SADRŽAJ:

1. UVOD.................................................................................................................................................3
2. STAKLENA VLAKNA......................................................................................................................4
3. VRSTE STAKLENIH VLAKNA........................................................................................................5
3.1.Tekstilna staklena vlakna................................................................................................................5
3.2.Vlasasta............................................................................................................................................5
3.3.Izolacijska staklena vlakna..............................................................................................................5
3.4.Staklena mikrovlakna......................................................................................................................5
3.4.Suplja staklena vlakna.....................................................................................................................6
4.4.Opticka vlakna.................................................................................................................................6
4. PROIZVODNJA STAKLENIH VLAKANA......................................................................................6
5. SVOJSTVA I PRIMJENA STAKLENIH VLAKANA.......................................................................9
6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................................11
7. LITERATURA..................................................................................................................................13
Bibliography..............................................................................................................................................13

1
 1. UVOD

Pa Staklena vlakna (GF) skupni je naziv za vlakna promjera manjeg od 40µm dobivena
postupcima ispredanja iz taline razlicitih vrsta stakala odredene fizikalnokemijske građe i
svojstava.
Jos su stari Egipcani u doba oko f--1600 . umjeli \z zitke stakl ne masc izvlaciti niti kojima su
ukrasavali staklene posude. U srednJem su sc v1Jeku staklene mil izvlacile iz zagrijanih
staklenih tapifa i takoder, osobito u yeneciji XVI. do
XVIII. st., upotrebljavale za ukrasavan je staklemh predmeta 11zradbu fihgranskog stakla.
U tridesetim godinama XIX. st. biljeze se prvi pokusaji primjene staklenih niti za ukrasavanje
odjece. Pariski staklopuhaci Oubers i Bonnet nacinili u svileni prekrivac isprepleten
stakleni niti_ma za odar Napol na : Nedugo za11i:n, 184 , u Manchesteru je L. Schwabe
1zloz10 staklena vlakna 11z nJ• otkan tekstt_l (tk n nu}. Vlakna je proizveo propustanjem
staklene tahne kroz s1tne otvore, IJ. pnmt jenio je pretecu danasnje mlaznice.
Prvu manufakturu za proizvodnju staklenih vlakana osnovaoje u Becu 1866 . Francuz J.
de Brunfaut. Fina vlakna promjera 6···12 µm izvlacila su se iz zagrijanih staklenih stapica, a
bila su, zahvaljujuci ':'riginalnoj recepturi stakla, nogo savitljivija nego prije. Iz takvih su se
vlakana izradjivale vlasulje. Prvi patent o primjeni staklenih vlakana u elektroizolacijske
vrijeme pnJav_lJen JC 1906. u Austriji , a 1935. u Njemackoj JC napravljen patent o pnmJent
staklenih vlakana ojacala za kompozite. Medutim, prvi kompoziti ojacani staklenih vlakna
proizvedeni su u SAD, i to u vrijeme Drugoga svjetskog rata kao materijal za vojne svrhe.
lndustrijska proizvodnja dovoljno finih staklenih vlakana koja su se mogla preradivati u predu
i tkati zapocela je 1931 . pr nalaskom 1:,ostupka tspredanJa kn z mlaznicu uz izvlacenje
kapuhanjem (pronalazac1 G. Slayter I J. H. Thomas; tndustrijska proizvodnja Owens-Illinois
Glass Co., Newark, Ohio, SAD). Po istom su se postupku vlasasta staklena vlakna 1937 .
pocela proizvoditi i u Europi (Njem cka). Postupak za industrijsku proizvodnju filamentnih
staklenih vlakana razvtla JC 1936. americka tvrtka Owens Coming Fiberglass Corp .1

1
[ CITATION htt \l 5146 ]

2
 2. STAKLENA VLAKNA

Izbor vrste stakla podreduje se zahtjevima dalje preradbe i uporabe vlakana. Slovna oznaka
stakla pokazuje na neka pose na svojstva koja su posljedica kemijskog sastava, odnos _o
spec1 cnog udjela pojedinih oksida.
Tako, npr., staklo E svoJtm kemtJ skim sastavom (50···56% SiO2, 12···16% Al2O3,
16···25%CaO,6% MgO, 6···13% B2O3, do 0,7% F, 0,3 ··· 2% Na2O, 0,2.. ·0,_5%, K2O,
0,3% Fe2O3) osigurava optimalna svojstva vlakana 2:a s1roko podrucje primjene te se -90%
ukupne kolicine staklemh fila menata proizvodi od te vrste stakla.
Uz silicijev oksid kao osnovnu komponentu, bitanje i veci udio aluminijeva oksida te borova
oksida. Od stakla AR, koje je zahvaljujuci povecanom udjelu cirkonijeva oksida otporno na
alkalije, proizv d se. vlakna ucvrscivanje (armiranje) betona. Za staklo D t1p1can Je o eden!
udio borova oksida (8···13% BP 3) , a ono se uz kemtJsku 1 termicku otpornost odlikuje
posebnim dielektricnim svojstvima, pa se od njega proizvode izolacijska vlakna.
Ako je udio AIP 3 veci od 17%, a alkalijskih oksida manji od 1%, radi se o staklu ECR
vrlo otpornom na kiseline, od kojeg se proizvode vlakna za ojacavanje polimernih
materijala kiselog karaktera.
Od stakla S, za koje je karakteristican veliki udio magnezij a oksida i odsutnost kalcijeva
oksida, proizvode se vlakna velike čvrstoce. Sličnog sastava je i staklo HS od kojeg se
proizvode vlakna otporna na velika mehanicka opterecenja.
Staklo M je specijalno staklo koje sadrzi berilijev oksid i jedino se od te vrste stakla
proizvode vlakna vrlo velikog modula elasticnosti.2

Sl 1. Stakleno vlakno

2
[ CITATION htt \l 5146 ]

3
 3. VRSTE STAKLENIH VLAKNA

Staklena vlakna dobivena od razlicitih vrsta stakala svrstavaju se u:

- tekstilna vlakna, mikrovlakna,
- izolacijska
- suplja vlakna
Glavni kriteriji podjele pritom su podrucja primjene i morfoloske karakteristike.

3.1.Tekstilna staklena vlakna

U prvom su redu ona koja se proizvode i prerađuju postupcima tipičnim za tekstilnu preradu.
Ona obuhvacaju filamentna vlakna, obično kruznog presjeka od jednog-cnog promjera po
cijeloj duljini. Takva vlakna promjera 3,5 do 16µm dalje se preraduju u prede za raznovrsne
tekstilije, a od fila menata promjera 7 do 27µm pretezito se izraduje neuvijena mul
tifilamentna preda (tzv. roving) za ojacavanje kompozita.

3.2.Vlasasta

Staklena vlakna postoje u razlicitim duljinama, a dalje se preraduju u raznovrsne uporabne

oblike (predena preda za tkanje i pletenje, netkane tekstilije razlicitih vrsta).

3.3.Izolacijska staklena vlakna

Uglavnom se proizvode kao vlasasta vlakna i preraduju u netkane tekstilije za toplinsku i

elektro izolaciju, pri cemu stupanj sredenosti, tj. uzduzne i poprečne usmjerenosti vlakana u
netkanoj tekstiliji, moze biti veci (vrpce, koprene, pustovi) i manji (staklena vuna i vata), a
jednoličnost promjera po duljini vlakna nije toliko bitna kao za vlakna za ostale namjene.

3.4.Staklena mikrovlakna

Vrlo su fina, uglavnom vlasasta vlakna promjera 0,5···2,0µm. Sluze za specijalne namjene
u kojima se, uz druga svojstva, posebno iskoristava njihova velika specificna povrsina (npr.
mikroporozne membrane za specijalnu filtraciju u kemijskoj industriji).

4
3.4.Suplja staklena vlakna

Izdvajaju se u posebnu skupinu na te melju specificnih morfoloskih karakteristika. U

sredisnjem dijelu vlakna nalazi se uzduzna supljina (do 30% ukupnog obujma), cime se
postize znatno smanjenje mase, a istodobno se, zahva ljujuci specijalnoj vrsti stakla (staklo
S-2), osigurava velika cvrstoca. Ta se vrsta vlakana primjenjuje za ojacavanje kompozita za
koje je posebno bitna mala masa.

4.4.Opticka vlakna

Čine posebnu skupinu. To su fina dvokonsttucijska staklena vlakna koja se upotrebljavaju

kao svjetlovodi u optickim telekomunikacijama (v. Opticke telekomunikacije, TE 9, str.
644) te kao svjetlosni izvori za neke specijalne primjene, npr. u medicinskoj dijagnostici.3

Sl2. Optičko vlakno

4. PROIZVODNJA STAKLENIH VLAKANA

Proizvodnja staklenih vlakana obuhvaca najmanje dvije faze: pripravu stakla potrebnog
kemijskog sastava i ispredanje vlakana iz staklene taline. Te se dvije faze mogu povezati u
kon tinuirani industrijski proces, sto je tipicno za suvremenu proiz vodnju filamentnih
staklenih vlakana, i se zbivaju kao dva dis kontinuirana procesa kao pri proizvodnji
vlasastih vlakana.

3
[ CITATION htt \l 5146 ]

5
 Sl.3 Upotreba tekstilnih vlakana u visokogradnji

U kontinuiranom procesu ispredanja staklenih vlakana, koji je zbog ekonomskih razloga i

sve vecih zahtjeva glede kvalitete vlakna i ekoloske prihvatljivosti procesa sve zastupljeniji,
staklo se proizvodi u postrojenjima s puznim talionikom, kojemu ka pacitet iznosi do
80t/dan. U takvom su postrojenju ujedinjena tri procesa: priprema stakla, kondicioniranje
taline i ispredanje vlakana.4

Sl.4 prikaz izravnog izvlačenja staklenih vlakana

Za ispredanje vlakana primjenjuje se izravno izvlacenje (v. Staklo, TEl2, str. 232). Talina
temperature 1350···1250°C slo bodno istjece kroz mlaznicu oblika kadice (400··· I 600
rupica promjera I ···2mm) i oblikuju se niti. One se izvlace brzinom od 1200···1500 m/min
pri proizvodnji filamenata promjera 14µm, odnosno jos vecim brzinama pri proizvodnji
finijih niti (3000···3600m/min za filamente promjera ;:;.I0µm). Skrutnji vanje niti
pospjesuje se hladenjem preko srebrenih i bakrenih re brastih elemenata smjestenih ispod
mlaznice te prskanjem niti vo dom. Na stvrdnuta i djelomicno ohladena vlakna nanose se
prepa racijska sredstva (maseni udio 0,1···2,5%), kojima se treba poboljsati preradivost
vlakana, a mogu im se korigirati i neka upo rabna svojstva. Preparacijska se sredstva prireduju
u obliku emul zija, a sadrze sredstva za poboljsanje adhezivnosti, kohezivnosti i glatkoce,
4
[ CITATION htt \l 5146 ]

6
 spojeve koji smanjuju sklonost vlakana nabijanju statickim elektricitetom, omeksivace,
pigmente i dr. Nakon toga filamenti se ujedinjuju u snop (broj niti, odnosno finoca snopa
odredena je namjenom) i namataju na namotak. Oko 90% fila mentnih vlakana promjera
5···24 µm proizvodi se takvim postupkom.
Priprema i primjenom opisanog puznogtalionika i u vertikalnom talioniku, a potom se od
staklenih kuglica i štapova priprema talina za ispredanje vlakana.

Sl.5 slika poprečnog presjeka staklenog vlakna

Od brojnih tehnoloskih postupaka ispredanja koji su s vremenom razvijeni za dobivanje

vlasastih vlakana (npr. centrifugiranje, puhanje pod razlicitim kutovima s obzirom na
smjer toka niti, puhanje i centrifugiranje) danas prevladava izvlačenje rotirajucim valjkom,
kojim se proizvodi 90···95% vlasastih staklenih vlakana.
U platinskoj kadi mlaznici staklene se kuglice rastale i zagriju na temperaturu od I 000···I
200 °C, pri cemu talina istjece. Kapi taline izvlace se rotirajucim valjkom u niti, a promjer se
vlakana namjesta brzinom okretanja valjka, odnosno time odredenom brzinom izvlacenja
niti. Pri brzini od - 3500 m/min dobivaju se vlakna promjera 8···I I µm.
Preparacijska se sredstva nanose neposredno ispod mlaznice, prije dodira s valjkom. Kad se
ohlade na temperaturu nizu od tocke meksanja, filamenti se rezu na potrebnu duljinu
(2cm···I m) i pneumatski odvode na dalju preradbu. Pritom se izraduju istegnuti pramen
vlakana i pretpreda te se u obliku kriznih namotaka daju na trziste.
Za proizvodnju mikrovlakana razvijeni su specijalni postupci (npr. stanjivanje puhanjem
plamenom, varijante centrifugalnog postupka, elektrostaticki postupak), a za dobivanje
supljih stak lenih vlakana konvencionalnije postupak modificiran dodatnom sapnicom koja se
smjesta koncentricno u otvor na platinskoj kadi mlaznici.
Pri istjecanju taline kroz takvu se sapnicu puse kom primirani zrak koji potiskujetalinuiz
sredisnjeg dijela mlaza, zbijajući je uz stijenke koje se tvore brzim skrutnjivanjem
vanjskog sloja, stvarajuci time sredisnju supljinu.5

5
[ CITATION htt \l 5146 ]

7
 Sl.5 proizvodnog procesa staklenih vlakana

5. SVOJSTVA I PRIMJENA STAKLENIH VLAKANA

Svojstva staklenih vlakna u prvom su redu odredena njihovom kemijskom gradom i

izotropnom (amorfnom) strukturom, karakteristicnom za tzv. staklasto stanje. To se stanje
definira kao zamrznuto stanje pothladene tekucine, a stvara se potiskivanjem kristalizacije
taline (v. Staklo, TE12, str. 223). Takav se proces zbiva pri naglom hladenju i istezanju niti
tijekom proizvodnje vlakana, kada je trajanje skrutnjivanja prekratko da bi nastala slobodna
kristalizacija i stvorili se visokouredeni kri stalni elementi strukture vlakna.
Uvjeti ispredanja (brzina izvlacenja, temperatura, intenzivnost hladenja) time takoder
bitno utjecu na svojstva vlakana.

Od uporabnih svojstava staklenih vlakana valja istaknuti opcenito veliku cvrstocu uz

relativno malu gustocu, veliku ter micku otpornost i negorivost, dobre izolacijske
karakteristike, otpornost na mikroorganizme, dobru kemijsku otpornost na ulja, masti i
organska otapala te na kiseline i luzine upH-podrucju od 3···9. Od nedostataka valja
spomenuti osjetljivost nekih tipova staklenih vlakana na povrsinsku koroziju, krtost i s tim u
vezi relativno tesku preradivost. Usporedbeni prikaz nekih karakteristika bitnih za
uporabu dan je u tablici 4.

Za staklena je vlakna mnogo vaznija tehnicka od tekstilne primjene. U tekstilnoj se

8
 primjeni uglavnom iskoriscuje njihova negorivost, pa se od njih izraduju zavjese, zastori i
slicni proizvodi za unutrasnje uredenje prostora te zastitna odjeca.

Sl.6 primjeri primjene staklenih vlakana za unutrašnje uređenje te zaštitne odjeće

Razvojem negorivih i tesko gorivih organskih vlakana vaznost se staklenih vlakana za

tekstilnu primjenu smanjuje. U tehnici se podrucje uporabe razlikuje za filamentna i za
vlasasta vlakna.6

Filamentna vlakna preradena u raznovrsne uporabne oblike (roving, tkanine, pleteni

elementi, vrpce, cjevasti proizvodi i dr.) većinom se primjenjuju za ojacavanje materijala
(kompoziti, gradevinski proizvodi, strojni dijelovi, toplinska i elektricna izolacija, zastita od
gorenja).

Sl.7 primjer staklenih vlakana prije prerade i poslije prerade

Vlasasta staklena vlakna preraduju se u prede, tkanine, pletiva, raznovrsne netkane

tekstilije, vrpce, filtre i membrane i uglavnom se primjenjuju u raznim granama industrije
6
[ CITATION htt \l 5146 ]

9
 i gradevinarstvu.
Za primjenu u kemijskoj industriji (filtracija, mikroporozne membrane, zamjena za
toksicni azbest) bitna je njihova kemijska otpornost, za gradevinarstvo su najvaznija izo
lacijska svojstva (toplinska i zvucna izolacija, podloge za bitumen, krovna i podna
izolacija, armiranje betona), a za elektroniku i elektrotehniku bitna su dielektricna svojstva.
I druga su podrucja netekstilne primjene brojna (obloge spremnika za tekucine, punila,
filtrirajuci materijali, ojacavanje kompozita, automobilska industrija i dr.).

Najpoznatija su trgovacka imena staklenih vlakana Fiberglas, Araton, Beta, S-Glas,

Vetrotex, Iceberg i dr.7

Sl.8 primjeri primjene staklenih vlakana u visoko gradnji

6. ZAKLJUČAK

Staklena vlakna najkorištenija su ojačala današnjice. Jednostavno se izrađuju iz sirovina koje su

lako dostupne, a imaju svojstva kao što su tvrdoća, kemijska otpornost, stabilnost, čvrstoću,
fleksibilnost i krutost. Staklena vlakna koriste se kao ojačala za kompozite i za druge specijalne
izratke.8

Kompoziti od stakloplastike široko se koriste u različitim primjenama u zrakoplovstvu,

automobilskoj industriji, sportu, brodovima i građevinskim radovima zbog većih zahtjeva. Imaju
brojne prednosti zbog niske cijene proizvodnje, jednostavne za izradu, male težine, većeg omjera
čvrstoće i mase.9

Kao što smo mogli zaključiti iz navedenog teksta staklena vlakna su našla široku primjenu u
velikom broju industrijskih grana, i danas ne bismo mogli zamisliti proizvodnju automobila,
tekstila, radnih odijela, optičkih vlakana bez upotrebe staklenih vlakana u proizvodnji.

7
[ CITATION htt \l 5146 ]
8
[ CITATION htt1 \l 5146 ]
9
[ CITATION htt2 \l 5146 ]

10
Staklena vlakna su svojim svojstvima zamijenila i unaprijedila veliki broj industrijskih grana u
odnosu na proizvodnju u prošlosti.

Očekujemo da će se i dalje nastaviti sa razvojem iste kako bi unaprijedila proizvode i koji su u

svakodnevnoj upotrebi.

11
 7. LITERATURA

Bibliography

http://repozitorij.fsb.hr/1058/1/09_07_2010_Zavrsni_rad-Aluga.PDF. (bez datuma).

https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3385381. (bez datuma).

https://tehnika.lzmk.hr/tehnickaenciklopedija/vlakna.pdf. (bez datuma).

https://www.kosulje.rs/blog/pamuk-sve-sto-treba-da-znamo-o-ovom-materijalu/. (bez datuma).

12