PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 5. Redni broj sata: Mjesto i datum:
Josip Bratulić
Naziv nastavne jedinice:
Poziv u zavičaj duha
Nastavno područje: književnost.
Nastavni oblici: Tip nastavnog sata: Nastavni materijali:
čitanka, bilježnice, kreda, ploča, grafoskop,
čelni rad, pojedinačni rad. interpretacija.
prozirnica.
proza, motiv, pripovjedač u prvoj osobi, opisivanje, preneseno značenje,
Ključni pojmovi:
kontrast.
učenik će upoznati prostore i spomenike na kojima se razvijala hrvatska
glagoljaška pismenost, uočiti značenje prvih spomenika glagoljske pismenosti
Operacionalizirani ciljevi: za nacionalnu i kulturnu povijest Hrvata, odrediti temu i pripovjedača u prvoj
osobi, uočiti i razlikovati opisivanje od pripovijedanja, primijetiti kontrast,
odrediti osnovnu misao.
Zadaće sata: Učenik će:
• prepoznati i imenovati motive i temu
• prepoznati prozu
a) obrazovne • primijetiti, definirati i razlikovati pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi
• upoznati se s prostorima na kojima se razvijala glagoljaška pismenost
• upoznati se sa spomenicima glagoljaštva
• osvijestiti osjećaj ponosa prema domovini, njezinim stanovnicima,
njezinoj povijesti, kulturnoj baštini i hrvatskom jeziku
• razvijati osjećaj za jezik i jezičnu kulturu te za upoznavanje, čuvanje,
b) odgojne razvijanje i poštovanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta
• razvijati interes prema spomeničkoj baštini te osjećaje poštovanja i brige
za svekoliku narodnu baštinu, materijalnu i duhovnu
• razvijati svijest o ljepoti zavičajnog krajolika
• razvijati sposobnost slušanja, doživljavanja, usmenog i pismenog
izražavanja, raščlanjivanja, povezivanja, zaključivanja, čitanja u sebi i
naglas, interpretativnog i usmjerenog čitanja
c) funkcionalne • razvijati sposobnost otkrivanja etičkih i idejnih stajališta proznoga teksta
• razvijati sposobnost samostalnoga rada na književnome tekstu,
izražavanja osjećaja i misli
• razvijati sposobnost zaključivanja
• njegovati komunikacijske vještine
• razvijati sposobnost neposredne i posredne komunikacije s književnim
d) komunikacijske
djelom
• iznositi svoje mišljenje, slušati i uvažavati drugoga.
učenici biraju zadatak:
a) napiši sastavak u kojemu ćeš predstaviti svoj zavičaj obraćajući se
čitatelju – putniku kako je to učinio Josip Bratulić
Domaća zadaća:
b) zamisli da možeš napraviti aleju svog života. Koja bi mjesta, gradove,
ulice i ljude tvoja aleja obuhvatila? Kojim događajima u spomen bi je
napravio? Kako bi je nazvao? Zapiši to.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvod
a) Motivacija
Učitelj može pokazati hrvatski grb i pitati zna li tko objasniti što je sve u grbu predstavljeno (oblik štita,
25 bijelih i crvenih polja, kruna s pet manjih štitova, na jednom je koza – znak Istre). Razgovarati se
može i o poznatim istarskim turističkim gradovima (Pula, Poreč, Umag, Pazin), plodnoj crvenoj zemlji i
Humu, najmanjem gradu na svijetu.
b) Najava teme sata
Učitelj najavljuje tekst u kojemu pripovjedač govori o zavičaju, ali zavičaju duha. Učenike treba navesti
da razmisle o toj sintagmi, da pretpostave što se tako naziva. Prije čitanja objašnjava manje poznate
riječi (Arkadija, žara, aleja, čardak...).
2. Obrada
a) Čitanje teksta
Nakon učiteljeva čitanja učenici usmeno iznose svoja zapažanja i dojmove o pročitanom tekstu.
 b) Interpretacija
Postavljanjem pitanja učitelj s učenicima interpretira tekst. (O kojem je zavičaju riječ? Tko je bio u
Istri? Jeste li primijetili ljepote o kojima pripovjedač govori? Koja mjesta je spomenuo? Za koji dio Istre
kaže da ga je Bog gledao dok je stvarao svijet? Zašto se baš tako izrazio?) Učenici određuju temu i
osnovnu misao. Uočavaju da je tekst pripovjedni, a pripovjedač je u prvoj osobi (Drago mi je da je
prvo obilježje u Aleji glagoljaša – Stup Čakavskog sabora.) Učenicima koji će reći da je pripovjedač u
drugoj osobi (I gdje sve nisi bio?) objasnit će se da se pripovjedač obraća čitatelju – putniku, da taj
čitatelj – putnik ne pripovijeda. Učenici prepoznaju različite načine pripovijedanja, citiraju primjere za
pripovijedanje i opisivanje. Prepoznaju prozni oblik. Otkrivaju stilska izražajna sredstva, epitete,
personifikacije, usporedbu, kontrast, preneseno značenje. Tijekom interpretacije učitelj zapisuje na
ploču, a učenici u svoje bilježnice.
3. Usustavljivanje
Učenici usustavljuju znanje o prostorima i spomenicima na kojima se razvijala hrvatska glagoljaška
pismenost, o prozi, načinima pripovijedanja i stilskim izražajnim sredstvima te utvrđuju razlike između
pripovjedača u prvoj i trećoj osobi.
4. Zadatci za prilagođeni program
Napiši što si zanimljivo saznao o Istri čitajući ovaj tekst.

Plan ploče

Josip Bratulić
Poziv u zavičaj duha

TEMA: poziv i poticaj da se upozna Istra, njezine ljepote i kulturni spomenici značajni za hrvatski narod

OSNOVNA MISAO: Istra je zavičaj duha − bogata je mnogim kulturnim i glagoljskim spomenicima.

NAČINI PRIPOVIJEDANJA:
 pripovijedanje: Kad prođemo Ročem, na mnogim zidovima, na dovratcima, na kamenom sudu
za ulje možemo zapaziti glagoljaška slova.
 opisivanje: …dio svijeta gdje zime nisu surove, gdje nebeska Zvijezda ne prži i ne sažiže sve
pod sobom, a proljeća slute dugu i blagu, plodnu i tihu jesen. Kraj u koji možeš
pobjeći od surove zime i oštre žare.

STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA:

 usporedba − Gore visoko na litici, kao gnijezdo, smjestio se grad Roč…
 personifikacija − ...proljeća slute dugu i blagu, plodnu i tihu jesen....potoci žubore i nude Ti
razgovor... dah mora se probija dolinom Mirne...
 kontrast ili suprotnost − surove zime i oštre žare; između zemlje i neba; između mogućnosti i
želja; u prošlosti i u budućnosti
 preneseno značenje − zavičaj duha (Istra), nebeska Zvijezda (Sunce)
 epitet − izsanjana (stvarnost), unutarnji (zavičaj), neiznevjerene (uspomene)

☼ ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE:

Ćiril (Konstantin) i Metod, nazvani još i Svetom Braćom, započeli su opismenjivanje Slavena, a time i Hrvata. Pismo
sastavljeno posebno za Slavene sastavio je Ćiril i nazvano je glagoljicom. U početku je glagoljica bila obla, a Hrvati su
ju preoblikovali u uglatu. Isto se dogodilo i s drugim hrvatskim pismom – ćirilicom koje nosi ime po Ćirilu. Hrvatska
ćirilica zove se i bosančica, u uporabi je od 12. stoljeća. Glagoljicom su u srednjem vijeku, i kasnije, napisani značajni
hrvatski kulturni spomenici.

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

Usmeno – odgovaranje na pitanja tijekom interpretacije.