Proces proizvodnje treba biti sa odgovarajućim stepenom tačnosti.

Stepen tačnosti sa aspekta

tehnologa definiše konstruktor. Dakle tačnost predstavlja odstupanje od idealnog dijela. Idealni dio
se nalazi u CAD datoteci, te čak i taj crtež ima svoja odstupanja. Konstruktor dostavlja tehničku
dokumentaciju tehnologu i zadatak tehnologa jeste da ispoštuje sve zahtjeve i pretpostavke date u
konstrukcionom crtežu.
Ukoliko se raspolaže tačnijim mašinama i tačnost cijele proizvodnje je bolja. U slučaju čovjeka, što je
više čovjek obučen, veća je tačnost proizvodnje, ali i radnik u procesu proizvodnje- on je subjektivan i
mnogo parametara utiče na njega. To znači da ako je stepen automatizacije manji i tačnost će biti
manja.
Ukoliko se obrada vrši pri jednom stezanju tačnost će biti bolja.
ALAT-rezna oštrica, tip alata, nosač, nivo korištenja sati, habanje-sve ovo utiče na tačnost
LOKACIJA MAŠINE-temeljenje opreme, uzimaju se u obzir vibracije koje se javljaju tokom procesa
obrade i na kraju sve ono ostalo đto može da izazove neke uvjete koji mogu da naruše tačnost.

Ukupna greška-suma svih faktora, tj.parcijalnih grešaka i zavisi od niza različitih parametara. Postoje
greške koje su diirektno povezane sa procesom obrade, i one koje nisu, npr. mjerni alati, pomoćni
pribor, uslovi okoline, dodatni faktori kojii utiču na tačnost
METODA PROBNIH PROLAZA-Ova metoda funkcioniše na sljedeći način:uzima se proni komad o
podese se parametri. Vrši se proces obrade i analiziraju se rezultati. Ukoliko nisu zadovoljavajući cijeli
proces se ponavlja. Kroz određeni broj pokušaja na probnom komadu mogu se uvidjeti pravi
parametri.
Ova metoda se najčešće koristi u pojedinačnoj i maloserijskoj proizvodnji gdje nema potrebe za
nekim proračunom, nema nekih mjernih instrumenata, regulacija nije kompleksna.
Primjer primjene ovemetode jeste kod zavarivanja. Pri zavarivanju lima vrše se probni prolazi na
nekom drugom limu kakobi se izvršilo podešavanje struje i napona. Tako da se u stvarnom procesu
zavarivanja lim ne bi oštetio.
PRIMJENA MJERNIH ALATA, PRIBORA I PRETHODNIM PODEŠAVANJEM MAŠINE
Regulisanje se vrši ručno ili pomoću odgovarajućih mjernih sistema. Ova metoda se obično koristi kod
velikoserijeske ili masovne proizvodnje.
Dijagram 1-Ako se prođeispod isprekidanih linija pojavljuje se škart. Ako se tačnost povećava
tolerancije opadaju i ako je greška veća, veća je i mogućnost pojave škarta.
Uže tolerancije uzrokuju i veće troškove. Nije cillj proizvoditi ni u 1 ni u 3, jer tačka 1 označava
neekonomičnu proizvodnju(preskupo), a tačka 3 blizu pojave škarta. Zato postoji područje
garantovane tačnosti.To je područje2, greška nije velika, a nije ni skupo, znači postiže se ekonomična
tačnost.
Dijagram 2-Za svaku mašinu postoji različite krive. Svaka mašina ima svoje karakteristike i u zavisnosti
od toga može se pogledati njeno područje garantovane tačnosti.
Čak i pri obradi u idealnim uslovima postoje greške, dakle ne možemo ih izbjeći. Da bi se to regulisalo
potrebno je definisati tolerancije. Postoje različiti načini označavanja tolerancija. Ukoliko je
tolerancijsko polje manje, postiže se veći kvalitet.
Kriva AB crvene boje-ista priča kao i za 123
Kriva AB plava- Ukupna vrijdnoest proizvoda. Ako imamo dovoljno tačan proizvod sa velikim
odstupanjima imamo prihvatljiv dio(tačka B). Što je tačnost veća, upotrebna vrijednost raste i rast će
do određene granice (A). Najprihvatljivije područje je između tačaka A i B.
Ovaj dijagram se može definisati za svaki proizvod. Odnos ulaganja i ostvarene dobiti nalazi se u
sredini između ove dvije krive i to predstavlja optimalan odnos.
Ukoliko je zbir sistemke i slučajne greške manji od tolerancije dio je proizveden u skladu sa
zahtjevima. Poznavajući sve greške koje se javljaju mi možemo da upravljamo kvalitetom proseca
proizvodnje.
Hrapavost je posljedica djelovanja rezne oštrice. Parametar srednje hrapavosti može biti isti za
različite profile. Nije dovoljan 1 parametar da bi se hrapavost odredila, potrebna su bar 3. Takvih
parametara ima mnogo. Kada bi se povećao broj obrtaja, a zadržao posmak imali bi veoma glatku
popvršinu. Teoretski sa povećanjem broja obrtaja u beskonačno postiže se idealna površina.
Svaka greška koja se pojavi se dodaje na sljedeću operaciju. Dakle, koliko operacija ima toliko se i
geometrijska greška umnožava. Ona može nastati kao rezultat različitih pojava, npr, vibracija.
Predstavlja sumu grešaka koje su nastale kao posljedica dozvoljenih odstupanja od željenih
geom.veličina.
Ova greška predstavlja grešku metode prcesa obrade. Npr. kod konstrukcije zupčanika između zubaca
je prisutno trenje klizanja. Ukoliko bi imali trenje kotrljanja imali bismo i efikasniji prijenos.
Problem- kako proizvesti konstruisano. Zbog toga se propisuje odg. tolerancijsko polje na profilu
zupčanika i namjerno se uvode greške koje su prihvatljive. Tako ćemo imati habanje, veće otpore itd,
u suštini namjerno uvodimo grešku.
U steznoj glavi se nalazi obradak. Stezna glava djeluje na obradak odgovarajućom silom. Njom može
doći do deformacije dijela, do njegovog zakretanja itd. Sa povećavanjem stezanja povećava se i
greška.

Prije svakog procesa obrade vrši se regulisanje alata tj njegova kalibracija. Ako to regulisanje ne
odradimo kako treba u startu imamo grešku prije samo početka obrade. Znači regulisanje pozicije
alata i obratka, npr. nakon 15 prolaza se uvijek provjerava pozicija. Npr. kod robota regulisanje
pozicije se vrši sa naredbom home position.
Ove greške se najviše pojavljuju kod dugih obradaka. Usljed djelovanja sile noža dešava se
deformacija. Npr.ako glodalo radi obradu, usljed djelovanja sile, imamo i rezanje, doći će do
elast.def.dijela.
Tokom procesa obrade alat se zagrijava i može doći do njegovog izduženja.
Istrošenost alata zavisi od vrste alata, neki imaju veću a neki manju istrošenost. Ona zavisi i od
vremena obrade, vrste obrade(gruba, čista), sredstava za hlađenje i podmazivanje. Vrijednost
trošenja alata mora da bude unutar definisane vrijednosti same tolerancije koja se definiše.
Ove greške su rezultat unošenja topline u proces obrade i uzrokuju promjene oblika (dolazi do
promjene strukture kristalne rešetke)