Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

Nataša Lizdek1

DIGITALNI NOMADI: RAD NA DALJINU KAO ALTERNATIVA KANCELARIJSKOM

POSLU

Apstrakt: Usljed pandemije COVID-a 19 milioni ljudi širom svijeta počeli su po prvi put raditi na
daljinu posao koji su do tada obavljali iz svojih radnih kancelarija. Za digitalne nomade to nije ništa
novo, već jedini način rada koji praktikuju. Rad na daljinu postao je „novo normalno“. Pojava
digitalnih nomada je rezultat širokog spektra promjena i trendova na globalnom nivou – na prvom
mjestu globalizacije, tehnoloških inovacija i promjena na tržištu rada i u društvenom životu ljudi.
Digitalni nomadi jedni su od učesnika novonastale gig ekonomije. U radu se skreće pažnja i na
probleme sa kojima se digitalni nomadi suočavaju – finansijskom nesigurnošću i nedostatkom
socijalne zaštite. Tržište rada pretrpjeće značajne promjene u budućem periodu, a te promjene već su
počele i sve se više ubrzavaju. Budućnost rada je u tome da radnici zaista uživaju u tome gdje, kada,
kako i na čemu rade.
Ključne riječi: digitalni nomadi, digitalno nomadstvo, rad na daljinu, gig ekonomija, budućnost rada

DIGITAL NOMADS: REMOTE WORK AS AN ALTERNATIVE TO OFFICE JOBS

Abstract: Amidst the COVID-19 pandemic, millions of people around the world began to remote
work for the first time on jobs they had previously done in their offices. For digital nomads, this is
nothing new – it is their only way of working. Teleworking has become "the new norm". The
emergence of digital nomads is a result of a wide range of changes and trends on a global scale -
namely globalization, technological innovation and changes in the labor market and the social life of
people. Digital nomads are one of the participants in the emerging gig economy. The paper also draws
attention to the problems that digital nomads face - financial insecurity and lack of social protection.
The labor market will undergo significant changes in the future, and these changes have already begun
and are accelerating. The future of work is workers truly enjoying where, when, how and what they
work on.
Keywords: digital nomads, digital nomadism, remote work, gig economy, future of work

1. UVOD

Pandemija COVID-a 19 dovela je do toga da milioni ljudi širom svijeta počnu, po prvi put,
raditi na daljinu posao koji su do tada obavljali iz svojih radnih kancelarija. Za digitalne nomade to
nije ništa novo, već jedini način rada koji praktikuju. Rad na daljinu postao je „novo normalno“. Za
ovaj novi način rada bilo je potrebno vješto korištenje tehnologije koja podržava virtuelnu
komunikaciju, saradnju i praćenje rezultata rada na daljinu. Iako je pandemija COVID-19 rezultirala
ograničenjem mobilnosti ljudi jer su se granice zatvarale, ojačala je i ideju da rad iz kancelarije nije
neophodan kao što je bio u prošlosti i da postoji alternativa.
Radnici i poslodavci počeli su shvatati da ne moraju fizički biti u svojim kancelarijama i za
svojim radnim stolom. Učestalije su se počela javljati razmišljanja o budućnosti u kojoj se rad na
daljinu obavlja sa „egzotičnih“ mjesta, često s nižim troškovima života (Phuket, Bali, Kostarika) nego
da rade od kuće. Kompanije širom svijeta proširile su svoje politike rada na daljinu provedene zbog
COVID-a do 2021. godine i kasnije, i počinju razmatrati širi pomak prema modelima rada na daljinu
(ili hibridnim) u cilju smanjenja opštih troškova poslovanja, uz istovremenu podršku produktivnosti i
dobrobiti zaposlenika (Hermann 2020).
Radova o digitalnim nomadima na domaćem terenu gotovo da i nema. Ono što se
sekundarnim pretraživanjem može naći uglavnom su novinski članci i blog objave. Stoga je cilj
pisanja ovog rada ozbiljnije i cjelovito rasvjetljavanje pojma i načina života digitalnih nomada.
Razvoj tehnologije i sve veća rasprostranjenost interneta dovela je do pojave nove vrste
radnika koji su istovremeno i turisti – digitalni nomadi – oni putuju i istovremeno zarađuju novac za
svoja putovanja.

1
Ekonomski fakultet Pale * natasa.lizdek17@gmail.com

327
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

Vrijednost koju digitalni nomadi donose destinacijama je značajna – ostaju duže i izvan
turističke sezone i troše svoj zarađeni novac u destinaciji na kojoj borave. Njihova važnost u
sociološkom smislu odražava se kroz unošenje drugačijih vrijednosti i stila života u lokalne zajednice.
Kao istraživačka kategorija, digitalni nomadi pojavili su se u akademskim publikacijama tek u
posljednjoj deceniji, iako je sam termin skovan 1997. godine. Razlog tome je što je bilo potrebno
vrijeme da ovakav način savremenog rada na daljinu postane dovoljno učestao da privuče pažnju
istraživača. Glavni uslov za pojavu digitalnih nomada bila je pojava internet tehnologija, a njihov
rapidan razvoj počeo je sredinom devedesetih godina prošlog vijeka.
U posljednje vrijeme, broj istraživačkih radova i studija slučaja u vezi sa ovim fenomenom
počeo je značajno rasti, budući da digitalno nomadstvo samo po sebi postaje sve zastupljenije.
U postojećim (inostranim) istraživanjima, digitalni nomadi posmatraju se sa dva aspekta. Prvi
aspekt je ekonomski - odnosi se na promjene na tržištu rada i na turističke efekte njihove pojave.
Drugi aspekt je sociološki i usmjerava se na životni stil digitalnih nomada. Takva raznolikost je
logičan rezultat različite istraživačke discipline kojoj autori istraživači pripadaju.
Ipak, za objektivno razumijevanje i opisivanje ovog fenomena potrebno je imati holistički
pristup i uvažiti obje strane, jer svaka od njih ima svoj značaj u istraživačkom smislu.

2. DIGITALNI NOMADI - DEFINISANJE POJMA I UZROKA NASTANKA DIGITALNIH

NOMADA

Pojam "digitalni nomad" uveli su Makimoto i Manners 1997. godine kako bi opisali uticaj
tehnološkog napretka na život ljudi. Predvidjeli su kako će mobilne i prenosive tehnologije promijeniti
rad i slobodno vrijeme i stvoriti novi stil života, u kojem će se „ljudi osloboditi vremenskih i
prostornih ograničenja“ (Makimoto 2013). Dakle, pojam „digitalni nomad“ opisuje kategoriju
mobilnih profesionalaca koji svoj posao obavljaju na daljinu sa bilo kojeg mjesta na svijetu, koristeći
digitalne tehnologije, dok je „digitalno nomadstvo“ stil života koji žive (Hannonen 2020).
Danas, više od 20 godina kasnije, njihova vizija svijeta u kojem bi ljudi bili oslobođeni
svakodnevnih putovanja na posao ili iz svojih kancelarija zaista je postala stvarnost za mnoge, bilo po
sopstvenom izboru ili nehotice (Hermann 2020 prema Thompson 2019).
Poriv za „nezavisnošću od lokacije“ često je povezan sa potragom za (ličnom) slobodom,
avanturom i bijegom od tradicionalnog radnog okruženja (Hermann 2020 prema Müller 2016;
Reichenberger 2018; Sutherland i Jarrahi 2017).
Činjenica da digitalni nomadi uz rad na daljinu redovno praktikuju putovanja na različita
mjesta proširuje njihov rad na drugu dimenziju - životni stil. Kao životni stil, digitalno nomadstvo
definiše se kao „sposobnost pojedinaca da rade na daljinu sa svog prenosivog računara i koriste
oslobođenost od kancelarije za putovanje svijetom“ (Thompson 2019). "Poriv za putovanjem" bitna je
komponenta digitalnog nomadizma, zajedno sa sposobnošću za to (Makimoto i Manners 1997).
Uzrok pojave digitalnih nomada je širok spektar promjena i trendova na globalnom nivou – na
prvom mjestu globalizacije, tehnoloških inovacija i promjena na tržištu rada i u društvenom životu
ljudi. Iako je ovakav razvoj događaja sam po sebi izazov, budući da posao postaje fleksibilniji,
nesigurniji i često slabo plaćen, digitalni nomadi prihvataju ovaj novi (radni) krajolik u svojoj potrazi
za većom autonomijom, fleksibilnošću i uzbuđenjem izvan posla (Altringer 2015).
Osim što su geografski mobilni, digitalni nomadi često mijenjaju i poslove kako bi održali
svoj način života. Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) pružio je digitalnim
nomadima profesionalne alate za fleksibilnost i prilagodljivost. Dakle, digitalne nomade ne treba
nužno smatrati onima koji žive na marginama ili izvan „normalnog“ društva, već kao one „srećne
malobrojne“ čiji stil života podrazumijeva kontinuiran rad u kombinaciji sa putovanjima na različite
destinacije, tako stvarajući život koji ima svrhu i značenje (Hermann 2020).
Kroz svoju knjigu "Budućnost rada - izgradite bolje vođe i stvorite konkurentnu organizaciju",
autor Jacob Morgan ističe da bi ubrzani tehnološki razvoj do sada trebalo da bude primijetan u svijetu
rada. Kao glavnu premisu ove knjige autor ističe tvrdnju da ne samo da postoji očigledna razlika
između načina na koji bismo mogli raditi i načina na koji zapravo radimo, već i da bi organizacije
trebalo da se prilagode i prilagodiće se raznim tehnološkim i društvenim promjenama u budućnosti.
"Budućnost rada" mogla bi se smatrati podsticajem i poslodavcima i zaposlenicima ne samo
da promijene svoju svakodnevnu rutinu, već i da kreativno koriste napredak tehnologije za svoju
korist, udobnost i produktivnost (Sirbu 2016).

328
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

Mancinelli (2020) tvrdi da digitalno nomadstvo nije „alternativni“ način života koji izaziva
status quo. Umjesto toga, on digitalno nomadstvo objašnjava kao oportunističko prilagođavanje
neoliberalnom svjetskom poretku.
U Morganovom radu "The Collaborative Organisation" (2012), istaknuto je da je nesumnjivo
produktivnije da organizacije koriste novu tehnologiju i postanu saradničke, fleksibilne i mobilne s
obzirom na to gdje i kada zaposlenici rade. Na taj način, one zadovoljavaju potrebe novopristižuće
radne snage i mogu se širiti prema svjetskom tržištu rada (Sirbu 2016).
Pozivajući se na mnoga istraživanja, Morgan takođe zaključuje da zaposlenici sve više daju
prednost fleksibilnom radnom okruženju u odnosu na rigidno radno okruženje, uz to dajući prednost i
ličnom osjećaju da je posao koji rade značajan i ima smisao, nego novcu koji će od njega zaraditi
(Sirbu 2016).
Dakle - budućnost rada je u tome da radnici zaista uživaju u tome gdje, kada, kako i na čemu
rade (Morgan 2012). Digitalni nomadi u potpunosti žive sve navedene premise o budućnosti rada – i to
u sadašnjosti.

2.1. Gig ekonomija

U pandemijskim i postpandemijskim uslovima, mnogi ljudi suočili su se sa nezaposlenošću i

nesigurnošću priliva prihoda za život. Odgovor za premošćavanje takvog problema može se naći
upravo u ekonomiji honorarnih poslova, popularno nazvanoj „gig ekonomija“ (eng. gig economy).
Gig ekonomija sama po sebi nije nov fenomen. Ona je tržište rada u kome su poslovi
kratkotrajni i privremeni, nasuprot stalnim i visokopravno regulisanim poslovima na tradicionalnom
tržištu rada. Slobodni saradnici, poznatiji kao „freelancer-i“, dio su ovog tržišta rada zajedno sa
digitalnim nomadima. Procjene za SAD su da oko 36% radnika učestvuje u gig ekonomiji, dok 33%
kompanija redovno ili povremeno angažuje radnike na ovoj osnovi.
Treba povući i razliku između digitalnih nomada i freelancer-a, jer se često pogrešno miješaju.
Naime, freelancer-i u pravilu rade od kuće ili iz prostora za zajednički rad (eng. coworking space), dok
digitalni nomadi ne rade od kuće, već stalno mijenjaju svoje boravište, putujući širom svijeta. Takođe,
digitalni nomad može biti i stalno zaposlen kod istog poslodavca (mada najčešće nije), a freelancer to
nikad nije, već u pravilu stalno mijenja poslodace ili je samozaposlen.

2.2. Kvantitativni podaci o digitalnim nomadima

Interesovanje za terminom digitalni nomadi na svjetskom nivou ima uzlaznu putanju

(Grafikon 1).

Grafikon 1. Učestalost pretraživanja termina „digital nomads“ na području cijelog svijeta,

2004-2021.

Izvor: Google Trends

Brojevi na vertikalnoj osi od 0 do 100 označavaju interes za pretraživanjem u odnosu na

najvišu tačku na grafikonu za datu regiju i vrijeme. Vrijednost 100 označava najveću popularnost u
vremenskom periodu od 2004. do 2021. godine i ona je dosegnuta u januaru 2021. godine. Učestalost
pretraživanja termina digitalni nomad u konstantnom je trendu porasta sve od početka 2014. godine.
Takođe, internet pretraživanjem termina „digital nomads“ u januaru 2021. godine Google
pretraživač ponudio je 19,6 miliona stranica koji spominju ovaj pojam u tekstu. Prije samo dvije
godine, u januaru 2019. godine, broj rezultata bio je 1,9 miliona. To govori da je u vrlo kratkom roku
zainteresovanost za informisanje o digitalnim nomadima porasla čak deset puta.
Dužina putovanja digitalnih nomada predstavljena je na Grafikonu 2.

329
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

Grafikon 2. Dužina putovanja digitalnih nomada u odnosu na druge turiste

Izvor: Izrada autora prema WYSE Travel Confederation/New Horizons IV (2018)

Većina putovanja digitalnih nomada traje do 14 dana (42%), 15 do 30 dana na putovanju

ostaje 18% digitalnih nomada, a 23% digitalnih nomada na datoj destinaciji ostaće od 31 do 60 dana.
Ukupno, 83% njihovih putovanja traje najduže do dva mjeseca. Preostalih 17% digitalnih nomada
ostaju na istom mjestu duže od dva mjeseca.
Na pitanje koliko ima digitalnih nomada u svijetu vrlo je teško dati precizan odgovor.
Postojeće studije o digitalnim nomadima pozivale su se na statistiku samozaposlenih radnika
(Thompson 2018) i korisnika prostora za zajednički rad (Orel 2019) kako bi odredile njihov broj.
Poteškoća određivanja broja digitalnih nomada proizlazi iz toga što rad na daljinu obavlja više
kategorija zaposlenika i teško je izvršiti njihovo razvrstavanje bez preklapanja. Ipak, sve statistike
ukazuju na brz rast učešća fleksibilnih i nezavisnih radnika u ukupnom kontingentu zaposlenih.
Pieter Levels, osnivač liste nomada (nomadlist.com), navodi da svaki treći slobodni saradnik
postaje digitalni nomad. Procjenjuje se da će čak 60% radno sposobnog stanovništva biti slobodni
saradnici do 2035. godine. Budući da je freelancing u SAD-u porastao sa 7% na 35% učešća na tržištu
rada, ova procjena nije nerealna. Takođe, procjenjuje se da će do 2035. godine biti čak milijardu
digitalnih nomada u svijetu.
Gruba procjena broja digitalnih nomada je da samo u Sjedinjenim Američkim Državama ima
4,8 miliona digitalnih nomada (MBO 2018). Međutim, budući da će broj radnika na daljinu rasti na
globalnom nivou, rašće i broj digitalnih nomada. Iako je izrazito teško izmjeriti broj digitalnih nomada
u svijetu, ovaj način života i rada privlači sve veći broj ljudi, postaje dostupan širom svijeta, i stvara
nove prilike za poslodavce da privuku najbolje talente za projekte na kojima rade.
Zanimljiv je i podatak da su zaposlenici gig ekonomije najčešće mlađe osobe starosti od 18 do
34 godine (u 38% slučajeva), te da su u 2/3 slučajeva u pitanju muškarci, a u 1/3 slučajeva su žene
digitalni nomadi.

3. VIZE ZA DIGITALNE NOMADE I PORESKA DILEMA

Svi oni koji obavljaju ekonomsku djelatnost i ostvaruju zaradu na nekom području - podliježu
oporezivanju. Digitalni nomadi i drugi radnici koji mogu raditi sa bilo kojeg mjesta na svijetu često se
nalaze u nelegalnom sivom području. Naime, turističke vize koje koriste najčešće traju 30 do 90 dana,
nije ih uvijek jednostavno obnoviti i u teoriji ne dozvoljavaju rad za vrijeme turističkog boravka. Bez
obzira na formalnu nelegalnost takvog postupanja, to do sada nije bila prepreka da digitalni nomadi
ipak rade i zarađuju tokom svojih putovanja.
Zakoni u većini zemalja nisu spremni za novi vid života i rada koji donose savremeni tokovi
na tržistu rada. Ipak, to se polako počinje mijenjati, budući da su neke zemlje prepoznale potrebu za
vizama za digitalne nomade, “freelancer vizama” i vizama za rad na daljinu kojima se legalizuje i
omogućava duži boravak u zemlji. Nove vize uvode se kako bi podstakle strance da dođu da rade iz
njihove zemlje - pritom doprinoseći ekonomskom rastu zemlje u kojoj borave svojim
konzumerizmom.
Klasične radne dozvole traže ugovor sa poslodavcem na tlu zemlje koja dozvolu izdaje, a
digitalni nomadi najčešće ne rade za poslodavce iz zemlje u kojoj borave te ih ne mogu ni dobiti i zato
imaju potrebu za drugom vrstom vize.

330
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

Nekoliko zemalja, uključujući Hrvatsku, Estoniju, Norvešku, Njemačku, Češku, Gruziju,

Bermude, Bali, Barbados, Kostariku, Island, Mauricijus, Meksiko, Australiju i Tajland nedavno je
uvelo novu vrstu vize - „digitalne nomadske“ vize koje pružaju pravo na privremeni boravak (do jedne
godine), kao i povlašten poreski tretman.
U Hrvatskoj, u novom Zakonu o strancima koji je stupio na snagu 1. januara 2021. godine,
digitalni nomad definiše se kao "državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem
komunikacijske tehnologije za stranu kompaniju ili vlastitu kompaniju koja nije registrovana u
Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike
Hrvatske". Zarada digitalnih nomada neće se oporezivati u Hrvatskoj. Ovakav način regulisanja
njihovog boravka u Hrvatskoj pretpostavlja da će, dok žive u toj zemlji, digitalni nomadi svoju zaradu
tu i trošiti, te tako pozitivno uticati na domaću ekonomiju. Slijede i izmjene Zakona o zdravstvenom
osiguranju kako bi digitalni nomadi i u tom smislu dobili određena prava. Za građane Evropske unije,
sistem će funkcionisati kroz korištenje Evropske kartice zdravstvenog osiguranja.

4. NAJČEŠĆA ZANIMANJA DIGITALNIH NOMADA – POSAO SAMO ZA „TECH GEEK-

OVE“ ILI?

Pojedinci sa vještinama u računarstvu najlakše mogu početi sa radom na daljinu. Tipični

poslovi digitalnih nomada su poslovi koji zahtijevaju upravo te vještine, kao što su posao softverskog
inženjera, web dizajnera, virtuelnog asistenta, optimizacija za pretraživače (eng. Search Engine
Optimization), rad na društvenim mrežama, poslovi e-trgovine, internet oglašavanja i sl.
S druge strane, oni sve češće preuzimaju i niz uloga na pozicijama koje zahtijevaju manje
tehničkih vještina - prevođenje sa stranih jezika, uređivanje i lektorisanja teksta, pisanje blogova sa
putovanja ili na druge teme, konsultativne usluge, novinarstvo i sl.
Njihovo znanje i vještine omogućavaju im izvor prihoda od klijenata, a ne mijenjaju se ako
oni promijene svoje mjesto rada. To im daje širok spektar mogućnosti za zapošljavanje.

4.1. Materijalni i tehnički uslovi potrebni da bi neko bio digitalni nomad

Za obavljanje svakog posla potreban je adekvatan alat, a za rad na daljinu alati su nastali
relativno nedavno. Naime, radni alat digitalnih nomada nastao je kao rezultat ubrzanog napretka
tehnologije i savremenih računara krajem prošlog vijeka.
Prema tome, možemo izdvojiti dva osnovna materijalno-tehnička preduslova za obavljenje
posla digitalnog nomada:
1. pristup internetu,
2. posjedovanje prenosivog računara.
Internet je ključna komponenta i preduslov rada na daljinu – conditio sine qua non. Naime,
nastanak digitalnih nomada kao alternative tradicionalnom radu iz kancelarije nije bio moguć sve dok
prethodno nije nastao internet i postao šire dostupan. Rad na daljinu podrazumijeva kontinuiranu
komunikciju sa poslodavcem i/ili klijentima - ona omogućava da se rad obavi kvalitetno i dosljedno, a
realizuje se upravo preko interneta.
Pristup internetu omogućen je korištenjem prenosivih računara. Digitalni nomadi koriste na
prvom mjestu laptop računare, a zatim i pametne telefone, tablete i sl. Prenosivi računari donijeli su
nove mogućnost za rad i promijenili međuljudske odnose, a ova promjena postala je dio i privatnih i
poslovnih života ljudi. Prenosivi računari su, sa svim softverskim rješenjima koja nude, osnovni alat
za vrstu rada koji digitalni nomadi obavljaju.

4.2. Vještine koje digitalni nomad treba da ima

Digitalni nomad mora biti informatički i informaciono pismen.

Informatička pismenost obuhvata poznavanje računara (hardvera i softvera), kao i korištenje
računara i računarskih programa u svakodnevnom životu.
Informaciona pismenost predstavlja posjedovanja znanja o tome kako naći, procijeniti i na
najbolji način iskoristiti informacije koje su na raspolaganju kako bi se riješio određeni problem. U
današnje vrijeme, internet je najvažniji izvor informacija.

331
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

Za informatičku pismenost bitan preduslov je informaciona pismenost. Računari omogućavaju

pristup informacijama, ali pitanje je informacione pismenosti kako će i da li će te informacije biti
uobličene i iskorištene. Informaciono pismena osoba razumije ulogu računara u traženju informacija,
ali je svjesna da uspješno pretraživanje zavisi najviše od nje same, a ne od tehnologije koju koristi.
Informatička znanja i vještine se mijenjaju i usavršavaju i informaciono pismene osobe moraju pratiti
brz razvoj informacione i komunikacione tehnologije.
Prije desetak godina informatička znanja podrazumijevala su poznavanje računarske
konfiguracije i korištenje operativnih sistema, primjenu programa za obradu teksta, tabelarne
proračune i izradu prezentacija. Danas, među osnovna znanja spada i poznavanje interneta i njegovih
servisa, te komuniciranje elektronskom poštom. U novije vrijeme, i kreiranje i objavljivanje sadržaja
kreiranih na bazi HTML-a i sistema za menadžment sadržaja (eng. Content Management System,
CMS) kao što je Word Press počinju se smatrati osnovnim informatičkim znanjem.
Pored informatičkih vještina, za digitalnog nomada važne su i druge, netehničke vještine.
OECD u svojoj publikaciji „Budućnost obrazovanja i vještina: obrazovanje 2030“ navodi četiri
fundamentalne vještine važne za rad u budućnosti (u koji spada i digitalno nomadstvo), a to su:
kritičko razmišljanje, sistemsko razmišljanje, preduzetništvo i kulturalna agilnost.

5. PREDNOSTI I NEDOSTACI RADA NA DALJINU U SLUČAJU DIGITALNIH NOMADA

5.1. Prednosti

Za digitalne nomade, prva i glavna prednost je u fleksibilnosti radnog vremena i lokacijskoj

nezavisnosti. Sloboda izbora mjesta rada, radnog okruženja i organizovanja radnog vremena u skladu
sa ličnim potrebama pruža im veću kontrolu nad sopstvenim životom.
Istraživanje oDesk-a (koji nakon spajanja sa Elance-om danas posluje pod nazivom Upwork)
(2014) na uzorku od 847 ispitanika pokazalo je da je 92% ispitanih digitalnih nomada iskazalo da su
srećniji od kad su postali manje „vezani“ za određenu fizičku lokaciju rada. Takođe, 59% digitalnih
nomada imalo je veći lični dohodak nego prije otpočinjanja ovog stila života, dok 17% nije imalo
promjene u dohotku, a 24% ispitanika se lični dohodak smanjio. Čak 79% ispitanika istaklo je da žele
ostati digitalni nomadi do kraja svog života. Veća fleksibilnost rada omogućila je i rast produktivnosti
rada kod većine ispitanika, tako da je 79% izjavilo da su produktivniji, 13% da nisu vidjeli razliku u
svojoj produktivnosti, a 9% ispitanika smatralo je da im je produktivnost rada opala.
Nadalje, stalna putovanja širom svijeta su razlog zašto su digitalni nomadi nazvani upravo
„nomadima“. Mogućnost posjećivanja različitih zemalja, prevazilaženja kulturnih barijera i sticanja
novih iskustava obogaćuje život digitalnih nomada i stvara uslove za njihov lični rast i razvoj.
Digitalni nomadi konstantno se izlažu novim izazovima, situacijama i idejama. Kroz taj proces, stiču
više samopouzdanja, ali i razbijaju predrasude koje uvijek postoje u vezi sa nepoznatim.
Životni stil digitalnih nomada pruža im mnogo prilika da upoznaju ljude koji im mogu postati
poslovni saradnici ili prijatelji, a koje ne bi upoznali da žive stacionirano.
Još neke od prednosti koje digitalni nomadi često navode kao prednost svog načina rada su
što: ne moraju putovati do posla, pauze u radu mogu sami odrediti, sami određuju količinu svog
dnevnog, sedmičnog, mjesečnog i godišnjeg odmora, obavljanje posla koji je interesantan, veća
motivisanost za rad, život u mjestima sa povoljnijom klimom, prilika za učenje novih jezika i život u
skladu sa modernim tehnologijama.
Za poslodavce, prednost je u tome što se ne moraju dugoročno obavezati prema radniku i tako
stvaraju slobodu brže cirkulacije radne snage koju zapošljavaju. Takođe, odgovara im i što smanjuju
sopstvene troškove za doprinose, osiguranja i druge inače ustaljene beneficije za stalno zaposlene
radnike.
U uslovima gig ekonomije, kompanije lakše mogu naći talente – digitalne nomade koji su
izuzetni stručnjaci u svom poslu, a otvoreni su za brzo ostvarenje saradnje. Cilj svake kompanije je da
ima produktivne radnike. Kratkoročnim angažovanjem radnika (digitalnih nomada), često na
projektnom tipu, taj se cilj efikasno ostvaruje.
Budući da digitalni nomadi posjećuju mnoga mjesta i rade za različite organizacije,
poslodavcima to nudi uvid u drugačiji način razmišljanja i novu perspektivu koji inače ne bi uočili.
Interesantno je i da digitalni nomadi nemaju poseban sindikat preko kojeg bi se borili za svoja
radna prava, što na prvi pogled pogoduje poslodavcima. Međutim, u vrijeme interneta, dovoljno je

332
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

napraviti objavu na društvenoj mreži o lošem tretmanu od poslodavca i time izazvati ogromnu štetu
njegovom ugledu. Zbog toga poslodavci ne mogu tako lako zloupotrijebiti nepostojanje sindikata
digitalnih nomada. Ako žele kvalitetne radnike – kompanije moraju slušati i rješavati njihove žalbe.

5.2. Nedostaci

Iako je prva slika koja se javlja na pomen digitalnih nomada ona u kojoj oni sjede kraj plaže i
gledaju zalazak sunca dok završavaju svoj posao uz minimalni stres, realnost je ipak drugačija.
Digitalni nomadi moraju se suočiti sa visokim rizicima i neizvjesnošću koja prati ovakav vid rada. U
pokušaju da prevaziđu ove probleme, mnogi nastoje biti u blizini istomišljenika (ali ne nužno i
komunicirati sa njima). Najčešća egzotična mjesta u kojima se digitalni nomadi mogu naći u većem
broju su: Chiang Mai, Medellin, Ubud i Phuket.
Cook (2020) je pratio šesnaest digitalnih nomada tokom perioda od četiri godine i predstavio
pronicljivu procjenu stvarnosti digitalnih nomada. U stvarnosti svakodnevnog života, digitalno
nomadstvo zahtijeva visok nivo samodiscipline pri jasnom odvajanju posla od slobodnog vremena.
Savremene tehnologije koje podstiču na stalnu komunikaciju mogu stvoriti ogroman pritisak za
prekomjerni rad i poteškoću sa nalaženjem vremena za odmor.
Vrlo važan nedostatak je i nesigurnost finansijskih prihoda digitalnih nomada. Vrijedi
primijetiti da to nije osobina samo njihovog posla, već da poslovi današnjice uopšteno gledano u
poređenju sa prošlošću nisu više toliko sigurni. Ipak, ovaj nedostatak jeste više izražen u njihovom
slučaju, te se zato posebno navodi.
Takođe, može doći i do problema u zemljama domaćinima, gdje domaći stanodavci usljed
rastuće tražnje i veće kupovne moći digitalnih nomada u odnosu na domicilno stanovništvo mogu
početi sa povećavanjem rente stanovanja i za domicilno stanovništvo, tako umanjujući njihovu
kupovnu moć. Digitalni nomadi ne plaćaju ni porez u zemlji domaćina – njihov jedini doprinos je
ekonomski konzumerizam u toj zemlji za vrijeme njihovog boravka.
Digitalni nomadi imaju problem i sa gubitkom socijalne sigurnosti - nedostatkom zdravstvene
zaštite, penzijskog osiguranja (ako ne uspostave svoju ličnu štednju) i iznenadne nezaposlenosti. Ovo
je takođe i opšti trend kretanja ka budućem tržištu rada. Radnici više ne mogu očekivati doživotan
posao, penziju, zdravstveno osiguranje i plaćeni dopust. Sada se očekuje da radnici sami plaćaju
naknade koje su prethodno pokrivali poslodavci. Digitalni nomadi koji imaju zdravstvenu zaštitu su
oni iz zemalja koje je pružaju besplatno ili pristupačno svojim državljanima.
Putno osiguranje rijetko koji digitalni nomad ima. Od ukupno 38 ispitanih digitalnih nomada u
istraživanju Thompson (2018), adekvatan plan za penzionisanje ima samo dvoje. Štednje gotovo da i
nemaju. Samo su dva najplaćenija ispitanika imala odgovarajuće planove za penzionisanje, jer su imali
godišnje prihode veće od 100 hiljada američkih dolara. Jedan ispitanik se već penzionisao sa trideset i
šest godina i živio je sa penzijom od 36 hiljada dolara godišnje. Dvije žene su isplatile svoju penzionu
štednju i koristile su je za finansiranje svog trenutnog posla. Mali dio ispitanika imao je planove
penzionisanja koji su uspostavljeni u okviru prethodnog, punog radnog odnosa. Neki su preuzeli na
sebe da uplaćuju doprinose, ali niko nije doprinosio na odgovarajućem nivou koji im je preporučio
finansijski savjetnik. Na primjer, mnogi digitalni nomadi su uplaćivali doprinose manje od sto
američkih dolara mjesečno. Manje od pet ispitanika imalo je sopstveni penzioni fond, a svi su na njega
uplaćivali vrlo malo novca. Ostali ispitanici jednostavno nisu imali nikakav penzioni fond. Kad je riječ
o štednim računima, na njima su ispitanici imali manje od hiljadu dolara.
Nedostatak regulative u vidu jasnog definisanja prava i obaveza radnika, odnosno
poslodavaca, može imati dalekosežne posljedice na cijeli društveni sistem, jer penzijski i socijalni
sistem zavise od poreza prikupljenih od građana i kompanija, a digitalni nomadi u tome ne učestvuju
niti sljedstveno tome uživaju zašitu.
Problemi za poslodavce se mogu javiti u slučaju tehničkih problema u komunikaciji sa
angažovanim digitalnim nomadom. Digitalni nomadi mogu imati više projekata na kojima rade
istovremeno, što može potrebe određenog poslodavca staviti niže na listi prioriteta. Nekada će morati
ponuditi i veću novčanu naknadu kako bi se izborili sa konkurencijom za angažovanje digitalnih
nomada sa najboljim vještinama u datoj industriji. Dostupnost za rad konkretnog digitalnog nomada
može biti promjenljiva od sedmice od sedmice, tako da je potreban oprez pri ugovaranju obima i
dužine trajanja posla koji treba da se obavi.

333
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

6. ZAKLJUČAK

Tokom 2020. godine svijet se suočio sa nezapamćenim izazovom i promjenom u načinu

poslovanja usljed COVID-a 19. Rad na daljinu postao je, gotovo preko noći, „novo normalno“. Taj
izazov je istovremeno pružio bezbroj novih mogućnosti za ljudski napredak. Budućnost je neizvjesna i
ne možemo je predvidjeti, ali moramo biti otvoreni i spremni za nju.
Digitalni nomadi primarno rade uz pomoć interneta. Od njih se ne traži da se lično pojave
kako bi obavljali svoj posao, stoga su „nezavisni od lokacije“. Oni izbor mjesta rada vrše s obzirom na
lične preferencije, a ne s obzirom na to za koga rade. Rad na daljinu uz putovanje svijetom čini se kao
nešto što svako može ili – kao što neki tvrde – treba da traži u potrazi za boljiim životom.
Ali, kakva je stvarnost života jednog digitalnog nomada? Kroz rad je ukazano na niz
nedostataka – finansijska nesigurnost, nedostatak socijalne zaštite, te problem razdvajanja poslovnog i
privatnog života koji može imati negativne posljedice na kvalitet života digitalnih nomada. To su
problemi sa kojima se ne suočavaju samo digitalni nomadi (ali da u većoj mjeri), već cijela generacija
„milenijalaca“ koja je dio tržišta rada u savremenim uslovima poslovanja. Prednosti kao što su
fleksibilnost radnog vremena i lokacijska nezavisnost koje ostavljaju mogućnost za putovanja širom
svijeta uz sticanje novih iskustava i prevazilaženje kulturnih barijera razlog su zbog kojeg se digitalni
nomadi ipak odlučuju na suočavanje sa nedostacima takvog načina rada i stila života.
Kompanije treba da budu svjesne da će budući zaposlenici zahtijevati sve više fleksibilnosti
koja podrazumijeva i rad na daljinu. Tržište rada pretrpjeće značajne promjene u budućem periodu, a
te promjene već su počele i sve se više ubrzavaju.
Obrazovne ustanove današnjice mogu i treba da pripreme mlade za radna mjesta koja još nisu
stvorena, za tehnologije koje još nisu izumljene i za rješavanje problema koji nikad prije nisu nastajali.
Zajednička odgovornost je iskorištavanje prilika i pronalaženje rješenja.
Budućnost rada je u tome da radnici zaista uživaju u tome gdje, kada, kako i na čemu rade.

LITERATURA

Altringer, Beth. 2015. „Globetrotting digital nomads: the future of work or to good to be true?“ Forbes
leadership Forum. Pristupljeno 19.1.2021.
https://www.forbes.com/sites/forbesleadershipforum/2015/12/22/globetrotting-digital-nomads-the-future-of-
work-or-too-good-to-be-true/?sh=6dbd59d17594
Cook, Dave. 2020. „The freedom trap: digital nomads and the use of disciplining practices to manage
work/leisure boundaries.” Information Technology & Tourism 22, 355–390. https://doi.org/10.1007/s40558-
020-00172-4
Dobrota, Antonia. 2021. „Što je viza za digitalne nomade i koje zemlje već nude takvu vrstu dozvole za boravak
turista.“ Cimerfraj. Pristupljeno 12.1.2021. https://www.cimerfraj.hr/digitalni-nomadi/viza-za-digitalne-
nomade
Duszinsky, Matiej. 2021. „Gig Economy: Definition, Statistics & Trends.“ Zety. Pristupljeno 12.1.2021.
https://zety.com/blog/gig-economy-
statistics?gclid=Cj0KCQiA3smABhCjARIsAKtrg6LtL8HpxITo2XttQu5f51fo0V3K9RCFnPAXK2kqnze7h
x2cJFHP_KkaAgRREALw_wcB
EPALE - e-Platforma za obrazovanje odraslih u Europi. 2018. „Informaciona i informatička pismenost.“
Pristupljeno 14.1.2021. https://epale.ec.europa.eu/hr/blog/informaciona-i-informaticka-pismenost
Google Trends. https://trends.google.com/trends/?geo=US
Grabovac, Ivana. 2020. „Digitalno nomadstvo.“ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet ekonomije i turizma
"Dr. Mijo Mirković". Pristupljeno 15.1.2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:685596
Hannonen, Olga. 2020. „In search of a digital nomad: defining the phenomenon.” Information Technology &
Tourism 22, 335–353. https://doi.org/10.1007/s40558-020-00177-z
Hermann, Inge, i Cody Morris Paris. 2020. “Digital Nomadism: the nexus of remote working and travel
mobility.” Information Technology & Tourism 22, 329–334. https://doi.org/10.1007/s40558-020-00188-w
Karsten, Matthew. 2021. “18 Countries With Digital Nomad Visas (For Remote Workers).” Expert Vagabond.
Pristupljeno 12.1.2021. https://expertvagabond.com/digital-nomad-work-visas/
Kurtović, Ernad. 2019. „Radno mjesto budućnosti.“ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet ekonomije i
turizma "Dr. Mijo Mirković". Pristupljeno 15.1.2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:925481
LaPointe, Riel. 2018. „What Are the Advantages & Disadvantages of Hiring a Digital Nomad?“ Toronto
Financial & IT Recruiter. Pristupljeno 22.2.2021. https://www.iqpartners.com/blog/what-are-the-
advantages-disadvantages-of-hiring-a-digital-nomad/

334
 Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

Mai, Denise. 2020. „26 Incredible Benefits of Becoming a Digital Nomad.“ Digital Nomad Soul. Pristupljeno
22.2.2021. https://www.digitalnomadsoul.com/becoming-a-digital-nomad/
Makimoto, Tsugio, i David Manners. 1997. Digital nomad. Wiley. New York. ISBN: 978-0-471-97499-4.
Makimoto, Tsugio. 2013. “The Age of the Digital Nomad: Impact of CMOS Innovation.” IEEE Solid-State
Circuits Magazine, vol. 5, no. 1, pp. 40-47. DOI: 10.1109/MSSC.2012.2231498.
Mancinelli, Fabiola. 2020. „Digital nomads: freedom, responsibility and the neoliberal order.“ Infomation
Technology & Tourism. https://doi.org/10.1007/s40558-020-00174-2
MBO Partners. 2018. „Digital Nomadism: A Rising Trend.“ Pristupljeno 18.1.2021.
https://www.mbopartners.com/uploads/files/state-ofindependence reports/StateofIndependence-
ResearchBrief-DigitalNomads.pdf
Morgan, Jacob. 2012. The Collaborative Organization: A Strategic Guide to Solving Your Internal Business
Challenges Using Emerging Social and Collaborative Tools. McGraw-Hill Education, U.S.A.
Müller, Annika. 2016. „The digital nomad: buzzword or research category?“ Transnational Social
Review, 6:3, 344-348. DOI: 10.1080/21931674.2016.1229930
Nash, Callace, Mohammad Hossein Jarrahi, Will Sutherland, i Gabriela Phillips. 2018. „Digital nomads beyond
the buzzword: defining digital nomadic work and use of digital technologies.“ Transforming Digital Worlds.
10766. 207–217.
oDesk. 2014. „Digital Nomads: A Revolution in Work Freedom.“ Redwood City, California.
OECD. 2018. The Future of Education and Skills: Education 2030. Pristupljeno 24.1.2021.
https://www.oecd.org/education/2030-project/contact/E2030_Position_Paper_(05.04.2018).pdf
Orel, Marko. 2019. „Coworking environments and digital nomadism: balancing work and leisure whilst on the
move.“ World Leisure Journal, 61:3, 215-227. DOI: 10.1080/16078055.2019.1639275
Reichenberger, Ina. 2018. „Digital nomads—a quest for holistic freedom in work and leisure.“ Annals of
Leisure Research 21(1), 364–380. https://doi.org/10.1080/11745398.2017.1358098
Sirbu, Alexandru Andrei, i Dana Alexandra Chirou. 2016. „Jacob Morgan (2014) The Future of Work, Build
Better Leaders and Create a Competitive Organization.” John Wiley & Sons, 234 p. Psihologia Resurselor
Umane, 14. 85-89.
Thompson, Beverly Yuen. 2018. „Digital Nomads: Employment in the Online Gig Economy.“ Glocalism:
Journal Of Culture, Politics And Innovation. DOI: 10.12893/gjcpi.2018.1.11
Thompson, Beverly Yuen. 2019. „The digital nomad lifestyle: (remote) work/leisure balance, privilege, and
constructed community.“ International Journal of Sociology of Leisure. 2(4):1-16.
https://doi.org/10.1007/s41978-018-00030-y
Vrbanus, Sandro. 2020. „ Hrvatska među prvima u svijetu regulira pitanje digitalnih nomada.“ Bug. Pristupljeno
12.1.2021. https://www.bug.hr/propisi/hrvatska-medju-prvima-u-svijetu-regulira-pitanje-digitalnih-nomada-
17916
Wyse Travel Confederation. 2018. „New Horizons IV.“ Pristupljeno 16.1.2021.
https://www.wysetc.org/research/reports/new-horizons-series/new-horizons-iv/

335
Jahorina Business Forum 2021 / Jahorinski poslovni forum 2021

336