Professional Documents
Culture Documents
Posebni Otisak /: Separat Offprint
Posebni Otisak /: Separat Offprint
28 [2020] 2 [60]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY OF 412-425 Gordana Rovčanin Obnova i revitalizacija Restoration and Revitalization
ARCHITECTURE Premović spomenika kulture of Cultural Monuments
Miroslav Doderović na Crnogorskom primorju on Montenegro’s Coast Damaged
ISSN 1330-0652 oštećenih u potresu 1979. godine in the 1979 Earthquake
https://doi.org/
Pregledni znanstveni članak Scientific Subject Review
10.31522/p https://doi.org/10.31522/p.28.2(60).15 https://doi.org/10.31522/p.28.2(60).15
UDK | UDC 71/72 UDK 725.025.4 (497.16) ”19” UDC 725.025.4 (497.16) ”19”
CODEN PORREV
28 [2020] 2 [60]
201-496
7-12 [2020]
412
Članak prezentira načine obnove i revitalizacije spomenika kulture, oštećenih The article presents the ways of restoration and revitalization of cultural mon-
u potresu koji je pogodio Crnogorsko primorje 15. travnja 1979. godine. U radu uments, damaged in the earthquake that hit Montenegro’s coast on April 15,
je dan prikaz oštećenja i posljedica potresa, načini obnove i sanacije, te po- 1979. The paper gives an overview of the damage, the methods of restoration,
stupci revitalizacije koji su primijenjeni na oštećenim spomenicima kulture i rehabilitation and the revitalization procedures implemented on the damaged
povijesnim urbanim cjelinama. Cilj istraživanja je pokazati iskustva, načine i cultural monuments and historical urban entities. The aim of the research is to
rezultate u procesu obnove i revitalizacije, kao i metodološke osnove rizika i present experiences, ways and results in the process of restoration and revi-
zaštite spomenika kulture, koji se mogu primijeniti kao univerzalni princip talization, methodological bases of risk and protection of cultural monuments,
nakon prirodnih katastrofa. which can be applied as a universal principle after natural disasters.
414 PROSTOR 2[60] 28[2020] 412-425 G. Rovčanin Premović, M. Doderović Obnova i revitalizacija spomenika… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Uvod dok je oko 1.700 osoba bilo teže ili lakše po-
vrijeđeno. Stradalo je 250 naseljenih mjesta.3
Introduction Potres je zahvatio cijelu Crnu Goru, a najveću
štetu imali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac,
Budva, Tivat, Kotor i Herceg Novi. U gradovi-
ma, naseljima i selima uništeno je ili ošteće-
no 74.149 stanova, od čega je 13.179 stanova
u potpunosti srušeno ili ostalo u neupotreb
ljivom stanju. Oko 80.000 stanovnika u Crnoj
Gori ostalo je bez mjesta stanovanja, za koje
je bilo potrebno osigurati privremeni smje-
štaj nakon katastrofe.4 U potresu su stradale
zidine starih gradova, kule i tvrđave, gradske
palače, ali i brojne moderne stambene zgra-
de građene po novijim standardima.
Kulturno-povijesni spomenici
i njihova oštećenja u potresu
Cultural-historical Monuments
and their Damage in the Earthquake
Potres iz 1979. godine nanio je velike štete
brojnim povijesnim objektima. Na Crnogor-
skom primorju bila je koncentrirana mreža
istaknutih zona s kulturnim spomenicima i
objektima. Najveći broj pokretnih kulturnih
dobara bio je smješten u zgradama koje su i
I
same spomenici kulture, kao što su: Istorijski
arhiv u Kotoru, Pomorski muzej SR Crne Gore
straživanje u ovom radu odnosi se na obno- u Kotoru, Arhiv i Muzej u Herceg Novom, Ar-
vu spomenika kulture nakon potresa u Primor heološka zbirka i Galerija u Budvi, Muzej u
skoj oblasti Crne Gore. Crnogorsko primorje Perastu, Muzej u Baru, Muzej u Ulcinju itd.5
pripada perifernom dijelu Mediteranske regi- Podatci o rušenju spomenika kulture i njiho-
je, koja se odlikuje znatnim seizmičkim po- voj ugroženosti prikazuju velike razmjere ka-
tencijalom. Najviša IX zona prostire se od tastrofalnog potresa. Stručne komisije koje
područja južne Hrvatske, duž cijele crnogor- su uspostavljene nakon potresa, ustanovile
ske obale i preko sjeverne Albanije. U Crnoj su broj porušenih kulturno-povijesnih spo-
Gori značajni potresi jačine VII stupnjeva menika po definiranim kriterijima i stupanj
Mercallijeve ljestvice [MSC] događaju se u njihovog oštećenja (Tabl. I.).6
prosjeku svake treće godine, potres jačine
VIII stupnjeva MSC svakih petnaest godina, a Broj ukupno oštećenih nepokretnih spomeni-
razorni potres sa značajnim ljudskim žrtvama ka kulture bio je velik i iznosio je 1.369. Ukup
u prosjeku svake šezdesete godine. Potres na šteta u odnosu na ostale dijelove Crne
koji je 1979. godine pogodio primorje Crne Gore iznoslila je 83%. Ustanovljen je i stupanj
Gore s okolicom predstavlja jednu od najve- oštećenja pojedinačnih kulturno-povijesnih
ćih katastrofa ovoga tipa u Europi u novijoj spomenika po njihovoj strukturi.7 Od ukupno
povijesti. To je bio niz potresa, s epicentrom 1.369 oštećenih spomenika kulture na Crno-
u priobalju Crnogorskog primorja.1 Ciklus po- gorskom primorju, oštećeno je 443 (32,36%),
tresa započeo je udarom 9. travnja 1979., a teško oštećeno 482 (35,21%), a potpuno uni-
trajao je gotovo dvije godine. Najveća raza šteno 444 (32,43%). Najviše je oštećeno stam
ranja prouzročio je potres od 15. travnja benih 802 (58,58%) i sakralnih 413 (30,17%)
1979. koji se dogodio u 6 sati, 19 minuta i 37 objekata. Najviše je bilo oštećenih kulturno-
sekundi. Intezitet potresa u epicentralnoj -povijesnih spomenika na teritoriju općine
zoni iznosio je IX stupnjeva MCS ljestvice, od-
nosno 7,0 stupnjeva Richterove ljestvice, s 1 Bakić i dr., 1988: 93
dubinom ognjišta 17 kilometara.2 Epicentral- 2 IX stupnjeva MCS ljestvice bilo je zastupljeno na Crno-
no područje nalazilo se u Jadranskom moru, gorskom primorju, zona VIII stupnja seizmičkog inteziteta
obuhvatila je centralno područje Crne Gore, s okolicom
između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od obale Podgorice i Danilovgrada, dok je zona VII stupnja zahvaćala
oko 15 kilometara i na dubini od oko 30 kilo- preostali dio Crne Gore, poglavito sjevernu regiju.
metara. Područje zahvaćeno maksimalnim 3 Ukupna šteta procijenjena je na oko 4,5 milijarde US
intenzitetom mjerilo je po duljini 80, a u širini dolara, što je činilo oko 4 godišnja bruto nacionalna
dohotka Crne Gore za 1979. godinu, odnosno približno
10-15 kilometara. U ovom potresu 101 osoba 10% ukupnog bruto nacionalnog dohotka tadašnje SFR
izgubila je život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, Jugoslavije. [Vučinić, 2005: 35]
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Obnova i revitalizacija spomenika… G. Rovčanin Premović, M. Doderović 412-425 28[2020] 2[60] PROSTOR 415
Na najoštećenijim dijelovima zidova i bede- ali i nepristupačnosti terena i nemogućnosti Sl. 5. Oštećena citadela u Starom gradu Budva
ma starih gradova izvršena su neophodna kolnog prilaza. U prvim mjesecima urađeno Fig. 5 Damaged citadel in the Old Town Budva
podupiranja da bi se spriječilo njihovo ruše- je djelomično raščišćavanje na dijelu arheo- Sl. 6. Oštećena palača u Risnu
nje i obrušavanje. loškog parka, ispred zgrade muzeja i Kule Fig. 6 Damaged palace in Risan
Među prvim hitnim intervencijama preventiv- Balšića (Tabl. III.).14
ne mjere zaštite obavljene su u Starom gradu Na većem broju pojedinačnih spomenika kul-
Budvi, u kome su raščišćene ulice, odrađeno ture izvršene su neophodne preventivne
klasificiranje obrađenog kamena i dijelova mjere. Izbor spomenika za hitne intervenicije
arhitektonske plastike. Izvršeno je podupira- ovisio je od njegove vrijednosti i stupnja
nje i djelomično prekrivanje krovnih pokriva- oštećenja. Na sakralnim objektima - crkva-
ča na objektima u starom gradu, kao i sanira- ma i samostanskim sklopovima podignute su Sl. 7. Porušena citadela Mezzaluna u Herceg Novom
nje krovnog pokrivača na zgradi muzeja i ga- improvizirane krovne nadstrešnice radi zašti- Fig. 7 Destroyed citadel Mezzaluna in Herceg Novi
lerije. Hitne mjere podrazumijevale su zaštitu te oštećenih živopisa. Sanirani su i krovni po- Sl. 8. Oštećeni samostan Podlastva u Grblju, Budva
sakralnih objekata, osobito na crkvama Sv. krivači, kao što je bio slučaj na crkvi Sv. Eu- Fig. 8 Damaged the Monastery Podlastva in Grbalj,
Ivana i Sv. Trojice, s ciljem zaštite njihovih stahija u Dobroti, kako bi se zaštitio vrijedni Budva
interijera. Na teško oštećenim jugozapadnim interijer crkve. Osim intervencija na krovovi-
kulama gradskih bedema izvršena su potreb- ma, urađeno je podupiranje dijelova bočnih
na podupiranja. U Starom gradu Kotoru po- zidova na crkvama, kao što je primjer crkve
duzete su sve neophodne preventivne mjere. Sv. Trojice, u okviru samostanskog sklopa
Prvenstveno je izvršeno podupiranje naj Praskvice kod Budve.15
ugroženijih objekata i djelomično prekrivanje
krovnih pokrivača. Kada je riječ o pojedinač- Osim intervencija koje su provedene u urba-
nim spomenicima kulture, osobita je pažnja nim cjelinama starih gradova, kao i na samo-
usmjerena na prikupljanje srušenih dijelova stanskim sklopovima i crkvama, posebna je
arhitektonske plastike, njihovo klasificiranje i pažnja usmjerena na zaštitu profanih objeka-
ta u kojima su se nalazile kulturne institucije,
deponiranje na sigurna mjesta. Slične in
kao što su: muzeji, galerije, arhivi i drugi. Cilj
tervencije su obavljene i u Starom gradu Her-
hitnih intervenicija na ovim objektima bio je
ceg Novom. Osobita pažnja u ovom gradu je
izraditi što prije program njihove sanacije,
bila usmjerena na hitne intervencije koje su
kako bi se tim objektima vratila njihova funk-
obavljene na zaštiti zgrade arhiva. U Starom
cija koja je bila od velikog kulturnog i dru
gradu Ulcinju su se sporije odvijale prve in-
štvenog značaja.
tervencije zbog velikog stradanja objekata,
U tijeku rada stručnih ekipa na hitnim poslo-
helenističkog razdoblja, otkriven je velik broj (blizu 4.000) vima otklanjanja posljedica potresa, te na
vrijednih arheoloških nalaza, Villa Urbana s odajama raz utvrđivanju stupnja oštećenja i procjeni ne-
ličitih sadržaja i namjene, ranokršćanske trobrodne ba ophodnih sredstava za sanaciju ugroženih
zilike, terme, gradski bastion Citadela, ostaci fresko sli- spomenika kulture, obavljena su i značajna
karstva u crkvama.
snimanja i ispitivanja. Stručna snimanja su
14 DACG - fascikl 89, br. dokumenta 421 se u najvećoj mjeri odnosila na stare urbane
15 DACG - fascikl 97, br. dokumenta 25 jezgre. Ispitivanja i djelomična snimanja vrše-
418 PROSTOR 2[60] 28[2020] 412-425 G. Rovčanin Premović, M. Doderović Obnova i revitalizacija spomenika… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Sl. 11. Stari grad Budva - nakon potresa širena namjena Starog Bara s ciljem obezbje- Stari gradovi Ulcinja, Budve, Kotora i Herceg
i nakon obnove i revitalizacije đivanja investicijskih sredstava za obnovu. Novog vraćeni su u prvobitno stanje i funkciju
Fig. 11 The old town Budva - after the earthquake
and after restoration and revitalization
Ostale povijesne urbane strukture u primor- za kratko vrijeme. Najveći je broj spomenika
skim gradovima Crne Gore su u potpunosti kulture obnovljen, vraćena im je prvobitna
revitalizirane. funkcija uz dodavanje novih sadržaja koji su
im povećali vrijednost. Osobit značaj u smi-
Metodološke osnove rizika slu zaštite kulturne baštine predstavljao je
i zaštite spomenika kulture upis Kotora i njegovog područja u Listu svjet-
ske prirodne i kulturne baštine te Listu kul-
Methodological Bases of Risk turne baštine u opasnosti 1979. godine.40
and Protection of Cultural
Monuments 37 Dio starog grada Kotora izgrađen na stijeni, pretrpio
je lakša oštećenja u tijeku raznih prirodnih katastrofa koje
Za procjenu rizika i potrebnog stupnja zaštite su se događale kroz povijest, te je ovdje sačuvana najveća
postojećih spomenika kulture i građevinsko- koncentracija najstarijih objekata starog grada, čak od 12.
stoljeća. Naselja koja su građena na stijeni (Perast, Dražin
-tehničkih mjera neophodnih za njihovo poja- Vrt) pretrpjela su manja oštećenja od onih fundiranih na
čanje potrebno je ustanoviti kakva je stvarna lošijem terenu (Risan, Dobrota, Prčanj), iako ih karakterizi-
seizmička otpornost ovih spomenika. Taj po- raju identični ili slični koncepti objekata i kvaliteta kon-
strukcije. [Lalošević, 2014: 66]
stupak za neke spomenike kulture može biti
38 Bubnov, 1983: 145-146
obiman, zahtjevan i dugotrajan. Kod spomeni-
39 Lalošević, 2014: 67-74
ka kulture otpornost na potrese može biti ra-
40 Područje Kotorsko-Risanskog zaljeva stavljeno je pod
zličita i ovisi od stanja zgrade zahvaćene po- zaštitu Odlukom Skupštine Općine Kotor o proglašenju
tresom, njenih pojedinačnih konstrukcijskih Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-povije-
elemenata i konstrukcije u cjelini, te primije- sno dobro od posebnog značaja, od 14. lipnja 1979. godine
[„Službeni list SRCG”, br. 17/79]. Ovo područje je upisano
njenih tehnika obnove i zaštite. Također, od i na UNESCO-ovu Listu svjetske prirodne i kulturne baštine
velikog značaja su lokacija i teren na kome je na III. sjednici Komiteta za svjetsku baštinu 26. listopada
smješten spomenik kulture. Takav primjer 1979. godine u Luxoru, Kairo. Zaštićeno područje obuhva
prepoznat je u Kotoru, na spomenicima kultu- ća ukupno 12.000 ha kopna i 2.600 ha morske površine.
Stari grad Kotor i Perast zaštićeni su kao povijesne cjeline
re koji su pretrpjeli različitu razinu oštećenja u još 1948. godine, a mnogobrojni pojedinačni objekti -
ovisnosti od mjesta i terena.37 Određivanje ot- palače, crkve i tvrđave u razdoblju od 1948. do 1991. godi-
pornosti slobodnostojećih spomenika pred- ne dobili su status spomenika kulture na nacionalnoj razi-
ni. [*** 2017: 123]
stavlja jednostavniji postupak. Teži je po
41 U Starom gradu Kotoru kao zaštićenoj povijesnoj cje-
stupak ustanoviti otpornost konstrukcije na lini nalaze se evidentirana 254 pojedinačna potencijalna
potrese kod zgrada, osobito kod sakralnih nepokretna kulturna dobra, od kojih je 219 stambenih
objekata, za koje obično ne postoje nacrti i zgrada, dok je 35 zakonom registriranih i pojedinačno
podatci o kvaliteti nosivih građevnih materija- zaštićenih kulturnih dobara. U pitanju je bogato naslijeđe:
romanike na crkvama, baroka na palačama, gotike, fortifi-
la.38 Ovakve objekte prvenstveno treba snimiti kacijski sustavi iz srednjeg vijeka, ostaci rimskih i ilirskih
i nacrtati u tlocrtima i karakterističnim presje- slojeva gradnje. [Bubnov, 1983: 145-146]
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Obnova i revitalizacija spomenika… G. Rovčanin Premović, M. Doderović 412-425 28[2020] 2[60] PROSTOR 423
Skupština općine Kotor 1980. godine usvojila jom oštećenja i procjenom sredstava potreb-
je metodologiju obrade graditeljskog nasli nih za sanaciju. Za stare gradove formirani su
jeđa Kotora.41 Metodologija je obuhvaćala tri posebni elaborati koji su sadržali relevantne
osnovne faze rada: Studiju zaštite naslijeđa, podatke za obnovu oštećenih spomenika kul-
program obnove i projekt revitalizacije za ture. Na područjima s najvećim oštećenjima i
povijesnu jezgru Kotora. Ova metodologija s najistaknutijim spomenicima kulture, oso-
predstavlja najreprezentativniji primjer zašti- bito u povijesnim urbanim strukturama, izvo-
te spomenika kulture od prirodnih i drugih đene su hitne intervencije. Preventivne kon-
katastrofa i zaštite graditeljskog naslijeđa strukcijske mjere rađene su u cilju zaštite
uopće. spomenika od daljnjeg propadanja, rušenja i
Zaštita kulturno-povijesnih spomenika zasni- rizika od gubitka njegovih spomeničkih ka-
va se na znanstveno-tehničkim saznanjima i rakteristika. Nakon hitnih mjera nastupila je
iskustvima u obnovi i sanaciji, kao i na usvo- obnova spomenika kulture, koja je podra
jenim principima revitalizacije spomenika zumijevala sanacijsko-konzervatorske rado-
kulture. Na osnovi iskustava iz velikog crno- ve izvođene prema uobičajenoj metodologiji
gorskog potresa, te drugih potresa koji su se rada na spomenicima kulture, a potom i revi-
događali u širem okruženju u bližoj povijesti, talizacija urbanih jezgri starih gradova. Re
mogu se istaći osnovni ciljevi koncepcije za- vitalizacija je rađena po gradskim zonama:
štite spomenika kulture. Osnovni ciljevi su: trgovima, ulicama i pojedinačnim objektima
u okviru povijesnih struktura. Spomenicima
− obnova i sanacija spomenika kulture uz kulture vraćene su postojeće funkcije i uve-
poštovanje konzervatorskih principa i uvjeta dene nove turističke, kulturne i društvene
u cilju očuvanja njihovog povijesnog, kultur- funkcije.
nog i arhitektonskog identiteta;
Programi i aktivnosti koji su uspostavljeni na-
− očuvanje spomenika kulture u izvornom kon potresa u Crnoj Gori, značajno su utjecali
postojećem stanju - konzervacija;
na povećanje opće svijesti o prisustvu rizika
− vraćanje ranijih funkcija, obogaćenih no- kojima su izloženi spomenici kulture od pri-
vim i kvalitetnijim sadržajima, uz davanje rodnih i drugih katastrofa i inicirali su pristu-
prioriteta lokalnoj gradskoj društvenoj i turi- pe potpunije i adekvatnije zaštite spomenika
stičkoj funkciji - revitalizacija; kulture u zonama visokog seizmičkog rizika.
− određivanje nove funkcije i namjene poje- Zaključci istraživanja jesu da princip zaštite
dinim spomenicima kulture sukladno njiho- spomenika kulture treba usmjeriti u smislu
vom karakteru. pažljivog planiranja i interveniranja u zonama
spomenika kulture, obnove i sanacije ošteće-
Zaključak nih spomenika uz poštivanje konzervatorskih
principa i uvjeta s ciljem očuvanja povijesnih
Conclusion i arhitektonskih osobenosti, te u smislu odre-
đivanja sadržaja i funkcija prema karakteru
Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća na
spomenika, uz očuvanje njegove prepoznat-
Crnogorskom primorju i neposrednom okru-
ljivosti i identiteta. Stečena iskustva u sanira-
ženju, posebice su se destruktivno manifesti-
nju spomenika kulture nakon velikog crno-
rali utjecaji od potresa i njihovih propratnih
gorskog potresa ukazala su kakva se stanja i
pojava. U velikom potresu iz 1979. godine
oštećenja spomenika kulture mogu očekivati
oštećen je veliki broj spomenika kulture, koji
u slučaju budućih potresa ili sličnih prirodnih
su predstavljali obilježja identiteta područja
katastrofa. Rezultati istraživanja mogu se ko-
kojima su pripadali. Posljedice potresa bile
ristiti kao vodič za unaprjeđenje utvrđivanja
su velike i značajno su ugrožavale opstanak
seizmičke osjetljivosti, načina obnove i po-
spomenika kulture. U cilju zaštite i očuvanja,
stupaka revitalizacije oštećenih spomenika
u neposrednom razdoblju nakon potresa, iz-
vršen je pregled svih spomenika kulture, s kulture.
analizom stanja konstrukcije, kategorizaci- [Lektorirao: dr.sc. Mirko Sardelić]
424 PROSTOR 2[60] 28[2020] 412-425 G. Rovčanin Premović, M. Doderović Obnova i revitalizacija spomenika… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Literatura Izvori
Bibliography Sources
Sažetak
Summary
Biografije
Biographies
Mr.sc. Gordana Rovčanin Premović, asistentica je Gordana Rovčanin Premović, MSc. Arch., teach-
na Arhitektonskom fakultetu Unverziteta Crne Gore ing assistant at the Faculty of Architecture, Univer-
i doktorandica na Arhitektonskom fakultetu Sveu- sity of Montenegro and a Ph.D. student at the Fac-
čilišta u Zagrebu. ulty of Architecture, University of Zagreb.
Dr.sc. Miroslav Doderović, izvanredni je profesor Miroslav Doderović, Ph.D., Assoc.Prof. at the Fac-
na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore - ulty of Philosophy, Department of Geography, Univ.
Odsjek za geografiju. Doktorirao je na Geograf- of Montenegro. He holds a Ph.D. Degree from the
skom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Autor je Faculty of Geography of the Belgrade University. He
više od 80 znanstvenih radova. has published more than 80 scientific papers.