Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

Odsjek: Psihologija

Predmet: Psihologija ličnosti

Mentor: Dr. sc. Mitra Mirković Hajdukov, stručnjak iz prakse

Izvještaj

BFI

Studenti: Krajinović Ajla

Tulumović Midela

Bahtić Zerina

Mulać Neira

Mešić Azra

Broj indeksa: 13-28/19,

13-46/19,

13-4/19

13-27/19

13-26/19

Tuzla, maj 2021. godine

 SADRŽAJ

UVOD...................................................................................................................................................1
BIG FIVE MODEL...............................................................................................................................2
METODA..............................................................................................................................................4
REZULTATI.........................................................................................................................................6
DISKUSIJA...........................................................................................................................................8
ZAKLJUČAK......................................................................................................................................10
LITERATURA....................................................................................................................................11
 UVOD

Upitnik širih dimenzija ličnosti Petfaktorskog modela je kratki inventar ličnosti koji
omogućava efikasnu procjenu pet širokih dimenzija ličnosti. Te dimenzije su: Neuroticizam,
Ekstraverzija, Otvorenost, Ugodnost i Savjesnost (Kranjčev, 2020). Upitnik se sastoji od 44
čestice u obliku kratkih fraza, za koje sudionik odgovara koliko dobro ga ta fraza opisuje.
Odgovori se daju na ljestvici od 1 do 5, gdje odgovor jedan označava „Uopće se ne slažem,“
a pet „U potpunosti se slažem“.

Rezultati se formiraju kao jednostavna linearna kombinacija odgovora na pojedinim

česticama koje definiraju pojedinu osobinu ličnosti. Rammstedt i John (2007) napominju da
BFI mjeri osobine ličnosti Petfaktorskog modela, u kojem petu dimenziju predstavlja osobina
otvorenosti ka iskustvu, premda u nazivu sadrži izraz „Big Five“, koji označava model
ličnosti Velikih pet dimenzija, u kojem je peta dimenzija drugačije operacionalizirana i zove
se intelekt (Kranjčev, 2020).

Iako svaka od subskala BFI inventara podrazumijeva od osam do deset čestica po

skali, to nije uticalo na relativno dobre psihometrijske karakteristike ovog instrumenta. Na
uzorcima ispitanika iz SAD-a i Kanade, pouzdanost skala, mjerena alfa koeficijentom, se
kreće od .75 do .90 (John i sar. 2008, prema Kranjčev, 2020). Hampson i Goldberg (2006,
prema Kranjčev, 2020) su na uzorku ispitnika srednje životne dobi zabilježili prosječnu
pouzdanost (mjerenu test-retest metodom) od a=.74. Sličan rezultat je zabilježen i u ovom
istraživanju. Naime, pouzdanost kompletne skale, mjerene alfa koeficijentom, iznosi a= .72.
Takva vrijednost pouzdanosti, mjerene koeficijentom interne konzistencije, se može nazvati
prihvatljivom pouzdanošću. Posmatrano po dimenzijama, vrijednosti interne konzistencije
iznose za Ekstraverziju a=.72; Ugodnost a=.57; Savjesnost a=.70; Neuroticizam a=.65;
Otvorenost a=.56 (Kranjčev, 2020).

1
 BIG FIVE MODEL

Glavna tendencija istraživača u okviru tipološkog pristupa jeste da identifikuju

distinktne klase ili tipove ličnosti, čiji članovi imaju slične obrasce skorova na skupu
varijabli. Stoga ovaj pristup podrazumeva da se pri identifikaciji tipova ličnosti polazi od
skorova ispitanika na većem broju osobina, koje uglavnom pripadaju istom modelu. U skladu
s tim, može se reći da osnovnu jedinicu analize predstavlja osoba, odnosno njen specifični
sklop osobina ličnosti. S obzirom na to, ovaj pristup neretko se naziva i pristupom usmerenim
na osobu (Roth & von Collani, 2007).

Roth & van Collani (2007), navode da istraživači koji se bave ličnošću uglavnom su
postigli slaganje oko njezine strukture, te danas najveći broj autora kao skup dimenzija
najvišeg reda kojima je moguće opisati ličnost svakog pojedinca prihvaća petofaktorski
model. Iako postoje i neki drugi dominantni modeli, kao npr. Eysenckov koji počiva na tri
faktora, petofaktorski je model najrašireniji. Njegova struktura proizlazi iz teorija ličnosti i
leksičkog pristupa, koji podrazumijeva da rječnici svakodnevnog jezika adekvatno
odražavaju individualne razlike koje se odnose na socijalnu i psihološku stvarnost.

Nešto kasnije konstruiran je i NEO-PI (Costa i McCrae, 1992, prema Roth & van
Collani, 2007), najčešće korišten mjerni instrument u istraživanjima koja se bave ličnošću, a
njegova osnovna namjena je mjerenje upravo pet širokih, međusobno nezavisnih faktora
ličnosti, koji se u literaturi najčešće označavaju kao ekstraverzija, ugodnost, savjesnost,
neuroticizam (emocionalna stabilnost) i otvorenost za iskustva (kultura, intelekt).
Ekstraverzija i neuroticizam predstavljaju osnovne osi petofaktorskog modela, a neki
istraživači (Tellegen, 1982) zbog visoke povezanosti ekstraverzije s pozitivnim, a
neuroticizma s negativnim emocionalnim stanjima, predlažu čak preimenovanje ovih
konstrukata u "pozitivnu", odnosno "negativnu emocionalnost".

Naime, navedeni autori pretpostavljaju da su ove crte posljedica rada istih

biobihevioralnih sustava koji se nalaze u podlozi emocionalnih stanja (Gray, 1990, prema
Krapić, 2005), navodeći kako je ekstraverzija vjerojatno posljedica bihevioralno
aktivacijskog, a neuroticizam bihevioralno inhibicijskog sustava. Svaka je od pet širih

2
dimenzija petofaktorskog modela sastavljena od više komponenti nižeg reda koje
predstavljaju osnovna obilježja pojedinaca (John i Srivastava, 1999, prema Krapić, 2005).

Prema Goldbergu (1990) ključni pridjevski markeri pet faktora su sljedeći:

1. Ekstraverzija: pričljiv, ekstravertiran, asertivan, izravan, otvoren nasuprot sramežljiv,

tih, intravertiran, plah, inhibiran.
2. Ugodnost: suosjećajan, ljubazan, topao, pun razumijevanja, iskren nasuprot
nesuosjećajan, neljubazan, grub, okrutan.
3. Savjesnost: organiziran, uredan, praktičan, promptan, pedantan nasuprot
neorganiziran, neuredan, nepažljiv, površan, nepraktičan.
4. Emocionalna stabilnost: miran, opušten, stabilan nasuprot mrzovoljan,
anksiozan,
5. Intelekt ili maštovitost: kreativan, maštovit, intelektualan nasuprot
nekreativan, nemaštovit, neintelektualan.

Na osnovu podjele taksonomija sa nivoa eksplanacije i generalizacije, petofaktorski

model se svrstava u deskriptivne taksonomije. Roth & van Collani (2007) navode da okvir
„petofaktorske paradigme“ integriše više metodskih pristupa, kao što je
hijerarhijska organizacija modela, leksička hipoteza i oslanjanje na faktorsku
analizu u proučavanju individualnih razlika. Pored nekih razlika u pristupima petofaktorske
taksonomije, može se reći da postoji pet osnovnih faktora, koji unutar sebe sadržavaju i
različite aspekte tj. facete.

Ova faktorska struktura je replicirana u mnogim uzorcima, te se pokazala

izdržljivom kroz različite tehnike faktorske analize, a pokazalo se da je faktorska struktura
ista za muškarce i žene (Roth & van Collani, 2007).

3
 METODA

Instrument

Korišten je Inventar ličnosti BFI.Sastoji se od 44 stavke koje se odnose na 5 subskala:

Ekstraverzija (E), Ugodnost (A), Savjesnost (C), Neuroticizam (N) i Otvorenost (O).
Korištena je skala Likertovog tipa od 1 do 5. Na Likertovoj skali, 1 označava tvrdnju “uopće
se ne slažem”, 2 “djelimično se ne slažem”, 3 “niti se slažem, niti se ne slažem”, 4
“djelimično se slažem” i 5 je “u potpunosti se slažem”. Bodovanje se sprovelo računanjem
aritmetičke sredine za svaku subskalu. Određene stavke na svakoj subskali se obrnuto
boduju.

Ključ za bodovanje BFI

Skala Ekstraverzije (E)

1, 11, 16, 26, 36
Stavke 6, 21, 31 se obrnuto boduju.

Skala Ugodnosti (A)

7, 17, 22, 32, 42
Stavke 2, 12, 27, 37 se obrnuto boduju.

Skala Savjesnosti (C)

3, 13, 28, 33, 38
Stavke 8, 18, 23, 43 se obrnuto boduju.

Skala Neuroticizma (N)

4, 14, 19, 29, 39
Stavke 9, 24, 32 se obrnuto boduju.

4
Skala Otvorenosti (O)
5, 10, 15, 20, 25, 30, 40, 44
Stavke 35, 41 se obrnuto boduju.

Ispitanik

Upitnik je ispunio jedan ispitanika, u dobi od 22 godine. Ispitanik je student druge

godine Ekonomskog fakulteta u Tuzli.

Postupak

Ispitanik je ispunio upitnik. Dato mu je neograničeno vrijeme ispunjavanja. Način

provođenja je anoniman. Rađen je u kućnom okruženju. Ispitaniku je ukazano da na stavke
odgovara iskreno kako bi se dobili validni rezultati. Cilj je bio da se ispita korelacija svih 5
subskala, da bi se na osnovu toga zaključilo o pojedinačnim crtama ličnosti.

5
 REZULTATI

U Tabeli 1. u priloženi rezultati nastali na osnovu analize BFI upitnika ličnosti.

Također prikazani su pojedinačni skorovi ispitanika za svaku subskalu.

Tabela 1. Prikaz stavki, njihovih pojedinačnih skorova i ukupan skor svake subskale

Stavke Skor ispitanika

Ekstraverzija
1 Ja sam osoba koja je govorljiva. 3
6 Ja sam osoba koja je rezervisana. 5
11 Ja sam osoba koja je puna energije. 5
16 Ja sam osoba koja odiše entuzijazmom. 4
21 Ja sam osoba koja zna biti tiha. 4
26 Ja sam osoba koja ima samopouzdanja. 5
31 Ja sam osoba koja je ponekad stidljiva, ukočena. 5
36 Ja sam osoba koja izlazi, koja je društvena. 5
Ukupan skor 3,25
Ugodnost
2 Ja sam osoba koja teži da pronađe drugima grešku. 4
7 Ja sam osoba koja je od pomoći i nesebična prema drugima. 5
12 Ja sam osoba koja počinje svađu sa drugima. 3
17 Ja sam osoba koja ima praštajuću narav. 5
22 Ja sam osoba koja je uopšteno pouzdana. 5
27 Ja sam osoba koja može biti hladna i suzdržana. 2
32 Ja sam osoba koja je pažljiva i ljubazna prema gotovo svima. 5
37 Ja sam osoba koja se ponekad neadekvatno ponaša prema drugima. 5
42 Ja sam osoba koja voli da sarađuje sa drugima. 5
Ukupan skor 4,3
Savjesnost
3 Ja sam osoba koja temeljno obavlja poslove. 1
8 Ja sam osoba koja donekle može biti nemarna. 1
13 Ja sam osoba koja je pouzdan radnik. 5
18 Ja sam osoba koja zna biti neorganizovana. 1
23 Ja sam osoba koja zna biti lijena. 1
28 Ja sam osoba koja istraje dok ne završi posao. 2
33 Ja sam osoba koja obavlja poslove pravovremeno. 1
38 Ja sam osoba koja pravi planove i izvršava planirane aktivnosti. 3
43 Ja sam osoba koja se lako omete. 2
Ukupan skor 1,8
Neuroticizam

6
4 Ja sam osoba koja je depresivna, snuždena. 2
9 Ja sam osoba koja je opuštena, umije dobro da se nosi sa stresom. 4
14 Ja sam osoba koja može biti napeta. 4
19 Ja sam osoba koja puno brine. 5
24 Ja sam osoba koja je emocionalno stabilna, ne da se lako uznemiriti. 4
29 Ja sam osoba koja zna biti promjenjivog raspoloženja. 5
34 Ja sam osoba koja ostaje pribrana u nepredviđenim situacijama. 4
39 Ja sam osoba koja se lako naljuti. 5
Ukupan skor 3,5
Otvorenost
5 Ja sam osoba koja je originalna, iznosi nove ideje. 4
10 Ja sam osoba koja je znatiželjna u vezi mnogih stvari. 5
15 Ja sam osoba koja je pronicljiva, duboki mislilac. 5
20 Ja sam osoba koja ima aktivnu maštu. 5
25 Ja sam osoba koja je inventivna. 4
30 Ja sam osoba koja vrednuje umjetnički, estetski doživljaj. 5
35 Ja sam osoba koja preferira rutinske poslove. 1
40 Ja sam osoba koja ima fleksibilitet u razmišljanju. 5
41 Ja sam osoba koja pokazuje interes za neke vrste umjetnosti. 1
44 Ja sam osoba koja je vješta u umjetnosti, muzici ili književnosti. 2
Ukupan skor 3,7

7
 DISKUSIJA

Cilj provođenja istraživanja bio je ispitati, te analizirati rezultate između 5 dimenzija

ličnosti: ekstraverzija, ugodnosti, savjesnosti, neuroticizma i otvorenosti. Na osnovu analize
su se odredile crte ličnosti ispitanika. Prije samog provođenja upitnika, ispitanik je bio
upoznat sa ciljem provođenja istraživanja. Također je dobio određene smjernice kako bi
adekvatno ispunio upitnik. S obzirom da je ispitanik bio upoznat sa samim procesom, postoji
mogućnost pojave socijalno poželjnog odgovaranja s ciljem predstavljanja sebe u to
pozitivnijem svijetlu.

Ekstraverzija se okarakterisala s druželjubivošću, pričljivošću, te stalnom potrebom za

vanjskom stimulacijom. Osobe koje su tipični ekstraverti vole zabavu, vole se šaliti na račun
drugih ljudi, bezbrižni su i neopterećeni te često imaju visoku razinu aktivacije. Za razliku od
njih, introverti više vremena žele provoditi sami, preferiraju mir te aktivnosti kao što je
čitanje. Ponekad znaju biti hladni i distancirani te obično imaju manji broj prijatelja od
ekstravertiranih osoba (Cvančić, 2012). Ispitanik je na dimenziji ekstraverzija-introverzija
dobio skor 3,25. Na osnovu skora možemo zaključiti da ispitanik nije ni pretjerano introvert,
a ni pretjerano ekstravert. Skor se nalazi na granicama prosjeka, tačnije blago naklonjen ka
ekstraverziji.

Prema Rothmann i Coetzer (2003), osobe koje postižu visoku ocjenu na dimenziji
Ugodnosti - Antagonizam imaju sljedeće karakteristike: sklonost druženju, suosjećanju i
suradnji. Označava one koji imaju povjerenja i koji su korisni, te one blage naravi. Suprotno
tome, niska ocjena označava: analitičku tendenciju i tendenciju ka odvajanju. Često su
natjecateljski ili izazovno nastrojeni, te se mogu smatrati argumentativnim ili nepovjerljivim
osobama. Ispitanik je na dimenziji ugodnosti-antagonizma postigao skor 4,3. Možemo ga
svrstati u osobu sklonu druženju, otvorenu za saradnju, te osobu koje pridonosi društvu. Skor
ispitanika se nalazi visoko iznad prosjeka.

8
 Osobe koje postižu visok skor na dimenziji Savjesnost - Nedostatak smjera, su
okarakterisane kao učinkovite i organizovane. Kod takvih osoba se javlja težnja da budu
disciplinirane i pouzdane. S druge strane, niska ocjena na ovoj dimenziji označava:
neopreznost, fleksibilnost i spontanost, ali se mogu percipirati kao nepouzdane i nespretne
osobe (Rothmann i Coetzer, 2003). Skor ispitanika iznosi 1,8, što je vrlo nizak skor. Shodno
tome, može se reći da je ispitanik osoba koja je spontana i neorganizovana.

Osobe koje postižu visoke rezultate na skali neuroticizma su obično anksiozne,

zabrinute, neraspoložene i često depresivne. Pokazano je da imaju poteškoća sa spavanjem i
pretjerano reaguju u situacijama uobičajenog stresa. Suprotno tome, osobe koje postižu niže
rezultate na skali neuroticizma su emocionalno stabilnije, uravnotežene, smirenije i sporije
reagiraju na stresne događaje (Cvančić, 2012). Ispitanik je ostvario skor od 3,5 na skali.
Dakle, rezultat je blizu prosjeka. Na osnovu toga, moglo bi se reći da se ispitanik podložan
stresnim situacijama, te da pokazuje visoku emocionalnu reaktivnost.

Rothman i Coetzer (2003), navode da osobe koje postižu visok skor na dimenziji
Otvorenosti-Zatvorenosti prema iskustvu su okarakterisane kao: intelektualno znatiželjne
osobe, inventivne, tendencija za posjedovanjem raznolike rutine i traženje ispunjenja u
intenzivnim, euforičnim iskustvima. Niska ocjena na istoj dimenziji označava: dosljednost i
oprez, traženje ispunjenja u ustrajnosti, tendencija ka pragmatičnošću i upravljanja podacima.
Ispitanik je ostvario skor od 3,7 na ovoj dimenziji. Rezultat pokazuje blagu preferenciju ka
Otvorenosti. Može se zaključiti da je ispitanik otvoren prema novim iskustvima, te da je
avanturističkog duha, što znači da teži društvenim i euforičnim događajima.

Na osnovu analize možemo zaključiti da je ispitanik na svim skalama ostvario skor

iznad prosjeka, izuzev skale Savjesnosti gdje je skor nisko ispod prosjeka.

9
 ZAKLJUČAK

U radu je korišten BFI inventar ličnosti koji mjeri 5 dimenzija: Ekstraverzija,

Ugodnost, Savjesnost, Neuroticizam i Otvorenost. Sastoji se od 44 stavke, te je korištena
skala Likertovog tipa za prikupljanje podataka Cilj sprovedenog istraživanja bio je prikupiti
odgovore ispitanika te analizom zaključiti o pojedinim crtama ličnosti.

Ispitanik je student Ekonomskog fakulteta. Dob ispitanika je 22 godine. Prikupljanje

podataka se obavilo u kućnom okruženju uz neograničeno vrijeme. Analizom prikupljenih
podataka može se zaključiti da je ispitanik postigao visok skor na skoro svim subskalama,
izuzev skale Savjesnosti. 

Na osnovu prikupljenih podataka možemo zaključiti da je ispitanik društvena osoba,

spremna za zabavu, humoristična, preferira društvene događaje, te brižna i optimistična.
Ispitanik je spreman za saradnju, pregovore, te svojim sposobnostima može pridonijeti
društvenoj okolini. Njegova dnevna rutina nije organizovana nego je više spontana, te je
uvijek spreman za neočekivana druženja. S druge strane, može biti podložan utjecaju okoline,
te određene situacije doživjeti previše stresno. S obzirom da voli društvo, uvijek će posegnuti
za novim avanturama, jer u sebi sadrži avanturistčki duh

10
 LITERATURA

Goldberg, L. (1990). An alternative "description of personality": The Big five factor

structure. Journal of Personality and Social Psychology, 59, 1216-1229.

Kranjčev, M. (2020) Osobine ličnosti, anksioznost i distraktibilnost kao prediktori sklonosti

flowu. Diplomski rad.

Krapić, N. (2005). Dimenzije ličnosti petofaktorskog modela i radno ponašanje.

Psihologijske teme. 14 (1), 39-55.

Rammstedt, B. i John, O. P. (2007) Measuring personality in one minute or less: A 10-item

short version of the Big Five Inventory in English and German. Journal of Research
in Personality, 41 (1), 203-212.

Roth, M. i von Collani, G. (2007). A Head-to-Head Comparison of Big-Five Types and Traits
in the Prediction of Social Attitudes. Journal of Individual Differences. 28 (3), 138-
149.

Rothman, S. i Coetzer, E. P. (2003). The Big Five Personality Dimensions and Job
Performance. Journal of Industrial Psychology. 29 (1), 68,74.

11
Tellegen, A. (1982). Brief manual for the Multidimensional Pesonality Questionnaire.
Unpublished manuscript, Department of Psychology, University of Minnesota.

12