Prvi zakon termodinamike i perpetuum mobile prve vrste I.

ZT : termodinamički analogon ZOE:

Nemoguće je napraviti stroj koji proizvodi više (mehaničkog) rada nego što je primio toplinske
energije. (Nije moguće "stvoriti" energiju.) "Perpetual motion machine of the first kind. By this we
mean a device whose parts are not only in permanent motion, but moreover is able to provide useful
work without input of external energy (e.g. warmth) and without change of the physical or chemical
status of its parts. A perpetual motion mahine of the first kind does not exist. It would contradict the
first law of thermodynamics" (vol.4, p.3236, right col.)" Schriever, Karl-Heinz; Schuh, Frieder (Hrsg.):
Enzyklopädie Naturwissenschaft und Technik ZweiburgenVerlag, Weinheim / Verlag Moderne
Industrie 1981

Perpetuum mobile prve vrste - 'stroj koji mo�e beskona�no dugo vr�iti
koristan rad, bez dovo�enja energije izvana'. Ovakav stroj se, naravno, kosi sa
zakonom o�uvanja energije, a kako je taj zakon pro�ao zaista rigorozne
(direktne i indirektne) provjere, mo�e se sa velikom sigurno��u re�i da takav
stroj nije mogu�e konstruirati.
Perpetuum mobile prve vrste

-definiramo kao stroj koji bi obavljao rad bez uzimanja topline (bez utroška
energije).

U kružnom procesu plin se vraća u početno stanje, što znači da se unutarnja

energija ne mijenja (ΔU=0). Budući da stroj ne uzima toplinu iz okoline Q=0.

Prema prvom zakonu termodinamike za perpetuum mobile glasi ova

jednadžba:

0=0+W

W=0

Perpetuum mobile prve vrste nije moguć jer ga zabranjuje prvi zakon
termodinamike.

2. Što bi bio perpetuum mobile druge vrste? Može li on postojati prema prvom
zakonu termodinamike?

Perpetuum mobile prve vrste se protivi prvom zakonu termodinamike koji kaže kako je
energija konstantna i može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi, a ne može nastati ili
nestati. To bi bio takav uređaj koji bi se mogao beskonačno dugo okretati odnosno vršiti
koristan rad (proizvoditi energiju) bez utroška energije. U prošlosti su brojni izumitelji i
znanstvenici pokušavali proizvesti takav uređaj, a pokušaji su aktivni i danas.
Drugi zakon termodinamike i perpetuum mobile druge vrste I. ZT ne zabranjuje kružne procese
oblika: (iz spremnika topline crpsti toplinu i pretvarati je u rad) Jedna formulacija II. ZT (Kelvin-
Planck): Nemoguće je napraviti toplinski stroj koji bi, ponavljajući kružni proces, svu toplinu uzetu iz
jednog spremnika pretvorio u rad. "Perpetual motion machine of the second kind. By this we mean a
machine undergoing a cyclic process which does nothing more than convert warmth into mechanical
(or other) work. A perpetual motion machine of the second kind does not exist. It would contradict
the second law of thermodynamics." (vol.4, p.3236, right col.)" Schriever, Karl-Heinz; Schuh, Frieder
(Hrsg.): Enzy

Perpetuum mobile druge vrste - 'stroj koji pomo�u samo jednog toplinskog
rezervoara mo�e beskona�no dugo vr�iti koristan rad ('pomo�u samo jednog
toplinskog rezervoara' zna�i da su i ure�aj i njegova okolina na istoj temperaturi
kao i toplinski rezervoar)'. Funkcioniranje ovakvog ure�aja se kosi sa tzv. drugim
zakonom termodinamike, a koji ka�e da je maksimalni rad koji mo�e dati neki
stroj jednak razlici toplinskih energija dvaju toplinskih rezervoara pomo�u kojih
taj stroj radi. U slu�aju perpetuum mobile-a razlika tih toplinskih energija bi bila
jednaka nuli, pa prema tome taj stroj ne bi mogao vr�iti koristan rad.
Pojasnimo malo taj drugi zakon termodinamike: na primjer, parna lokomotiva (ili
parni stroj) je jedan takav tipi�an stroj. Gorenje ugljena stvara toplinu (jedan
toplinski rezervoar) i vodu pretvara u paru koja pri tom vr�i koristan rad. Nakon
toga vodena para dolazi u kontakt s okolinom (drugi toplinski rezervoar), hladi se i
pretvara nazad u teku�inu, i taj se procese stalno ponavlja. Jasno je da kada bi
temperatura okoline bila jednaka temperaturi gorenja ugljena (dva toplinska
rezervoara iste temperature, tj. jedan toplinski rezervoar), voda ne bi mogla vr�iti
nikakav rad, budu�i se ne bi mogla ohladiti.

Perpetuum mobile tre�e vrste - 'ure�aj koji bi se beskona�no dugo gibao, bez
dovo�enja energije izvana, ali i bez vr�enja korisnog rada'. Takav ure�aj se ne
kosi niti s jednim zakonom fizike, pa je prema tome mogu�. Npr. zvrk koji se vrti
u beste�inskom stanju, nema razloga da se prestane vrtiti. Ili, atom vodika se
tako�er mo�e smatrati jednom vrstom perpetuum mobile-a. Naravno,
konstruiranje ovakvog perpetuum mobile-a ne�e pobuditi neku veliku reakciju
javnosti.

Prema tome, kao odgovor na tvoje pitanje mogu re�i da ne vjerujem da su Rusi
uspjeli konstruirati perpetuum mobile prve ili druge vrste, iz jednostavnog razloga
jer se on kosi sa zakonima fizike koji su se do sada pokazali izuzetno to�ni.

Perpetuum mobile druge vrste

Iz izraza   vidimo da je korisnonst stroja veća što je toplina

predana hladnijem spremniku manja. Iz toga razloga željelo se napraviti stroj
koji će svu primljenu toplinu pretvoriti u mehanički rad. To nije moguće. Ako
radno sredstvo ne bi predalo toplinu hladnijem spremniku, ono bi se trebalo
vratiti u početno stanje po istoj adijabati po kojoj se širilo obavljajući rad.
Površina određena tim dvjema adijabatama je jednaka nuli. To znači da je rad
stroja jednak nuli.

Drugi zakon termodinamike isključuje perpetuum mobile druge vrste.

Prvi zakon termodinamike uključuje perpetuum mobile druge vrste.

Prvi zakon termodinamike (Energija je konstantna i može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi) sam
po sebi nudi teorijsku mogućnost stopostotne pretvorbe topline u rad. Međutim iz iskustva znamo da
takvo nešto nije moguće jer je za prijenos topline sa toplog spremnika potreban i hladniji spremnik na
koji će dio topline prijeći, a dio se može pretvoriti u rad. Međutim već navedena teorijska mogućnost
govori kako postoji stroj koji bi svu toplinu pretvorio u koristan rad bez potrebe za hladnijim
spremnikom i gubitkom topline. Takav stroj predstavlja perpetuum mobile druge vrste (protivi se
drugom zakonu termodinamike) budući da zapravo nije moguć.

To znači da nije moguće svu toplinu pretvoriti u koristan rad bez gubitaka (bitno je naglasiti da je riječ
o gubicima jedino u vidu korisnosti, a ne o stvarnom nestajanju energije).