobina, sposobnosti ili kreativnosti u usporedbi s vršnjacima. Rezultati dobiveni u ovoj skali
pomoći će u prepoznavanju učenikove darovitosti te prema tome, prilagođavanju obrazovne
sredine njegovim potrebama. Svaki učenik ima jedinstvenu kombinaciju sposobnosti i vještina,
tako da ne mora iskazivati visoke sposobnosti na svakom području. Želja nam je svakom
darovitom učeniku pružiti podršku kako bi razvio svoje sposobnosti unutar područja koje ga
najviše interesira. U tome Vas molimo za pomoć jer kao učitelj/učiteljica možete najbolje
procijeniti učenikove sposobnosti te nam time možete dati vrlo vrijedne podatke o
karakteristikama i stupnju razvijenosti na različitim područjima.
Molimo Vas da pročitate svaku tvrdnju te pokušate što točnije i objektivnije procijeniti
stupanj razvijenosti navedene karakteristike kod učenika pomoću Likertove skale u 5 stupnja.
Za svaku tvrdnju si postavite pitanje ˝U kojoj mjeri učenik pokazuje opisanu karakteristiku u
usporedbi s vršnjacima?˝ te odgovorite na svaku tvrdnju tako da zaokružite broj ispod onog
stupnja za koji procijenite da najviše odgovara učeniku.
SAŽETAK
PODRUČJA PROCJENE
REZULTATA
1. OPĆA INTELEKTUALNA
SPOSOBNOST
2. VERBALNA SPOSOBNOST
3. SPECIFIČNE ŠKOLSKE
SPOSOBNOSTI
4. SPOSOBNOST KREATIVNOG
MIŠLJENJA
5. VODSTVO

6. UMJETNIČKE SPOSOBNOSTI
Napomena: sve tvrdnje navedene su u muškom rodu, prilikom ispunjavanja upitnika postavite tvrdnju tako da
odgovara rodu učenika kojeg procjenjujete.

Skala br. 1: Opća intelektualna sposobnost

Karakteristika Nikad Rijetko Povremeno Često Uvijek

1. Znatiželjan je i često postavlja pitanja i
0 1 2 3 4
traži dodatne informacije
2. Izvrstan je u planiranju i donošenju
0 1 2 3 4
odluka
3. Raspolaže velikim brojem informacija o
0 1 2 3 4
specifičnim temama koje ga interesiraju
4. Brzo shvaća i dobro se prisjeća
0 1 2 3 4
činjeničnih podataka
5. Pokazuje intenzivni interes i
0 1 2 3 4
koncentraciju kod učenja novih stvari
6. Lako shvaća i razumije složeno gradivo 0 1 2 3 4
7. Analizira informacije i uzročno-
0 1 2 3 4
posljedične veze među njima
8. Vješto koristi stečena znanja u novim
0 1 2 3 4
situacijama

Skala br. 2: Verbalna sposobnost

Karakteristika Nikad Rijetko Povremeno Često Uvijek

1. Ima napredan vokabular u usporedbi s
0 1 2 3 4
vršnjacima
2. Koristi apstraktne pojmove 0 1 2 3 4
3. Izražava svoje misli i potrebe precizno i
0 1 2 3 4
jasno
4. Može opisati predmete ili događaje
0 1 2 3 4
pomoću nekoliko ključnih riječi
5. Odabire teme i koristi vokabular kao
0 1 2 3 4
odrasle osobe
6. Izražava se bogato i tečno 0 1 2 3 4
7. Zanimljiv je pripovjedač 0 1 2 3 4
8. Izražava se i neverbalno, koristi izraze
lica, geste i pokrete tijela kako bi 0 1 2 3 4
dodatno dočarao značenje ili osjećaje
Skala br. 3: Specifične školske sposobnosti

Karakteristika Nikad Rijetko Povremeno Često Uvijek

1. Pokazuje prirodan dar i talent ili izrazit
interes u nekom specifičnom području
0 1 2 3 4
(matematika, znanost, čitanje i
literatura, povijest itd.)
2. Usmjeren je na istraživačku aktivnost
0 1 2 3 4
unutar specifičnog područja interesa
3. Slobodno vrijeme rado posvećuje
proučavanju tog područja, uvijek traži 0 1 2 3 4
više informacija
4. Voli drugima (vršnjacima, ali i odraslima)
pričati o tom području interesa, lako
0 1 2 3 4
prenosi svoje znanje iz tog područja
drugima
5. Pokazuje intenzivnu predanost
0 1 2 3 4
aktivnostima iz tog područja
6. Vrlo je uporan u rješavanju problema ili
stjecanju novih informacija u tom 0 1 2 3 4
području
7. Kritičan je u analizi svojih učinaka unutar
0 1 2 3 4
tog područja
8. Pokazuje frustriranost kad u tom
0 1 2 3 4
području ne postiže željeni učinak ili cilj

Skala br. 4: Sposobnost kreativnog mišljenja

Karakteristika Nikad Rijetko Povremeno Često Uvijek

1. Smišlja neobična, maštovita i drugačija
0 1 2 3 4
rješenja i ideje
2. Smišlja vlastite teorije i sugestije o
0 1 2 3 4
razlozima nekih događaja
3. Pronalazi nove namjene poznatih
predmeta, koristi ih na kreativan i 0 1 2 3 4
originalan način
4. Sposoban je sagledati ideju ili događaj iz
0 1 2 3 4
više različitih perspektiva
5. Ima izražen smisao za humor 0 1 2 3 4
6. Spreman je preuzeti rizik 0 1 2 3 4
 7. Ispituje i razmišlja o pitanjima ˝Što
0 1 2 3 4
ako...˝
8. Smišlja različite zadatke, projekte ili
0 1 2 3 4
inovacije zbog vlastite zabave

Skala br. 5: Vodstvo

Karakteristika Nikad Rijetko Povremeno Često Uvijek
1. Lako organizira i usmjerava grupu 0 1 2 3 4
2. Ima razvijene socijalne vještine
(komunikativan, jasno se izražava, 0 1 2 3 4
objašnjava, artikulira svoje ideje i sl.)
3. Iskazuje samopouzdanje u komunikaciji s
drugima i preuzima odgovornost za 0 1 2 3 4
postizanje cilja u grupnom radu
4. Kooperativan je u radu s drugima 0 1 2 3 4
5. Lako se prilagođava novoj sredini, zbog
0 1 2 3 4
otvorenosti brzo uspostavlja prijateljstva
6. Donosi realne odluke jer je svjestan svih
0 1 2 3 4
njihovih posljedica
7. Uživa svojevrsnu popularnost u sredini u
kojoj se nalazi, dobro surađuje s 0 1 2 3 4
vršnjacima, ali i odraslima
8. Uzima u obzir tuđe osjećaje i potrebe, pa
je zbog toga smatran poštenim i 0 1 2 3 4
brižljivim

Skala br. 6: Umjetničke sposobnosti

Karakteristika Nikad Rijetko Povremeno Često Uvijek

1. Pokazuje razvijene natprosječne
sposobnosti u nekom od umjetničkih
0 1 2 3 4
područja (ples, slikarstvo, gluma,
glazba...)
2. Rado svoje slobodno vrijeme posvećuje
vježbi i aktivnostima iz tog područja 0 1 2 3 4
interesa
3. Koncentriran je na aktivnosti, lako izgubi
osjećaj za vrijeme kad se bavi tim 0 1 2 3 4
područjem
 4. Svoja postignuća i rezultate rada
0 1 2 3 4
pokazuje drugima
5. Kritičan je u analizi svojih
0 1 2 3 4
izuma/radova/izvedbi
6. Izbjegava kopije i imitacije drugih, stvara
0 1 2 3 4
vlastite kreacije/izvedbe, originalan je
7. Ima izgrađene estetske kriterije i smisao
0 1 2 3 4
za estetske procjene
8. Iskazuje frustriranost kad ne postigne
0 1 2 3 4
željeni učinak/rezultat

Ukoliko neke informacije o učeniku kojeg procjenjujete nisu pokrivene pitanjima, a smatrate
ih važnima, molimo Vas da ih nadopišete na donje crte.

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

Hvala Vam što ste odvojili vrijeme za ispunjavanje ovog upitnika!

 Prilog 23.

Upitnik za učenike
Ime i prezime:

Razred: Datum:

Dragi učeniku/učenice,

U svakom razredu učenici se razlikuju po svojim osobinama, a tako je i u tvom razredu.

Sigurni smo da dobro poznaješ sve učenike i učenice iz tvog razreda, pa te u ovom upitniku
želimo pitati tko iz razreda ima najbolje rezultate u nekim aktivnostima. Rezultati ovog
upitnika će nam pomoći da organiziramo dodatne aktivnosti u školi u koje će se učenici moći
uključiti i da nastavu prilagodimo tako da vam svima bude zanimljivo.

U upitniku je 13 pitanja. Svako pitanje dobro pročitaj i pokušaj odabrati jednog učenika
iz razreda koji je najbolji u tom području. Ime i prezime učenika kojeg odabereš napiši na crtu
ispod pitanja. Najbolje je odabrati jednog učenika iz razreda, ako na neko pitanje baš ne možeš
odgovoriti s jednim imenom, možeš napisati dva učenika.

Zapamti, tvoji odgovori se ne ocjenjuju i nitko iz razreda neće znati koga si

odabrao/odabrala, stoga na svako pitanje probaj što točnije odgovoriti tako da odabereš
najboljeg učenika ili učenicu.

Hvala na odgovorima!
 KOJI UČENIK IZ RAZREDA...

1. Najlakše i najbrže rješava različite teške zadatke?

2. Najviše voli učiti i stjecati nova znanja?

3. Najodgovornije izvršava obaveze i domaće zadaće?

4. Piše najljepše pjesme i sastavke?

5. Najbolje zna objasniti gradivo?

6. Najviše voli čitati knjige (ne samo lektiru)?

7. Postavlja najviše neobičnih pitanja i uvijek želi znati više?

8. Najbolji je za predsjednika razreda i mogao bi zamijeniti učiteljicu kad je nema u

razredu?

9. Ima najviše smisla za šalu i najsmješniji je u razredu?

10. Najspretniji je u tjelesnom vježbanju i sportskim igrama?

11. Najbolji je matematičar?

12. Najljepše crta, slika ili izrađuje modele od različitih materijala?

13. Ima najrazvijeniji smisao za glazbu, najbolje svira neki instrument?

 Prilog 24.

Upitnik o interesima učenika

Ime i prezime: ____________________________________________ Razred: ____________

Datum: _____________________________

Dragi učeniku/učenice,

u ovom upitniku ćemo ti postaviti nekoliko pitanja o tome što voliš raditi i u čemu
postižeš dobre rezultate. Tvoji odgovori bit će nam vrlo vrijedni u odluci koje promjene uvesti
kako bismo u školi stvorili bolje uvjete za tvoje učenje i pružili ti priliku da se više baviš stvarima
koje te interesiraju.

Na pitanja možeš odgovoriti s više rečenica i napisati dulje odgovore. Ukoliko na neko
pitanje želiš odgovoriti duljim odgovorom, a nemaš dovoljno mjesta na ovom upitniku, možeš
napisati odgovor na dodatni list papira i priložiti ga uz upitnik. Na zadnjem pitanju možeš
napisati bilo što o čemu te nismo pitali, a što voliš raditi ili što te još zanima.

Hvala na odgovorima i na suradnji!

1. Koja je tvoja najdraža aktivnost kojom se baviš izvan škole? Opiši tu aktivnost!
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
2. Koji posao bi želio/željela raditi kad odrasteš? Zašto?
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
3. Koji predmet u školi najviše voliš? Možeš navesti i više predmeta u kojima si
dobar/dobra!
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
4. Što najviše voliš čitati? (koje knjige, kakve časopise...)
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
5. Opiši igre koje najviše voliš igrati!
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
6. Zamisli da možeš izumiti nešto što bi svijet učinilo boljim mjestom. Opiši svoj izum!
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
7. Kad bi mogao/mogla sresti bilo koju osobu iz prošlosti ili sadašnjosti, koju osobu bi
odabrao/odabrala? Što bi pitao/pitala tu osobu?
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
8. Kad bi imao/imala priliku izmisliti neki novi predmet u školi, koji bi to predmet bio?
Što bi se učilo na tom predmetu?
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
9. Želiš li još nešto napisati, a o čemu te nismo pitali? Slobodno napiši na donje crte!
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
 Prilog 25.

ODOBRENJE RODITELJA

Svojim potpisom dajem odobrenje za sudjelovanje mog djeteta,

____________________________________________, učenika/učenice _________ razreda,

(ime i prezime)
u postupku provođenja upitnika za procjenu interesa i karakteristika darovitosti. Upitnik se

provodi u svrhu istraživanja valjanosti upitnika, a za potrebe izrade diplomskog rada

studentice Janje Škoda na Odsjeku za pedagogiju, Filozofski fakultet u Zagrebu.

Potpis roditelja:

___________________________________________