Anja Bakić, 2.

Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnom srednjem vijeku - pitanja za ponavljanje

1. Poredaj vladare Hrvatsko-ugarske države kronološki.

__5._ Žigmund Luksemburški

_4.__Ludovik Veliki

_6.__Matija Korvin

_1.__Koloman

_2._Andrija II

__3._Bela IV

2. Spoji godinu s događajem

a) 1102. 1202.križari osvojili Zadar

b) 1202. 1301. dolazak dinastije Anžuvinac

c) 1222. 1242. provala Tatara

d) 1242. 1222. Andrija II potpisao Zlatnu bulu

e) 1301. 1102. sklopljena Pacta Conventa

3. Spoji autore ili prevoditelje s njihovim djelima.

a) Ivan Gundulić _e)__ Robinja

b) Pavao Ritter Vitezović __g)_ Planine

c) Petar Hektorović _a)__Osman

d) Marko Marulić __f)_ Dundo Maroje

e) Hanibal Lucić __b)_ Croatia rediviva

f) Marin Držić _c)__ Ribarenje i ribarsko prigovaranje

g) Petar Zoranić __d)_ Judita

4. Prva hrvatska tiskana knjiga jest: Misal po zakonu rimskoga dvora

5. Benedikt Kotruljević napisao je jedno od prvih europskih djela o trgovini i knjigovodstvu.

Naziv djela: O trgovini i savršenom trgovcu

6. Najpoznatiji hrvatski minijaturist bio je: Juraj Julije Klović

7. Najpoznatiji pravni spomenici su:

Vinodolski zakon, Istarski razvod, Poljički statut i Povaljska listina, Zlatna bula Bele IV..

8. Kako se očitovao neujednačen razvoj hrvatskih zemalja u vrijeme dinastije Arpadovića?

Dalmatinski gradovi i otoci uživali su povlastice nakon priznavanja vlasti Kolomanu. Dobili
su pravo odabira kneza i biskupa, mogli su donositi vlastite zakone i bili su oslobođeni
plaćanja poreza. Dalmacija je za sigurno bila u boljem položaju od ostataka Hrvatske bez
obzira na to što se obvezala vladaru davati dio prihoda od lučkih carina. Prostori Slavonije
postali su kraljevi posjedi te kao takvi njima su vladali ljudi odani kralju. Na prostoru južno

9. Navedi odredbe Zadarskog mira.

Zadarski mir je mirovni ugovor koji je sklopljen 18.2.1358. godine između Mletaka i ugarsko-
hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca.

Odredbe su:

Mletačka Republika se morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji i istočnoj obali Jadrana (od Kvarnera
do Brača), a mletački dužd morao se odreći naslova kneza Dalmacije i Hrvatske.

Dubrovnik je priznao vlast hrvatsko-ugarskog kralja. Kralj se nije upletao u unutarnje poslove
Dubrovnika, a Dubrovčani su mu plaćali simboličan godišnji danak za zaštitu.

10. Što je izazvalo previranja i dinastičke sukobe u Hrvatskoj s kraja 14. i početka 15.st.?

Kako je Ludovik umro bez muškog nasljednika vlast je naslijedila njegova najstarija kćer
Marija. Ona je bila još maloljetna (12.godina je imala) stoga je u njeno ime upravljala njezina
majka Elizabeta. Nezadovoljni Elizabetinim vladanjem, pojavili su se pretedenti za vlast
poput najstarijeg muškog člana napuljskih Anžuvinaca Karla Dračkog. Došlo je do borbe za
vlast gdje je pobjedu odnio Marijin zaručnik, Žigmund Luksemburški. Žigmund se okrunio za
kralja te se odlučio suočiti sa svojima protivnicima na Krvavom saboru križevačkom. Pod
krinkom križarskog rata protiv heretika, Žigmund je napao bosanske plemiće, nakon čega su
mu preživjeli priznali vlast.

11. Objasni kakav je bio ustroj vlasti u Dubrovačkoj republici.

Prije osamostaljenja Dubrovnika, grad se nalazio pod Venecijom. Dubrovnikom je tada

vladao mletački knez zajedno s Velikim vijećem (zakonodavna vlast) i Malim vijećem
(izvršna vlast). 1441.g. Dubrovnik službeno postaje Republika te se knezom imenovao jedan
od domaćih plemića, a njegova vlast je trajala mjesec dana do novog izbora.

12. Objasni porezne reforme Matije Korvina.

Matija Korvin je sin Ivana Hunyadija (proslavljenoga ratnika u borbi s Osmanlijama).

Uspostavio je centralističku monarhiju te formirao porezni sistem kojim je uveo poreznu
obvezu svim staležima što je rezultiralo nezadovoljstvom velikaša i prelata.
13. Opiši Krbavsku bitku.

Bitka na Krbavskom polju dogodila se 1493.g. kada je bosanski paša Jakub provalio na
teritorij hrvatskih zemalja, a kod Udbine, na Krbavskom polju, dočekala ga je vojska bana
Emerika Derenčina i hrvatskih plemića. Hrvatski su plemići vojsku Jakub-paše napali na
ravnici i bili (sasvim očekivano) katastrofalno poraženi. Glavna krivnja za poraz pripisuje se
upravo Derenčinu jer je ustrajao da se sukob dogodi na otvorenom polju.

14. Koje su posljedice nastale za Hrvatsko-ugarsku državu nakon bitke na Mohačkom polju?
Nakon bitke na Mohačkom polju raspala se Hrvatsko-ugarska država, a hrvatsko je
Podunavlje pripalo Osmanskome Carstvu.