KINA ZA VRIJEME

VLADAVINE MAO CE TUNGA

(1949.-1972.)
Stefani Silli
21.05.2021.
■ Proglašenje Narodne Republike Kine 1949. godine

■ Restrukturiranje Kine: redistribucija zemlje, promoviranje

teške industrije, reforme bračnog zakona, lov na
proturevolucionare
■ Preraspodjela bogatstva i moći

■ Veliki modernizacijski projekti – nove željeznice, tvornice,

škole, bolnice i rezervoare

■ Građani pod povećanom političkom kontrolom – najradikalnija

faza je bila Kulturna revolucija
■ Jesu li uzroci i posljedice pokreta Veliki korak i
Kulturna revolucija rezultat Maovog neadekvatnog
shvaćanja stvarnosti?

■ Kako se je centralizacija politike odigravala na

lokalnoj razini? Kakav je bio utjecaj lokalnog
političkog kadra i koja sredstva su koristili za
postizanje pridržavanja pravila i zakona?

■ Kako se je svakodnevni život promijenio za obične

ljude u gradovima i na selu?
PARTIJA NA VLASTI

■ NOVE VRIJEDNOSTI: BORBA, REVOLUCIJA I PROMJENA (VS.

KOMPROMIS, POSLUŠNOST, TRADICIJA – SLABOSTI)

■ POLITIČKA ORGANIZACIJA PO MODELU SSSR – „NARODNA

DEMOKRATSKA DIKTATURA” (SSSR-”DIKTATURA PROLETARIJATA”):
NAROD ČINE RADNICI, SIROMAŠNI I BOGATI SELJACI, DRŽAVNA
BURŽOAZIJA BEZ BOGATIH ZEMLJOPOSJEDNIKA I ODREĐENIH
REDOVA KAPITALISTA

■ PREKO MILIJUN PARTIJSKIH PODRUŽNICA DO KRAJA 1950-IH

■ STRUKTURA VLASTI/MOĆI

Stalni
odbor
Polibiro

Centralni odbor
 STALNI ODBOR
MAO CE TUNG
DENG
XIAOPING
LIU SHAOQI
PREDSJEDNIK STRANKE

PREDSJEDNIK VOJNOG ODBORA

ZHU DE
ZHOU
PREDSJEDNIK REPUBLIKE KINE ENLAI
■ EKONOMIJA U RASULU NAKON 40 GODINA RATOVANJA; LOŠA
INFRASTRUKTURA, INFLACIJA, LUKE PRETRPANE POTONULIM
BRODOVIMA, BROJ RASELJENOG STANOVNIŠTVA U MILIJUNIMA

■ 1949. MAO U POSJETI (9 TJEDANA) KOD STALJINA: FINANCIJSKA I

TEHNIČKA POMOĆ KINI: 20 000 KINESKIH VJEŽBENIKA OTIŠLO U
RUSIJU, A 10 000 RUSKIH TEHNIČARA DOŠLO U KINU POMOĆI
USTROJITI 156 TVORNICA (SOVJETSKOG DIZAJNA) TEŠKE
INDUSTRIJE (PRVI PETOGODIŠNJI PLAN)

■ OBNOVA INFRASTRUKTURE MODERNOG URBANOG ŽIVOTA,

TVORNICA, ŽELJEZNICE, SVEUČILIŠTA, NOVINA, SUDSKOG
SISTEMA, POREZNE UPRAVE ITD., KOJE JE SADA PREUZELA
PARTIJA
■ VLADA PREUZELA BANKE I USPJELA OBUZDATI INFLACIJU UNUTAR
GODINE DANA

■ PREUZELA GLAVNE INDUSTRIJE (ŽELJEZNICU I VANJSKU TRGOVINU)

■ LOV NA KAPITALISTE (TRGOVCI, INDUSTRIJALCI, ITD.) – 70 TISUĆA

POSLOVNJAKA IZ ŠANGAJA POD ISTRAGOM I KRITIKOM 1952.

■ NACIONALIZACIJA I PREUZIMANJE PODUZEĆA

■ ŠKOLE I ZDRAVSTVENE USTANOVE U ŠIRIM URBANIM I RURALNIM
PODRUČJIMA
■ ZAPOSLENJE I SMJEŠTAJ ZA SVE
IDEOLOGIJA I DRUŠTVENA KONTROLA
■ IDEOLOGIJA MAO CE TUNGA – MAOIZAM: IDEOLOŠKA
PRAVILNOST (ŠIRENJE NJEGOVIH IDEJA JE BILA MISIJA
ODJELA ZA PROPAGANDU I IZDAVAČKIH KUĆA)
■ DANWEI – RADNA JEDINICA (MJESTO RADA, ŠKOLA,
SUSJEDSTVO) – NAČIN KONTROLE DRUŠTVA I POJEDINCA
■ RAZLIČITE ORGANIZACIJE I UDRUŽENJA: ŽENSKA UDRUŽENJA,
RADNIČKI SINDIKATI…
■ TRADICIONALNA RELIGIJA OZNAČENA KAO FEUDALNO
PRAZNOVJERJE
■ BRAČNI ZAKONI: RASTAVE – ŽENA POSTALE VAŽNA RADNA
SNAGA
■ PEKING – Trg Tiananmen (Vrata božanskog mira)
■ KOLEKTIVIZACIJA POLJOPRIVREDE
(stvaranje velikih poljoprivrednih dobara, na osnovi državnog ili zadružnoga vlasništva, od malih
seljačkih poljoprivrednih gospodarstava radi zajedničke obradbe zemlje, zajedničkog upravljanja i
zadovoljavanja potrošnih potreba)
■ U Kini kolektivizacija poprimila oblik kolektiva - seoskih komuna, u
kojima se organizirao i ukupni život seoske zajednice
■ Redistribucija zemlje
■ Stvaranje nove lokalne elite ruralnog kadra (stanovništvo bilo
klasificirano)
■ 1953. država preuzela tržište žitarica: uzela 5-10 % žetve svakog
kolektiva kao porez, vlada ostavila jedinici(kolektivu) mali dio po osobi za
preživljavanje; otkupila ostali dio „viška” po cijenama koje je sama
postavila (skriven način oporezivanja)
■ Međuregionalna trgovina redefinirana kao zločinačka spekulacija i
ekstremni oblik kapitalističke eksploatacije
■ Budući da je trgovinu preuzela država, seoska tržišta su prestala
funkcionirati

■ Nova elita seoskog kadra – kako napraviti što veći „višak” žetve u
pojedinom kolektivu – lokalni vođe jedinica (poljoprivrednici) napredovali
u partijskom sistemu – društvena mobilnost koja nije postojala u
imperijalnoj Kini

■ otvorene škole u seoskim područjima (sva djeca bila upisana barem nekoliko
godina – drastično se smanjila nepismenost)

■ zdravstvene klinike s osnovnom zdravstvenom skrbi („bosi doktori”)

 Pokret stotine cvijeća

■ 1956. u Narodnoj Republici Kini Komunistička partija Kine ( ZKP) je ohrabrila svoje
građane da otvoreno izraze svoje mišljenje o komunističkom režimu (potaknuta anti-
staljinističkim stavovima u SSSR-u) – sve dok nije antagonistična i kontrarevolucionarna
kritika
■ Različiti pogledi i rješenja nacionalne politike ohrabreni su na temelju poznatog izraza
predsjednika Komunističke partije Mao Ce Tunga: "Politika puštanja u promet cvjetanja
stotinu cvijeća i stotinu škola razmišljanja osmišljena je kako bi promicala procvat umjetnosti i
napredak znanosti.”
■ Pokret je djelomično bio odgovor na demoralizaciju intelektualaca, koji su se osjećali
otuđenim od Komunističke partije
■ Premijer Zhou Enlai – vođa pokreta (u razdoblju od 1. svibnja do 7. lipnja 1957. godine u
Ured premijera i druge vlasti pristigli milijuni pisama)
■ Ljudi stavljali plakate oko kampusa, okupljali se na ulicama, održavali sastanke za članove
CPC-a i objavljivali članke u časopisima

■ studenti na Sveučilištu u Pekingu stvorili su "Demokratski zid" na kojem su kritizirali ZKP s

plakatima i pismima: prosvjedovali protiv kontrole CPK nad intelektualcima, grubosti
prethodnih masovnih kampanja kao što su protiv kontrarevolucionara, ropskog slijeda
sovjetskih modela, niskog životnog standarda u Kini, zabrane stranih književnosti, ekonomske
korupcije među stranačkim kadrovima i činjenice da su "članovi stranke [uživali] mnoge
privilegije koje ih čine rasnom„
■ Kampanja je imala trajan utjecaj na Maovu ideološku percepciju

■ Mao, koji je povijesno poznat kao ideološki i teorijski, manje

pragmatičan i praktičan, nastavio je pokušavati učvrstiti socijalističke
ideale u budućim pokretima, a u slučaju Kulturne revolucije upotrijebiti
nasilna sredstva

■ Anti-desničarski pokret, koji je ubrzo slijedio i vjerojatno je bio

uzrokovan kampanjom stotina cvijeća, rezultirao je progonom
intelektualaca, dužnosnika, studenata, umjetnika i disidenata
s oznakom "desničari„

■ Kampanja je dovela do gubitka individualnih prava

■ tijekom 1957.-1959. g. Mao je proglasio Anti-desničarsku kampanju
protiv onih koji su kritizirali režim i njegovu ideologiju (vođa kampanje
Glavni tajnik partije Deng Xiaoping): (5% unutar svoje jedinice su morali
identificirati kao desničare)

■ ciljane osobe javno su kritizirane i osuđene na zatvorske radne logore

■ Neki vjeruju da je Kampanja stotine cvijeća zapravo pokušaj da se

identificiraju, progone i ušutkaju kritičari režima

■ Ljudima etiketirani kao desničari su tek 1979. se riješili te stigme te su im

vraćena građanska prava
Odmak od sovjetskog modela

Pokret Veliki skok naprijed

■ Zašto Kina nije mogla naći način da iskoristiti toliku radničku

snagu kako bi se brže modernizirala?
■ ekonomski i socijalni plan na snazi od 1958. do 1961. čiji je cilj
bio iskoristiti kinesku ogromnu populaciju kako bi se zemlja brzo
preobrazila iz poljoprivredne ekonomije u modernu
industrijaliziranu

■ Mao je pokrenuo program i osmislio ga po „teoriji produktivnih

snaga“

■ Projekt je završio u katastrofi i pokrenuo jednu od

najsmrtonosnijih i najtežih gladi u modernoj ljudskoj povijesti u
kojoj je poginulo najmanje 20 milijuna ljudi
■ Mao Ce Tung preuzeo kontrolu i smatrao da je najbolji način, da se
financira industrijalizacija države, taj da vlast preuzme kontrolu nad
poljoprivredom ,čime bi uspostavila monopol nad distribucijom i
ponudom žitarica

■ To bi omogućilo državi da ju otkupi za nisku cijenu i onda proda za veću,

čime bi skupio potreban kapital za industrijalizaciju provincija

■ Iako je vlast shvatila da će ta politika biti nepopularna među seljacima,

ipak je krenula sa njenom provedbom kada je počela stavljati seljake pod
kontrolu partije uz pomoć uspostave poljoprivrednih kolektiva koji će
ujedno olakšati nabavu alata i životinja

■ Do 1956., jedna takva zajednica znala je brojati između 100 i 300 obitelji
■ Umjereni članovi partije, među kojima je bio primjerice Zhou
Enlai, zagovarali su ukidanje kolektivizacije i smatrali da bi
Kina trebala pronaći način za „svoj“ komunizam, a ne slijediti
model Sovjetskog saveza (govor Nikite Hruščova 1956.)
■ „Veliki skok naprijed“ je imao zacrtan plan povećanja
industrijskog sektora Kine uz pomoć masovne jeftine radne
snage i izbjegavanja uvoza teške mašinerije
■ Do 1958., uspostavljeno je oko 25.000 zajednica koje su
imale prosječno 5.000 domaćinstava
■ Zajednice su bile uglavnom samoodržive, a umjesto novca i
nadnica radnici su dobivali „radne bodove“
Plan:
■ radnici bi u svojim dvorištima uspostavili improvizirane talionice u kojima bi od
starog metala proizvodili čelik
■ Seljaci bi koristili drva za vatru u talionicama, a stari lonci i potrošeni alati su
namijenjeni kao opskrba „starog metala“
■ Mao je predviđao da će „Veliki skok naprijed“ omogućiti Kini da za 15 godina
pretekne Veliku Britaniju po proizvodnji čelika
■ Seljaci su se masovno preusmjeravali u talionice kako bi proizvodili čelik te je
tako velik dio žetve zapušten
■ Iako je Mao tek kasnije otkrio da se kvalitetni čelik može proizvoditi samo u
posebnim velikim tvornicama koja se lože na ugljen, ipak je ostao uvjeren da će
plan uspjeti
■ Program je ipak potiho napušten 1960.
■ U zajednicama, uvedene su mnoge radikalne i besmislene inovacije u
poljoprivredi, kao što je pregusto sijanje sjemenja ili duboko oranje zemlje
(katkad i do 2 metara) zbog pogrešnog vjerovanja da će biljke imate jače
korijene
■ Zbog masovnog broja seljaka u talionicama, velik dio žetve je zanemaren -
umjesto povećanja došlo do smanjenja proizvodnje žitarica
■ U međuvremenu, lokalni službenici bili su pod pritiskom da pogrešno knjiže
brojke o urodu kako bi izgledalo da je žetva bolja nego prije a projekt Velikog
skoka naprijed uspješan
■ Brojke o proizvodnji žetve na papiru uvećavane su i do 10 puta od stvarnog
stanja stvari na terenu kako bi se udovoljili poglavari
■ Posljedično, država je na temelju neprovjeravanih netočnih podatka naređivala
da se višak žitarica izvozi
■ Peng Dehuai je jedini imao hrabrosti izravno kazati Mau da njegov plan ne ide
u dobrom smjeru, nakon čega je smijenjen i osuđen kao „buržuj“
■ Penga je zamijenio Lin Biao, koji je započeo sustavne čistke Pengovih pristaša
u vojsci

■ Vlast je također pokrenula kampanju pod nazivom: Kampanja protiv četiri

pošasti” usmjerenu protiv štakora, muha, vrabaca i komaraca
■ Posljedično, vrapci su u Kini gotovo istrijebljeni što je uzrokovalo Veliku pošast
skakavaca, kojima su se vrapci hranili, uzrokovavši još veće probleme sa
žetvom
■ Zbog pogrešnih informacija o žetvi, žitarice su transportirane u gradove tako
da je u selima nastala nestašice hrane i postepeno zavladala glad
■ Iako je neuspjeh kampanje bio očit, Mao je naredio da Kina nastavi izvoziti
žitarice od 1958. do 1960. kako bi sačuvao obraz i uvjerio svijet o uspjehu
svojeg pothvata
■ 1959. i 1960. klimatski uvjeti nisu bili povoljni za Kinu pošto je
neke provincije zahvatila suša a neke poplave
■ U srpnju 1959., Žuta rijeka je poplavila istok Kine
■ Poplave na jednoj strani, suša i glad na drugoj ubili su 1959. oko
2 milijuna ljudi
■ 1960., loše vrijeme pogodilo je 55 % obradive zemlje Kine a oko
60 % sjeverne poljoprivredne zemlje nije dobilo dovoljno kiše
■ S vremenom, redukcije hrane su pogodile i urbana područja, no
masovna glad je najočitija bila, ironično, u ruralnim područjima
■ Provincije Anhui, Gansu i Henan su pogođeno gotovo
katastrofalno, dok je Sichuan zabilježio najveći broj mrtvih
■ u siječnju 1961. se stanje počelo poboljšavati kada je prekinut „Veliki skok
naprijed“ a seljaci su se vratili starim poljoprivrednim navikama
■ Zaustavljen je izvoz žitarica a pokrenut je čak i uvoz iz Kanade i Australije koje
su pomogle u smanjivanju nedostatka hrane, ponajviše u obalnim
gradovima.
■ “Veliki skok naprijed” se danas smatra „velikim korakom unatrag“
■ Trebalo je godinama dok se Kina nije oporavila od katastrofe i vratila na staro,
kad je stanovništvo imalo dovoljno hrane
■ stručnjaci smatraju da je bilo između 20.000.000 i 43.000.000 žrtava
■ Budući da je Kina tada brojala oko 650 milijuna stanovnika, od gladi je
poginulo između 3 i 7 % njenog stanovništva - „Tri gorke godine“
■ Mnogi lokalni službenici su izvedeni pred sud i javno smaknuti zbog davanja
krivih informacija o stanju žetve – jedna od najvećih gladi 20. stoljeća
■ Na kasnijim konferencijama u ožujku 1960. i svibnju 1962., CPK je
proučavao negativne učinke Velikog skoka naprijed, a Mao je
kritiziran na stranačkim konferencijama

■ Članovi umjerene stranke kao što je predsjednik Liu Shaoqi i Deng

Xiaoping te Zhou Enlai došli su na vlast i odlučili oživiti ekonomiju, a
predsjednik Mao bio je marginaliziran unutar stranke, zbog čega je
1966. pokrenuo Kulturnu revoluciju kako bi ponovno učvrstio svoju
moć
Kulturna revolucija

■ masovni nasilni pokret koji je uzrokovao društveni, politički i

ekonomski kaos u Kini krajem 1960-ih i početkom 1970-ih

■ Započeo je godine 1966. a službeno završio s Maovom smrću

godine 1976.

■ Kao rezultat je imao sveopći ekonomski kaos i stagnaciju

■ Veliki faktor u svemu tome bila Jiang Qing, supruga Mao Ce Tunga
PRVA FAZA 1966-1968.
■ Pokret je pokrenut u svibnju 1966. godine, nakon što je Mao tvrdio da su se buržoaski
elementi infiltrirali u vladu i društvo u cjelini, s ciljem obnove kapitalizma
■ Da bi uklonio svoje suparnike unutar Komunističke partije Kine, Mao je inzistirao da se
revizionisti uklone nasilnom klasnom borbom
■ Kineski mladi (srednjoškolci i studenti) su se odazvali Maovom pozivu formiranjem grupa
Crvene garde širom zemlje – posteri s velikim znakovima
■ Kretanje se proširilo na vojsku, urbane radnike i na samo vodstvo komunističke partije
■ To je rezultiralo široko rasprostranjenim oružanim sukobima između konzervativnih i radikalnih
frakcija u svim sferama života, kao rezultat Maovog otvorenog poziva za "svestrani građanski rat"
protiv konzervativaca u osnivanju komunističke partije
■ U najvišem vodstvu, to je dovelo do masovnog čišćenja visokih dužnosnika, osobito Liu Shaoqija
i Deng Xiaopinga
■ u istom razdoblju, Maov kult ličnosti izrastao je u goleme razmjere
■ Liu Shaoqi, predsjednik države – postao žrtva Crvene garde: uhitili ga,
pretukli pred mnoštvom ljudi (umro dvije godine nakon)
■ Deng Xiaoping poslan u radnički logor nakon što je bio ponižavan na
javnim sjednicama
■ Radnici također se uključili u pokret
■ Armija pokušala obuzdati pokret nakon što se nasilno proširio – oružani
sukobi počeli među Crvenom gardom (mladi ljudi) i ostalim radničkim
organizacijama protiv Nacionalne armije
■ Pobunjenici zauzeli Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu i Britansku
ambasadu na dva tjedna
■ Ta prva nasilna faza Kulturne revolucije je uklonila 3 milijuna stranačkih i
vladinih ljudi (pola milijuna ljudi bilo ubijeno ili počinili samoubojstvo)
DRUGA FAZA 1968.-1976.

■ Mao u srpnju 1968. opozvao Crvenu gardu i poslao ih da rade na selo

■ Umjesto stare strukture osnovani revolucionarni odbori
■ Armija postala u skoro svim područjima prevladavajuća sila
■ Strogo kontrolirali kulturni sadržaj : strana glazba, umjetnost i knjige
zabranjeni
■ Srednjoškolski maturanti isto poslani na selo kako bi učili od seljaka i
pomagali seljacima (olakšali vladi da ih ne trebaju zaposliti, naći im
smještaj kad se ožene/udaju)
■ Lin Biao 1972. umire u avionskoj nesreći (prema službenim zapisima
htio izvršiti atentat na Mao Ce Tunga; no u očima javnosti jedan od
najodanijih ljudi režimu) – pad autoriteta vojske
■ Dvije frakcije moći:
radikalna Banda četvorice (Gang of four) na čelu s Jiang Qing (Maova supruga) i
umjerenija strana s Zhou Enlaijem na čelu

■ Dolazak američkog predsjednika Nixona u posjet

■ 1973. Deng Xiaoping se vratio na svoj položaj u vladi
1976. u siječnju umire Zhou Enlai: u travnju na kineski Dan mrtvih 2
milijuna ljudi došlo položiti vijenac na Trg Tiananmen – radikali to vidjeli kao
kontrarevolucionarni čin i pozvali vojsku - nasilno prekinuto tugovanje za
preminulim Zhou Enlaijem
■ Iste godine u rujnu umire Mao Ce Tung

■ Mjesec dana kasnije uhićena Banda četvorice i osuđena na

zatvor

■ Kako je Kina bila drugačija usporedivši 1979. s 1949. g.?

(životni vijek, status žena, zaposlenje, zdravstvo, školstvo,
inflacija vs. Kontrola društvenog života, seljaci ne mogu napuštati
svoja sela, maturanti i diplomanti imaju malo izbora što se tiče
posla, ljudi u strahu kome vjerovati)