Pritisak 

(p) se, posve općenito, definiše kao omjer sile (F) i površine (S) na koju ta sila djeluje
pod pravim uglom. Možemo pisati:
.
Proizlazi da je mjerna jedinica za pritisak njutn po metru kvadratnom (N/m2). Ta izvedena
mjerna jedinica se kraće naziva paskal (Pa).
Pritisak je, u većini slučajeva, pojam vezan uz izučavanje fluida (tekućina i plinova), međutim
i u fizici čvrstih tijela koristimo taj pojam - npr. kontaktni pritisci između čvrstih tijela u
dodiru.
Za bolje razumijevanje pritiska, dobro je objasniti uzrok njegove pojave kod fluida.

 Kod tekućina, pritisak će se javiti u dva slučaja:

o Prilikom djelovanja gravitacije ili inercijalnih sila, kada će sve čestice tekućine
dobiti težinu te će djelovati nekom ukupnom silom u smjeru djelovanja rezultantne
sile polja u kojem se tekućina nalazi. Takvo djelovanje će proizvesti hidrostatički
pritisak.
o Prilikom kretanja (strujanja) tekućine, kada će na neku prepreku strujanju
djelovati sila dinamičkog pritiska, i to na površini u koju tekućina udara.
 Kod plinova će uvijek postojati pritisak ukoliko je promatrana masa plina ograničena
čvrstim stijenkama. Čestice plina se u prostoru slobodno i haotično kreću sudarajući se
međusobno i sa stijenkama s kojima je plin omeđen. Pri svakom sudaru čestica prenosi
neki impuls sile na stijenke, a ukupna sila u jedinici vremena jednaka je zbiru svih sila
prenesenih svim udarima na promatranoj površini stijenke koji su se desili u
promatranom vremenu.
Jedinice za pritisak su:

 bar
 standardna atmosfera
 tehnička atmosfera
 mmHg (milimetri živinog stuba