STROJARSKO BRODOGRAĐEVNA ŠKOLA ZA INDUSTRIJSKA I

OBRTNIČKA ZANIMANJA – RIJEKA

JOŽE VLAHOVIĆA 10A

ZAVRŠNI RAD

IZRADA I MONTAŽA ČLANKASTOG RADIJATORA (UGRADNJA,

SPAJANJE, ODZRAČIVANJE I TLAČNA PROBA)

Učenik: Mateo Mostovac

Razred: 3.a
Mentor: Prof. Marko Oreskovic

Rijeka, rujan 2021.

SADRŽAJ

1. UVOD..............................................................................................1

3. POPIS ALATA I PRIBORA...............................................................2

3. TROŠKOVNIK.................................................................................3

4. ČLANKASTI RADIJATOR................................................................4

5. TEHNOLOŠKI POSTUPAK............................................................12

6. ZAŠTITA NA RADU.......................................................................15

7. ZAKLJUČAK..................................................................................17

8. LITERATURA.................................................................................18

9. POPIS ILUSTRACIJA....................................................................19

PRILOZI.............................................................................................20
1. UVOD I OPIS ZADATKA

Radijator je tijelo za grijanje prostora sastavljeno od uskih šupljih rebara

izrađenih od sivog lijeva, čelika ili aluminija. To može biti samostalni električni ili
plinski grijač, ali najčešće se koristi kao izmjenjivač topline u sustavu centralnog
grijanja, gdje se opskrbljuje vrućom vodom ili parom koja se doprema iz parnog kotla
cijevima i prirodnim putem vraća u kotao ili prisilnom cirkulacijom. Toplina zagrijanog
medija prenosi se uglavnom konvekcijom (protok topline) na okolni zrak koji teče duž
stjenke rebara radijatora. Relativno velika površina grijanja u odnosu na prostor koji
zauzima, omogućuje brzo i učinkovito zagrijavanje prostorije. Radijatori se sastoje se
od predmeta iste veličine izrađenih od lijevanog željeza ili čeličnog lima (posebni
dizajni i aluminij). Slaganjem nekoliko članaka i njihovim spajanjem u skupine
dobivaju se radijatori potrebne površine. Pojedinačni članovi povezani su
nazuvicama s desnim promjerom utora 1 1/4 "i brtvom izrađenom od posebnog
materijala. Čelični i aluminijski radijatori dolaze samo za grijanje tople vode s
temperaturom nižom od 100 °C. Radijator je najbolje postaviti ispod prozora kako bi
se smanjio neugodan utjecaj prodora hladnog zraka kroz prozorske proreze.
U našem primjeru postaviti ćemo radijator u novu školsku radionicu na način da ga
priključimo na postojeću instalaciju grijanja. Izvest ćemo prelaz sa čelične cijevi i
nastaviti sa bakrenim cijevima do radijatora.

1
3. POPIS ALATA I PRIBORA

r.b. Alati, naprave, strojevi i uređaji

1. Francuski ključ
2. Četka čelična
3. Pasta za bakar
4. Kist
5. Metar
6. Livel
7. Nož za rezanje cijevi
8. Plamenik
9. Kudelja
10. Pasta za kudelju
11. Brener
12. Kositar
13. Kapa

1. Nareznica
2. Bušilica
3. Štemalica

POPIS POTREBNOG MATERIJALA

r.b. Materijal – naziv, vrsta, dimenzije količina
1. Cu L kom 90% Ø18 9 kom
2. Ms prijelaz MŽ 18 O Holonder - bakar 3 kom
3. Detentor 1 kom
4. Ventil 1 kom
5. Cu cijev ø18 12 m
6. Radijator Fondital Sahara 800 15 čl
7. Nosači za cijevi 7 duplih

2
3. TROŠKOVNIK

Redni Materijal Količina Težina Cijena (kn) Vrijednost

broj jedinica (kn)
mjere
1. Radijatorska 2 5,77 11,54
redukcija AL
1/2 desna
2. Radijatorska 2 5,77 11,54
redukcija AL
1/2 lijeva
3. Radijatorska 4 0,60 2,40
brtva
1mm
4. Radijatorska 2 2,53 5,06
spojnica
5. Distancer 3 3,22 6,44

6. Radijatorski 1 4,86 4,86

čep 1/2
7. Odzračnik 1 4,86 4,86
1/2
8. Članak 15 4,80kg 85,70 1 285,50
radijatora
9. Cijev 12 47,15 564,00

10. T komad 2 12,50 25,00

pocinčani
11. Holonder 2 25.32 50,64
prolaz na T
komad
12. Prolaz sa T 2 28,30 56,60
– komada na
bakar

3
4. ČLANKASTI RADIJATOR

Danas možemo pronaći brojne vrste radijatora od kojih se ističu (slika 1):
 pločasti klasični radijatori,
 cijevni radijatori (kupaonski),
 aluminijski radijatori.

Pločasti klasični radijatori, glavne prednosti su njihova manja dubina i lakše

čišćenje. Zbog različitog dizajna, cijevi kojima voda putuje skrivene su i konačni
dojam je elegantniji od rebrastih radijatora. Cjevasti radijatori (kupaonski) imaju
glavnu značajku međusobno povezane cijevi koje se postavljaju okomito ili
vodoravno. Ovakav radijator najčešće se može naći u kupaonicama zbog njihove
praktičnosti. Aluminijski člankasti radijatori su međusobno povezani proizvodi koji
čine jedinicu radijatora, a broj predmeta ovisi o veličini prostora koji se grije. Najveći
nedostatak rebrastog radijatora je teško čišćenje, dok im je prednost dug životni
vijek.

Slika 1: Vrste radijatora

Radijatori su jedan od osnovnih izmjenjivača topline, bez kojih je danas gotovo

nemoguće zamisliti normalnu kvalitetu života. Danas dolaze u mnogim oblicima,
veličinama, materijalima i bojama, ali više pažnje treba obratiti na njihov položaj u
sobi, kao i na njihovu veličinu s obzirom na prostor. Radijatori zračenjem i
konvekcijom prenose toplinu u prostor. Sastoje se od jedne ili više grijaćih površina,
4
sa šupljim središnjim tijelom, koje je napunjeno prikladnim medijem poput vruće vode
ili pare pod niskim tlakom. Takvi se radijatori koriste u sustavima centralnog grijanja,
a kao pojedinačni radijatori, u lokalnim sustavima grijanja, mogu se koristiti oni punog
presjeka koji se griju električnim grijačima. Radijatori su podijeljeni u dvije osnovne
skupine, prema materijalu od kojeg su izrađeni (čelik, aluminij, lijevano željezo ili
drugi materijali) i prema dizajnu površine (cjevasti, pločasti, člankasti ili u drugim
oblicima).

Člankasti radijatori prikazan na slici 2. su vrsta radijatora koji se sastoje od

nekoliko člankova iste veličine poredanih jedan do drugog i tako čine jednu grijaću
površinu, a mogu biti različitih dimenzija. Dimenzija člankastog radijatora ovisi o
veličini prostorije, vrsti sobe, položaju i ostalim karakteristikama. Izrađeni su od
lijevanog željeza ili aluminija, a mogu se zavariti i od čelika. Najveća prednost
člankastih radijatora je što mogu biti različitih dimenzija i tako se prilagoditi različitim
sobnim uvjetima.

Člankasti radijatori se sastoje od međusobno povezanih članaka čiji ukupan broj

ovisi o toplinskim potrebama prostora. Radijatori se obično postavljaju uz prozore i
staklene zidove, jer su to najkritičnija mjesta u sobi zbog pada temperature. Ponekad
je zbog specifičnosti zahtjeva teško ispuniti ovo pravilo i tada ih je najbolje smjestiti
što bliže tim kritičnim položajima. Veličina radijatora određuje se proračunom koji
uzima u obzir sve prostorne parametre kao i:
 debljinu zidova,
 vrstu fasade,
 veličinu i vrstu vrata i prozora,
 namjenu i
 temperaturu koju treba postići u prostoru.

Veličina radijatora uglavnom se u početku određuje na temelju površine sobe.

Također, veličina radijatora ovisi o kubnom kapacitetu grijanog prostora, orijentaciji
na strane svijeta i debljini izolacije na vanjskim zidovima. Snaga radijatora, odnosno
uređaja za grijanje mora odgovarati standardu grijanja, a veličina radijatora po
kvadratu. Ukoliko je prostor dobro izoliran, može se uzeti u obzir izračun:

5
 1 odjeljak/m2 m2 sobe sa jednim vanjskim zidom i prozorom treba iznositi 100 W

Ukoliko je prostor sobe 25 m2. Taj broj pomnožimo sa 100 W i dobijemo 2500.
To znači da je potrebno zagrijavati 2.5 kW/h. Dobiveni rezultat se dijeli s vrijednošću
naznačenom u dokumentaciji za radijator. Ukoliko radijator izdvaja 180 W, onda 2500
podijelimo sa 180 W i dobijemo 13.88. Potrebno je 14 odjeljaka.

Radijatori su lijevani od aluminijske legure čija su svojstva izvrsna vodljivost

topline, velika otpornost na koroziju i dobra mehanička svojstva. Topljenje legura
odvija se u automatiziranoj nagibnoj plinskoj peći s kapacitetom 10t rastopljene
legure. Rastvor se obrađuje i kontrolira prije početka lijevanja radijatora. Prije svakog
lijevanja taline iz peći za taljenje provjerava se kemijski sastav legure i, ako je
potrebno, metalografska struktura.

Procesi pripreme površine radijatora za bojanje i sami postupci bojanja

potpuno su automatizirani. U sljedećoj se fazi osnovna boja nanosi na cijelu vanjsku
površinu radijatora. Osnovni sloj nanosi se elektrostatički potapanjem radijatora u
boju. Sama osnovna boja pruža dovoljnu zaštitu od korozije radijatora. Sljedeća je
faza elektrostatičko nanošenje praškaste boje na temeljni premaz. Nakon nanošenja
sloja praškaste boje izvodi se postupak polimerizacije boja u pećnici. Nakon
razdoblja stabilizacije boje i završnog pregleda svake pojedine baterije radijatora,
radijatori se spakiraju na liniju za pakiranje. Bočne strane radijatora zaštićene su
kartonskim poklopcima, a cijela baterija je dodatno omotana termoskupljajućom
folijom.

Spajanje radijatora (slika 3) se provodi pomoću radijatorskih spojnica s lijevim i

desnim navojem, te se radijator produljuje dodavanjem ili skraćuje skidanjem
članaka.

6
 Slika 2: Članak radijatora s dvjema spojnicama za dodavanje članaka

Spajanje članaka (slika 4) vrši se spojnicama 1'' i brtvama 1". Razmak između
priključka je 350 mm, ukupna visina 430 mm i dubina 95 mm.

Slika 3: Spajanje članaka

Pribor za ovjes i spajanje radijatora ovisi o proizvođaču, ali najčešće ga čine kako
je prikazano na slici 5:
 standardiziranih dijelova
o spojnice,
o redukcije,
o brtve,

7
 o čepovi.
 ovisno o proizvođaču
o konzole,
o distance,
o nosači,
o nogice.

Slika 4: Pribor za spajanje i ovjes radijatora

Smještaji ugradnje radijatora (slika 6):

o uz zidove, udubljenja u zidovima, kao pregradne stijene;
o tamo gdje se toplina najviše gubi,
o moguće ih je zakloniti maskama.

Slika 5: Smještaj radijatora

8
 Radijatori se postavljaju na zid i na pod kao samostojeće grijaće tijelo, u ovom
slučaju na nogice. Radijator je potrebno staviti tako da je omogućen nesmetan
izlazak zraka iz instalacije.

Kod montaže radijatora je potrebno paziti na minimalni nagib u smjeru

strujanja radnog medija koji omogućava radijatorskom termostatskom ventilu ostanak
u vodi a da je pri tome siguran estetski izgled radijatora (slika 7).

Slika 6: Minimalni nagib

Priključenje radijatora na cijevnu mrežu sustava centralnog grijanja se vrši na

nekoliko načina, s tim da je polazni vod uvijek smješten na gornjoj strani kako
prikazuje slika 8.

Slika 7: Primjer priključivanja polaznog i povratnog voda na radijator

Ugradbene i nazivne visine radijatora daju proizvođači dok su radijatori

standardizirani prema nazivnoj visini (slika 9).

9
 Slika 8: Najmanja potrebna udaljenost radijatora od zida ili niše

Radijator koji je ugrađen je marke Orion 350/95, specifikacije su prikazane na

slici 10.

Slika 9: Specifikacije člankastog radijatora Orion 350/95

Prilikom sastavljanja članaka potrebno je ostvariti i odgovarajući moment

zatezanja od min. 40 Nm. Zrak iz sustava uspješno se uklanja pravilnom ugradnjom
radijatora na način da se postigne pad radijatora od 1-3% u odnosu na mjesto
10
dovoda tople vode. Radijatore, koji se ne koriste redovito, treba postaviti na
minimalnu temperaturu kako se voda u cijevima ne bi smrzavala i kako radijator ne bi
slučajno pukao.

Nakon mjerenja i provjere mjera je potrebno mjeriti i spajati da sve bude kako
treba. Nakon toga sa čeličnom četkom očistiti krajeve cijevi i unutrašnjost kolina.

Nakon čišćenja cijevi potrebno je namazati pastom za bakar i početi sa

brenerom grijati spojeve i s kositrom variti sve postepeno. Nakon zavarivanja je
potrebno na krajeve gdje je mjesto za ventile namotati kanavu i sa francuzom i
knipexom zavidati ventile i na gornji dio zavidati odzračni ventil.

Hladnu tlačnu probu cijevne mreže s radijatorima izvršiti na pritisak 5 bar u

trajanju minimalno 8 sati. Dobru protočnost instalacije provjeriti prije polaganja
završnog sloja poda. Poslije tople probe je potrebno izvršiti pražnjenje i ispiranje
instalacije, te punjenje čistom vodom. Plinski aparat mora biti uzemljen.

Sustav se puni običnom vodom s mogućim dodatkom antifriza, vodeći računa

da je pH otopine u rasponu od 7-9,5. Preporučena tvrdoća demineralizirane vode 0-4
º DH. Kada sustav grijanja ne radi stalno, a vanjska temperatura padne ispod -5 ºC,
voda u sustavu može se smrznuti, a radijatori mogu puknuti. Ne preporučuje se česta
promjena vode (medija) u sustavu (nakon punjenja sustav se samo nadolijeva).
Preporučeni radni tlak je 1-3 bara. Slika 11 prikazuje montirani člankasti radijator.

Slika 10: Montirani člankasti radijator

11
5. TEHNOLOŠKI POSTUPAK
Redni br. Opis operacije Materijal Alat i Mjerni i Mjere
priprema kontrolni zaštite
instrumenti
1. Priprema Nosači, Ključevi, Metar i livel Radno
materijala i pasta za bušilica, ključ odijelo,
alata koji će mi lemljenje, za radijator, rukavice i
trebati za kalaj, boca plina. radne
izvršavanje ozračnik, cipele.
rada. detentor,
radijatorski
članci,
kudelja..
2. Spajanje Spojnice, Radijatorski Radno
članaka brtve, ključ, ključ i odijelo,
radijatora: Na nosači, kliješta.. rukavice i
ravnoj površini odstojnici.. radne
spajam cipele.
međusobno
članke.
3. Postavljanje Ventil, Ključ Radno
ventila, detentor, viljuškasti 13 odijelo,
detentora i ozračnik, mm i 24 mm. rukavice i
ozračnika: kudelja i radne
Nakon što smo pasta za cipele.
spojili radijator, kudelju.
namotamo
kudelju na
ventile i
ozračnike te ih
pritegnemo
4. Označavanje: Nosači. Livel l=0,5 m Metar Radno
Pomoću metra odijelo,
mjerimo visinu i rukavice i
širinu radijatora radne

12
 te iste mjere cipele.
prenosimo na
zid gdje će doći
nosači.
5. Bušenje: Na Bušilica Radno
mjesto gdje vibraciona odijelo,
gdje smo „Bosch“ Φ rukavice i
označili vršimo 12 mm radne
bušenje. cipele.
6. Postavljanje Radijator i Čekič-0,5 kg Radno
radijatora na konzole. Ključ odijelo,
zid: viljuškasti 13 rukavice i
U izbušene mm radne
rupe stavljam cipele.
konzole te na
njih vješam
radijator.
7. Mjerenje i Nož za Metar Radno
rezanje veza: rezanje odijelo,
Nakon bakrenih rukavice i
postavljanja cijevi radne
radijatora cipele.
vršimo mjerenje
veza do
priključka.
8. Čišćenje i Pasta Spužva Radno
mazanje cijevi: odijelo,
Nakon što smo rukavice i
skrojili cijevi radne
veze očistimo ih cipele.
spužvicom i
namažemo
pastom.
9. Lemljenje: Kositar Plinska boca Radno
Nakon što smo odijelo,

13
 spojili cijevi na rukavice i
polazni i radne
povratni vod cipele.
vršim lemljenje
sa plinskom
bocom dodajući
kalaj.
10. Tlačenje: Radno
Tlačimo odijelo,
instalaciju na rukavice i
pritisak 2,5 bara radne
cipele.

6. ZAŠTITA NA RADU

Zadaća zaštite na radu je da smanji broj nezgoda, profesionalnih i drugih ozljeda

vezanih za rad, materijalnih gubitaka nastalih zbog zastoja na radu te zaštita radnog
okoliša.

Postoji više izvora opasnosti, a oni mogu biti:

 mehanički izvori opasnosti
 opasnost od padova i rada na visini
 opasnost od električnog udara
 opasnost od štetnih i otrovnih tvari
 opasnost od buke i vibracije
 opasnost od štetnih zračenja.

Mehanički izvori opasnosti smatraju se oni izvori koji uzrokuju mehaničke povrede. To
su udarci, prignječenja, posjekotine i tome slično. Do mehaničkih povreda može doći
od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja. Tako npr. opasnost od mehaničkih
povreda pri rukovanju oštrim i šiljastim predmetima, rotirajućim predmetima, a ne
mjestima uklještenja, u blizini predmeta koji se giba pravocrtno i sl. Osim toga

14
opasnost predstavljaju i dijelovi koji mogu odletjeti iz stroja (npr. otpuštanje dijelova).
To se može spriječiti samo ispravnim održavanjem i stalnom kontrolom.

Da bi se zaštitili od gore navedenih opasnosti prilikom rada koriste se osobna

zaštitna sredstva.

Slika 11: Zaštitne cipele

Slika 12: Zaštitne rukavice

Slika 13: Zaštitno radno odijelo

15
7. ZAKLJUČAK

Radijatori prenose toplinu u prostor zračenjem i konvekcijom. Sastoje se od

jedne ili više ogrjevnih ploha, sa šupljim centralnim tijelom, koje ispunjava
odgovarajući medij poput vruće vode ili niskotlačne pare. Radijatori se u pravilu
postavljaju uz prozore i staklene stijene, jer su to najkritičnija mjesta prostora zbog
pada temperature. Veličina radijatora se određuje proračunom, koji uzima u obzir sve
prostorne parametre kao i debljinu zidova, vrstu fasade, veličinu i tip vrata i prozora,
namjenu te temperaturu koja se želi postići u prostoru. Kako bi se spriječila unutarnja
korozija u radijatorima, mora se izbjegavati prodor zraka unutar instalacije. Kisik
reagira s metalnim dijelovima postrojenja i odmah započinje proces korozije, koja
traje tako dugo dok je kisik prisutan u instalaciji. Korisno je znati da se zračni jastuk
zadržava na vrhu radijatora te ga je potrebno ispustiti što je prije moguće, a također
redovito kada se dodaje voda. Proizvođač radijatora mora osigurati da se
odzračivanje može obaviti ispravno, drugim riječima, odzračnik mora biti smješten na
najvišoj točki radijatora. Dobro osmišljena i namještena instalacija zahtijeva malo ili
nimalo nadopunjavanja. Kada određena instalacija redovito troši vodu, treba ispitati
uzrok (pumpa ne brtvi, kotao ne brtvi, radijatori ne brtve, niski tlak) i otkloniti kvar što
je prije moguće. Kako bi otkrili moguća mjesta koja ne brtve, ne preporučuje se
automatsko punjenje instalacija. U svakom slučaju, instalacija mora biti projektirana
na takav način da korisnik može vrlo lako potvrditi radni tlak u funkciji specifičnih
podataka instalacije (sadržaj vode u instalaciji, karakteristike zatvorene ekspanzione
posude, statička visina). Šumovi i žuborenja koji se mogu javiti u tijeku rada isključivo
su uzrok prisutnosti zraka u sistemu pa je dobro povremeno nadzirati pritisak i vršiti
ispuštanje zraka iz sistema kako bi se omogućio optimalan rad radijatora.

16
8. LITERATURA

1. Đurđević M.: Sustav grijanja i potrošnje tople vode, Međimursko veleučilište u

Čakovcu, Čakovec, 2016.
2. Lipovica, tehnički katalog,
https://termometal.hr/upload/catalog/group/136/radijatori-lipovica-tehnicki-
podaci-i-karakteristi_5870afb0dbad7.pdf
3. Odaberite najbolji radijator za centralno grijanje, https://exterim.hr/blog/kako-
pravilno-odabrati-radijator-43/
4. Radijator, https://hr.wikipedia.org/wiki/Radijator
5. Spajanje članaka radijatora, http://vozac.tesear.com/spajanje-clanaka-
radijatora/
6. Servis i podrška, https://www.radson.com/hr/kvaliteta/servis-i-podrska.htm
7. Štimac G.: Postupci, propisi i norme kod projektiranja strojarskih instalacija na
primjeru obiteljske kuće, Sveučilište Sjever, Varaždin 2016.
8. Što je potrebno znati o radijatorima,
https://www.interijernet.hr/hr-opremanje/sto-je-potrebno-znati-o-
radijatorima_57483
9. Što je potrebno znati o radijatorima, https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/sto-
je-potrebno-znati-o-radijatorima-20111206
10. Uputa za montažu radijatora, http://lipovica.hr/oldweb/hr/uputa-za-montazu-
radijatora.html?jjj=1618414524261

17
9. POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1: Vrste radijatora...........................................................................................2

Slika 2: Člankasti radijator.......................................................................................3
Slika 3: Članak radijatora s dvjema spojnicama za dodavanje članaka...................5
Slika 4: Spajanje članaka........................................................................................5
Slika 5: Pribor za spajanje i ovjes radijatora............................................................6
Slika 6: Smještaj radijatora......................................................................................7
Slika 7: Minimalni nagib...........................................................................................7
Slika 8: Primjer priključivanja polaznog i povratnog voda na radijator.....................8
Slika 9: Najmanja potrebna udaljenost radijatora od zida ili niše.............................8
Slika 10: Specifikacije člankastog radijatora Orion 350/95......................................9
Slika 11: Montirani člankasti radijator....................................................................10

18
PRILOZI

19
20
21
22
23
24