Erik Satie

Bio je francuski skladatelj rođen u Honfleuru 1866. godine, umro je u Parizu 1925. godine.
Poznat je po svojem Gymnopedieima (Gymnopedie su tri sklade za klavir koje je skladao
Satie). Skladba melanholičnog ugođaja koja se koristi čak i danas u komercijaliziciji zbog svoje
jednostavnosti. Svoju glazbu nazvao je glazbu namještaja, tj. glazba koja ima neku svoju
korist. Satie nije imao samo veliki utjecan na glazbu već i na slikanje (moderna umjetnost) te
na ples. U dobi od 13 godina upisuje se u Pariški konzervatorij, gdje uči glasovir, učitelji ga
prepoznaju kao nedovoljno talentiranog i lijenog učenika. Satie je obožavao glazbu srednjega
vijeka. Njegovo djelovanje možemo podijeliti u više razdoblja, ali je samo jedna faza, tj. radi
djela na isti način iako se njegov glazbeni ukus mijenjao. Dosta je mijenjao svoje načine
života, stoga je jednim dijelom prihvatio i boemski način života, što ga je uveliko promijenilo.
Glazba koju stvara Satie, razlikuje se od tada uobičajene salonske glazbe te ubrzo zaslužuje
pažnju među umjetnicima. Satie je bio stidljiv kada su posrijedi žene, ali se 1893. godine jako
zalubio u svoju vršnjakinju Suzanne Valadon, parišku slikaricu koja je zarađivala pozirajući
drugim slikarima. Veza je bila strastvena, ali ga je Suzanne nakon nekoliko mjeseci ostavila:
Satie je bio slomljen, i izgleda da mu je to bila jedina romantična veza u životu. Tijekom
svojega života je i osiromašio i mijenjao svoje sredine kako bi izbjegao patnju i samoću. U 39.
godini života je proučavao kontrapunkt. U svojem ranijem razdoblju skladanja proučavao je i
romantizam gdje je pokušao pronači svoje emocije i iskazati ih u skladbama. Imao je drugačiji
osjećaj za raomantizam i stoga je drugačije i skladao po uzoru na romantizam. Na njega je
utjecao i jazz. Približno od 1912. godine, Satijeva djela postaju popularna, čak i njegove ranije
skladbe. Uključuje se i pruža potporu svim avangardnim umjetničkim grupama i pokretima,
sklada do 1924. godine. Poslije mu zdravstveno stanje više ne omogućuje skladanje: Sati se
godinama odavao teškom opijanju, te je naposljetku dobio cirozu jetre, od čijih posljedica i
umire 1925. godine, u dobi od 59 godina.

Satie je zbilja imao utjecaj na mnoge skladatelje i umjetnike. Smatra se pretečom avangarde,
minimalizma i Teatra apsurda. Meni iskreno film nije bio toliko dobar. Jako su mi bili
zanimljivi ljudi koji su pričali o njemu, ali me je film razočarao.