Duhovnost
Tefsir
AHLAK
Piše: ALMir fAtić
A ti si, zaista, na visokom stepenu morala! (El-Ka-
lem, 4)
u suri El-Kalem (Pero, 4) uzvišeni allah kaže za
Muhammeda, a.s., da je on na visokom stepenu
ahlaka (morala) (Ve inneke le’alā hulukin ‘azīm). Ovo
je treća vrijednost ili osobina Muhammeda, a.s.,
istaknuta na samom početku ove kur’anske sure.
Nakon što je u drugom i trećem ajetu uzvišeni ne-
girao bilo kakvu pomisao o ‘’zanesenosti’’ ili ‘’ludi-
lu’’ Muhammeda, a.s. - koje su mu pripisivali on-
dašnji mekkanski mnogobošci - te mu obećao be-
skrajnu nagradu, ili trajne i stalne dunjalučke i ahi-
retske blagodati, uzvišeni mu je pripisao najviši ste-
pen ahlaka ili moralnog savršenstva uopće ostvar-
ljivog u granicama čovjekovih mogućnosti. Ovime
je dat odgovor tadašnjim kao i savremnim mušrici-
ma o moralnoj savršenosti i čestitosti Muhammeda,
a.s., a čime je implicirano i njihovo duhovno i mo-
ralno sljepilo koje ih ometa da prepoznaju istinsku
moralnost i moralni karakter bez premca u histori-
ji čovječanstva.
u komentarima Kur’ana pojam huluk, koga ovdje
prevodimo i razumijevamo kao ahlak, protumačen
je na više načina. to nam pomaže da raskrijemo i
uočimo bitne dimenzije ovog pojma, kao i karakter-
ne crte onoga na koga se ovaj pojam odnosi.
Rani autoriteti u tefsiru, Ibn abbas i Mudžahid,
ovaj pojam shvatali su u značenju dīna (vjere), u
smislu da je Muhammed, a.s., u ‘’najveličanstve-
nijoj vjeri’’, vjeri kojom je jedino zadovoljan nje-
gov gospodar. Ovo su mišljenje odabrali sujuti i Me-
halli u svome komentaru Kur’ana (Tefsīru-l-Dželāle-
jn, 746). Potrebno je napomenuti da riječ dīn, po-
red značenja vjere, znači, između ostaloga, i ‘’po-
našanje›› ili ‹›djelovanje››, odnosno ‘’način života’’.
Ovim se u bitnome naglašava, pa i na razini leksike
Kur’ana, neodvojivost vjere i morala (ahlaka).
Ovo se potvđuje i drugim mišljenjem o pojmu hu-
luk. Hazreti alija je kazao da se time misli na kur’an-
ski edeb, i to na temelju znamenitih riječi hazre-
ti aiše, majke mu’mina, da je ‘’njegov (Muhamme-
dov, a.s.,) ahlak bio Kur’an’’ (Kurtubi, El-Džāmi’...,
18/227). smisao ovih riječi je, kako ističe mufessir
Ibn Kesir, da je Poslanikova narav bila sam Kur’an,
tj. da je njegovo prakticiranje kur’anskih naredbi i
zabrana postalo njegova narav i ćud koju je popri-
mio (Tefsīru-l-Kur’āni-l-’azīm, 4/517). Riječi hazreti
aiše da je njegov huluk bio Kur’an možemo shvati-
ti u smislu da je ‘’njegov život (huluk) bio Kur’an’’. u
jednoj drugoj predaji navodi se da je se’id b. Hišam
upitao hazreti aišu da ga obavijesti o ahlaku alla-
hovoga Poslanika, našto je ona reagovala riječima:
‘’Zar ti ne čitaš Kur’an?!’’ Nakon što je se’id potvrd-
no odgovorio, ona je kazala: ‘’On je bio ahlak Vjero-
vjesnika, s.a.v.s.’’ se’id je ponovio pitanje, a aiša je
odgovorila: ‘’Njegov ahlak je bio Kur’an’’, a zatim
proučila deset prvih ajeta sure El-Mu’minun (Vjer-
nici) (Razi, Et-Tefsīru l-kebīr, 30/81).
treće mišljenje veli da se pod time misli na Mu-
hammedovu, a.s., samilost prema njegovom Umme-
tu i njegovo poštovanje spram njih, dok se u četvr-
tom mišljenju ističe leksičko značenje riječi huluk,
tj. misli se na plemenitu narav, ćud, moral ili, jed-
nom riječju, ahlak, što i jeste, kako ističu mufessi-
ri, osnovno značenje ove riječi (v.: taberi, Džāmiu-l-
bejān..., 10/8136-8138; Ševkani, Fethu-l-qadīr, 1516).
18 Preporod BROJ 16/ 1098 • 15. august 2017.
Hutba
Brinite se o sebi
Z
ahvala uzvišenom alla-
hu na svim blagodati-
ma, posebna zahvalnost
na blagodati din-i islama.
Neka je salavat i selam na Mu-
hammeda, a.s., njegovu porodi-
cu, ashabe i sve muslimane ko-
ji ga slijede kao i na naše šehide.
Naše hadžije polahko vrše po-
Model identifikacije sljednje pripreme pred polazak
Komentatori Kur’ana, također, su stavili naglasak
na časni put. Velika je blagodat
i na riječ ‘azīm (velik, visok) i pokušali odgovoriti na ukazana njima. Njihove oči će vi-
pitanje zašto je Muhammedov, a.s., ahlak označen djeti Kabu, a u svom putopisu sa
ovim pojmom, tj. zašto je on velik ili visok. tako se hadža Fejzulah Hadžibajrić ka-
u tefsirima bilježi: že “Dina će biti sve dok Kabe ima
1) njegov ahlak nazvan je velikim, najvećim ili ve- na dunjaluku”, zijaretit će Pej-
ličanstvenim, jer on nije imao drugu želju ili ambici- gambera poput ashaba u njego-
ju (himme) osim jedne - uzvišenog allaha (Džunejd) vom vremenu. Šta bismo mi koji
(nav. prema: Kurtubi, El-Džāmi’..., 18/227); ostajemo na ovom našem topra-
2) nazvan je tako zato što je Poslanik, a.s., u se- ku dali da Pejgamberu nazovemo
bi objedinio najsavršenije moralne osobine; i u tom selam, da olakšamo svoju dušu,
smislu se citira poznati njegov hadis: “Poslan sam da u miru Revde pred svojim Pej-
da upotpunim lijep ahlak!“ (Muvetta’ Imam-i Mali- gamberom proučimo šehadet,
ka: 705); da udahnemo miris Medine i vi-
3) njegov ahlak je tako označen, jer ga je odgojio dimo obzorja koja je on gledao
njegov gospodar. allahov Poslanik, a.s., je rekao: svojim mubarek očima?
‘’Moj gospodar odgojio me je najljepšim odgojem Ovih dana dok učimo dove na-
kada je rekao: Ti sa svakim - lijepo, i traži da se čine šim hadžijama trebamo se dobro
dobra djela, a neznalica se kloni! (el-E’araf, 199). I ka- upitati zašto to radimo? Jesmo li
da sam to prihvatio, uzvišeni je rekao: A ti si, zaista, zapostavili dovu uopće? Šta na-
na visokom stepenu morala! (nav. prema: Kurtubi, ma dova znači u našim životima?
El-Džāmi’..., 18/227-228); Hadžije iz cijelog svijeta će se
4) jer je uzvišeni njemu rekao: Njih je Allah upu- okupiti na jednom mjestu, ra-
tio, zato slijedi njihov Pravi put (el-En’am, 90). Ova di jednog razloga i sa istim nij-
uputa koju je uzvišeni allah naredio Muhammedu, jetom.
a.s., da njih (prethodne vjerovjesnike) slijedi ne od- Nije li to prilika koju današnji
nosi se na spoznaju allaha, dž.š., jer bi to onda bio ummet treba iskoristiti i dozvati
taklid (slijepo slijeđenje), a to njemu nije dolično, ni- se. to je simbolika sudnjeg dana,
ti se odnosi na vjerske propise jer je njegov vjeroza- svi isti, svi pred Rabbom.
kon (Šeri’at) različit od njihovih vjerozakona, već se Hoćemo li se kao ummet za-
odnosi na to da mu je naređeno da slijedi svakog od stidjeti svojih postupaka? Da li
prethodnih vjerovjesnika koji su se odlikovali ple- nas je, i nas koji ispraćamo had-
menitim ahlakom. Zapravo, svaki vjerovjesnik bio žije, a i cjelokupni ummet stid
je posebno odlikovan jednom moralnom vrlinom, a Rabba, što sa takvim ushićenjem
Muhammedu, a.s., je naređeno da slijedi sve te vr- gledamo Kabu, smatramo je po-
line, i kao da mu je naređeno da on zajedno obje- sebnom i vrijednom (što ona i
dini sve ono po čemu su se prethodni vjerovjesnici jeste), a na drugoj strani brata
posebno odlikovali i razlikovali. I to je, doista, veli- muslimana ne smatramo vrijed-
ka deredža koju nijedan prethodni vjerovjesnik nije
nim? a znamo za hadis Poslani-
dosegao, tako da je njegov ahlak opisan velikim, ve-
ka, s.a.v.s., da je veći grijeh uvri-
ličanstvenim (Razi, Et-Tefsīru-l-kebīr, 30/80).
jediti brata muslimana nego po-
Zaključak koji proizlazi iz ovih mišljenja može-
ruštiti Kabu. Je li nas stid dok
mo sumirati na slijedeći način: Kao što je islam naj-
tako razmišljamo o Kabi, da ta-
potpunija i najsavršenija vjera, a Kur’an najsavršeni-
ko ne razmišljamo o svom bra-
ja knjiga koja je u sebi sažela ‘’puninu’’ prethodnih
tu muslimanu? Davno smo preš-
Knjiga, tako je i Muhammed, a.s., najsavršeniji po-
li granicu da se samo vrijeđamo.
slanik i vjerovjesnik kome je dat najsavršeniji ahlak.
Zato je Muhammed, a.s., najveći moralni učitelj čo- Nažalost uveliko se i ubijamo.
vječanstva i moralni uzor po čijem životu vjernici ummet je u zbjegovima, jed-
smjeravaju svoje vlastite živote (El-ahzab, 21). On je ni sa šehadetom napadaju druge
model identifikacije u svakom pogledu i za svakoga. sa šehadetom. umjesto da se da-
Imajući na umu navedeno, iznimno je važno go- nas muslimani brinu jedni o dru-
voriti danas o islamskom moralu (ahlaku) i u vlasti- gima oni napadaju jedni druge.
tom životu promicati moralne imperative Kur’ana umjesto da nemoćne, stare i jeti-
i sunneta, koji predstavljaju sami vrh moralnog za- me pomažu utrkujući se ko će im
kona. smatramo da ovo predstavlja naš najbolji od- veće dobročinstvo uraditi mu-
govor na stanje posvemašnje moralne krize druš- slimani danas svojim postupci-
tva u kome živimo, a u kome standardi dobroga i lo- ma jedni druge čine i nemoćnim
šega pripadaju, umjesto Božanskom Zakonu, hiro- i ucviljenim i jetimima. umje-
vima ljudi. Etičke vrijednosti se mijenjaju kao što se sto da se muslimani danas zbli-
mijenja odjeća ili moda. Na djelu je, rekli bismo, jed- žavaju jedni sa drugima, oni jed-
na tiranija moralnog relativizma koja, udružena sa ni drugima propisuju ultimatu-
nepravednom vlašću, ekonomijom, politikom, itd., me. umjesto da muslimani jed-
srozava i dovodi u pitanje i same temelje ljudsko- ni drugima budu najpreči, musli-
ga društva. manima su preči i draži svi osta-
li osim njihova braća muslimani.
Zar nas čudi onda što nam se to
dešava sa našim Mesdžidu-l-ak-
som?
„Danas sam vam vjeru vašu
usavršio“ kaže uzvišeni.
Mi smo sljedbenici savršenog
poziva, ali mi nismo savršeni.
Mi smo se odmakli, malo po ma-
lo, od vrijednosti koje nam vje-
ra propisuje. Vlast naših zemalja
sve radi da bi imala samo što ve-
ću moć, kao da je zaboravila da
je jedino prava vlast kod uzviše-
nog allaha.
“Njegova vlast je i na nebesi-
ma i na zemlji!” - Kur’an nam po-
ručuje.
Mi sljedbenici islama u svemu
tražimo uspjeh i navodnu sreću
osim u onome što nam je Kur’an
propisao. Kao da smo zaboravi-
li da je spas za vjernika u sabu-
ru i namazu: “I pomozite se sa-
burom i namazom” - poručuje
uzvišeni.
Zato su nam džamije prazne,
a kladionice pune. Egoizam je u
nama zavladao toliko da u na-
šim dušama gotovo nema mjesta
za drugog. sada kada učimo do-
ve i ispraćamo naše hadžije mije-
njajmo sebe i molimo uzvišenog
da nam otvori vidike i srca da se
dozovemo pameti, svi mi poje-
dinačno.
Nije uspjeh u mijenjaju drugih.
to je sizifovski posao. uspjeh je
u mijenjaju sebe. tako nam i Po-
slanik, s.a.v.s., i ashabi poručuju
svojim primjerom. Nisu li oni od
iznimno loše generacije, genera-
cije džahila, došli na stepen onih
koji su najbolji?
učimo dove da nam allah iz-
mijeni stanje, jer je On obećao da
će tako izmijeniti i stanje umme-
ta. Čuvajmo svoj namaz. On je
stub vjere. Onog dana kada naše
džamije budu pune na sabah
namazu niko muslimanima ne-
će moći zapriječiti ulazak u Me-
sdžidu-l-aksa. Volimo svog bra-
ta u saffu i činimo mu dobro ko-
liko god možemo. Nema nam od
njega niko na svijetu preči. Onog
dana kada budemo tako volili je-
dan drugog niko više neće moći
sruštiti Ferhadiju, aladžu. Imaj-
mo povjerenja jedan u drugog,
čuvajmo jedan drugog od sebe
kao samog sebe, nikad nam niko
više neće moći učiniti genocide.
učimo Kur’an i držimo se
kur’anske pravde pa će nestati
kolone djece i žena musliman-
ki iz naših zemalja. Čuvajmo svoj
emanet porodice i svoju odgo-
vornost prema djeci pa će nesta-
ti maloljetniče delikvencije, dje-
cu ćemo izvesti na Pravi put, pa
će i takva djeca sutra poštova-
ti nas kao roditelje. a sve ove po-
zitivne promjene društva pola-